Download (PDF format) - Europa Magazine

Ljudi nemaju kolektivne ugovore, niti ih imaju s kim potpisati.Kako svaki kanton odgovora za svoje zdravstvo, finansira ga irazvija, ni u čemu nema zajedničke doktrine. Uglavnom, skoromjesec dana niko se nije obratio zdravstvenim radnicima.Tako je i sa školstvom – više je ministara nego profesora, afakultete ima i poneka mjesna zajednica.Čemu sva ova priča, kao uvod u intervju s akademikom,Prof. dr Božidarom Matićem, doktorom tehničkih znanosti i jednimod vodećih znalaca ove oblasti u BiH, aktuelnim predsjednikomAkademije nauka i umjetnosti BiH, ovogodišnjim laureatomŠestoaprilske nagrade Sarajeva?Da bi bilo zanimljivije! Da bi jasniji bio kontekst platformeza nemoguće građenje države! Jer… Ne, ovakav odgovor nije nitačan, ni ilustrativan. Stvar je u tome što je upitno i ko je, kako,zašto i čemu nadležan kad je u pitanju akademik Matić. Njegovdruštveno-koristan rad, njegova (sa)znanja, obaveze i dužnosti…No, dobro, i u razgovoru o suštini Bosne i Hercegovine, razlikamaizmeđu prošlosti i nimalo sjajne budućnosti ove države,kad je sadašnjost ovakva kakva jeste, ušli smo kroz priču o demokratskimustrojstvima jednog grada, ili kantona – svejedno!U krajnjem, opet je riječ o državi i njenoj organizaciji kroz ranijenavedene svježe epizode, ali i kroz još jednu, a tiče se upravospomenute nagrade. Što se, skoro pa direktno, umalo slomilana Matićevim leđima. A takvo što, postojeće nelogičnosti i nenadležnostičak i i kvadriplicira. Stoga, još jedan federalni paradoks,s Matićem, u ulozi koju nipošto nije tražio. Jednostavno, uteritorijalnoj organizaciji Federacije stoji i istina da se područjeKantona Sarajevo skoro stoprocentno poklapa s teritorijem grada.Tako postoje organi Kantona sa skupštinom, vladama i ministarstvima,a paralelno, valjda nedovoljnog broja fotelja radiza uhljebljeneje brojnih zaslužnih stranačkih kadrova, i potpunoparalelna gradska vlast. Naravno, nadležnosti nisu raščišćene,oni u gradu materijalno ovise od davanja milostinje kantona,nesporazumi su brojni. Uostalom 6. april se svake godine obilježavakao praznik Grada, Kanton ima svoje slavlje svakogmaja. Oba nivoa vlasti dodjeljuju svoje nagrade, a na vlasti suiste stranke. Grad, međutim, ima i vanstranački odbor za dodjeluŠestoaprilske nagrade, a kad se čulo da je njihov kandidat zalaureata Božidar Matić, pobjesnio je vrh Stranke demokratskeakcije. Sve su učinili za miniranje takve odluke.Osman Brka, član GO SDA i bivši poslanik državnog Parlamentaizjavio je da je akademik Božidar Matić, prošli rat nazvaograđanskim, a Armiju BiH nazvao “falangom”. A uz to, kad je,za vladavine Alijanse obavljao dužnost predsjedavajućeg Vijećaministara BiH, izjavio je da je „…struktura vlasti u BiH bilaglavna smetnja reformi. Do sada su na vlasti bile nacionalističkepolitičke stranke, a u opoziciji stranke građanske orijentacije,koje zastupaju ideologiju civilnog društva. Stranke na vlasti sujedna s drugom bile u koaliciji i istovremeno su bile nepopustljiviprotivnici u radnoj atmosferi, optužujući jedna drugu zaunitarizaciju države, destrukciju itd”. Sve, jednostavno nedopustivoi nedostojno za dodjelu bilo kakve, a ponajmanje nagradekakva je nagrada grada Sarajeva!Sve ovo Brka je izgovorio na sjednici GO SDA, zahtijevajućida se Stranka ogradi od Šestoaprilske nagrade, ako će je primitiakademik. Takav zahtjev, pa i donijeta odgovarajuća odlukamogla su značiti da uručenja neće ni biti jer, rečeno je već, SDAima vlast u Gradu, a sa Strankom za BiH drži je i u Kantonu. No,nad odborom za dodjelu nisu ima prerogative. GradonačelnicaSarajeva, kadar SDA, izjavila je da će kao gradonačelnica nagradumorati uručiti, ali poštuje odluku Glavnog odbora. Još jedannonsens, zar ne? Pod pritiskom građana akademik je nagraduprimio. Bilo je olujno, proliveno je mnogo žuči, a iskristaliziraose stav nestranačke javnosti da je sramotno što Šestoaprilsku nagraduMatić nije dobio još prije petnaestak godina.Vrijedi još reći istinu, prije ustupanja prostora Matiću daizgovori činjenice o stvarnosti Bosne i Hercegovine, u ovomslučaju o privredi i položaju nauke i obrazovanja. Nikad, zaistanikad, Matić nije Armiju Republike BiH nazvao falangom,rat nikada građanskim. Jeste rekao da sadašnja „…BiH nemavojsku, već tri partijske falange“. Podsjetio je da su u entitetimapostojale tri vojne komponente sa potpuno odvojenim linijamazapovijedanja i tri zapovjednika se nisu miješala jedan drugomeu posao. Podsjetio je na doba „hrvatske samouprave“, kadaje HDZ izvodio pa uvodio u federalnu vojsku njenu „hrvatskukomponentu“, onda kako je SDS upravljao VRS, pa, na kraju i nato da su mnogi od tadašnjih vojnih djelatnika završili na haaškojoptuženičkoj klupi. Istina je i ono o strukturi vlasti kao smetnjireformama, ali ilustracija istine u toj sintagmi nudi i narednirazgovor. A argumenti su… uostalom, najbolje je da to čitaocisami prosude.Rekli ste i tvrdite da stanje u nauci BiH katastrofalno. Izgovoriliste - sablasno. Rukovodite Akademijom nauka (ANU) ikažete da je izložena pritiscima u borbi za jedinstvenost znanstvenogprostora. Dakle, o čemu je riječ i šta se događa?– Prije svega i prvo: Akademije su u svijetu zasnovanena vrlo strogim pravilima, a tako i djeluju. Naravno, te stvarise mogu deformirati, primjer je Srpska akademija u Beogradu(SANU) sa svojim čuvenim memorandumom, dokumentu priloženomi tužbi BiH protiv SRJ-a. Njen predsjednik mi se i zakleoda nikada takvo što nije sastavljeno, pa ni naručeno, nikada nijebilo zvaničnim dokumentom, ali da ga jest samoinicijativno napravilanekolicina akademika. To su već druge stvari. Prve sunaša današnja događanja i, bolje rečeno, nedodogađanje i potpuniizostanak onog što bi trebalo biti suštinom i krunsko u obrazovno-naučnomsistemu jedne zemlje. Stvar je u tome što je torelevantno i za održivost, samostojnost jedne države. A na tomplanu ne stojimo nikako dobro. Da izgovorim osnovno određenje:broj članova Akademije utvrđen je još davno prije rata, naosnovu naučnog dostignuća svake republike Jugoslavije. BiH jeimala svega šest posto ukupnog znanstvenog učinka Jugoslavije,stoga nije smjela, nije imala opravdanje za veći broj od 55 članova.Crna Gora je imala 40, Makedonija 45, itd. Sve akademijeex-Jugoslavije se i danas drže tog pravila.Finansiranje AkademijeAlija Izetbegović nije dozvolioratu da prouzrokuje gašenje našeakademije i naredio je KantonuSarajevu da godišnje osigura okopola miliona maraka. Onim što senaziva „snalaženjem“ prikupi seotprilike još toliko. Vrijedi li ičegpodatak da Hrvatska akademijaraspolaže s oko 20 miliona i da bisrazmjerno snazi – bosanskohercegovačkaakademija je tri putamanja od Hrvatske – ustanova uSarajevu bi trebalo da ima oko6sedam miliona maraka.A kod nas?Nije definiran nistatus akademije,a nije ni jedinstvena!RepublikaSrpska ne dozvoljavada se produžiegzistencija oveustanove kao državne.Tražimo oddržave definiranjestatusa. Svojevremenoje Predsjedništvodržave formiralokomisijuda se vidi može lise naći neki kompromis.Naš prijedlogje bio da seuspostavi državnaakademija čija ćeosnivačka pravilapreuzeti vlada, aliintervjuJUNI 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 17