Download (PDF format) - Europa Magazine

osna i hercegovina8 EUROPAJUNI 2007

Naglasio je da njegova stranka, SNSD, još nije obavila nikakvezvanične razgovore o novom ustavnom modelu.Naravno, nije potrebno isticati kako je SNSD iz svog najjačegkatapulta izbacio najvreliju gromadu – zapaljena je i zavjesapozorišno-političke scene u BiH.Šefik Džaferović, potpredsjednik SDA izgovorio je da s gnušanjemodbacuje takvu, inicijativu jer je, umjesto ka reintegracijiusmjerena ka daljem rastakanju države, usput podsjećajući da jejoš Europska komisija označila formulu o pet ekonomski održivihregija uređenih po principu multietničkih regija zasnovanihna ekonomskom, geografskom, komunikacijskom i drugim kriterijima,onako kako se to već radi u svijetu.Davor Čordaš, potpredsjednik HDZBiH iskazujući skepsuprema banjalučkom prijedlogu izjavio je da se njegova strankazalaže za federalizaciju BiH, ali ne baš po tom sistemu, odnosnojesu za tri ili više federalnih jedinica i Sarajevom kao distriktom,što ne bi vodilo stvaranju etnički čistih dijelova, ali bi omogućavalovećinskom narodu u jednoj jedinici da i tamo gdje nije uvećini može biti u potpunosti konstitutivan.Kako opozicione partije nisu dale doprinos nastalim prepucavanjima,vrijedilo je bilježenje i onog što je izgovorio, s položajapozicije, a za dalji razvoj događanja pokazaće se izuzetnovažnim, i Beriz Belkić, jedan od čelnika Stranke za BiH. Ova partijakao i njen čelnik Haris Silajdžić važe za najveće oponenteSNSD-u i Miloradu Dodiku. Dakle, Belkić je prijedlog označiokao apsolutno neprihvatljiv, odnosno kao trasu ka potpunoj etničkojpodjeli BiH.Epizoda nije gotova - održan je tajni sastanak DouglasaMcElhaneya, američkog ambasadora u BiH s Harisom Silajdžićemi Miloradom Dodikom, pri čemu su glavna tema bile podjeleBiH - ustavne promjene, reforma policije, i pitanje statusaSrebrenice. Šta je izgovoreno – nije ni bitno, a ništa se nije niznalo osim da nije uspjelo i da će razgovori istih sugovornikabiti nastavljeni, s tim što će američka strana biti pojačana jer sepripremao sastanak u Americi. I zaista, lideri Stranke za BiH iSNSD-a, su otputovali u SAD. I razgovarali su, između ostalih, sNicholasom Burnsom, Danielom Fridom, pomoćnikom američkogdržavnog sekretara...Pred putovanje, oglasio se visoki predstavnik. Inače, skoropa da i ne primjećuje dešavanja i samo naglašava kako je međunarodnazajednica dosljedno i sistematično naglašavala daje konsolidacija vladavine zakona u Jugoistočnoj Evropi temeljsvih drugih nastojanja – socijalnih, političkih i ekonomskih – dase ovaj region integrira u euroatlantske strukture. A kad je tako,smatra, vrijeme je da se domaći političari okrenu stvarnosti. Otome šta je ta stvarnost i kako bi trebalo da izgleda, u kontekstuovakvih zbivanja, Christian Schwarz-Schilling nije rekao niriječi.Uzaludno čekanje pametnih vijestiAko ne prijestolnica države, a onda svakako glavna političkascena Bosne i Hercegovine, opet je preseljena u Ameriku.Amerikanci su došli u novu operaciju zavrtanja ruku. Bosanskohercegovačkiostrašćeni i razulareni političari nanovo, ustvarinikad nisu ni prestali s intrigantstvom, inscenirali su novuepizodu međusobnog nerazumijevanja i više se i ne zna šta bisve, još manje kako, trebalo usuglašavati. I, naravno, kad je civilizirano– uspijeva. I nije uspjelo! Unatoč unaprijed upućenojprijetnji američkog ambasadora o srazu s američkom teškom artiljerijom,na američkom tlu. Bosanskohercegovačka javnost jesve shvaćala ozbiljnije i napeto je iščekivala vijesti. Pogotovo štoje Silajdžić šutio. Dodik nije i održao je konferenciju za štampu.Svašta je izgovorio i nema kome nije prijetio. Iz njegovih riječidalo se naslutiti o čemu je riječ bila na sarajevskom, odnosno štaće biti teme američkih sastanaka.bosna i hercegovina- To bi bila ovjera projekata započetih prije 15-20 godina -kazao je Belkić, ističući kako i ovaj prijedlog SNSD-a predstavljajednu u nizu nepotrebnih priča koje doprinose samo dizanjutenzija u BiH.Potrebno, nepotrebno, kako i komePrije svega, izjavio je kako mu se čini da je ovo putovanjenepotrebno, isto kao i sastanci sa Silajdžićem i predstavnicimaameričkom vladom jer će se tamo „…samo potvrditi postojećerazlike i sastančenje neće dovesti do bilo kakvog približavanjastajališta”.Najavio je kako u Washingtonu ni po koju cijenu neće pristatina promjenu naziva Republike Srpske i ukidanje entitetskogglasanja, niti će prihvatiti stvaranje jedinstvene državne policije,nema namjeru potpisivati nikakve papire, niti davati suglasnostna bilo što što se kosi o njegove stavove. Očekivao je pritiske,pa je, unaprijed najavio da će o njima, po povratku, obavijestitiEuropi dozlogrdiloNikoli Špiriću, predsjedavajućemVijeća ministara BiH Olli Rehn, komesarza proširenje Evropske unije, poslaoje pismo uz molbu da ga umnoži iproslijedi svim vodećim bosanskohercegovačkimpolitičarima. Naravno daje dokument sročen onako kako i dolikujediplomatskoj komunikaciji, ali natoj činjenici zastaje i prestaje uobičajenauljudnost. Rehn jednostavno, svima uBiH, poručuje da je Europi dosta igrena bosanskohercegovački način. Ipak,možda bi prevođenju pisma trebaloizbjeći uobičajene fraze kako bi ovdašnjimvođama poruke postale kristalnojasne, što bi, opet, pomoglo da uvide daje igra postala više nego ozbiljna – nijemalo onih koji politiku vide kao vještinubeskrajnog nadmudrivanja ma štobilo suština. Pregovaraču je potrebnooponirati makar predlagao ispunjenjesvih želja.Rehn prije svega, još jednom poručujeda su 3. maja lideri 27 zemalja članicaEU u potpunosti podržali pripremljenitekst Sporazuma o stabilizaciji ipridruživanju (SAA) s aneksima i protokolomte da je on spreman za parafiranje.Odmah potom podsjeća kako je isam, tokom svoje nedavne posjete Sarajevuistakao kako parafiranje i potpisivanjeSAA zavisi od sasvim konkretnogi vidljivog napretka u reformi policijei saradnje s Tribunalom u Hagu. Sadaje vidljivo, a prošla su skoro tri mjeseca,da ništa nije pomaknuto s početnetačke. To se Europi ne sviđa! Rehn je,dodao je, više nego zabrinut zbog pogoršanjapolitičke situacije u BiH i povratkana nacionalističku retoriku štoje reformski proces dovelo u blokadu,a čini se da je sigurnost i stabilnost uBiH narušena. Jednostavno i neuvijeno:BiH ide u pogrešnom smjeru u odnosuna očekivani kada je proces pregovorao SAA počeo.Sada se očekuje „drastičnost” i„hitnost” u djelovanju unutarnjih snagaBosne i Hercegovine. Brzina integracijau EU zavisi od bosanskohercegovačkihnapora, konkretnih akcija i istinski kreiranogdržavnog uređenja unutarnjimsporazumijevanjem. Sve drugo Europese ustvari ne tiče.JUNI 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 9

osna i hercegovinajavnost. Ljut je na američkog ambasadora jer je dajući podrškuSilajdžiću tražio da se raspravlja o promjeni imena njegovog,Dodikovog entiteta, što, s druge strane znači da se koncept ukidanjaili dokidanja Republike srpske nastavlja nesmanjenom žestinom,te da je promjena imena jedno od tih nastojanja.- Republika srpska ne može ostati bez svoje policije u uslovimasnažnog jačanja vehabijskog pokreta u BiH i otkrivanja ljudiu svijetu koji su za terorističke akcije obučavani u BiH. Stogaću i odbiti reformu policije ukoliko budem izložen pritiscima, ašto se tiče entitetskog glasanja ono ne može biti ukinuto i ononije mehanizam za preglasavanje kako to hoće Silajdžić i kakose u Sarajevu pokušava predstaviti, već je ono mehanizam zaodbranu od nametanja bilo kakvih mišljenja koja dolaze sa testrane, - rekao je Dodik i najavio da će SNSD već naredne sedmiceiznijeti stav da više ne stoji iza aprilskog paketa ustavnihamandmana i da su jedina realnost novi razgovori o ustavnimaranžmanima u BiH.Dodik je zaprijetio i neposlušnošću Miroslavu Lajčaku, novomtek dolazećem visokom predstavniku u BiH, te vladamaSjedinjenih Država i zemalja-članica Europske unije ako onenastave inzistirati na reformama skrojenim prema sarajevskomšnitu – on jednostavno ne prihvaća uspostavu jakih tijela središnjevlasti u BiH, jer to „… očevidno ne funkcionira i neće funkcioniratini u budućnosti“.Nema namjeru i neće prihvatiti korištenje bonskih ovlaštenjavisokog predstavnika u BiH jer Vlada Republike srpskeima podršku naroda, a ako bi eventualno došlo do posezanjaza batinom što ta ovlaštenja jesu, a to ne bude u vezi s Haškimtribunalom ili terorističkim aktivnostima, Srbi Republike srpskeće se tome suprostaviti, rekao je Dodik naglašavajući kako će, uslučaju da se nekom iz vlade zabrani djelovanje, koegzistetnostodluka i vladinih zasjedanja braniti bornim kolima i naoružanimljudima.Dodik svoje najave pretvorio u stvarnostŠto je najavljivao Milorad Dodik je u Washingtonu i ostvario.Nije popustio! Rekavši ne i Amerikancima i, ponovo, HarisuSilajdžiću na prijedlog o približavanju stavova o promjenamaustava BiH i transformaciji policije, pokazao je da se i u budućnostimisli ozbiljno suprotstavljati svojim bosanskohercegovačkim,bolje rečeno federalnim protivnicima – nisu mu ni do koljena.On, jednostavno ne zarezuje ni visokog predstavnika, pa nišrapnele teške američke baražne vatre. Prkosno tjera po svom i,za sada, to mu polazi za rukom.Ipak, u Sarajevu se ocjenjuje da je američki izlet donio novuplatformu bar što se tiče pozicije i ravnoteže sila, ali i nekihpolitičara. Prvo, Washington se, očigledno, ponovo namjeravasnažno uključiti u bosanskohercegovačke poslove, a otvoren jejoš jedan front - pokušaj izmjene naziva Republike Srpske što ćenesumnjivo donijeti novu destabilizaciju političkih prilika. Nekepozicije su demontirane, pa nanovo definirane. Tako se bar doznaloda Amerikanci ovu rundu pregovora ocjenjuju definitivnoneuspješnom, što je Harisa Silajdžića učinilo gubitnikom. Jer,podijeljena krivica za neuspjeh na oba bosanskohercegovačkalidera njemu ne ide u prilog - predsjednik je Stranke za BiH i sveameričke prijedloge za kompromisno rješenje spornih stvari uustavnim amandmanima i reformi policije, prihvatio. Dodik jebio kategoričan u odbijanju pa bi trebao biti isključivim krivcem.No, Silajdžić je želio i dobio nešto drugo (u biti znao je šta ćeDodik reći, možda se uzdao u američki pritisak pa i Dodikovopopuštanje) – povratak iz Amerike s ocjenom – certifikatom onjemu kao kooperativnom političaru. Bije ga upravo suprotanglas. Eto, prihvatili su ga kao mekšeg, ali kako sakriti nezadovoljstvočinjenicom da to administracija SAD nije javno podastrlanego je krivnju podijelila?Dodik je, za sada, potvrdio svoju snagu. Amerikanci ga nisuuspjeli slomiti. S druge strane, možda je presiguran. Ko kaže dau nekom drugom ataku predstavnici svjetskog policajca nećepolučiti uspjeh? Ko je na ovim prostorima izdržao pritisak? Eto,ipak se nije usudio odbiti odlazak u Washington iako je tvrdioda se radi o nepotrebnom putovanju. Poslije svega dao je i izjavus tvrdnjom kako misli da su pregovori u Washingtonu organiziranisa isključivim ciljem da bi jedna strana ponijela krivicu,dok bi druga bila ovjenčana oreolom onih koji su spremni nakompromise i suradnju. E, nije uspjelo i zadovoljan je!Bitka će se nastaviti, a u što će prerasti…Dodik pred smjenjivanjem?Da li je Douglas McElhaney, američki ambasador u BiH naneuspjehom okončanim razgovorima o restrukturiranju državevođenim u Americi zaprijetio smjenjivanjem Miloradu Dodiku sdržavnih i entitetskih funkcija? Sudeći po informaciji pristigloj izameričkog instituta za strateška istraživanja – jeste. Navodno,Dodik je ostao miran uzvrativši kako na takvo što mora pristatinarod Republike Srpske, pa od toga ne može biti ništa.No u izvještaju pristiglom iz Amerike izričito stoji:- Ne samo da Zapad ima legalna ovlaštenja da ga ukloni safunkcije, već je nestrpljiv da se oslobodi tako neprevidljivoglidera i upotrijebiće bilo koji izgovor da to učini nakon glavoboljakoje je zadao… - Postoji i dopuna s predviđanjem:- Dodik je, nakon Amerike, u Republici Srpskoj, počeo prikupljatipodršku, dobija je, ali tako da bi sve moglo izazvati veliku- moguće i krvavu – borbu. U slučaju da ga neko pokuša uklonitis funkcije. To bi, dakle, dovelo do destabilizacije BiH, ali bi biloi katastrofalno za Zapad, ionako dobrano zaokupljen rastućimprijetnjama u Srbiji zbog neprilika s Kosovom.Naravno, Dodikov američki trag, dočekan je s brdom komentara.Rajko Vasić, Dodikov glasnogovornik, onaj već spomenutiu ovom tekstu, rekao je da sve shvaća kao novi, naručeni pritisakna vladajuću garnituru u Republici Srpskoj.Sulejman Tihić, Predsjednik SDA, smatra kako je krajnje vrijemeda se zaustavi osiono i grubo ponašanje Milorada Dodika, kojije “dugo miljenik međunarodne zajednice i sve mu se tolerira”,ali nije za smjenjivanje bilo koga jer to, jednostavno nije nikakvorješenje.Interesantno je da je u okruženju Harisa Silajdžića, stvarnogDodikovog protivnika, američki izvještaj shvaćen kao neštoneozbiljno i neutemeljeno. U najkraćem, iz centrale Stranke zaBiH je telefonom poručeno: „…radi se o tekstu lobističke organizacijepoznate po izradi plaćenih izvještaja”.Sam Dodik s tvrdnjom da je vrlo umoran od svega, a to je,uzgred i vidljivo, rekao je da za sve treba pitati - Zapad:- Znam svoj stav i evo ga: Republika srpska je trajna kategorija.Ko to zanemaruje ne može očekivati nikakvo drugo rješenje.Ako je to protiv Zapada, onda jesam protiv Zapada”.10 EUROPAJUNI 2007

osna i hercegovinaJUNI 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 11

osna i hercegovina12 EUROPAJUNI 2007

Hapšenje Zdravka Tolimira, generalaVojske Republike srpske,ujedno i jednog od najtraženijih haškihbjegunaca, u znaku je i nekoliko nezaobilaznihčinjenica. Prije svega jedan je od 6nedostupnih osumnjičenika sa spiska odukupno161 optužene osobe – nedostaju jošgeneral Ratko Mladić, Radovan Karadžić bivši predsjednik Republikesrpske i Srpske demokratske stranke (SDS), Goran Hadžić,Vlastimir Đorđević i Stojan Župljanin. Druga, do sada skoropa nevjerovatna, i te kako znakovita činjenica, je podatak da suhapšenje izvršili policajci Republike Srpske, u saradnji s policijomSrbije. Radili su koordinirano. U Ljuboviji – Srbija je primijećen,ustanovljeno je da ima namjeru ilegalno preći rijeku Drinui granicu, pa je, u trenutku kada je namjeru i ostvario, te stupiona teritorij opštine Bratunac u BiH, dočekan od pripadnika policijeRepublike Srpske. Postoje pretpostavke da je na to područjedoputovao sa zadatkom organiziranja prelaska granice, s jednena drugu stranu – smjer je nepoznat, Mladića ili Karadžića. Navodno,nenadane zdravstvene tegobe su ga u tome omele, ali iskrenule pažnju na njegovo prisustvo na tom području.Postoji, međutim, još jedna verzija o Tolimirovom hapšenju.Po njoj, a nije, a nije bez pameti, Tolimir nije „uhapšen u akciji“nego je žrtvovan u ime viših srpskih interesa. Srbijanci su gajednostavno predali organima Republike Srpske i tako sebi „poboljšalimeđunarodnu poziciju i osigurali nastavak pregovora opristupanju Europskoj zajednici, a Srpska je svojoj policiji povećalakredibilitet skidajući s nje nekooperativni veo istkan na činjenicida do ovog slučaja nisu dali doprinos pravdi u traženju ihvatanju osumnjičenih za ratne zločine. Uostalom, neki izvori izOSA-e i SIPA-e tvrde da je Tolimir, pored spomenutih skoropretrpljenihmoždanih udara navodno boluje i od raka, prebačeniz Srbije u Republiku Srpsku automobilom ili helikopterom, ana granici je samo fingirana akcija hapšenja. Uostalom, Graničnapolicija BiH nije sudjelovala u hapšenju, niti je imala informacijuod svojih ljudi da se na tom području desila takva akcija.Klopka za generalaLišavanje slobode generala Tolimira nije mala stvar. Riječ je o jednom od šestorice do sada nedostupnih sa spiska od161 u Hagu optužene osobeU izvještaju Republike Srpske, kao potkrepljenje prve verzijehapšenja i davanju značajne uloge uspješnosti njene policije,stoji da je Tolimir ilegalno čamcem prešao Drinu i na bosanskohercegovačkuobalu je stupio u Bjelovcu kraj Bratunca. Želio jetražiti utočište u manastiru Sase, šesnaest kilometara od Srebrenice.Tamo su ga čekali neimenovani jataci.Tolimir je tokom proteklog rata bio jedan od najbližih pomoćnikagenerala Ratka Mladića, zadužen za obavještajno-bezbjednosneposlove Glavnog štaba Vojske Republike srpske.Optužen je za genocid, udruživanje radi vršenja genocida,zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona ili običaja ratovanja.Optužnica protiv Tolimira potvrđena je 10. februara, a objelodanjena25. februara 2005. godine . Pored Tolimira, na istoj optužnicinalazili su se već uhapšeni Milan Gvero i Radivoje Miletić, aterete za ubistvo, progone, nečovječno postupanje i deportacijuoko osam hiljada Bošnjaka iz Srebrenice i Žepe u julu 1995. godine.Optužnica je u dva navrata mijenjana, a avgusta 2006. godinePretresno vijeće Haškog odlučilo je izdvojiti iz ovog spisadio koji se odnosio na Tolimira – bio je u bijegu. Kako se navodiu optužnici, upravo je Tolimir 9. jula proslijedio naređenje RadovanaKaradžića za zauzimanje Srebrenice Radislavu Krstiću iMilanu Gveri, koji su se nalazili na isturenom komandnom mjestuDrinskog korpusa VRS.Odmah po hapšenju Tolimir je transportiran u Banjaluku izkoje je upućena obavijest u Hag, te je počela akcija koordinacijeoko transporta uhapšenika ka Nizozemskoj. Pokazalo se da tonije jednostavno, s obzirom da je odmah ocijenjeno da je Tolimirteško bolestan. Stoga mu je ukazana liječnička pomoć, prekonoći zadržan je u Banjaluci, a onda je, shodno uputama, ali pravilimaoko transporta uhićenika dobivenim iz Haga, helikopteromtransportiran u Sarajevo gdje je podvrgnut konzilijskomliječničkom pregledu. Kako se moglo saznati Tolimir je neposrednopred hapšenje pretrpio dva moždana udara. Liječničkitim je ocijenio stanje teškim, ali je, kako je rekao jedan od doktora,izdano odobrenje za let prema Hagu – zdravstvena pravilatribunala su labavija od onih koje nalaže medicinska rutina.U Haškom tribunalu, u čiju je pritvorsku jedinicu u ŠeveningenuTolimir stigao, nisu raspolagali detaljima o akciji hapšenja., Olga Kavran, glasnogovornica Tužilaštva tribunala samoje saopštila da su uhićenika preuzeli, a da je Milorad Dodik bioprva osoba koja je obavijestila Karlu del Ponte, hašku tužiteljicu,o uspjehu njegove entitetske policije uz naglašavanje kooperativnostis Hagom svih nivoa vlasti Republike Srpske.Milan Pekićbosna i hercegovinaKoštunica i Dodik režirali hapšenje Tolimira?Svetko Kovač, prvi čovjek vojne obavještajne agencije Srbije,Vladimir Vukčević, tužilac za ratne zločine, i Rasim Ljajić, prvi čovjekNacionalnog savjeta za saradnju Srbije s Tribunalom u Hagu, prekjučersu demonstrativno podnijeli ostavke na svoje dužnosti. Oni suse na takav korak odlučili u znak protesta jer ih je, kao i predsjednikaSrbije Borisa Tadića, obmanuo premijer Vojislav Koštunica, koji jerežirao hapšenje Zdravka Tolimira u Beogradu.Kako nam je potvrđeno iz izvora bliskih Tribunalu u Hagu, glavnatužiteljica Karla del Ponte (Carla) tokom razgovora s Koštunicom,prezentirala je sve dokaze režiranog hapšenja Tolimira i od srbijanskogpremijera zatražila objašnjenje.Sam premijer djelovao je mirno i pokušao je sve negirati, dok su ljudibliski Tadiću te i on sam bili nemalo iznenađeni. Susret s Koštunicomizrodio se potom u žestoku svađu u kojoj su trojica srbijanskih zvaničnikademonstrativno dala ostavke, a predsjednik Srbije izviniose glavnoj tužiteljici. Potom je Tadić zamolio svoje bliske saradnike- Vukčevića, Kovača i Ljajića da ostavke povuku jer bi time šteta poSrbiju bila samo veća, što su oni na kraju prihvatili.Del Ponte je tokom susreta kazala i da zbog ovakvog razvoja događajane može Vijeću sigurnosti UN-a podnijeti naredne sedmicepozitivan izvještaj ni kada je saradnja Srbije niti Republike Srpske sHagom u pitanju.JUNI 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 13

Zbogom „Nova Evropo“Kako su greške Bushove vladeuništile proamerički savez u EvropievropaBio je sunčan junskidan i George W.Bush je govorio na Varšavskomuniverzitetu. Unutar,prisutni političari su slušalisa interesovanjem, napolju,mase su se okupile u znakpodrške američkom predsjedniku.Nakon što je govorzavršen, mediji su bili punihvale.Teško zamislivo, ali istinito. Ovo je bio Bushov prvi posjetPoljskoj, nevjerovatno davnog ljeta 2001. U sklopu iste turneje,Bush je posjetio i Španiju. Tokom zajedničke konferencijeza štampu, Španski predsjednik José Maria Aznar se zahvalioBushu za „blagonaklonost“. – Španija je prijatelj Sjedinjenih Država,a predsjednik Aznar je moj prijatelj, rekao je Bush.Čitava turneja nije prošla tako glatko: protestvovalo se naameričko-evropskom samitu i još ponegdje. Ali, ovi „normalni“izljevi nezadovoljstava su bili ublaženi nečim dosad neviđenim:proameričkim savezom Blairove Britanije, Berlusconijeve Italije,desnom vladom u Španiji, Portugalu i Danskoj i naravno bivšimkomunističkim državama centralne Evrope. Ovo su sve bilezemlje koje su netom prošle liberalizaciju tržišta i kojima se nijedopadala francusko-njemačka dominacija evropskom politikom.2003, kada je Donald Rumsfeld prozvao Njemačku i Francusku„Starom Evropom“, ovaj kvazi-savez je dobio svoje ime: „NovaEvropa“. „Nova“ je ovdje značila pro-američka i kapitalistička,kao i podršku ratu protiv terorizma.Sa velikim zakašnjenjem State Department je učinio što jemogao da promovira ovaj projekat, a proamerički političari uobje ove zemlje su se trudili da mu pruže podršku. Uprkos svemu,nove američke rakete ostaju vrlo nepopularne i nije sigurnoda će ih podržati ijedan parlament. Evropljani jednostavnone shvataju zašto oprema koja treba da Ameriku zaštiti odIrana treba da bude instalirana na njihovom tlu, pogotovo štoIran samo prijeti Izraelu, a ne Americi ili Evropi. Krajem prošlogmjeseca, ruski predsjednik Vladimir Putin je zaprijetio daće, u slučaju da SAD ostvari svoje planove, Rusija svoje nuklearnerakete usmjeriti prema Evropi. – Očito je, kazao je Putin, daako se dio američkog strateškog nuklearnog naoružanja postaviu Evropi i postane prijetnja Rusiji, mi ćemo morati odgovoriti.Ovaj nadasve ciničan stav ruskog predsjednika je dakakopretjeran, ali ovakva retorika zabrinjava prosječnog Evropljaninai to je upravo ono što Putin i želi postići. Problem je u tomešto se niko u Pentagonu nije dosjetio da bi njihov plan mogaonaići na otpor ili da bi Česi i Poljaci mogli tražiti dodatne garancijei postavljati pitanja. Prema izvorima iz Washingtona, StateDepartment koji je zadužen za vanjske poslove je za ove planovesaznao tek kad je Pentagon već donio odluku. Zvuči poznato?Sve ovo je moglo biti izbjegnuto. Čak šta više, „Nova Evropa“umire u trenutku kad su i Francuska i Njemačka dobile lideresa desna, koji su naklonjeniji Americi od svojih prethodnika.Sa malo više pažnje i manje arogancije, prekoatlantska alijansaje sada mogla biti oživljena, umjesto puna ljutnje i mržnje. Kadse napokon svedu računi ove američke administracije, šteta načinjenastarom kontinentu bi mogla biti ista, ako ne i veća, negoona pričinjena Iraku.Haris DelalićČetiri godine kasnije, „Nova Evropa“ više ne postoji.Aznar, Blair i Berlusconi su ispali iz igre, djelimično zahvaljujućii propaloj avanturi u Iraku. Raspoloženje u centralnoj Evropi sepromijenilo za 180° – od proameričkog do dubokoskeptičnog.Početkom ovog juna, Bush planira da provede tačno 3 sata i10 minuta u Varšavi, gdje neće održati govor i praktično će sesamo susresti sa poljskim predsjednikom. A, i ta diskusija će bitivrlo ograničena. Smrtno ranjena Irakom, oštećena američkomneosjećajnosti prema njenim interesima (striktniji vizni režim,smanjenje vojne pomoći), „Nova Evropa“ će na kraju biti pokopananajnovijim američkim planovima da postavi proturaketništit u Poljskoj i Češkoj.JUNI 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 15

intervjuProf Dr Božidar Matić:Bosna i Hercegovina - zemlja naučne iprivredne truležiPamet iproizvodnja nažrtveniku politikeProf dr Božidar Matić, nedavno je dobio Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva. Bez obzira što je Sarajlijamaiznenađenje što je nije dobio davno, još prije rata, jer po ocjeni javnosti to je zaslužio, nenadano je postao, nipoštosubjektom, nego predmetom političke afere. Pokazalo se da je riječ o još jednoj ordinarnoj gluposti amorfne političketvorevine kakva je Bosna i Hercegovina. No, akademik Matić svjedoči o mnogo čemu i za bolje razumijevanje stanja,ali i pozicije zemlje u debeloj nevolji , s njim vrijedi razgovarati. Možda i boli ono što kaže, ali zar nije bolje podnijetibol nego nevino reći – nisam znaoRazgovarao: Milan PEKIĆKako se u Bosni i Hercegovini, a po slovu njenog prvogakta – ustavnog dokumenta, skrojenog u Daytonu – teško moguodrediti nadležnosti i odgovornosti pojedinih, a postojećih institucijai organa svašta se može događati. I događa se. Primjeraima, pa je takva, recimo, poznata najnovija priča o Srebreničanimai njihovom sarajevskom egzilu. Za njihovu sudbinu silnoje „zabrinuta“ Federacija, jer je primarno Bošnjačka, ali ništa nemože učiniti. Ali, u ime „viših interesa“ ne zaboravlja doprinositizbunjivanju i zabluđivanju ojađenog naroda. Tako se i krenulou prijeteće iseljenje - ako se ne „dogodi zakon“, a neće, sasmislom definiranja još jednog „distrikta“ ili „odpojenja“ odRepublike Srpske i „pripajanja“ Federaciji, Srebrenica će ostatiprazna. Već je vidljivo: Federalno su ih (s)lagali, valja im opetDodiku i njegovim potezima. Izgleda, njegovih mjera će biti.Epizoda je i aktualni štrajk radnika u federalnom zdravstvu.16 EUROPAJUNI 2007

Ljudi nemaju kolektivne ugovore, niti ih imaju s kim potpisati.Kako svaki kanton odgovora za svoje zdravstvo, finansira ga irazvija, ni u čemu nema zajedničke doktrine. Uglavnom, skoromjesec dana niko se nije obratio zdravstvenim radnicima.Tako je i sa školstvom – više je ministara nego profesora, afakultete ima i poneka mjesna zajednica.Čemu sva ova priča, kao uvod u intervju s akademikom,Prof. dr Božidarom Matićem, doktorom tehničkih znanosti i jednimod vodećih znalaca ove oblasti u BiH, aktuelnim predsjednikomAkademije nauka i umjetnosti BiH, ovogodišnjim laureatomŠestoaprilske nagrade Sarajeva?Da bi bilo zanimljivije! Da bi jasniji bio kontekst platformeza nemoguće građenje države! Jer… Ne, ovakav odgovor nije nitačan, ni ilustrativan. Stvar je u tome što je upitno i ko je, kako,zašto i čemu nadležan kad je u pitanju akademik Matić. Njegovdruštveno-koristan rad, njegova (sa)znanja, obaveze i dužnosti…No, dobro, i u razgovoru o suštini Bosne i Hercegovine, razlikamaizmeđu prošlosti i nimalo sjajne budućnosti ove države,kad je sadašnjost ovakva kakva jeste, ušli smo kroz priču o demokratskimustrojstvima jednog grada, ili kantona – svejedno!U krajnjem, opet je riječ o državi i njenoj organizaciji kroz ranijenavedene svježe epizode, ali i kroz još jednu, a tiče se upravospomenute nagrade. Što se, skoro pa direktno, umalo slomilana Matićevim leđima. A takvo što, postojeće nelogičnosti i nenadležnostičak i i kvadriplicira. Stoga, još jedan federalni paradoks,s Matićem, u ulozi koju nipošto nije tražio. Jednostavno, uteritorijalnoj organizaciji Federacije stoji i istina da se područjeKantona Sarajevo skoro stoprocentno poklapa s teritorijem grada.Tako postoje organi Kantona sa skupštinom, vladama i ministarstvima,a paralelno, valjda nedovoljnog broja fotelja radiza uhljebljeneje brojnih zaslužnih stranačkih kadrova, i potpunoparalelna gradska vlast. Naravno, nadležnosti nisu raščišćene,oni u gradu materijalno ovise od davanja milostinje kantona,nesporazumi su brojni. Uostalom 6. april se svake godine obilježavakao praznik Grada, Kanton ima svoje slavlje svakogmaja. Oba nivoa vlasti dodjeljuju svoje nagrade, a na vlasti suiste stranke. Grad, međutim, ima i vanstranački odbor za dodjeluŠestoaprilske nagrade, a kad se čulo da je njihov kandidat zalaureata Božidar Matić, pobjesnio je vrh Stranke demokratskeakcije. Sve su učinili za miniranje takve odluke.Osman Brka, član GO SDA i bivši poslanik državnog Parlamentaizjavio je da je akademik Božidar Matić, prošli rat nazvaograđanskim, a Armiju BiH nazvao “falangom”. A uz to, kad je,za vladavine Alijanse obavljao dužnost predsjedavajućeg Vijećaministara BiH, izjavio je da je „…struktura vlasti u BiH bilaglavna smetnja reformi. Do sada su na vlasti bile nacionalističkepolitičke stranke, a u opoziciji stranke građanske orijentacije,koje zastupaju ideologiju civilnog društva. Stranke na vlasti sujedna s drugom bile u koaliciji i istovremeno su bile nepopustljiviprotivnici u radnoj atmosferi, optužujući jedna drugu zaunitarizaciju države, destrukciju itd”. Sve, jednostavno nedopustivoi nedostojno za dodjelu bilo kakve, a ponajmanje nagradekakva je nagrada grada Sarajeva!Sve ovo Brka je izgovorio na sjednici GO SDA, zahtijevajućida se Stranka ogradi od Šestoaprilske nagrade, ako će je primitiakademik. Takav zahtjev, pa i donijeta odgovarajuća odlukamogla su značiti da uručenja neće ni biti jer, rečeno je već, SDAima vlast u Gradu, a sa Strankom za BiH drži je i u Kantonu. No,nad odborom za dodjelu nisu ima prerogative. GradonačelnicaSarajeva, kadar SDA, izjavila je da će kao gradonačelnica nagradumorati uručiti, ali poštuje odluku Glavnog odbora. Još jedannonsens, zar ne? Pod pritiskom građana akademik je nagraduprimio. Bilo je olujno, proliveno je mnogo žuči, a iskristaliziraose stav nestranačke javnosti da je sramotno što Šestoaprilsku nagraduMatić nije dobio još prije petnaestak godina.Vrijedi još reći istinu, prije ustupanja prostora Matiću daizgovori činjenice o stvarnosti Bosne i Hercegovine, u ovomslučaju o privredi i položaju nauke i obrazovanja. Nikad, zaistanikad, Matić nije Armiju Republike BiH nazvao falangom,rat nikada građanskim. Jeste rekao da sadašnja „…BiH nemavojsku, već tri partijske falange“. Podsjetio je da su u entitetimapostojale tri vojne komponente sa potpuno odvojenim linijamazapovijedanja i tri zapovjednika se nisu miješala jedan drugomeu posao. Podsjetio je na doba „hrvatske samouprave“, kadaje HDZ izvodio pa uvodio u federalnu vojsku njenu „hrvatskukomponentu“, onda kako je SDS upravljao VRS, pa, na kraju i nato da su mnogi od tadašnjih vojnih djelatnika završili na haaškojoptuženičkoj klupi. Istina je i ono o strukturi vlasti kao smetnjireformama, ali ilustracija istine u toj sintagmi nudi i narednirazgovor. A argumenti su… uostalom, najbolje je da to čitaocisami prosude.Rekli ste i tvrdite da stanje u nauci BiH katastrofalno. Izgovoriliste - sablasno. Rukovodite Akademijom nauka (ANU) ikažete da je izložena pritiscima u borbi za jedinstvenost znanstvenogprostora. Dakle, o čemu je riječ i šta se događa?– Prije svega i prvo: Akademije su u svijetu zasnovanena vrlo strogim pravilima, a tako i djeluju. Naravno, te stvarise mogu deformirati, primjer je Srpska akademija u Beogradu(SANU) sa svojim čuvenim memorandumom, dokumentu priloženomi tužbi BiH protiv SRJ-a. Njen predsjednik mi se i zakleoda nikada takvo što nije sastavljeno, pa ni naručeno, nikada nijebilo zvaničnim dokumentom, ali da ga jest samoinicijativno napravilanekolicina akademika. To su već druge stvari. Prve sunaša današnja događanja i, bolje rečeno, nedodogađanje i potpuniizostanak onog što bi trebalo biti suštinom i krunsko u obrazovno-naučnomsistemu jedne zemlje. Stvar je u tome što je torelevantno i za održivost, samostojnost jedne države. A na tomplanu ne stojimo nikako dobro. Da izgovorim osnovno određenje:broj članova Akademije utvrđen je još davno prije rata, naosnovu naučnog dostignuća svake republike Jugoslavije. BiH jeimala svega šest posto ukupnog znanstvenog učinka Jugoslavije,stoga nije smjela, nije imala opravdanje za veći broj od 55 članova.Crna Gora je imala 40, Makedonija 45, itd. Sve akademijeex-Jugoslavije se i danas drže tog pravila.Finansiranje AkademijeAlija Izetbegović nije dozvolioratu da prouzrokuje gašenje našeakademije i naredio je KantonuSarajevu da godišnje osigura okopola miliona maraka. Onim što senaziva „snalaženjem“ prikupi seotprilike još toliko. Vrijedi li ičegpodatak da Hrvatska akademijaraspolaže s oko 20 miliona i da bisrazmjerno snazi – bosanskohercegovačkaakademija je tri putamanja od Hrvatske – ustanova uSarajevu bi trebalo da ima oko6sedam miliona maraka.A kod nas?Nije definiran nistatus akademije,a nije ni jedinstvena!RepublikaSrpska ne dozvoljavada se produžiegzistencija oveustanove kao državne.Tražimo oddržave definiranjestatusa. Svojevremenoje Predsjedništvodržave formiralokomisijuda se vidi može lise naći neki kompromis.Naš prijedlogje bio da seuspostavi državnaakademija čija ćeosnivačka pravilapreuzeti vlada, aliintervjuJUNI 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 17

intervjusrpski članovi su rekli “ne, Federacija nek’ ima svoju akademiju,a RS svoju”! I imaju je. Kao nacionalnu, a smatraju da bi ovunašu, koju smatraju federalnom, nikako državnom, trebalo razbitina dvije. Na Skupštini ANU-a donijeli smo odluku da ćemosvi prestati biti akademici ako ova institucija bude “silovana”!Mi smo multietničko društvo, i to se uvijek poštovalo, ja samdošao na mjesto predsjednika poslije Bošnjaka - Seida Hukovića,a on je naslijedio Srbina - Svetozara Zimonjića... Borit ćemo sepod svaku cijenu da sačuvamo jedinstvo znanstvenog prostoraBiH!Postoji tvrdnja i da je nauka u ovoj zemlji presiromašna.Da je takva i njena akademija (ili akademije?!). Zar se o svemune stara vlast onako kako je to u drugim zemljama?Božidar Matić– Prošle godine na jednom simpoziju održanom u Norveškoj,na temu visokog obrazovanja u Evropi, istaknuto je daje BiH zemlja s najmanje izdvojenih sredstava za naučnoistraživačkirad. Voljeli smo tako reći, nekad smo se ponosili kvalitetom,a u biti potcjenjivački raspoloženi, dakle voljeli smo zanas pozitivne komparacije s Albanijom. E, sad mogu reći gorku,punu istinu - čak je i Albanijaispred nas. Nažalost, to jeposljedica totalnog primitivizmanaše vlasti. I zaduženiza razvoj oblasti nauke ništane čine – ne poznaju ni oblast,ni obrazovanje, ni nauku. Kadnas je nedavno posjetila jednaocjenjivačka delegacija UNES-CO-a, sa zadatkom utvrđivanjadokle smo stigli u domenuistraživanja, odnosno naučnoistraživačkogi istraživačko-razvojnograda bili su zaprepašteni.Vođa grupe mi sepovjerio - s relevantnim ministrimasu imali sastanke, aliuopšte nisu mogli razgovaratijer naši dužnosnici ne poznajujezik nauke! Reći ću i da nanašim univerzitetima nemaistraživačkog rada. Jednostavno, poslije rata fondovi za istraživanjei razvoj nisu obnovljeni. Recimo, prije rata je ulaganje unauku na univerzitetima i istraživačko-razvojne projekte u preduzećimaiznosilo 1,5 posto bruto društvenog proizvoda. Sadaje to trideset puta manje - 0,05 posto! Najstrašnija stvar kad suu pitanju istraživanja je mjerenje efikasnosti istraživanja putemsvjetskih baza podataka koje prate naučnoistraživačke radove.Vaš rad, odnosno članak o njemu će biti vrednovan ako je objavljenu nečem praćenom od te baze. U suprotnom, ako je vaš tekstu nečemu znanstveno „lijevom“ kao da niste ni radili, ništa se neračuna, rad kao da niste ni objavili! Morate biti i citirani – postojimjera za vrijednost objavljenog rada, takozvani Science citationindex (SCI). Njime se između ostalog, mjeri koliko je drugimataj rad značio i vrijedio u njihovim istraživanjima. Em kad ovoobjasnih, mogu li konstatirati, hoću li nekome zasmetati ovomčinjenicom, da je prije deset godina Hrvatska propisala da svakinjen univerzitetski nastavnik mora imati bar dva takva radasvake četiri godine! U, suprotnom, adio univerziteti - naučnestolice ne podnose prazno grijanje! Samo, ulazak u baze podatakase plaća. Slovenija je kao država lani za to platila oko 320hiljada dolara. Naravno, mi nemamo pravo ulaska u tu bazu!Naime, entiteti to ne mogu kupiti, to samo može država, a kakonemamo ministarstvo nauke i tehnologije, a Ministarstvo civilnihposlova i ne zna o čemu se radi, ko će je kupiti?! Uostalom,šta ćemo u bazi kad nemamo projekata? Jer radovi se pišu kaorezultat projekta, a moraju postojati fondovi koji će ih finansirati.I sad, nakon ovakve zatvorene naučne kružnice neka mi nekokaže da postoji, ali i gdje je naša nauka.Bez obzira na državne nevolje, zar nije tačno da nekakvihdržavnih ulaganja, na bilo koji način, ipak ima?– Lani je Kanton Sarajevo pojedinim profesorima za njihovnaučno-istraživački rad izdvojio oko pola miliona dolara. Provjeravalismo da li se njihovi radovi nalaze u nekim osnovnimmeđunarodnim bazama poput Current Contents (CC), bili smofrapirani rezultatom - od nekih četrdesetak projekata, ni polovinanjihovih autora tamo nema. I o tome je riječ. Za razliku odnas, sve druge zemlje bivše Jugoslavije napreduju. Crna Gora je1990. imala 1,79 naučnoistraživačkih radova na 100 hiljada stanovnika,a 2000. se podigla na 3,41; Makedonija je imala 2,36, apopela se na 5,24 dok je Hrvatska sa 18,40, skočila na 26 radova.Mi smo jedini pali - - sa 1,95 na 0,61! A i ovo su pretežito radovinaših naučnika, ali u inozemnim institutima! Zato je potrebnona svakom fakultetu formirati, kao što ih ima jedino Ekonomskifakultet u Sarajevu, institute za naučnoistraživačku djelatnost.Ni na jednom drugom fakultetu takve institucije kod nas nema!Moram reći: iz Lisabonske deklaracijiproizlazi da zemljakandidat za ulazak u Europskuzajednicu mora za naučnoistraživački rad izdvajati,tri posto od ukupnog brutodruštvenog proizvoda (BDP).To nećemo uspjeti.Ali, koliko bismo moglii po tom osnovu koliko jesteizdvojeno?– Ko god ima fiskalnusnagu, odnosno pravo potrošnjejavnih sredstava, morao biformirati fond za istraživanje,a iz takve obaveze proističeda su to Vlada BiH, sa 7,47posto javnih prihoda, FederacijaBiH 56,92 posto, RepublikaSrpska 30,1 posto i DistriktBrčko 5,51 posto. S ovim procentima u nauci bi morali učestvovatiu ukupnoj sumi od 190 miliona maraka godišnje što je 2/3od ukupnog iznosa. Ostatak bi trebala uložiti privreda. Umjestotoga, u 2004. je u cijeloj BiH izdvojeno za ove namjene samo nepunihsedam miliona! Vlada BiH je trebala izdvojiti 14.193.000KM, a dala je - ništa, Federacija je trebala 108.148.000 KM, a izdvojilaje 5.127.000, a RS je umjesto 57.209.000 KM dala milion!O kantonima da i ne govorim, samo su dale Sarajlije - od potrebnih23 miliona pristigla su samo 3 miliona.Bili ste predsjedavajući Vijeća ministara BiH. To znači i daiskustveno imate odgovore na pitanje zašto je to tako?– Zato što politika i političari ne znaju o čemu se radi! Nepoznaju svjetske norme, svoj pristup grade na vlastitom neznanju.Nije im jasno da bez istraživačkog razvoja nema ni izvoza!I poduzeća moraju formirati svoje istraživačke centre ili grupe.Neka u njima barem jedan - dva čovjeka misli o razvoju proizvoda.Mi smo načinili strategiju i u njoj jasno naznačili šta tkosve treba uraditi, a treba početi sa formiranjem državnog, entitetskog,kantonalnih fondova za naučno-istraživački razvoj...No, profesore, mislim da je upravo sad zgodno kompariratistanje privrede u Bosni i Hercegovini prije ovog rata i sada.Dakako svi vidimo i osjetimo da prilike nisu dobre, ali naukaima, zar ne, „opipljivija“ gledišta i specifičan kut promatranja.Dakle…?18 EUROPAJUNI 2007

– Ništa neću komparirati. Imam šta reći pa prosudite sami.Dakle, Jugoslavija je u 1945. godinu ušla, prema ondašnjim statistikama– upitnim podacima, ali ipak bliskim istini - s 80 postodevastiranim i uništenim potencijalima iz 1939. godine. Dakle,1945. startalo se s petinom nekadašnje privredne snage. Neposrednouz poratni start došla je i strašna, po ekonomske prilikeu Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji, rezolucija Informbiroa, kojaje uvela Jugoslaviju u potpunu blokadu. Što je najgore, Zapadnije vjerovao da je sukob sa SSSR-om istinit i od 1948. do 1950.nije bilo podrške ni otkud. Bile su to dvije strašne i gladne godine.Tek 1950. je došlo do kontakta sa Zapadom, konačno sushvatili i povjerovali u stvarnost sukoba, pa su pomogli da senarod prehrani – pomoć je bila takva, da kažem prehrambena.Privredno, dizali smo se sami. Onda nismo ni shvaćali šta toznači, a boga mi, nismo ni osamdesetih godina prošlog vijeka.Narod može tek sada, u ovoj novoj poslijeratnoj krizi i poslijeraspada vidjeti šta smo ustvari imali, a danas nam nije ni blizu.No, naučno, nešto smo sagledavali neposredno pred prošli rat.Tek početkom 90-tih u svijetu su razvijene i danas važeće metodeza ispitivanje konkurentne sposobnosti. Radilo se i radi oinovativnim, dakle novim metodama koje ću, evo, primijeniti uodgovoru na vaše pitanje o istini. Nije neuobičajeno, kad je riječo primjeni novog da bi se osvijetlilo staro i izvukli neki zaključci,uraditi nešto ovako - sjetite se da se, recimo, nova metoda DNKprimjenjuje na egipatske mumije da se vidi jesu li Tutankamoni Nefretit bili samo brat i sestra ili muž i žena! Dakle, evo kakoizgleda primijeniti novu metodu na stari period i tako pokazatikakva je bila konkurentna sposobnost, dakle, kvaliteta naše privrede.A ovo danas je…Hoćete reći da BiH u zajednici s drugim republikama bivšeJugoslavije nema podudarnost sa slikom ove nove i mlade države?– Da ovako kažem: BiH je za postojanja Jugoslavije, nastanjivalo18 posto stanovništva, a u njoj je ostvarivano i 13,6 postobruto društvenog proizvoda tadašnje SFRJ. Indeks razvijenosti uodnosu na prosjek one države bio je oko 0,75 promila, dakle, bilismo ispodprosječno razvijeni u odnosu na Jugoslaviju. Međutim,ta Jugoslavija je na tadašnjoj listi članica Ujedinjenih Nacijabila na 27. mjestu po BVP i na 28. mjestu po BDP per capita. Jugoslavijaje imala, a nama je pripadalo ovih 13 posto, 77 milijardiameričkih dolara BDP, odnosno 111 BDP po kupovnoj moći.Po tadašnjoj metodologiji obračuna, BiH je imala BDP od 10,5milijardi, ovo je nešto niži broj nego što bi bio kad bi se današnjametodologija primijenila, odnosno imala je 15 milijardi pokupovnoj moći. Razmjena uvoz plus izvoz sa inozemstvom bioje 23 tadašnjeg BDP sa inozemstvom i 58 posto BDP sa drugimrepublikama. Dakle, 81 posto BDP je bilo u razmjeni. To je nezamislivacifra za današnje vrijeme, jer sad su ove druge republikeneovisne države. Vanjsko-trgovački suficit BiH, ovo je krunskibroj, je bio pola milijarde u 1990. godini američkih dolara ili 5posto tadašnjeg BVP. Suficit 5 posto! BVP. Konačni zaključak:BiH je 80-tih imala samoodrživu privredu unutar svog tadašnjegokruženja, iako na niskom nivou u odnosu na Evropsku Uniju,ali to je druga jedna priča.Dobro, da bi i običan čovjek u potpunosti razumio: bješe li„stara“ BiH bolja od ove danas?– Prema podacima Ujedinjenih nacija Jugoslavija je u periodu1980. – 1991. bila više nego respektabilna zemlja - osmaekonomija u Evropi. Moram reći, kad govorim o BiH da je premanedavno promoviranom izvještaju Svjetskog ekonomskogforuma iz Davosa o globalnoj konkurentnosti 150 zemalja, BiHzauzima 98. mjesto. Prema spomenutoj metodi, a pri izučavanjuintervjuJUNI 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 19

intervju20 EUROPAJUNI 2007

privrede Jugoslavije, uz primjenu kriterija metode, takozvanogclustera, to znači grozd, dobivamo tzv. profil konkurentnosti.Evo tih ocjena i odmah da kažem da je u dobu pred raspad bilodosta pozitivnih ekonomskih efekata. Dio je proizlazio i iz činjeniceda Jugoslavija nije bila izložena bilo kakvom tehnološkomembargu… Mogli smo kupiti sve što se prodavalo na Zapadu,dok su, recimo, zemlje Varšavskog pakta bile pod embargom.Mnogi su dolazili sa istoka samo da vide šta mi to ovdje imamo,bez obzira što nismo smjeli preprodati. Ta pozicija medijatora, tašansa se koristila... I, konačno, evo ocjena, počet ću s negativnim.Takva je ocjena ondašnjeg bankarskog i finansijskog sistema,koji je često bio pregrijan, plasmani često rizični. Potom, putnainfrastruktura je bila loša, dobiva negativnu ocjenu, nefleksibilnoradno zakonodavstvo. Vi ste mogli ljude primati u firmu, nikogase niste mogli riješiti, štoje na koncu dovelo do užasnogbubrenja firmi i pada produktivnosti.Međutim, pozitivnifaktori su dostupnost stranogkapitala dobrim poduzećima– ko je bio dobar njemu je dolazilo.I to prvoligaški stranikapital. Uzmite „Unis“, bio jedio Volkswagenovog clustera.Volkswagen je liderska firma usvojoj klasi automobila, svjetskiliderska. Švedski SKF je sve isvja u industriji kugličnih ležajeva,oni koji znaju šta je kugličniležaj, koliko je to važan element,znaju o čemu govorim. Etaj i takav SKF, već decenijimabroj jedan, prvoplasirani u svijetu,družio se s nama. Takvihprimjera se može navesti kolikohoćete. Znači, dostupnoststranog kapitala dobrim poduzećima,inovacijska spremnostpoduzeća. Samo moj „Energoinvest“,gdje sam ja život proveo,imao je 11 istraživačko-razvojnihcentara, od kojih su petimali status instituta… Takvisu stvarali konkurentnu sposobnost,izvoznu sposobnost…Zatim, troškovi radne snage subili niski i to je poseban plus,dobro, za radnike i njihov standardbaš i nije bio, ali s gledištakonkurentnosti to jeste plus.Imali smo dobro obrazovanuradnu snagu i jak naglasak navažnost obrazovanja, posebnospecijalističko obrazovanje uškolskim centrima poduzeća.Najnovija doktrina je da je državazadužena za opće obrazovanje,a za one najfinije naprednefaktore u obrazovanjusu odgovorna poduzeća kojimoraju imati svoje školske centre.Mi smo početkom 60-tih već počeli osnivati školske centre uvećim poduzećima. Dakle, apsolutno po današnjim kriterijimavrhunski potez. Konačno: Tri minusa i šest plusova i čitava ovadeterminanta ovih faktora se ocjenjuje kao srednje stanje. I mojepitanje: koliko plusova BiH može dobiti danas?Determinante i kriterijiKonkurentne sposobnosti podrazumijevaju, prvo,sposobnost preduzeća da se stalno inovira, zatimproizvodne i prodajne procese, potencijale za poboljšanjaorganizacije, kvaliteta proizvoda, usluga i svihvidova radnih procesa, te operativnu efikasnost, čemupomaže dobra infrastruktura države. Zatim, bitno jesnažno liderstvo, sposobno da definira i provede dobrustrategiju tržišno pozicionirana poduzeća, važna jestruktura poduzeća, konkurencija na domaćem tržištusa domaćim i inozemnim poduzećima koja izoštravatržišne sposobnosti, neprekidno motiviranje poduzećana inovaciju i poboljšanja, a čiji subjekti su značajanizvor relevantnih informacija. Zatim je bitna visokozahtjevna domaća potražnja, čiji kvalitet je bitniji negoobim, visoki zahtjev domaćeg kupca, koji traži višeod standarda su dragocjen rani signal o tome šta biu budućnosti moglo tražiti inozemno tržište. Zatimvisoko-kvalitetni domaći dobavljači i kooperanti, kojisu i sami sa izvozničkim aspiracijama, a locirani suu blizini kako bi se olakšala istraživačko-razvojnasuradnja i razmjena informacija. Postoji i uvažava sei uloga više sile, to je uloga koju mora ispuniti državada bi poduzeće postalo konkurentno sposobno sjasnim naznakama šta država treba činiti i šta državanikako, nikako ne smije činiti. Inače kvari konkurentnusposobnost poduzeća. Tu postoji i uloga šansi koje seslučajno pojavljuju i koje preduzeće mora prepoznati iiskoristiti.Ustvari metodske determinante sadrže oko 200 kriterijumana osnovu kojih se ocjenjuje konkurentnostpoduzeća, gradova, regija i država.Niste li malo navijački okrenuti ka prošlosti? Da niko neshvati krivo – ne mislim na ono što se danas često definira kaoYU nostalgičarstvo. Mislim na znanstvene procjene jer od njih,da naglasim, polazite.– Liderstvo, strategija i struktura, rivalitet onda nisu podržavanii to onom dobu nosi međunarodno relevantnu, premaspomenutom metodu, negativnu ocjenu. Često su podizane hajkeprotiv menadžerstva. Problem su bila i nestabilna rukovodstva,rukovodna pozicija, dakle nije podržavala planove dugoročnihstrategija itd., jer niko nije znao hoće li preživjeti, da muneki komitet ne počne hajku. Bilo je: dva si mandata direktor– ne možeš treći mandat i takve stvari. Ja se samo sjećam kolikoje Emerik Blum, osnivač i direktor „Energoinvesta“ prepatio štoje jednog dana ocijenjeno: „Morašda ideš, predugo si“, a onje još imao toliko dobrih idejada bi još bolji „Energoinvest“ostavio iza sebe nego što ga jeostavio.Zatim, bila je nestabilnastruktura. Lokalna društveno-političkazajednica moglaje vrlo lako početi razvaljivativeliku integraciju. Politikapodbode lokalno rukovodstvoi ... U samoupravnom sistemufinansijski suverenitet je biona osnovnoj organizaciji udruženograda, a ne na složenojorganizaciji, tako da su svi naporisloženih organizacija lakomogli biti razvaljeni. Ukidalasu se preduzeća nakon što subila napravljena, nakon što jekolektivni preduzetnički rizikpreuzeo SOUR. Kad sve krenedobro, mogli su, kao što i jesuu mostarskom „Aluminijumu“reći velikom „Energoinvestu“:Vi nama više ne trebate! A nikadne bi nastali bez „Energoinvesta“!Bilo je gluposti, alii previše dobrog, ekonomskidobrog, čega danas nema ni utragovima. Recimo, postojao jerivalitet poduzeća na domaćemtržištu. Evo, uzmite najobičnijifrižider, pet proizvođača frižiderabilo je u Jugoslaviji, grizlisu se kao najveći konkurentii to je stvorilo i da se frižidermogao izvoziti i bio je pristojnecijene, itd. Rivalitet izvlačiona spomenuta tri minusa jerje i toliko važan za konkurentnupoziciju poduzeća. Dakle ina kraju, a onako kako vas najvišeinteresira: BiH je tijekom80-ih bila srednje razvijena industrijskazemlja. Imala je konkurentnusposobnost koja se dokazuje trgovačkim suficitom odtih 5 posto BVP, a ulaganje od 1,5 posto BVP u istraživanje. Bezvojnih, osiguravalo je stabilnu tržišnu poziciju, koja je uništenaagresijom iz 1992. godine. Danas nema - ničega. Ničega!♦intervjuJUNI 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 21

feljtonZašto se raspala Jugoslavija (20)“Milošević je bio rigidni boljševikoperiran od nacionalizma”okviru feljtona “Zašto se raspala Jugoslavija”, govorioje i Nijaz Duraković, posljednji predsjednik CK SKUBiH, prvi predsjednik reformiranih komunista, a potom i SDPBiH, danas član svoje stranke i redovni profesor na Fakultetupolitičkih nauka u Sarajevu. Na mjesto predsjednika Savezakomunista BiH izabran je dan nakon obilježavanja 600-te godišnjiceporaza srpske vojske na Kosovu.Jeste li išli na Gazimestan?DURAKOVIĆ: Nisam, ostao sam u Sarajevu.Ne sjećam se tačno imena, ali mislimda je išla jedna delegacija ispred Centralnogkomiteta.Kako ste doživjeli tu proslavu?DURAKOVIĆ: Gazimestan je bio finaleonoga što se već dešavalo diljem bivšeJugoslavije, od “balvan revolucije”, “jogurtrevolucije”, nošenja moštiju kneza Lazara,faktički demonstracije velikosrpskog nacionalizma.Već je počelo ono takozvano prebrojavanjekostiju, već je prenesen taj duh ijedan masovni, histerični i povampireni nacionalizam.U Srbiji na površinu isplivava SlobodanMilošević. Osma sjednica Centralnogkomiteta Saveza komunista Srbije je nekakvaprekretnica koje se svi otprilike drže utim političkim procesima u bivšoj Jugoslaviji.Je li u Bosni i Hercegovini, u partijskimvrhovima, ikada ocjenjivana i procjenjivanaOsma sjednica u Srbiji?DURAKOVIĆ: Naravno da jeste, i tou više navrata. Prije toga je ocjenjivan MemorandumSrpske akademije nauka, koji jeizašao 1986. godine. Ja sam Miloševića i upoznaootprilike te 1986. godine u januaru ilifebruaru. On je došao u posjetu sa tadašnjimpredsjednikom Predsjedništva Republike Srbije,Ivanom Stambolićem. Za Stambolića subili zaduženi članovi državnog predsjedništva,a mene je tada zvao Milan Uzelac - predsjednikPredsjedništva Saveza komunista. Janisam znao o čemu se radi, znam da je bilanedelja i ja sam im bio domaćin u vili ĐurePucara - danas je to američka ambasada.Imao sam zadatak da Miloševića malo propitamko je, šta je, kakvih je nazora. Već setada, naročito u medijima, posebno u nekimčasopisima kao “Književna reč”, te u romanimaDobrice Ćosića, protura teza da Srbijapo pravilu dobija u ratu, ali da gubi u miru.Tada se pojavio i Pavićev “Hazarski rečnik”,koji otprilike govori o nebeskom narodu, oHazarima koji su uvijek kažnjavani tim daNijaz DurakovićU ovom broju nastavljamosa intervjuima s onima kojisu među posljednjim vodiliJugoslaviju prije njene propasti.Nijaz Duraković, početkomdevedesetih čelnik SKBiH:“Počelo je izokola, polaganoda se probijaju te ideje.Uzmite da je ‘Hazarski rečnik’prodan u 150.000 primjeraka.Pojavljuje se Ćosićevatriologija, Đuretić temeljitorekonstruiše historiografiju.Te ideje promovišu glumci,estradni radnici... Vrlo suptilno.Mediji su odigrali ključnuulogu, baš onako goebelsovski- Goebels, na sreću, nijeimao televiziju, inače bi ‘TrećiReich’ još postojao”.dobijaju ratove, a ovamo je otprilike vatikansko - kominternovskazavjera, na čelu sa Titom, Kardeljem i tako dalje. Prilikomprvog susreta sa Miloševićem moj zadatak je bio, kao što sam rekao,da ga malo propitam da li on ideološki podržava četništvoi jedan u osnovi velikosrpski nacionalizam i velikodržavlje kojese već eksponiralo u historiografiji, u literaturi, u medijima i umnogim segmentima društvenog, političkogi kulturnog života. Moj prvi dojam je bio daje on jedan rigidni boljševik i da je operiranod nacionalizma. Na direktan upit šta će uraditi,recimo, sa napisima Ostojića, Čavoškog,Koštunice, Đuretića i raznih drugih peranacionalizma, on je rekao: “To ćemo lakoriješiti, prvo ćemo im uskratiti finansije, paćemo onda vidjeti šta ćemo dalje.” Otprilikeje minimizirao cijeli problem. Djelovao mi jekao jedan moderni američki političar, kratkoošišan, pušio je “kubu” cigaru. Ja sam vjerovaoda se radi o čovjeku koji je bliži ovakojednom staljinističkom modelu političara.U ovoj istoj seriji razgovora Stipe Šuvartvrdi da je on procijenio Osmu sjednicukao nedemokratičnu, upozoravajući još tadana opasnost od Miloševićeva izbora?DURAKOVIĆ: Stipe Šuvar je moj dobarprijatelj, ali me je, moram priznati, u tovrijeme, baš prije Miloševićeva izbora, razočarao,jer sam ja zaista vjerovao u njegoveprocjene. Svojevremeno se svake godine uCavtatu održavalo međunarodno savjetovanjepod nazivom “Socijalizam u svijetu”. Iupravo se taj skup u hotelu “Croatia” održavaouoči Osme sjednice. Tada je mene Šuvarubjeđivao da treba upotrijebiti sva sredstvada se skine Ivan Stambolić, a da se promoviraSlobodan Milošević. Naravno, to je bilakatastrofalno loša procjena. Što se tiče ocjeneOsme sjednice, barem meni je bilo jasno da jeto sve bilo prvo izaranžirano i da je tu ključnuulogu odigrao Nikola Ljubičić, koji je većtada bio direktno u funkciji politike SlobodanaMiloševića. On je imao ugled kao Titovgeneral, kao čovjek koji je bio načelnik Generalštaba.Glasanje je bilo izrežirano. Sve jebilo lažirano. Sve je bilo, zapravo, apsolutnonedemokratski, a malo se ko smio tada drznutii reći nešto, jer je iza svega toga stajalas jedne strane još uvijek moćna partija, vojnivrh s druge, a policija s treće strane.Da li je iko, gospodine Durakoviću,unutar partijskih vrhova na području cijelebivše Jugoslavije upozoravao na opasnostkoju sobom nosi Miloševićeva inauguracija?22 EUROPAJUNI 2007

feljtonDURAKOVIĆ: Jesu mnogi. To znam zato što sam ja tadaautomatski po funkciji bio i član Predsjedništva CK SK Jugoslavije.Recimo, jedan Simeon Bunčić koji je bio treći čovjek u Armiji,jedan častan čovjek koji je nedugo poslije naprasno umro.Onda Šimić, naš Bišćanin, koji je bio šef partije u JNA. Dalje, časnistari Mićunović - i mnogi, mnogi drugi.Zašto ništa nije preduzeto? Je li je uopšte bilo moguće neštopoduzeti?DURAKOVIĆ: Kada su vođene bitke uoči te Osme sjednicena nivou Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, tusu se snage već polarizirale. Jednostavno, omjer političkih snagau datom momentu je bio u korist Slobodana Miloševića. On jeveoma vješto, tu mu se mora priznati maestralnost, instrumentaliziraou osnovi tada neriješeno srpsko nacionalno pitanje usvoju korist. On je banalno isplivao na površinu kada je na Kosovupolju rekao: “Niko ne sme da vas bije.” To je jedna banalnarečenica koja je onda u prosječnom, prostom srpskom uhu odjeknulatako bombastično da je proizvela euforiju. Ja lično mislimda Milošević u biti nije nacionalista.I danas tako mislite?DURAKOVIĆ: I danas mislim tako. Ja mislim da je on samomaestralno instrumentalizirao nacionski opijum u svrhu osvajanjavlasti.Ta se dilema inače često pojavljuje - da li je Milošević probudiosrpski nacionalizam ili je on sjeo na već probuđeni nacionalizam?DURAKOVIĆ: On je sjeo na već probuđeni nacionalizam.To je, otprilike, polagano počelo poslije Titove smrti. Prvo u takonekim, uslovno rečeno, časopisima za kulturu, književnost.Onako izokola.DURAKOVIĆ: Da, počelo je izokola, polagano da se probijajute ideje. Uzmite da je “Hazarski rečnik” imao za naše uslovefantastičan uspjeh, prodan je u 150.000 primjeraka. Pojavljuje seĆosićeva triologija, Đuretić temeljito rekonstruiše historiografiju.Te ideje promovišu glumci, estradni radnici ... Vrlo suptilno.Mediji su odigrali ključnu ulogu, baš onako gebelsovski - Goebelsnasreću nije imao televiziju, inače bi Treći Reich još postojao.Osam programa srbijanske televizije danonoćno ispirajumozak. Ako se sjećate, svojevremeno i patrijarh Pavle saziva 24politička prvaka Srbije da se dogovore kako će praviti velikuSrbiju. Koliko znam, samo dvojica ili trojica nisu došli, a međunjima je bio i Milošević. Svi ostali su došli, ovi koji su i danasna sceni - Šešelj, Drašković, Đinđić i razne bulumente takozvanihopozicionara koji se, zapravo, od Miloševića ni po čemu nerazlikuju, jedino možda po tome što smatraju da nije dovoljnoefikasno realizirao velikosrpski nacionalni projekat.MAMULA I KADIJEVIĆ UDARAJU ŠAKOM OD STOKrajem osamdesetih, početkom devedesetih počinje dešavanjenaroda. Šta se zbiva unutar partijskog vrha? Kako se reaguje,jeste li svjesni da je “spontani narodni bunt” organizovan?DURAKOVIĆ: Naravno da smo znali, itekako dobro smoznali. Danonoćno su se održavale silne i silne sjednice u vezi stim. Imali smo sjednicu Predsjedništva CK SK Jugoslavije uglavnomutorkom, dakle svake sedmice. U to sam se vrijeme naputovaoEnergoinvestovom “cesnom”, malim avionom. Dešavalose da sam dvadesetak puta letio na relaciji Beograd - Sarajevo.Znalo se, ali, kažem vam, već je bilo došlo do polarizacije blokova.Milošević je pridobio Morinu kao svog kosovskog trabanta,u Vojvodini je skinuo rukovodstvo na čelu sa Žikom Berisavljevićemi instalirao svoje podanike, doveo je Pančevskog iz Makedonije,koji mu je bio klimoglavac u bukvalnom smislu. Blok jeJUNI 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 23

feljtonotprilike bio na relaciji Ciril Ribičič iz Slovenije,Račan iz Hrvatske, ja iz Bosne, a svi ostalikontra - Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Srbija,Vojvodina. Mi smo jednostavno bili uvučeniu onu neku mašineriju gdje su se stvaripreglasavale. Naravno, najdelikatnija je bilamoja pozicija, jer ja nisam imao neku monolitnupodršku, jer je rukovodstvo, pa i sastavCentralnog komiteta Bosne i Hercegovine biotakav da smo imali dosta pristalica i obožavateljapolitike Slobodana Miloševića. S jednestrane je bila ta, uslovno da kažem, reformskalinija na ekonomskom planu, koju je predvodioAnte Marković, a taj njegov koncept jepropao iz jednog jedinog razloga - zato štosrpsko rukovodstvo na čelu sa SlobodanomMiloševićem nije bilo za reformske promjene,ono je vidjelo stvari drugačije. Zato je pao iBranko Mikulić kao predsjednik vlade. Zatosu uopće i na 14. vanrednom kongresu i najbanalnijestvari, recimo oko korpusa ljudskihprava i sloboda, unaprijed bile odbijane. Jedannaš delegat, ljekar iz Tuzle, ne znam mu ime, je ponudio 30nekakvih amandmana, oko jačanja korpusa ljudskih i građanskihprava, sloboda. Potom 34 slovenačka prijedloga, od kojihsu zaista mnogi bili vrlo razumni i sasvim prihvatljivi, koji sudanas smatraju sasvim normalnim i koji su danas i u ustavu oveJugoslavije, također je bilo odbijeno. Jednostavno se tjerala nekavrsta inata - šta god Slovenci predlože, treba se preglasavanjemodbiti. Dakle, radilo se o jednom konceptu u kojem je Miloševićunaprijed otpisao Sloveniju. Njemu je odgovaralo da Slovenijaizađe iz Jugoslavije, jer ona nikada nije bila ni zacrtana na linijivelike Srbije, a to je Karlobag - Karlovac - Virovitica. Ona jemimo te zone. I ono što je Armija išla i malo zveckala oružjemtamo, to je jednostavno bila samo demonstracija sile i zaplašivanjeda bi se ostvarili oni ciljevi koji će se kasnije razotkriti uagresiji na Hrvatsku, a onda i u krvavoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu.I taj slovenački bio je fingirani rat.Zašto se raspala TitovaJugoslavija? Zašto je državakoja je bila priznata i naIstoku i na Zapadu i koja jepredvodila Pokret nesvrstanihnestala u najkrvavijemsukobu na tlu Evrope nakonDrugog svjetskog rata?U ovom i narednim brojevimaobjavljujemo svjedočenjaNijaza Durakovića,Mile Đukanovića, BorisavaJovića, Stipe Šuvara, MireLazovića, Stjepana Kljujićai drugih učesnika dramatičnihdogađaja koji su dovelido njenog raspada.DURAKOVIĆ: Slovenci su izašli mimodogovora. Spontano. Oni su se, da kažem,sami dogovarali. Pošto smo i Račan i ja bilipredsjedavajući na kongresu, po republičko- pokrajinskom principu, i mi smo sami biliiznenađeni brzinom izlaska slovenačke delegacije.Ako se sjećate, sekretar Predsjedništvaje bio Štefan Korošec - Komiteja, kako smo gami zvali. Oni su na brzinu sazvali sastanak ikad su vidjeli da je njihovih tridesetak prijedlogaodbijeno, čak i onih najbanalnijih, kao štosam već rekao, oni su se na brzinu dogovorilii napustili kongres, neki čak i sa suzama, poputSonje Lokar. Tu istu noć su i Hrvati i Bosancisazvali svoje delegacije. Sastali smo se usali broj 2 u Sava centru i raspravljali do dvai po ujutru. I tada smo za divno čudo donijelizajedničku odluku da i mi napustimo kongres.Ja se ni danas ne mogu načuditi kako jeto moglo proći. Jer, u našoj delegaciji je biloraznih prononsiranih srpskih nacionalista,počev od Darinke Đurašković. Bilo je i onihordinarnih boljševika tipa Miće Carevića. A bilo je i državnikatipa Raifa Dizdarevića. I tu noć smo se odlučili, poslije duge raspravenegdje oko dva i po u noći, da napustimo kongres - značitu noć, odnosno sutradan nakon što su otišli Slovenci. Prematome, ni mi nismo toliko dugo čekali, možda je razlika u desetaksati.Je li tada konstatovano da je to zapravo početak kraja Jugoslavije?Da je to definitivni raspad?DURAKOVIĆ: Ja sam uoči samog kongresa dao intervju“Slobodnoj Dalmaciji” i on je izašao pod velikim naslovom “SamoubojstvoJugoslavije”, 14. kongres - samoubojstvo Jugoslavije.Na taj kongres nije trebalo ići, mi smo unaprijed znali da postojenepomirljive ideološke i političke razlike između različitihdelegacija.Jeste li znali da je u to vrijeme Kučan imao tajne sastankesa Kadijevićem i sa Miloševićem?DURAKOVIĆ: Jesam. Imao sam i ja te sastanke. Ja samimao sa cijelim Generalštabom ukupno 27 sastanaka.Koji nisu bili javni?DURAKOVIĆ: Nijedan nije bio javni, kakvi javni sastanci!O čemu ste raspravljali?DURAKOVIĆ: Pa, otprilike je želja Generalštaba na čelu saKadijevićem, a mislim da je sve iza scene vodio Mamula, da seSK - SDP BiH pretvori u SK Pokret za Jugoslaviju, sa direktnimobećanjima da, ako treba, Armija uđe u Bosnu i Hercegovinui izvrši puč, pa da nas instalira na vlast i da onda mi provodimopolitiku koju su oni zacrtali. Ja sam u tim razgovorima čaki fizički bio ugrožen, jer sam jednostavno bio ucijenjen: “Ili ćešto uraditi ili si izdajica.” Jednom sam čak pobjegao glavom bezobzira iz Doma garde sa beogradskog Topčidera. Kad su onipritiskali, ja sam se vadio na to da ja ne mogu sam odlučiti, data partija nije moja babovina ni posjed i da bih, u najmanju ruku,morao sazvati Centralni komitet da se oni izjasne itd. Tada suMamula i Kadijević udarili šakom od sto i rekli da ih niko u životunije tako razočarao kao ja tada, u tom boljševičkom smislu.Jeftine Avionske KarteSamo Ptice Lete JeftinijeJazmir Bešlijaowner6986 Brannon Hill Rd,Clarkston, GA 30021Tel 404 297 2804Tel 404 297 4911Fax 404 297 2807TravelBiH@Hotmail.comwww.TravelBiH.comDa se nakratko vratimo 14. kongresu. Moram vas pitatizašto Ivica Račan i vi, kao prvi ljudi bosanskohercegovačke,odnosno hrvatske delegacije SK, niste sa kongresa izašli zajednosa Slovencima?24 EUROPAJUNI 2007

U BIH STIŽE DEMOKRACIJAVratimo se malo na Bosnu i Hercegovinu. U kakvoj vi situacijiradite unutar Bosne i Hercegovine? Kakav je odnos snaga?DURAKOVIĆ: Mislim da su prevalirale, hajde uslovno dakažem, reformske snage. Ostala je ona stara garnitura koja senije dala, od starog Karabegovića, koji je dirigirao iz Beograda,do Milana Uzelca i Duška Zgonjanina, koji je vodio policiju naberijevski način. Mi smo tada bili opterećeni aferama kao što su“Agrokomerc”, i “Neum”, koje su nam namjerno importirane dabi nas se o jadu zabavilo. Ja sam tada bio u vrlo nezahvalnoj ulozi,jer sam bio relativno mlad političar koji je zapravo ušao u osinjegnijezdo, među stare vukove koji su navikli da vuku potezeiza scene. Još je tu bio i Cvijetin Mijatović, iz one garniture kojaje bila odana Đuri Pucaru Starom. U meni su, uglavnom, vidjelinekog vagabunda koji razbija taj stereotip i taj uhodani koncept.Danonoćno sam vodio bitku, uslovno rečeno, na relaciji reformske,demokratske snage protiv tih zastarjelih, okoštalih...Usred te vaše bitke, početkom devedesetih, na područje bivšeJugoslavije “stiže i demokracija”. 1990. u novembru održavajuse prvi višestranački izbori?DURAKOVIĆ: Ako bih nešto s ponosom mogao konstatirati,onda je to da su na naš prijedlog, kao tada vladajuće partije,organizirani prvi slobodni i rekao bih, možda do sada i jedinidemokratski izbori u Bosni i Hercegovini. Nikome nije, štokažu, dlaka s glave falila, niko nije bio sputavan, stranke koje sukandidirale imale su ravnopravnu medijsku potporu. Dobro, toje možda bila naša pogrešna procjena. Mi smo vjerovali da ćemote izbore dobiti na demokratski način. Naravno, nismo ih dobili,već smo ih skoro katastrofalno izgubili - sa 13,8 posto. Možda jaza to snosim najveću odgovornost, ustvari to jeste moja najvećagreška, jer ja sam vjerovao da ukoliko smo mi demokratični iukoliko smo obezbijedili svima prostor, da će i politički protivniciuzvratiti na isti način. Ali, nažalost, to nije bilo tako. Glasalisu uglavnom mrtvi, a živih nije bilo na spiskovima. Bilo je prekohiljadu dokazanih lažiranja. Ali, dobro, to je sad lamentiranjenad onim što je bilo. Mislim, jednostavno se radi o našoj naivnostii jednoj vrsti nepažnje i političke neodgovornosti.Ili možda loše procjene?DURAKOVIĆ: Ili se radi o lošoj procjeni. Sve su ankete pokazivaleda ćemo mi dobiti izbore, i međunarodne i zagrebačkei beogradske. Sjećam se, recimo, ankete koju su vodili “Start”ili “Borba”, razni međunarodni instituti, od štokholmskog panadalje. Mi nigdje nismo bili ispod 56 posto. Nije nam išlo naruku mnogo štošta, a na kraju - vjerovatno se i narod zaželiopromjene. Ove nacionalne stranke su imale novu, dobru strategijuda prvi put idu u ime naciona, u ime vjere. Imam osjećaj danam je falila, možda, još jedna godina da pojasnimo narodu dami zapravo nismo ni protiv crkve, ni protiv džamije i da svakomože da ispovijeda šta hoće, da “cvjeta hiljadu cvjetova”. To jedakle splet i međunarodnih okolnosti, unutarnjih prilika i krizeu kojoj se, inače, cijela Jugoslavija našla. Prije toga su bili izboriu Sloveniji i u Hrvatskoj, gdje su takođe pobijedile nacionalnestranke.u idućem broju...Nijaz Duraković:“SARAJLIJE, MIRNO SPAVAJTE”feljtonJUNI 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 25

evropski gradoviDANSKAKopenhagenU ovom izdanju“Gradova Evrope”Vas vodimo uprijestolnicu jednekraljevine - zemljeCarlsberga i MalesireneKøbenhavn26 EUROPAJUNI 2007

Danska, kraljevina na sjeveru Evrope, smještena je izmeđuSjevernog i Baltičkog mora. Prva je skandinavskazemlja koja je ušla u Evropsku uniju i zadržala svoju valutu krunukao nacionalnu.Glavni grad Kopenhagen nalazi se na otoku Zeland. Najvećije danski grad sa oko jedan i pol miliona stanovnika i velikasjevernoevropska luka.U njemu se nalazi rezidencija kraljevske porodice obitelji- Christiansborg palača. Kada je kraljevska porodica u rezidenciji,može se prisustvovati smjeni straže i maršu kroz stari diograda.Besplatni bicikliMala istorija KopenhagenaGrad su osnovali danski kralj Svend Dvobrad (danski: SvendTveskæg) i njegov sin Knud Veliki (danski: Knud den Store)oko 1000. godine naše ere. U početku je to bio mali trgovačkigrad. Do polovice 12. vijeka bio je malo ribarsko mjesto, ana važnosti je počeo dobivati godine 1167. kada je postaobiskupsko sjedište. Odlična prirodna luka pogodovala jerazvoju trgovine i zanata i dala ime gradu. Grad je u tom razdobljubio izložen napadima Hanzeatske lige, a 1254. dobioje gradska prava, te 1536. postao prijestolnicom Danskogkraljevstva.kopenhagenArhitektura grada je vrlo zanimljiva i lijepa kao i brojni uređenitrgovi i parkovi koji se nalaze, čini vam se, na svakom uglu.Rosenborg, Botanički vrt, Frederiksberg All Valbyparken samosu neki od njih. Skladan izgled grada zadržan je decenijama zahvaljujućizakonu po kojem je u prijestolnici zabranjena gradnjakuća i stambenih zgrada viših od pet spratova. Zato Kopenhagenizgleda kao niski grad.Iako grad ima metro, najbolje ga je obići pješice ili biciklom.Biciklisti imaju zaseban kolnik i semafore i mogu se iznajmiti.Doduše, postoje i besplatni, crvene boje, sa natpisom city bike!Dovoljno je ubaciti kovanicu. Možete ih voziti koliko hoćete ipotom uzeti kovanicu, a bicikl parkirati gdje god želite.Turisti vole kupovati i šetati po Strogetu koji je pješačkazona jer tamo mogu uživati u kafićima (Café Harlottenborg,Mama Lustra, Tapachula...) uz dansko pecivo i kafe-late kojuDanci obožavaju.Brodom kroz gradVrlo je interesantan i Njuhavn, pun šarenih kafića, restoranai jarkim bojama okrečenih starih, ali održavanih kuća. S ovogmjesta možete započeti vožnju turističkim brodićem po kanalimakoja je turistima najprivlačniji, najlakši i najjednostavniji načinda se upoznaju sa znamenitostima Kopenhagena.Uz ugodnog vodiča za samo sat vremena možete prikupitibrojne informacije o većini poznatih građevina i spomenikapo kojima je Kopenhagen poznat u svijetu. Gradska vijećnica,Holmens Kirke, Mramorni most i nezaobilazna Mala sirenasamo su neke od njih.U muzej srijedomAko vam se pruži prilika, posjetite zabavni park Tivoli starpreko 160 godina u kojem se, pored već uobičajenih načina zabave,održavaju i koncerti, vatrometi, baletske predstave. Muzejisu prepuni posjetilaca, a najzanimljiviji je Državni muzej.Srijedom je otvoreni dan i svi muzeji su besplatni. Ne propustiteodlazak u pivnice Tuborg i Kalsberg gdje možete, kada uđete,konzumirati neograničene količine piva. Naravno, pripazite dase ne napijete.Vjerovatno najbolje pivo na svijetuKompanija „Carlsberg Breweries A/S“ je svjetski poznatiproizvođač piva. U posljednjih nekoliko godina ostvarila jedominaciju na tržištu sjeverne Evrope i počela strateškuekspanziju ka tržištu Rusije i istočne Evrope. Od regionalnogproizvođača piva, „Carlsberg“ je postao jedna od najvećihpivarskih kompanija na globalnom tržištu, koja od 2001.godine bilježi najveću stopu rasta proizvodnje u svijetu.Slogan Carlsberga “Probably the best beer in the world” (vjerovatnonajbolje pivo na svijetu), još 1975. godine prvi put jeizgovorio čuveni američki glumac i režiser Orson Vels.Tradicija proizvodnje čuvenog danskog piva počela je 1847.godine u Valbiju, nadomak Kopenhagena, gdje je J. C.Jacobsen osnovao prvu „Carlsberg“ pivaru. Osnovana kaomala porodična firma, „Carlsberg“ je danas jedan od najvećihmultinacionalnih proizvođača piva. Napredne tehnikeproizvodnje piva korištenjem parnog vrenja ili uzgoja čistog,jednosojnog kvasca, samo su neke od inovacija koje predstavljajuzaštitni znak kompanije.JUNI 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 27

fi lmJUNI 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 29

muzikaPrvo mjesto: Marija ŠerifovićMarija Šestić: Rijeka bez plasmanaMarija pobijedila:Eurosong seli u SrbijuSrbijanska predstavnica opravdala je kladioničarskaočekivanja. Sa 268 poena i pjesmom Molitvadovela je Eurosong 2008. u Beograd. BiH je sa 106poena i 11. mjestom ostala bez direktnog finala idućegodine.U Helsinkiju je održana finalna večer natjecanja zapjesmu Eurovizije. Otvorila ga je predstavnica Bosne iHercegovine Marija Šestić s pjesmom „Rijeka bez imena“,koja je nakon glasanja zauzela 11. mjesto.Muzički spektakl Eurosonga iz Helsinkija, putemdirektnog televizijskog prenosa, pratilo je oko 100 milionagledalaca širom Evrope i svijeta. Na 52. takmičenjuza pjesmu Europe, nastupivši prvi put kao samostalnadržava pobijedila je Srbija.Hrvatski predstavnik Dado Topić nije uspio izboritiplasman u finale.- Hvala, Europo, rekla je Marija Šerifović tokomizvođenja pobjedničke pjesme.- Tek ću sutra shvatiti šta se događa. Ovo je zanovu Srbiju - rekla je Marija u javljanju za srbijanskuteleviziju.Marija je i prva pobjednica iz ex-yu republike od1989. godine, kada je grupa Riva pobijedila s pjesmom“Rock me baby”. Ovo je također rijedak slučaj pobjedejedne balade, kao i pjesme koja nije na engleskom jeziku,podsjećaju srbijanski mediji.Pobjeda znači i to da je Marijina majka, zajedno snjezinim menadžerom, bogatija za 46.000 eura! Oni suprije nekoliko dana objavili kako su u lokalnoj kladioniciuložili 10.000 eura na Marijinu pobjedu, s kvotomod 5,6.Haos bio - Haos prošaoOvako je naša kamera zabilježila štimung sa spektakularnog koncerta H 3 O u Atlanti:30 EUROPAJUNI 2007

Pobjednica finalnog izbora za Miss Bosne i Hercegovineu Americi i Kanadi, održanog dvanaestog maja u SaintLouisu, Adela Đuliman otputovala je iz Atlante u Sarajevo, gdjeće učestvovati na finalnom izboru za Miss Bosne i Hercegovineza Miss svijeta. Finale će biti održano šesnaestog juna u Domumladih u Skenderiji uz direktan televizijski prenos državne televizije.Sve učesnice imaju dvadeset dana priprema za taj najljepšidogađaj. U hotelu Termag na Jahorini je prvo okupljanjeMISS BIH ZA MISS SVIJETAAdela Đuliman Miss BIH – USA & Canadagdje će se obaviti neophodna foto i video snimanja. Poslije togaučesnice odlaze 10 dana u Hrvatsku u Opatiju, gdje će u ljepotiJadrana uvježbavati neophodnu koreografiju, scenski nastup iostale detalje za finalni izbor. Nakon povratka iz Hrvatske ponovou Sarajevo i u hotelu Terme na Ilidži uradit će posljednjepripreme prije finalnog izbora - Miss BiH za Miss svijeta - koji ćese održati 16. juna i kojeg ćemo zahvaljujući našim satelitskimtelevizijama Hajatu i Bostelu moći gledati širom Bosne i Hercegovine,Europe, Amerikei Australije.amerikaPrelijepa MostarkaAdela Đuliman na ovomizboru predstavljat ćebosansko-hercegovačkudijasporu iz Amerike iKanade sa velikim šansamai izgledima da bititula Miss Bosne i Hercegovinemogla otići uAtlantu. Ipak, sačekatćemo 16. juni nakon čegaćemo krenuti u gradove idržave gdje još nismo biliu protekle tri godine, kolikodjeluje Global Beautyorganizacija i koja iza sebe ima već pet internacionalnihnatjecateljki.Portland, Boise, Texas, Arizona, Seattle iFlorida su slijedeće destinacije za novi ciklusizbora Miss – BiH – USA (Kanada). Pred samozaključenje našeg i vašeg magazina uspjeli smokontaktirati Adelu Đuliman koja se, prije svega,zahvalila sponzorima: Photoworld, Maci – frizerskisalon, Džebić Towing, Euro Grocery, a najvišesvome ocu Rasimu Đulimanu i ekipi EuropaMagazina. S obzirom na prebukiranost letova doSarajeva i Zagreba, za konačno odredište Adelaje uzela Dubrovnik, gdje ju je sačekala rodbina,odakle su nastavili put do rodnog Mostara. Našapredstavnica imala je vremena samo da poljubikućni prag i nastavi put Jahorine gdje su je sačekaliorganizatori ovogodišnjeg takmičenja – MissBiH za Miss svijeta. Urađeni su neophodni videospotovi, a dan poslije učesnice su se predstavilena Balu Misica, gdje naša predstavnica nije krilazadovoljstvo ukazanom pažnjom, kako organizatora,tako i svih 30 učesnica matične domovine.Sljedeća stanica je Hrvatska, s tim što je umjestoOpatije ovaj put izabran Poreč, pa ponovni povrataku Sarajevo i iščekivanje 16. juna, kada jefinalni izbor.Nismo još sigurni, ali je vjerovatno da će televotingglasanje biti otvoreno i za dijasporu, paevo prilike da i mi direktno odlučujemo ko će bitiovogodišnja pobjednica i predstavnica BiH u izboruza Miss svijeta.Fadil BradarićJUNI 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 31

sportFu dbal ski klub Sa ra je vopo sli je usp je šne se zo neMno gi su su mnja li u osva ja nje šam pi on skog pe ha ra FKSa ra je vo. Svi u klu bu, od ru ko vod stva pre ko igra ča i stru čnogšta ba pa sve do na vi ja ča, vje ro va li su u svo ju ovo se zon sku misiju, te de man to va li one ko ji ni su da va li šan se da mo gu doti tu le na kon 22 go di ne.“Bor do” tim se u sri je du 23. 5. ra do vao svo joj prvoj ti tu lišam pi ona BiH, a tre ćoj drža vnog prva ka u is to ri ji klu ba. Prethodne dvi je titule Sa raj li je su osvo ji le u biv šoj SFR Ju go sla vi ji(1967, 1985). Na kon što je okon ča na Pre mi er li ga BiH svi ma uklu bu je la knu lo, ali pred nji ma su no vi iza zo vi. Na kon krat kelje tne pa uze mo ra ju se po če ti spre ma ti za nas tup u kva li fi ka cijama za Li gu šam pi ona. Ne su mnja mo da u ovom ta kmi če njuSa raj li je na dos to jans tven na čin že le pred sta vi ti na šu ze mlju.“Sve za vi si od to ga ko ji igra či bu du na na šem trži štu. Nebje ži mo ni od to ga da po no vo vra ti mo u ze mlju ne ke bh. igrače,ko ji su tre nu tno u inos tran stvu u za pe ćku. Po ka za lo se saMa rin kom Ma čki ćem, Vu le tom Tri vu no vi ćem, Al mi rom Turkovi ćem, Vla da nom Gru ji ćem... da su to do bri po te zi. Sva kako,klub će se okre nu ti i na šoj omla din skoj ško li. Na da mo seda će mo u bu du ćnos ti uspi je va ti da iz nje do bi je mo dva-triigra ča go diš nje. U ze mlji u ka kvoj ži vi mo to je je di ni put zanor mal nu egzis ten ci ju klu ba”, ka že Haj ru din Šu man, pred sjednikFK Sa ra je vo.Prvi čo vjek FK Sa ra je vo is ti če ka ko će ru ko vod stvo uči nitisve da za drži na oku pu šam pi on sku ge ne ra ci ju. Me đu tim,is to ta ko na gla ša va da će svi igra či ko ji do bi ju pri mam lji vu ponudu iz inos tran stva do bi ti ze le no svje tlo za odla zak.Tabela Premier Lige BiHzadnje 30. kolo - 23.05.2007.Tim K PB N PZ Omjer Bodovi1. Sarajevo 30 17 6 7 44:25 572. Zrinjski 30 17 4 9 67:40 543. Slavija 30 17 2 11 41:35 534. Široki Brijeg 30 13 6 11 39:32 455. Željezničar 30 13 5 12 51:40 446. Modriča 30 13 5 12 42:42 447. Leotar 30 14 1 15 48:47 438. Velež 30 12 7 11 41:42 439. Jedinstvo 30 13 4 13 46:56 4310. Posušje 30 13 3 14 42:50 4211. Žepče 30 12 4 14 29:37 4012. Sloboda 30 12 4 14 36:45 4013. Orašje 30 11 6 13 39:35 3914. Čelik 30 12 3 15 29:32 3915. Borac 30 13 0 17 42:47 3916. Radnik 30 8 1 21 25:50 25K: kolo, PB: pobjeda, N: neriješeno, PZ: porazNogometaši Sarajeva osvojili su naslov prvaka BiHnakon što su u 30. kolu savladali Radnik sa 5:0. Sarajevoće u narednoj sezoni nastupati u kvalifikacijama za Liguprvaka. Drugo mjesto i plasman u Kup UEFA (kvalifikacije)izborio je Zrinjski. Sezona će biti okončana u subotu,kada se u okviru Kupa BiH sastaju Slavija i Široki Brijeg.Pobjednik će se plasirati u Kup UEFA, dok će poraženaekipa, s obzirom na stanje na tabeli, nastupiti u Intertotokupu. Ligu napuštaju banjalučki Borac i Radnik iz Bijeljine.“Ove se dmi ce će mo održa ti sas ta nak Upra ve na ko jemće mo ana li zi ra ti pro te klu se zo nu. Na kon to ga će mo sjes ti ido go vo ri ti se šta i ka ko da lje. Po zi va mo sve za in te re so va nelju bi te lje ‘bor do’ bo je, ko ji mi sle da mo gu po mo ći, da se uključeu rad klu ba. Nas to ja će mo da oko sni cu šam pi on ske eki peza drži mo, kao i tre ne ra Mu se mi ća. Me đu tim, ko god bu dedo bio kva li te tnu po nu du do bi će odri je še ne ru ke, na ra vno uzobe šte će nje klu bu”, re kao je Šu man.Al mir Tur ko vić (37) iako u po znim igra čkim go di na mana kon je se njeg di je la prven stva pri klju čio se, na in sis ti ra njeHu sre fa Mu se mi ća, ti mu Sa ra je va i ni je po gri je šio. Sti gao jedo šam pi on skog na slo vu i bio je dan od klju čnih igra ča “bordo”ti ma.“Se zo na je bi la izu ze tno na por na, po se bno za me ne. Nakra ju mo ra mo bi ti za do vo ljni, jer smo os tva ri li ono što smo željeli. Po se bno mi je dra go što smo do šli do ti tu le zbog na ših navija ča na ko ji ma se vi dje lo da sil no že le taj pe har. Is kre no, dopo slje dnjeg tre nut ka ni sam vje ro vao da smo prva ci. Tek ka daje su di ja ozna čio kraj su sre ta sa Ra dni kom pao mi je ka mensa srca. Još ni sam odlu čio ho ću li se opros ti ti od akti vnog igranja.Uko li ko bu dem po tre ban Sa ra je vu, mo gu će je da odi gramjoš je dnu se zo nu, kao džo ker s klu pe”, tvrdi Tur ko vić.Sa ra je vo je u se zo ni 2006/07 tim sa naj ma nje pri mlje nihgo lo va (25), a li de ri na pr ven stve noj ta be li od 30 bi li su u 27ko la, što do vo ljno go vo ri da je po bje dni čki pe har sti gao u vi trinekluba ko ji je to igra ma i re zul ta ti ma za slu žio.BiH pobijedila Turskusa 3:2Bosna i Hercegovina je u subotu, 3. juna u Sarajevusavladala reprezentaciju Turske rezultatom3:2 u okviru kvalifikacija za Evropsko prvenstvo u nogometu,koje se 2008. godine igra u Austriji i Švicarskoj.Prvi pogodak postigao je Hakan Sukur za Turskuu 13. minuti utakmice, BiH je izjednačila u 27. minutipogotkom Zlatana Muslimovića.U 39. minuti Turska golom Sarioglua ponovo dolaziu prednost od 2:1. Pogodak za drugo poravanje,postigao je Edin Džeko pred sami kraj prvog poluvremena.Pobjednički pogodak za BiH reprezentaciju postigaoje Adnan Čustović u 89. minuti utakmice.U srijedu, 6. juna reprezentacija BiH igra sedmisusret kvalifikacija, ovog puta protiv Malte na stadionuKoševo u Sarajevu.Nogometaši BiH su u ovom meču veliki favoritii trećom uzastopnom pobjedom bi dostigli Tursku nadrugom mjestu tabele C-grupe kvalifikacija.32 EUROPAJUNI 2007

sportFinale najmasovnijeg takmičenja u BiH u Lukavici odlučeno jednim pogotkomKovačić Širokom donio prvi naslov u Kupu BiHNogometašiŠirokogBrijega osvojili suKup BiH nakon što su u IstočnomSarajevu, u revanš susretu finala našeg najmasovnijegtakmičenja, savladali Slaviju rezultatom 1:0 (ukupan rezultat2:1 za Široki Brijeg). Gol vrijedan trofeja djelo je MarkaKovačića iz 70. minuta. Na ovaj način Širokobriježani su izborilinastup u prvom kolu kvalifikacija za Kup UEFA.Širokobriježani su u prethodna dva finala oba putaporaženi. Jednom je od njih bilo bolje Sarajeva, a drugi putOrašje. U trećem pokušaju su napokon su uspjeli po prvi putosvojiti naslov pobjednika Kupa BiH.Slavija je dobro otvorila susret i već u drugoj minutistavili su golmana gostiju Vasilja na iskušenja. Vuksanovićje odlično centrirao, Jovanović je zahvatio loptu glavom,no Vasilj dobro interveniše i spriječava najgore za svoj tim.Nedugo zatim odbrana Širokobriježana ponovo je na iskušenjima,no ovaj put Vuksanović je previše komplikovao iizgledna situacija za pogodak otišla je u nepovrat.Sredinom prvog dijela bude se i gosti, te preko Wagnerai Abramovića ugrožavaju gol Dujkovića. Finiš prvog dijelamogao je donijeti vodstvo domaćih, no Simić sa nekih 17metara neometan šutira pored gola.Prve minute nastavka donoseigru između dva šesnaesterca,sa mnoštvo grešaka uprimopredaji lopte i sitnim prekršajima na obje strane.SLAVIJA - ŠIROKI BRIJEG 0 : 1U 65. minuti trener gostiju Ivica Kalinić uvodi i trećegnapadača Celsona, što mu se itekako isplatilo, jer samo petminuta kasnije gosti iz Širokog dolaze do pogotka. Nakonkornera odbrana domaćih loše je reagovala, a Kovačiću nijebilo teško da sa pet metara loptu pospremi iza leđa Dujkovića.Nakon primljenog gola, domaći kreću po pogodak, au takvoj igri ostavljaju dosta prostora gostima za protivnapade.Jedan takav se desio u 81. minuti. Celson je izmakaoodbrani Slavije, krenuo sam prema golu Dujkovića, ovaj napuštasvoj kazneni prostor i ruši napadača Širokobriježana.Sudija Buljan bez razmišljanja golmanu Slavije pokazuje crvenikarton.Po završetku utakmice desilo se nekoliko incidenata, ana dodjelu medalja čekalo se više od 20 minuta.Nakon što u prvenstvu nisu uspjeli izboriti Kup UEFA,Slaviji to nije pošlo za rukom ni u Kupu BiH, te ih očekujenastup u Intertotokupu.JUNI 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 33

automobiliBMW Concept CSBMW je na Shanghai Motor Show manifestaciji u Šangajurazotkrio svoje novo čedo - BMW Concept CS, kojiveć na prvi pogled osvaja dizajnom i izaziva simpatije. Reč je očetvorovratnom koncept automobilu koji kombinuje luksuz GTklase sa visokim preformansama sportskih automobila.Novo ostvarenje “iz kuhinje” Chrisa Banglea najviše podsjećana stariji koncept Maseratijevog luksuznog modela Quattroporte,ali neki primjećuju da je dizajn bliži Aston Martin modeluRapide ili Porscheu Panameri.Ovaj CS bi trebao da na neki način bude nasljednik serije 8,ali sa razlikom koja se ogleda u mnogo više prostora i luksuza.Uostalom, pogledajte slike i sve će vam biti mnogo jasnije.Novi “Fićo”Premijera je zakazana za4. juli u Torinu, tačno 50godina nakon predstavljanja starog“Fiata 500”. Očekovana cijenaje oko 10.000 eura. Proizvodnja jesmještena u Poljskoj.34 EUROPAJUNI 2007

automobiliJUNI 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 35

tehnikaTEHNOLOGIJA I ODMOR:: Digitalni fotoaparati za ljeto ::Nadolazeće ljetne radosti znače da ćete vjerojatno provoditi puno vremena na zraku, a ujedno je to i dobrovrijeme za kupovinu novog digitalnog fotoaparataLjeto je godišnje doba kada svi nastoje negdje otputovati,doživjeti nešto novo ili se barem dobro zabaviti. Štetabi bilo ne zabilježiti uspomene na te događaje, pogotovo danaskada je to izvedivo lakše nego ikad. Izbor pravog digitalca nijejednostavan, s obzirom na ogromnu količinu dostupnih modela.Ovdje vam predstavljamo najpogodnije modele za ljeto ovisno onamjeni i vašim potrebama.Fotoaparat za plažuIxusu 75 riješit će taj problem.Treba spomenuti i postojanje automatskog fokusiranja kojeprepoznaje lica i fokusira na njima što je zapravo idealno zagrupne fotografije načinjene na brzinu. Veliki ekran na pozadiniomogućit će dobar pregled obavljenog posla. Ne smije se zanemaritii ugodan izgled samog fotoaparata što može biti samoplus na zabavama.Plaža je surov okoliš za bilo kakvu elektroniku, pa i zadigitalne fotoaparate. Pijesak ili kamenje povećavaju vjerovatnoćumehaničkog oštećenja fotoaparata, a vlaga ili - u slučajuneopreznosti – voda, nikako se ne slažu s uređajima na struju.Olympus je svojim modelom mju 770 SW riješio sve te probleme.Kompaktni mju je otporan na udarce, tačnije na padove dojednog metra visine, a kućište mu je hermetički zatvoreno pamože, ne samo izdržati pljuskanje vodom i pad u vodu, već izaranjanje do 10 metara dubine.Sa ovim se fotoaparatom bez problema može zabilježitiigranje djeteta u plićaku, prvi skokovi na glavu, pa i lagani uronido morskih ježeva i školjki, pa stoga možemo zaključiti da jeovo idealan fotoaparat za sve situacije na plaži.Fotoaparat za partyOlympus mju 700Zabave ne dopuštajunošenje prevelikihfotoaparata. Ključza uspješnu zabavusa fotografiranjem jekompaktni uređaj kojiće se lako izgubiti udžepu onoga ko ganosi. Canonova linijadigitalnih fotoaparataIxus idealna je zaCanon Ixus 65tu namjenu, a najpogodnijipredstavnik jemodel Ixus 75. Osim kompaktnosti vrlo je važno da fotoaparatproizvodi što kvalitetnije fotografije u uvjetima smanjene rasvjete.Polutama i intimna atmosfera zaštitni su znak dobrih zabava.Osjetljivost od 1600 ISO-a potpomognuta solidnim blicom na36 EUROPAJUNI 2007

Fotoaparat za voajeretehnikaOlympus SP-550 UZPromatranje i fotografiranje iz daljine može se nazvati voajerizmom,sve zavisi od nakane fotografa i objekta njegove pažnje.Jedno je sigurno, za takvo fotografiranje potreban je fotoaparatsa jakom optikom koja omogućava približavanje objektafotografiranja. Sa optički jakim fotoaparatima nije nužno fotografiratiljude koji to ne znaju.Oni su pogodni i za puno prihvatljivije prilike, kao npr.fotografiranje ptica i životinja kojima je nemoguće približiti se,fotografiranje aviona i brodova ili za fotografiranje arhitektonskihdetalja koji su izvan ruke. Odličan predstavnik za taj posaoje Olympus SP-550 UZ. Kratica UZ znači Ultra Zoom što ovajfotoaparat svakako jest sa svojim povećanjem od čak 18 puta.Kontrolu takvog povećanja rukom bi bilo vrlo teško izvesti, pogotovou uvjetima sa manje svjetla, pa je Olympus ugradio elektronskustabilizacij u ovaj fotoaparat.Canon S3 ISU sebi skrivaju najsloženiju automatiku za izradu što boljihfotografija u svim uvjetima, a ne štedi se ni na kvalitetnoj optici.Ujedno omogućavaju svojim korisnicima da njima upravljajupotpuno ručno pa bolji poznavatelji fotografije mogu sa ovakvimfotoaparatima napraviti vrhunske fotografije. Canon S3IS je primjerak klase fotoaparata bliske SLRu. Potencijalni kupcikoji imaju potrebu za priključenjem vanjskog blica mogu pričekatinajavljeni S5 o kojem smo već pisali u jednom od prethodnihbrojeva.Fotoaparati za ozbiljno fotografiranjeSuperprenosivi fotoaparatSony T100Nikad ne znate kada ćete biti u prilici uslikati dobru fotografijuili možda nužnu fotografiju (npr. u slučaju lakše saobraćajnenesreće zabilježiti stanje). To je, naravno, nemoguće, akostalno nemate fotoaparat sa sobom. Većini ljudi nije praktičnonositi fotoaparat značajnih dimenzija sa sobom, a mobitel kojisvi nosimo jednostavno ne može isporučiti kvalitetne fotografije.Solucija problema možda je Sonyjeva linija digitalnih fotoaparataT čija su kućišta prvenstveno vrlo tanka. Kao takvamogu se lako spremiti u džep jakne ili hlača. Fascinantno je tošto je Sony u svom najnovijem modelu T100 uspio u tako tankokućište uključiti i zavidnu optiku sposobnu za peterostrukouvećanje slike.Turistički fotoaparatTuristi željni fotografiranja spremni su sa sobom nositi imalo veći uređaj. Njegova glavna odlika morala bi biti da možeu što kraćem vremenu zabilježiti što bolju fotografiju i da budeupotrebljiv u što više prilika. Takav raspon mogućnosti kombiniransa vrhunskom automatikom nalazi s u kategoriji fotoaparatanazvanoj SLR-like. Kategorija je dobila naziv jer su proizvodiu njoj izgledom slični klasi fotoaparata SLR.Canon EOS 400DPoznavaoci fotografije ili oni koji to žele postati pravo ćezadovoljstvo pronaći tek u digitalnoj klasi fotoaparata SLR. Mogućnostikoje nudi ova klasa su najveće, ali zahtijeva određenopredznanje iz fotografije te poprilično ulaganje u opremu. SLRtijelo fotoaparata može se nadograđivati objektivima i blicevimapo želji i potrebama korisnika. Sam princip rada fotoaparatapotpuno je drugačiji i nema svestranosti jednog kompakta kojiće poslužiti kao diktafon ili videokamera. SLR-ovi rade samo fotografije,ali već i onome sa osnovnim poznavanjem fotografijenude velik izbor pri fotografiranju.Nažalost, cijena je prilično visoka. Nikon, Canon, Olympusi Pentax imaju tijela za relativno malo novca, dostupna širokojmasi korisnika, ali kupovina objektiva je ono što će vam ispraznitinovčanik. Najpogodniji sistemi za kupovinu su trenutnoCanon, te donekle neki modeli Nikona jer je zbog njihove raširenostimoguće dobaviti dosta polovne opreme po povoljnojcijeni. Aktualni Canonov model za početnike je EOS 400D. Nonećete napraviti grešku ni izborom Nikona, Olympusa, SonyAlphe ili PentaxaJUNI 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 37

zanimljivostiPrirodne ljepote: PerućicaNajveća prašuma u EvropiPerućica - najveća sačuvana prašuma u Evropi, zakonomzaštićeni rezervat, nalazi se u sklopu Nacionalnog parkaSutjeska. Okružena je najvišim planinskim vrhovima u BiH- Maglićem - 2386 m, zatim Volujakom - 1978 m i Snježnicom- 1804 m, dok je od planine Zelengore dijeli kanjon Sutjeske. Dužinaprašume iznosi 6, a njena širina 3 kilometra. Zauzima površinuod 1291 hektara.Iako malo područje, Perućica usljed utjecaja geoloških i klimatskihuvjeta, posjeduje izvanredno bogatu floru i faunu. Naime,njena vrijednost i značaj ogledaju se prvenstveno u njenombogatom skupu šumskih zajednica koju čine crna i bijela joha,hrast kitnjaka, grab i crni bor, predplaninsko bukovo drvo i klekovinabora, smreka, jela, i mnoge druge vrste kakve, praktično,više i ne postoje u Europi.Prašuma Perućica - jedinstvena po svojoj ljepotiPerućica je jedna od najbogatijih prašumskih kompleksa uEuropi. Njena ljepota ogleda se, prije svega, u ekstremnoj raznolikostipejzaža od brojnih, pitomih dolina, gustih šumskih kompleksa,prostranih planinskih pašnjaka, riječnih kanjona i krša,sve do visokih, planinskih vrhova. U blizini se nalaze čarobnaglečerska jezera Zelengore, koja su, zbog svoje ljepote, nazvanagorske oči. Duboki kanjoni rijeka i veliki broj potoka i bistrih,ledenih izvora nalaze se u njoj, a jedan od njih je i Perućički potokčiji se vodopad Skakavacspušta niz liticu visoku oko80 metara.područja. Razlog tome svakako je veoma teška pristupačnostovom regionu, gusto isprepletena šuma i neprohodne staze. Perućicaobiluje unikatnim primjerima bukve, smreče i jele čija stablaprelaze čak i pedeset metara visine, a čiji prečnik iznosi 150centimetara i koja su stara i po nekoliko stoljeća. Nažalost, rijetkisu oni koji su imali priliku proći kroz kanjon i uživati u ljepotamaPerućice. To su, naravno, učinili stručnjaci za ovu oblast kojisu još prije pedeset godina proučavali ovaj kraj. Zahvaljujući njimaPerućica je proglašena zaštićenim prirodnim rezervatom kojise i danas koristi u naučne i obrazovnesvrhe.Brojna lovišta egzistirajuna ovom području, s obziromna veliki broj životinjskih vrstapoput divljeg jarca, srndaća,vepra, kune, medvjeda,divlje mačke, lisice, a tu je isuri orao, krstaš, sivi soko,tetrijeb, crvenorepi kos, jarebicakamenjarka i mnogedruge životinje.O Perućici i njenoj ljepoti,raznolikosti drveća iprelijepog pejzaža, prostranimpašnjacima, planinskimvrhovima, pisane su i knjige.Jednu takvu napisao jei poznati švicarski profesorkoji je više decenija boraviou prašumi i izučavao biljni iživotinjski svijet u njoj.Međutim, za običnogčovjeka je malo teže bilo daokusi istinsku draž ovoga38 EUROPA JUNI 2007

zanimljivostiJUNI 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO39

mozaikPamela nagovara Scarlett da se skine zaKao iskusnaPlayboyeva cura sa naslovnicePamela, koja seza Playboy skinula 12puta, savjetovala je Scarlettda kao svaka pravaholivudska zvijezda tomora učiniti barem jednomu životu.“Playboy”!Pamela Anderson jeobjavila da bi od svih ljudinajradije golu voljelavidjeti glumicu ScarlettJohansson. Bivša Baywatchzvijezda pokušavanagovoriti Scarlett da seskine za “Playboy”.“Scarlett je definitivno moj prvi izbor. Sumnjamda bi pristala, ali savjetujem joj da se skine jer to je bašcool”, rekla je Pamela za magazin “OK”.Britney Spears silovana?Britney Spears je navodno bila žrtva silovanja danprije nego što se odlučila na brijanje glave. “NationalEnquirer” izvještava kako je pjevačicu u Miamiju silovaopoznanik.To je, tvrde psihijatri, najvjerovatnije istina, što pokazujui svi njeni kasniji postupci kao i neprilagođenoponašanje. Izvor koji je tu informaciju prenio magazinutvrdi kako Britney još uvijek pati od depresije, ali jeprestala uzimati lijekove.“Pjevačica govori čudnim glasom te po kući hodagola”, tvrdi isti izvor.Paris uplakana stigla u zatvorParis Hilton počela je služiti zatvorsku kaznu uzatvoru u Los Angelesu zbog kršenja uvjetne kazne,izjavio je njezin advokat.Richard A. Hutton rekao je da se dvadesetšestogodišnjastarleta predala vlastima u okružnom zatvoruu predgrađu Lynwood. Nekoliko sati ranije pojavila sena dodjeli MTV-jevih filmskih nagrada gdje se obratilapublici i izjavila:“Iako sam uplašena, spremna sam početi služitisvoju zatvorsku kaznu”, rekla je Hilton.Ova najpoznatija američka zatvorenica odslužit ćeu zatvoru samo polovicu prvobitno dodijeljene kazne,odnosno 23 dana, i biti će odvojena od ostalih običnihzatvorenica. Smještena će biti u ćeliju rezerviranu zaslavne ljude.“Iako je ovo za mene uistinu teško vrijeme, imamsvoju obitelj i prijatelje koji mi pružaju veliku podršku.To mi stvarno pomaže i čini me jačom. Ne mogudočekati da odslužim kaznu i započnem novi život, životu kojem ću nastojati biti puno bolja nego sam biladosad”, rekla je Paris nekoliko sati prije ulaska u svojućeliju.Pred zatvorom nije bilo fotoreportera, jer su zaposleniciistog dobili stroge odrednice o medijskompraćenju “zatvorske avanture” Paris Hilton. Naime,ravnatelj zatvora najavio je da će otkaz dobiti svatkotko bi mogao biti zaslužan za fotografiranje trenutnonajpoznatije zatvorenice na svijetu. Zaposlenici su prijetnju,po svemu sudeći, vrlo ozbiljno shvatili, pa supaparazzi ostali zakinuti za posljednje fotografije prijeulaska u zatvor.Pretpostavlja se da će Hiltonica svojim zatvorskimmemoarima zaraditi oko milion dolara.Tom Kruz kupio borbeni avionGlumac Tom Kruz,koji je slavu stekao ulogompilota u popularnomfilmu „Top Gun“,kupio je borbeni avioniz Drugog svetskog rata„mustang P-51“. Avionga je koštao oko tri milionaeura. Holivudskazvijezda već ima jedanobnovljeni „mustang P-51“ iz 1943. na čijem je kokpituu znak ljubavi prema supruzi Kejti ispisao „Kiss MeKate“. U svojom kolekciji Kruz posjeduje i avion „pittsspecial S-2B“ i džet „gulfstream IV“.Titov Kadilak u novom ruhuU Krapini je predstavljen obnovljeni Kadilak Eldoradokoji je na Brionima vozio pokojni predsjednikJugoslavije Josip Broz Tito.Ključeve autentično obnovljenog automobila ukoji su ugrađeni originalni dijelovi Stjepanu Sušecu,voditelju službe kontrole i zaštite NP-a Brioni, predaoje Antun Presečki, vlasnik krapinskog preduzeća “Presečkigrupa”, koje je obnovilo Kadilak.Tako će posjetioci ostrva sa dubljim džepom, rekaoje Sušec, odsad moći uživati u vožnji obnovljenimTitovim Kadilakom iz 1953. godine. Impresivni kabrioletobnavljan je gotovo četiri mjeseca, a kako bi se predsjedničkomautomobilu vratio stari sjaj, utrošeno je čak1.300 radnih sati.Titov kabriolet je pronađen 1992. u jednome spremištuu Fažani i nije bio u voznom stanju.40 EUROPAJUNI 2007

mozaikPUBLIXJUNI 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 41

horoskopOVAN (21.03 - 20.04)U očekivanju ste putovanja, sretni i zadovoljni.Pošto ste ušli u period koji zahtjeva završetakzapočetih poslova, ukoliko ih ne odradite, bićeproblema.Ne budite kolebljivi, jer situacija zahtjevaodlučne poteze. Ko riskira, taj i dobija. Vi nesamo da nemate šta da izgubite već ćete izsituacije i profitirati.BIK (21.04 - 20.05)Iako pokušavate da racionalno dođete do odgovorana neka pitanja, ne ide. Ne skrećiteu mističnu varijantu, već prihvatite problemekao sastavni dio života.Morate se pod hitno distancirati od negativnihljudi i svih situacija koje djeluju opterećujućena vaš krhki nervni sistem.VAGA (23.09 - 22.10)Pošto vam nedostaje smisao za praktično,samo ukoliko ovaj nedostatak kompenzujetebavljenjem umjetnošću, bićete sretni. U protivnom- greške ne ginu.Ukoliko vam pažnju od suštine budu odvlačilidetalji, postoji opasnost da se u njima izgubite.Tako samo produžavate agoniju.ŠKORPIJA (23.10 - 22.11)Sve se dešava sporo. Očekujete odgovor namasu egzistencijalnih pitanja sad i odmah.Možda vas je zahvatila potrošačka groznicana nervnoj bazi?Kako posavjetovati usijanu glavu poput vaše?Kada nastupe problemi, totalno izgubite razumi ne slušate nikoga izuzev sebe. A griješite!BLIZANCI (21.05 - 20.06)Teško možete da razumijete sebe, a kamolidruge. Možda je to jedan od razloga za nesporazumekoji se javljaju u komunikaciji i saradnji.Da vam je lako, nije, ali morate proći i krozkrize. Pošto su fizičke aktivnosti najbolja terapija,pokušajte da se fokusirate na njih.RAK (21.06 - 20.07)Mnogi pripadnici znaka već sada počinju daosjećaju povoljne vibracije. Neki će imati javninastup, dok će se neki debljati. Zdravstvenasituacija se popravlja. Pošto imate pojačanapetit, mogući su problemi u vidu viška šećeraili masnoće u krvi. Budite umjereniji u jelu ipiću. Sada bar nemate razloga da se nervirate.Možda bi vam dijeta prijala?LAV (21.07 - 21.08)Emotivniji ste nego inače. Reagujete na svakusitnicu, što se odražava na psihu. Budite praktičnijii štedljiviji kad su osjećanja u pitanju. Poštoje slaba tačka osoba rođenih u znaku Lavasrce, eventualno kičma, mogući su problemi uvezi s tim.Štedite ne samo novac već i mnogo važnijestvari. Posebno stavite pod kontrolu emocije.DJEVICA (22.08 - 22.09)Zbog čega ste toliko tvrdoglavi? Da li se isplatitoliko nerviranje? Morate sebi odgovoriti navažno pitanje: šta zapravo time dobijate?Zdravlje nije najbolje. Kostobolja i problemi sakožom ovih dana su mogući, ali su bezazleni.Naoružajte se strpljenjem, koje će vam ovihdana i te kako biti potrebno. Sve aktivnosti seodvijaju sporije nego što ste mislili.STRIJELAC (23.11 - 20.12)Energični ste i ambiciozni. Sve čega se latiteobavljate sa lakoćom. Ne želite da propustiteživotne užitke i provod. Nalazite ravnotežu usvemu.Iskrenost prema samom sebi predstavlja jedininačin da se mijenjate. Svi problemi sa kojimase suočavate potiču direktno od vašeg nezadovoljstvai kompleksa.JARAC (21.12 - 19.01)Širite znanje, što vam pomaže da napredujetene samo u karijeri već i u duhovnim uvidima.Bićete prijemčiviji za lijepe stvari.Potreba za samoćom je evidentna, ali i opasnostod nje. Klin se klinom izbija, pa se ivama savjetuje druženje sa istomišljenicima.VODOLIJA (20.01 - 18.02)U fazi ste napretka na svim poljima. Spremniste da krenete u akciju, ali šta ako se razloziza nju ne pojave? Moraćete da smanjite doživljaj.Ne tražite pomoć od osoba koje nisu u stanjuda vam je pruže. Izbjegavajte da tvrdoglavodokazujete svoje principe jer ste okolinu počelida opterećujete.RIBE (19.02 - 20.03)Promjena koja vas očekuje zaista je nešto sasvimnormalno, što se dalo i očekivati. Moždaće za neke pripadnike znaka biti nagla, ali toje njihov problem.Morate biti spremni na izvjesna odricanja. Viste neko ko je sklon metafizičkim temama, pana probleme gledajte iz tog ugla. Biće vamlakše.42 EUROPA JUNI 2007

Mala riznica velikih misliMeša Selimović (1910 - 1982)Karl Marx (1818 - 1883)zabavaAko bismo otpatili svačiju nesreću, šta bi bilo odnas?Oscar Wilde (1854 - 1900)Neugledne žene uvijek su ljubomorne na svojemuževe, lijepe to nisu nikada.Johann Wolfgang von Goethe (1749 - 1832)Mi zapravo znamo ako malo znamo. Sa znanjemraste i sumnja.Konfucius (551 - 479 p.n.e.)Ko je oprezan preko mjere, izgleda strašljiv.Religija je samo iluzorno sunce koje se krećeoko čovjeka dotle dok se on ne kreće okosebe samoga.Maksim Gorki (1868 - 1936)Nesreća je najbolja za spajanje naravi kojesu inače sasvim suprotne.Petar Petrović Njegoš (1813 - 1851)Ko na brdo, ak’ i malo, stojiviše vidi no onaj pod brdom...EUROPA MAGAZINE je ekskluzivni marketing partner NTV HAYAT za područje sjeverneAmerike. Nudimo nevjerovatne cijene oglašavanja na najgledanijem satelitskom programuHayata. Telefon: 678-985-0592 ili nam pošaljite e-mail na redakcija@europamagazine.info.Uvjerite se i sami. Reklamiranje na televiziji je pristupačnije nego što mislite!JUNI 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 43

zabavasu | do | kuCilj sudokua je popuniti sva polja brojevimaod 1 do 9, tako da svaka uspravna kolona,svaki vodoravni red i svaki 3x3 kvadrat sadržisvaki broj od 1 do 9. To je to - nema matematike,samo logika.Rješenje ove križaljke ćemo objaviti u slijedećembroju. Ovo je rješenje križaljke iz prošlogbroja:44 EUROPAJUNI 2007

zabavaJUNI 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 45

oglasiNa prodaju:Nova 4-sobna kuća sa 2 kupatila,velikim dnevnim boravkom,kuhinjom, kancelarijom, 2 garažei dvorištem. Centralna Florida.4-sobna kuća sa 2 kupatila, kuhinjom,dnevnom sobom, 2 garaže idvorištem. Centralna Florida.Mobile: 321-663-6880Mobile: 321-438-7650Kuća: 863-421-5566Soleil salon traži frizera ili asistentaza full time ili part time. Mogućnostzarade na satnicu ili procenat.Telefon: 770-723-9004Potrebni prevodioci sa dobrimznanjem engleskog jezika.DMS-Dino 678-429-4353Izdajem apartman-stan u basementusa posebnim ulazom i kuhinjom.Takođe tražim cimere.Telefon: 678-698-8871Papa John’s Pizza - Lawrenceville traživozače. Mogućnost dobre zarade.Raspored rada po Vašem izboru.Telefon: 770-822-4700Čuvam malu djecu svih uzrasta,ponedeljak-nedjelja, Jacksonville, FL.Tel: 1-904-735-6999Mijenjam ili prodajem dvosobanstan u Varešu za isti ili jednosoban uZvorniku ili Bijeljini, sve po dogovoru.Tel: 1-480-894-6918Sarajevo - kod Doma pisaca stan72,5 m 2 , terasa i podrum.Tel: 00387-62-921-456Zenica - trosoban, dvosoban ijednosoban stan, kuća sa dvijegaraže.Tel: 00387-65-563-439Tuzla - dvije kuće, 4 ulaza, 4 stana po80 m 2 , zemljište 2400 m 2 .Tel: 00387-62-288-222MALI OGLASIEuropa magazin Vam nudi besplatneprivatne male oglase do20 riječi.Popunite kupon sa ove stranice ipošaljite ga na adresu:Europa Magazine(mali oglasi)448 W. Pike St.Lawrenceville, GA 30045,na telefaks (678) 985 0592ili na e-mail adresu:redakcija@europamagazine.infowww.jeftinekarte.comKuća sa okućnicom na prodajuili zamjenu na lokaciji Tasovčići-Čapljina, cijena po dogovoruTel:1-802-859-9026e-mail: didasinan@yahoo.comPovoljno za gradnju zemljište 2300m 2 sa svim komunalijama uz rijekuRadobolju, centar Mostara.Tel: 1-515-255-4689KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASEDO 20 RIJEČIZaokružite rubriku po izboru:PRODAJA—KUPOVINA—ZAMJENA—IZNAJMLJIVANJE—ZAPOSLENJE—RAZNOTekst oglasa (popunite čitko štampanim slovima):__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Dužina trajanja oglasa (zaokružiti): 1 MJESEC - 2 MJESECA - 3 MJESECA - __________EUROPA MAGAZINE je ekskluzivni marketing partner NTV HAYAT za područjesjeverne Amerike. Nudimo nevjerovatne cijene oglašavanja na najgledanijemsatelitskom programu Hayata. Telefon: 678-985-0592 ili nam pošaljite e-mail naredakcija@europamagazine.info. Uvjerite se i sami. Reklamiranje na televiziji jepristupačnije nego što mislite!46 EUROPAJUNI 2007

ImpressumAtlanta’s Nº1 Europa MagazineAdresa: 448 W. Pike St.Lawrenceville, Georgia 30045Sjedinjene Američke DržaveTelefon: +1 (678) 985 0592Telefaks: +1 (678) 442 0490E-mail: redakcija@europamagazine.infoInternet adresa: www.europamagazine.infoIzlazi: jednom mjesečnoVlasnik:Esad MeđićGlavni i odgovorni urednik:Haris DelalićFotografija, grafika i dizajn:Dalibor ŠpalatInternet prezentacija:Damir ŠetkićDopisnik iz Evrope-BiH:Milan PekićLokalno:Enes SelimovićAvdo ĆatićŠef marketinga:Dino Krgoservisne informacijeKontakt informacijeambasada na području SADAmbasada Bosne i HercegovineEmbassy of Bosnia and Herzegovina2109 E Street NWWashington, DC 20037Telefon: +1 (202) 337 6473Telefaks: +1 (202) 337 2909E-mail: consularaffairs@bhembassy.orgWeb: www.bhembassy.orgGeneralni konzulat Bosne iHercegovineConsulate General of Bosnia andHerzegovina737 North Michigan Avenue, Suite 820Chicago, IL 60611Telefon: +1 (312) 951 1245Telefaks: +1 (312) 951 1043Veleposlanstvo RepublikeHrvatskeEmbassy of the Republic of Croatia2343 Massachusetts Avenue NWWashington D.C., 20008-2853Telefon: +1 (202) 588 5899Telefaks: +1 (202) 588 8936E-mail: consular@croatiaemb.orgWeb: www.croatiaemb.orgGeneralni konzulat RepublikeHrvatskeConsulate General of the Republic ofCroatiaP.O. Box 4591369 Lexington Ave., 11th FloorNew York, NY 10017Telefon: +1 (212) 599 3066Telefaks: +1 (212) 599 3106E-mail: croatian.consulat@gte.netAmbasada Republike SrbijeEmbassy of Serbia and Montenegro2134 Kalorama Rd., NWWashington, DC 20008Telefon: +1 (202) 332 0333Web: www.serbiaembusa.orgGeneralni konzulat Srbije i CrneGoreConsulate General of Serbia andMontenegro201 East Ohio Street, Suite 200Chicago, IL 60611Telefon: +1 (312) 670 6707Atlanta’s Nº1 Europa MagazineAddress: 448 W. Pike St.Lawrenceville, Georgia 30045United States of AmericaPhone: +1 (678) 985 0592Fax: +1 (678) 442 0490E-mail: editor@europamagazine.infoWeb address: www.europamagazine.infoIssued: monthlyPublisher:Esso MedicEditor-in-chief:Haris DelalićSenior Photographerand Graphic Design Manager:Dan Dalibor SpalatInternet Presentation:Damir SetkicFreelance writer from Europe:Milan PekićCommunity:Enes SelimovićAvdo CaticMarketing manager:Dino KrgoJUNI 2007WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 47