SAMOSTAN U JAMI - Pobijeni.info

PrigodnoHercegovački fratri, ili pratri,kako ih narod zove,u Široki Brijegdolaze 1844. godinei na brežuljku iz ničega,oslonjeni na Providnost,započinju novi život.Simbol je njihova dolaskai hrast koji i danasondje ponosno stoji.Ponosna HercegovinaOpjevana u pjesmama, čuvana usrcima stanovnika, Hercegovina je o-duvijek bila i ostala ponosna zemlja. Ikada su Turci u njoj željeli ostaviti pustoš,narod je preživio. A da duhom nebi klonuo, za njega su brinuli franjevcikoji su od 1843. godine podijeljeni naBosansku i Hercegovačku franjevačkuprovinciju.Točnije, iz samostana u Kreševufratri na Čerigaj dolaze 16. svibnja1844. Kustodijom je proglašena 1852.,a Provincijom 1892. godine. SjedišteKustodije bio je Široki Brijeg, a ProvincijeMostar. Hercegovački fratri, ilipratri, kako ih narod zove, u Široki Brijegdolaze 1844. godine i na brežuljkuiz ničega, oslonjeni na Providnost,započinju novi život. Simbol je njihovadolaska i hrast koji i danas ondje ponosnostoji. Podižući samostan i crkvusredstvima koja su isprosili po Zapadu,stvaraju duhovni centar istodobnopomažući ljudima osmisliti opstanakod svoga rada i u svome kraju.Za stanovnike Širokoga Brijega organizirajuživot: vodovod, struju, putove,trgovine, banku, a potom i gimnaziju,koja je u XX. stoljeću i tadašnjoj Jugoslavijibila jedna od najboljih škola.Fratri su nosili nevolje svoga naroda,što pokazuje i djelo fra Didaka Buntićakoji je u Prvome svjetskome ratuslanjem u Slavoniju od gladi spasio,računa se, oko 12 tisuća djece. ŠirokiBrijeg bio je i ostao simbol hrvatske ikatoličke duše Hercegovine. U tomeukorijenjen i vjeran Crkvi i fratrima,narod nije bio povodljiv za ideološkimstrujama. I zbog toga je u drugoj poloviciXX. stoljeća bio smetnja komunističkimvlastima. "Franjevci su bili krivišto su franjevci, odnosno pripadniciKatoličke Crkve. Bili su previše poznatii utjecajni u ovom narodu. Komunistisu se bojali da njihova ideologija, uzVicepostulator fra Miljenko Stojić i naša novinarka Tanja Popecfranjevce, ne može uspjeti. Zato su ihpobili." – tumači nam vicepostulatorfra Miljenko Stojić.Hercegovačka snalažljivost,upornost i domišljatostNo, unatoč ubojstvu franjevaca,narod se još više zbližio s njima. Podacigovore da je nakon Drugoga svjetskogarata Široki Brijeg imao više duhovnihzvanja nego ikada prije i ikadakasnije. I mladi su na žrtvi širokobriškihfratara gradili svoj ponos okupljajućise svake godine u srpnju u molitvina njihovu grobu. Prkosili su komunističkojvlasti svjedočeći, bez riječi, daistinu ne zaboravljaju. Zbog mučeničkefranjevačke krvi i proslave VelikeGospe u tome su marijanskome svetištuHercegovine nekako posebne.No, nije se ostalo samo na razini molitvei slavlja, već su franjevci nastaviliistraživati. Tražeći subraću, odlučili suučiniti nešto i za pobijeni narod. Budućida na razini države niti FederacijeBiH ne postoji politički okvir za sustavnotraženje žrtava, franjevci su sepozvali na Zakon o uređivanju grobištana području općine. I tako je općinaŠiroki Brijeg prva počela kontinuiranoobilježavati mjesta i dane mučeništvažrtava iz vremena komunizma. U suradnjis općinom stvorili su Povjerenstvoza obilježavanje i uređivanje grobištaiz Drugoga svjetskoga rata i poraćana području općine Široki Brijeg.VERITAS - GLASNIK SVETOG ANTUNA PADOVANSKOGA - Veljača 2013.15