12.07.2015 Views

Bio je to partizanski i britanski genocid nad 330.000 ... - Pobijeni.info

Bio je to partizanski i britanski genocid nad 330.000 ... - Pobijeni.info

Bio je to partizanski i britanski genocid nad 330.000 ... - Pobijeni.info

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Obl<strong>je</strong>tnice •Piše: prol. BRANIMIR lUKŠIl':Jedan očevidac, Jure Raguž, izjavlju<strong>je</strong> da <strong>je</strong> u svojoj blizini vidioočajnoga hrvatskog časnika kako ustrelju<strong>je</strong> svo<strong>je</strong> dvo<strong>je</strong> male d<strong>je</strong>ce,d<strong>je</strong>čaka i d<strong>je</strong>vojčicu, po<strong>to</strong>m suprugu i zatim sama sebeUkomuoističkOjsamo spominjan<strong>je</strong>pobuđivalo sumnjuJugoslaviji pos<strong>to</strong>jalesu tabu teme či<strong>je</strong> <strong>je</strong>na neprijateljstvo prema vlasti.Ci<strong>je</strong>la državna i partijska mašinerijapridonosila <strong>je</strong> organiziranomnepoznavanju tih tema i organizi­·ranom nekajanju za njih. Jedna odtih tabu tema bio <strong>je</strong> i Bleiburg. Nokao š<strong>to</strong> <strong>je</strong> rekao kardinal JosipBozanić u svome govoru naBleiburgu, hrvatski narod imapravo doznati istinu o stradanjimavlasti<strong>to</strong>ga naroda na Bleiburgu iKrižnom putu gd<strong>je</strong> su počin<strong>je</strong>nimasovni zločini sa znan<strong>je</strong>m, privolomi naredbom najvišega državnogvrha komunističke Jugoslavi<strong>je</strong>.ŠTO SE DOGODILONA BLEIBURGU14.,15.116. SVIB JA 1945.?Dana 4. svibnja 1945. započeo<strong>je</strong> egzodus velikog di<strong>je</strong>lahrvatskih oružanih snaga i hrvatskihcivilnih osoba prema zapadukako bi se predali saveznicimapred nastupajućim<strong>partizanski</strong>mkomunističkimsnagama.Premabritanskom vojnom arhivu (waroffice no. 1704465) kod Bleiburgana austrijsko-jugoslavenskoj graniciprimicalo se ukupno 200.000hrvatskih vojnika, koji su štitili ipratili oko 500.000 civilnog pučanstvako<strong>je</strong> se ht<strong>je</strong>lo prebaciti naenglesko područ<strong>je</strong> da bi se predalii stavili pod britansku zaštitu. Ovajveliki dio izb<strong>je</strong>glica pristigao <strong>je</strong> naLoibaško pol<strong>je</strong>. pred Bleiburgom upopodnevnim satima 14. svibnja.Tu <strong>je</strong> zapov<strong>je</strong>dništvo HaS-a načelu s generalom Hereni'ićem stupilou kontakt sa zapov<strong>je</strong>dništvomtamošn<strong>je</strong> britanske postrojbe i izjaviloda su se došli predati britanskojvojsci i staviti pod njihovuzaštitu civilno pučanstvo. Britanskizapov<strong>je</strong>dnik rekao <strong>je</strong> da <strong>je</strong> obavi<strong>je</strong>šteno hrvatskom dolasku, da ćesutra Hrvati moći krenuti dal<strong>je</strong>prema zapadu i da mogu zadržatisvo<strong>je</strong> oruž<strong>je</strong>. Međutim, sutradan15. svibnja ci<strong>je</strong>la se situacija naterenu izmi<strong>je</strong>nila. Do obrata <strong>je</strong>došlo nakon š<strong>to</strong> <strong>je</strong> HaroldMacMillan, politički sav<strong>je</strong>tnikvrhovnog savezničkogzapov<strong>je</strong>dnikaza Sredozeml<strong>je</strong> feldmaršalaHarolda Alexandera, sa s<strong>je</strong>dištemu Caserti kraj Napulja, i izravnoodgovoran preds<strong>je</strong>dniku britanskevlade Wins<strong>to</strong>nu ChurcbiUu, 13.svibnja 1945. u Klagenfurtu usmenozapov<strong>je</strong>dio zapov<strong>je</strong>dniku 5.korpusa britanske 8. armi<strong>je</strong> generaluCbarlesu Kelgbtleyu da "velikibroj otpadničkih jugoslavenskihtrupa, izuzev četnika, izruči jugoslavenskimpartizanima." Ta <strong>je</strong>zapovi<strong>je</strong>d bila u suprotnosti saobećan<strong>je</strong>mko<strong>je</strong> <strong>je</strong> dao feldmaršalAlexander da će saveznici primitiu zarobl<strong>je</strong>ništvo hrvatske vojnikenakon š<strong>to</strong> ovi njima predaju svo<strong>je</strong>oruž<strong>je</strong>. Ovo <strong>je</strong> obećan<strong>je</strong>daoAlexander predstavniku SveteS<strong>to</strong>lice kada <strong>je</strong> papa Pio xn.,zamol<strong>je</strong>n od kardinala Stepinca,intervenirao kod savezničkogzapov<strong>je</strong>dnika da spasi hrvatskinarod u bi<strong>je</strong>gu.Da <strong>je</strong> nakana zapov<strong>je</strong>dništvapartizanske vojske bila spri<strong>je</strong>čitipredaju hrvatskih izb<strong>je</strong>glica saveznicima,sv<strong>je</strong>doči i sl<strong>je</strong>deća brzojavnazapovi<strong>je</strong>d Josipa Broza Titakao vrhovnog zapov<strong>je</strong>dnika te vojske,koju <strong>je</strong> on poslao 13. svibnja1945. godine, dakle nakon završetkarata. Taj brzojav glasi: "Trećaarmija izv<strong>je</strong>štava da se na pros<strong>to</strong>ruKonjice-Šoštanj premaDravogradu nalazi grupa ustaša ineš<strong>to</strong> četnika, ukupno preko50.000 ljudi. S njima se nalazePavelić, Mai'ek, hrvatska vlada iveliki broj zlikovaca. Pokušavajupreko Dravograda predati seEnglezima. Jedna Kostina divizijadrži pros<strong>to</strong>riju Neravosinrodo, adruga <strong>je</strong> kod Šentilja preseklacestu Velen<strong>je</strong> i Dravograd. Trebada najhitni<strong>je</strong> krenete sa vašim snagamaiz rejona Celja pravcemSoštanj- Slovenj Gradec, kako bikoncentrisali napad na uništen<strong>je</strong>ove grupe. Ti<strong>to</strong>." (Izvornik ovogabrzojava nalazi se u "Vojno-is<strong>to</strong>rijskominstitutu" u Beogradu).Dodajmo ovome izjavu Ti<strong>to</strong>voggenerala Koste Nađa, čija <strong>je</strong> trećaarmija bila odgovorna za sudbinuhrvatskih vojnika i civila ko<strong>je</strong> <strong>je</strong>britanska vojska u Austriji predalaTi<strong>to</strong>vim partizanima. U beogradskomt<strong>je</strong>dniku "Reporter" od 13.si<strong>je</strong>čnja 1985. (str.26.) Nađ izjavlju<strong>je</strong>,da <strong>je</strong> 150.000 protivnika vlastipalo u n<strong>je</strong>gove ruke i da su ih26 HRVATSKI UST 13. svibnja 2010.


..prirodno. na kraju likvidirali".Nad doda<strong>je</strong> da <strong>je</strong> odmah javio Tituo ovom "uspehu", i da <strong>je</strong> <strong>to</strong> bio,,zadnji ratni izveštaj u Drugomsvetskom ratu".No vratimo se pregovorimana Bleiburgu. Zapov<strong>je</strong>dnik 8. britanskearmi<strong>je</strong> koja <strong>je</strong> okupirala tedi<strong>je</strong>love Austri<strong>je</strong> bio <strong>je</strong> general sirRichard McCreery, a zapov<strong>je</strong>dnikbritanskog 5. korpusa bio <strong>je</strong>general Charles Keightley. Dvi<strong>je</strong>hrvatske armi<strong>je</strong>, ko<strong>je</strong> su se s civilnimpučanstvom povlačile prema<strong>britanski</strong>m trupama u Austriji,imale su 13. svibnja 1945. godine17 divizija (preko 200.000 ljudi).U 9 sati 14.5.1945. hrvatski časnikza vezu židovskog podri<strong>je</strong>tlaDeutsch-Maceljski ponudio <strong>je</strong>Britancima predaju tih dviju hrvatskiharmija za<strong>je</strong>dno s civilnimpučanstvom. Treba napomenuti da<strong>je</strong> Drugi sv<strong>je</strong>tski rat već bio završen.Britanci su otezali s pregovorimasve dok <strong>partizanski</strong> pregovarač,komesar Milan Basta, i <strong>britanski</strong>pregovarač, brigadir PatrickScott, nisu usp<strong>je</strong>li prevariti i pri<strong>je</strong>tnjamaprisiliti generala Herenčićada hrvatska vojska položi svo<strong>je</strong>oruž<strong>je</strong> i da podigne bi<strong>je</strong>le zastavepreda<strong>je</strong>. Predaja komunistimazapočela <strong>je</strong> 15. svibnja u 16sati.Time <strong>je</strong> zapovi<strong>je</strong>d MacMillanai Harolda Alexandera o izručenjuHrvata Ti<strong>to</strong>vim komunistima bilaizvršena. Prema izv<strong>je</strong>šću očevidca,dominikanskog redovnika DrageKolimba<strong>to</strong>vića, za vri<strong>je</strong>me preda<strong>je</strong>engleski su vojnici ležali po rubovimalivade uz mitral<strong>je</strong>ze okrenuteprema Hrvatima. Kolimba<strong>to</strong>vićnastavlja:" Usli<strong>je</strong>dilo <strong>je</strong> gorkoiskustvo ko<strong>je</strong> smo mogli očekivatiod divljih Bušmana, a ne od kulturnihEngleza. Njihovi vojnici, .pod izlikom prov<strong>je</strong>ravanja ne skrivamoli kakvo oruž<strong>je</strong>, izvršili supravu pljačku. Oteli su svu zlatninui sve dragoc<strong>je</strong>nosti š<strong>to</strong> su ihpo<strong>je</strong>dinci nosili sa sobom da im pridolasku u strani svi<strong>je</strong>t posluži kaodaska spasa" . Kolimba<strong>to</strong>vićsažiml<strong>je</strong> ponašan<strong>je</strong> Britanaca rečenicom:" Um<strong>je</strong>s<strong>to</strong> u<strong>to</strong>čišta, uEnglezima nađosmo krvnike."(Citirano iz t<strong>je</strong>dnika "GlasKoncila" od 13. 5. 2007.). Da britanskov<strong>je</strong>rolomstvo bude još veće,feldmaršal Alexander šal<strong>je</strong> Titustrogo pov<strong>je</strong>rljiv brzojav 16. svibnja,dakle dan nakon preda<strong>je</strong>Hrvata jugoslavenskim komunistima,da bi Britanci žel<strong>je</strong>li predatihrvatske zarobl<strong>je</strong>nike Titu i pitahrvatski.list@hi.t-com.hr HRVATSKI UST 27


Obl<strong>je</strong>tnice •Tita, slaže li se on s tim pri<strong>je</strong>dlogom.Ti<strong>to</strong> mu odgovara 17. svibnjada <strong>je</strong> primio n<strong>je</strong>gov brzojav oponudi preda<strong>je</strong> 200.000,,Jugoslavena" i da se sa zabvalnošćuslaže s tim pri<strong>je</strong>dlogom. Sve seovo događa nakon š<strong>to</strong> su Hrvativeć bili predani Ti<strong>to</strong>vim komunistimai mnogi od njih već pobi<strong>je</strong>ni.,•Harold MacMillan,politički sav<strong>je</strong>tnikvrhovnog savezničkogzapov<strong>je</strong>dnika,feldmaršala HaroldaAlexandera,dana 13. svibnja 1945.u Klagenfurtu usmeno<strong>je</strong> zapov<strong>je</strong>diozapov<strong>je</strong>dniku5. korpusa britanske8. armi<strong>je</strong> generaluCharlesu Keightleyuda· "veliki brojotpadničkih jugoslavenskihtrupa,izuzev četnika,izručijugoslavenskimpartizanima."POBlJENI 189.000U SLOVENIJI, A U KOLO­NAMA SMRTI JOŠ 144.500Š<strong>to</strong> se pak događalo na samdan preda<strong>je</strong> 15. svibnja 1945.?Kada <strong>je</strong> hrvatska vojska položilaoruž<strong>je</strong> i kada su partizani bilisigurni da se njihove žrtve više nemogu braniti i da Britanci nenam<strong>je</strong>ravaju intervenirati (Britancisu, naime, zapri<strong>je</strong>tili da će bombardiratihrvatsku vojsku i civile akoodmah ne polože oruž<strong>je</strong>), <strong>partizanski</strong>komesar, lički Srbin MilanBasta, izda<strong>je</strong> zapovi<strong>je</strong>d. Š<strong>to</strong> <strong>je</strong>nakon <strong>to</strong>ga usli<strong>je</strong>dilo, mogu opisatisamo oni koji su bili nazočni <strong>to</strong>mapokaliptičkomubijanju. Evo sv<strong>je</strong>dočanstva<strong>je</strong>dnog očevidea:"Muškarci, žene i d<strong>je</strong>ca padali suu svežn<strong>je</strong>vima dok su· partizanikosili svojim mitral<strong>je</strong>zima li<strong>je</strong>vodesnopo otvorenome polju. Vrlobrzo <strong>je</strong> <strong>to</strong>liko ljudi bilo pobi<strong>je</strong>noda su se partizani usudili spustitimeđu preživ<strong>je</strong>le pa su ih s vidljivomnasladom stali na smrt tući,udarati čizmama i probadati bajunetama".(Izjava očevidea TedaPavića, u knjizi "The minister andthe massacres" Nikolaja Tols<strong>to</strong>ja,London 1986., str. 104.). Jedandrugi očevidac, Jure Raguz, izjavlju<strong>je</strong>da <strong>je</strong> u svojoj blizini vidioočajna hrvatskog časnika kakoustrelju<strong>je</strong> svo<strong>je</strong> dvo<strong>je</strong> male d<strong>je</strong>ce,d<strong>je</strong>čaka i d<strong>je</strong>vojčicu, po<strong>to</strong>m suprugui zatim sama sebe (is<strong>to</strong> m<strong>je</strong>s<strong>to</strong>Citata). Kada <strong>je</strong> 16. svibnja biodovršen pokolj na Bleiburgu, preostalamasa razoružanih i prestrav-l<strong>je</strong>nih Hrvata bila <strong>je</strong> gon<strong>je</strong>na uJugoslaviju prema stratištimaKočevskog roga i dal<strong>je</strong> u kolonamasmrti na Križni pul. SlovenacFranc Perme u svojoj dokumentarnojknjizi "Prešućeni grobovi injihove žrtve" dokazu<strong>je</strong>, da <strong>je</strong> uprvim danima nakon završetkaDrugoga sv<strong>je</strong>tskog rata samo napodručju Sloveni<strong>je</strong>, dakle izvanaustrijskog Bleiburga, pobi<strong>je</strong>no189.000 Hrvata, i daljnjih 144.500Hrvata da <strong>je</strong> pobi<strong>je</strong>no u kolonamaKrižnoga puta od slovensko-hrvatskedo rumunjske granice. Š<strong>to</strong> sepak tiče Kočevskogroga,"Slobodna Dalmacija" od 12. rujna1999. donosi izjavu AlbertaSvetine, prvog partijskog sekretarazloglasne OZNE (posli<strong>je</strong> UJ;>BE)za Sloveniju od 1944. do svibnja1945., koji <strong>je</strong> posv<strong>je</strong>dočioda su naKočevskom rogu komunisti pobilinajman<strong>je</strong> 40.000 osoba, muškaraca,žena i d<strong>je</strong>ce. Među egzeku<strong>to</strong>rimana KočevIju osobi<strong>to</strong> se isticalačeta od 60 do 70 pripadnika 26.dalmatinske divizi<strong>je</strong>, koja <strong>je</strong> bacalažrtve u duboke provali<strong>je</strong>, neke živej"ruku vezanih žicom, a druge većubi<strong>je</strong>ne. Na čelu te čete bio <strong>je</strong> kapetanNikola Maršić. Zam<strong>je</strong>nikkomesara ove <strong>je</strong>dinice bio <strong>je</strong> Albe-28 HRVATSKI LIST 13. svibnja 2010.


t Štambuk, a <strong>to</strong>j <strong>je</strong> <strong>je</strong>dinici pružalazaštitu II. dalmatinska brigada.Prema izjavi <strong>je</strong>dnog očevidea,mladog partizana, pripadnikaII. dalmatinske brigade, za vri<strong>je</strong>men<strong>je</strong>gova boravka od 8 dana naKočeviju 30- 40.000 zarobl<strong>je</strong>nikabilo <strong>je</strong> zaklano i bačeno u dvi<strong>je</strong>obližn<strong>je</strong> planinske gudure. Premasv<strong>je</strong>dočenju slovenskog referentaOZNA-e Zdenka Zavadlava, naKočevskom rogu se osobi<strong>to</strong> u ubijanjuHrvata isticala grupa na čelusa Simom Dubajićem. Zavadlavkaže da <strong>je</strong> naredba da treba ubijatineprijatel<strong>je</strong> bez suđenja stigla sasamoga vrha, <strong>je</strong>r da "revolucija joštra<strong>je</strong>." (Ned<strong>je</strong>ljni jutarnji od25.5.2003.).Napomenimo da <strong>je</strong> <strong>britanski</strong>general Keightley takođerpredao Titu 24.5.1945. i oneHrvate koji su bili sm<strong>je</strong>šteni kaoizb<strong>je</strong>glice u Viktring kampu uAustriji. V<strong>je</strong>rojatno nakon saznanjaza masovna smaknuća i masakreko<strong>je</strong> <strong>je</strong> počinila <strong>nad</strong> izručenimHrvatima Ti<strong>to</strong>va vojska, feldmaršalAlexander izda<strong>je</strong> zapovi<strong>je</strong>d 4.lipnja1945. o tzv. "novoj annijskojpolitici glede Jugoslavena koja seodmah mora primi<strong>je</strong>niti, u kojojnaređu<strong>je</strong> da se ni <strong>je</strong>dan Jugoslavenna smi<strong>je</strong> vratiti u Jugoslaviju ilibiti izručen jugoslavenskim trupamaprotiv svo<strong>je</strong> vol<strong>je</strong> i da će svioni Jugoslaveni koji su nosili oruž<strong>je</strong>protiv Tita biti tretirani kao osobl<strong>je</strong>ko<strong>je</strong> se predalo i biti poslani uVtktring kamp u Austriju. No zamnoge "Jugoslavene", vojnike icivile, ova <strong>je</strong> Alexanderova grižnjasav<strong>je</strong>sti došla prekasno.KOJI SU ZLOČINIPOČINJENI NA BLEIBURGU?Postavlja se pitan<strong>je</strong> pravnekvalifikaci<strong>je</strong> kaznenih d<strong>je</strong>la kojasu počinile britanske i jugoslavensko-komunističkevlasti naBleiburgu i odgovornosti za tad<strong>je</strong>la. Iako <strong>je</strong> na Bleiburgu počin<strong>je</strong>ntek <strong>je</strong>dan mali dio onih zločinako<strong>je</strong> su komunistički partizanipočinili nakon Bleiburga naKočevskom rogu, marševima smrtinazvanima Križni put, i na mnogimdrugim m<strong>je</strong>stima, ovd<strong>je</strong> ćemose zadržati na zločinima počin<strong>je</strong>nimna Bleiburgu. Čin <strong>britanski</strong>hzapov<strong>je</strong>dnika u izručenju naBleiburgu hrvatske vojske i civilakoji su im se predali, go<strong>to</strong>vo nemapresedana u povi<strong>je</strong>sti civiliziranihnaroda i protivan <strong>je</strong> svim propisimameđunarodnog konvencijskog iobičajnog ratnog prava. Činompreda<strong>je</strong> na Bleiburgu hrvatska <strong>je</strong>vojska stekla status ratnih zarobl<strong>je</strong>nikaVelike Britani<strong>je</strong>, a hrvatskicivili status tražitelja azila pa sus<strong>to</strong>ga nastala uzajamna prava iobveze ko<strong>je</strong> predviđa međunarodnopravno. Ti su odnosi bili osobi<strong>to</strong>regulirani Ženevskom konvencijomod 27. 7. 1929. godine: ,,0postupanju s ratnim zarobl<strong>je</strong>nicima",koja <strong>je</strong> tada bila na snazi, ikoju su, među ostalima, potpisaliVelika Britanija i ostali sudioniciDrugoga sv<strong>je</strong>tskog rata. U si<strong>je</strong>čnju1943. <strong>to</strong>j <strong>je</strong> konvenciji pristupila iNezavisna Država Hrvatska putem


Obl<strong>je</strong>tnice •Piše: prol. BRANIMIR LUKŠiĆza <strong>to</strong> <strong>nad</strong>ležnog savezničkog vi<strong>je</strong>ćaŠvicarske. Sukladno propisima tekonvenci<strong>je</strong> Velika Britanija bila <strong>je</strong>dužna brinuti se za životnu sigurnostsvojih hrvatskih ratnih zarobl<strong>je</strong>nika,zaštititi ih protiv nasilnihčina (čl.2.) i sm<strong>je</strong>stiti u kra<strong>je</strong>vedostatno udal<strong>je</strong>ne od područjaborbe da budu izvan pogibelji(čI.7.). Ne s<strong>to</strong>ji eventualni prigovorda Velika Britanija ni<strong>je</strong> imala spomenutuobvezu <strong>je</strong>r da ona ni<strong>je</strong> formalnopriznavala NezavisnuDržavu Hrvatsku budući da <strong>je</strong>Velika Britanija bila propisno obavi<strong>je</strong>štenao pristupanju NezavisneDržave Hrvatske ovoj konvencijina temelju čega <strong>je</strong> za nju nastalabezuv<strong>je</strong>tna međunarodnopravnaobveza prema zarobl<strong>je</strong>nim vojnicimate države supotpisnice. VelikaBritanija bi se možda mogla poslužiti<strong>je</strong>dnom drugom okolnošću uopravdanju svoga čina izručenjapredanih Hrvata Ti<strong>to</strong>vim partizanima.Citirana <strong>je</strong> ženevska konvencijabila donekle <strong>je</strong>dnostrano izmi<strong>je</strong>n<strong>je</strong>naodlukama ko<strong>je</strong> su ti<strong>je</strong>komrata doni<strong>je</strong>le četiri velesile, SAD,.Velika Britanija, Sov<strong>je</strong>tska Rusija iFrancuska. Prema ovim izm<strong>je</strong>namatzv. ratni krivci koji bi se moglinaći među ratnim zarobl<strong>je</strong>nicima,Slovenac FrancPerme u' svojojdokumentarnoj knjizi"Prešućeni grobovi injihove žrtve" dokazu<strong>je</strong>da <strong>je</strong> u prvim danimanakon završetkaDrugoga sv<strong>je</strong>tskograta samo na područjuSloveni<strong>je</strong>, dakle izvanaustrijskog Bleiburga,pobi<strong>je</strong>no 189.000Hrvata, i daljnjih144.500 Hrvata da <strong>je</strong>pobi<strong>je</strong>no u kolonamaKrižnoga puta odslovensko-hrvatske dorumunjske granicemogli bi se izručiti za suđen<strong>je</strong> ikažnjavan<strong>je</strong> svakoj savezničkojdržavi koja bi <strong>to</strong> zatražila.Nakon završetka rata SAD,Velika Britanija, Sov<strong>je</strong>tska Rusija iFrancuska dana 8.kolovoza 1945.u Londonu su sklopile "Sporazumo postupku i kažnjavanju glavnihratnih krivaca Osovine", uz koji <strong>je</strong>donesen i Statut. Tome sporazumu<strong>je</strong> kasni<strong>je</strong> pristupila i komunističkaJugoslavija. Sporazumom <strong>je</strong> uspostavl<strong>je</strong>n"Međunarodni vojni tribunal"da sudi onim ratnim krivcima"čiji se delikti ne mogu lokaliziratina po<strong>je</strong>dine zeml<strong>je</strong>" (čl. I.). Taj <strong>je</strong>londonski Statut za ,,Međunarodnivojni tribunal" kasni<strong>je</strong> u ožujku1947. godine odobrila i Općaskupština UN. No ni ova izlikani<strong>je</strong> održiva. Ponajpri<strong>je</strong>, u časukada <strong>je</strong> hrvatska vojska bila izručenaTi<strong>to</strong>vim partizanima (sredinasvibnja 1945.) ni<strong>je</strong> još bio sklopl<strong>je</strong>nspomenuti londonski sporazumniti <strong>je</strong> nastupila bilo kojaokolnost koja bi derogirala odredbeženevske konvenci<strong>je</strong> iz 1929.godine o postupanju s ratnimzarobl<strong>je</strong>nicima. Osim <strong>to</strong>ga, VelikaBritanija ni<strong>je</strong> izručila Ti<strong>to</strong>vimkomunistima po<strong>je</strong>dine osobe zako<strong>je</strong> <strong>je</strong> pos<strong>to</strong>jala sumnja da su"ratni krivci", nego <strong>je</strong> ekstradiralasve hrvatske ratne zarobl<strong>je</strong>nike iza<strong>je</strong>dno s njima civilno pučanstvoko<strong>je</strong> <strong>je</strong> tražilo azil. Da su Englezi ipri<strong>je</strong> izručenja na Bleiburgu znalida Ti<strong>to</strong>vi komunisti ubijaju sveone za ko<strong>je</strong> misle da će biti preprekanjihovoj vladavini, sv<strong>je</strong>doči,među ostalim, i izv<strong>je</strong>šće ko<strong>je</strong> <strong>je</strong>engleski veleposlanik u Vatikanuposlao svome ministru vanjskihposlova Anthony Edenu ll. svibnja1945., dakle četiri dana pri<strong>je</strong>bleiburškog izručenja Hrvata.U izv<strong>je</strong>šću s<strong>to</strong>ji i sl<strong>je</strong>deće:"Ubrzo nakon okupaci<strong>je</strong> svakoggrada i sela partizani su uveli strašnudiktaturu komunističke parti<strong>je</strong>.Počeli su s likvidacijom svih sum-30 HRVATSKI UST 13. svibnja 2010.


njivih elemenata ili onih koji su imse činili dovoljno sumnjivima." U<strong>to</strong>me izv<strong>je</strong>šću od 16 stranica <strong>britanski</strong>veleposlanik opisu<strong>je</strong> pokol<strong>je</strong>u Dubrovniku, Metkoviću,Ljubuškorne, Makarskoj, Mostaru,Širokom Bri<strong>je</strong>gu i Sinju.Veleposlanik navodi da su ta ubijanjabez suđenja i presude bila unapri<strong>je</strong>dplanirana ("Hrvatsko slovo"od 1.12.2006.). Pa ipak, nepunačetiri dana nakon <strong>to</strong>ga saznanjaBritanci na Bleiburgu šalju hrvatskezarobl<strong>je</strong>nike i azilante Ti<strong>to</strong>vimpartizanima u sigurnu smrt.TITO: "TREBALO JE PUSTITISRBE DA SE ZADOVOLJE!". Odgovornost <strong>britanski</strong>h vojnihvlasti za pokolj Hrvata koji <strong>je</strong>na Bleiburgu nakon izručenja usli<strong>je</strong>dioi koji se nastavio nakon <strong>to</strong>gana Križnom putu dil<strong>je</strong>mJugoslavi<strong>je</strong> ne umanju<strong>je</strong> ni u čemukaznenu odgovornost partizanskevojske i n<strong>je</strong>zinih zapov<strong>je</strong>dnika.Nema sumn<strong>je</strong> da su partizanskavojska i n<strong>je</strong>zini zapov<strong>je</strong>dnici odgovorniza ratne zločine i zločineprotiv čov<strong>je</strong>čnosti kršen<strong>je</strong>m odredabameđunarodnog ratnog prava.No postavlja se pitan<strong>je</strong> <strong>je</strong>su li oniizvršili time i zločin <strong>genocid</strong>a <strong>nad</strong>Hrvatima? Prema ri<strong>je</strong>čima bivšegapreds<strong>je</strong>dnika Mesića, ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> izrekaona skupu u Jasenovcu 2005.godine, "ubi<strong>je</strong>ni na Bleiburgu sužrtve, ali nisu nevini za druge zločine."Pitamo se, koja <strong>to</strong> krivnjatereti d<strong>je</strong>cu, žene, starce i mnogehrvatske vojnike, od kojih su nekibili tek vojni pi<strong>to</strong>mci, koji su ubi<strong>je</strong>nina Bleiburgu, Kočevskomrogu i na Križnom putu, tako daoni - prema izjavi bivšeg preds<strong>je</strong>dnikaMesiĆ3- nisu nevini za drugezločine? Is<strong>to</strong> tako nev<strong>je</strong>rojatnozvuče ri<strong>je</strong>či St<strong>je</strong>pana Mesića izgovorene2007. godine da su naBleiburgu pobi<strong>je</strong>ni oni koji suodgovorni za Jasenovac. Iako seHRVATSKI UST 31


Obl<strong>je</strong>tnice •moraju osuditi ustaški zločini POČin<strong>je</strong>niu Jasenovcu, kao i partizanskazlod<strong>je</strong>la počin<strong>je</strong>na u <strong>to</strong>meis<strong>to</strong>m Jasenovcu nakon pada NDH,tvrditi da su civili, žene i d<strong>je</strong>ca isvi oni hrvatski vojnici koji supobi<strong>je</strong>ni na Bleiburgu i nakonBleiburga, odgovorni za ustaškezločine u Jasenovcu, ne<strong>to</strong>čno <strong>je</strong> iuvr<strong>je</strong>dlj ivo za te ubi<strong>je</strong>ne ljude.No vratimo se pitanju, <strong>je</strong> lina Bleiburgu i onome š<strong>to</strong> <strong>je</strong> nakonn<strong>je</strong>ga usli<strong>je</strong>dilo, počin<strong>je</strong>n <strong>genocid</strong>?Prema Konvenciji o <strong>genocid</strong>u iz1948. godine, <strong>genocid</strong> <strong>je</strong> napad naodređenu rasu, naciju, etničku iliv<strong>je</strong>rsku skupinu s nam<strong>je</strong>rom da seista eliminira ili smanji u broju,ubijajući ili ozbiljno ranjavajućiznatan broj n<strong>je</strong>zinih članova ili-pristašaili izlažući ih uv<strong>je</strong>tima zako<strong>je</strong> se računa da će uništiti ilismanjiti taj kolektivni entitet. Zazločin <strong>genocid</strong>a <strong>je</strong>, dakle, potrebanzločinački čin i zločinačkanam<strong>je</strong>ra da se ljudi unište baškao pripadnici (među ostalim)određenog naroda. A <strong>to</strong> se upravodogodilo na Bleiburgu, Kočeviju,Križnome pulu, Macelju i mnogimdrugim do sada otkrivenim i neotkrivenimmasovnim stratištimadil<strong>je</strong>m naše zeml<strong>je</strong>. Dogodilo seono, š<strong>to</strong> <strong>je</strong> srpski veleposlanik uWashing<strong>to</strong>nu Fotić rekaoBogdanu Radici za vri<strong>je</strong>meDrugoga sv<strong>je</strong>tskog rata, da posli<strong>je</strong>rata treba pobiti barem milijunHrvata, da bi se uspostavila "biološkaravnoteža sa srpskim žrtvama",i š<strong>to</strong> <strong>je</strong> Ti<strong>to</strong> odgovorio 1959. naBrijunima Ivanu Meštroviću,kada mu <strong>je</strong> ovaj postavio pitan<strong>je</strong> usvezi s masovnim pokoljimaHrvata u prol<strong>je</strong>će i l<strong>je</strong><strong>to</strong> 1945.godine. Odgovor Tita <strong>je</strong>glasio:"To se nikako ni<strong>je</strong> mogloizb<strong>je</strong>ći. Trebalo <strong>je</strong> pustiti da seSrbi izdovoi<strong>je</strong>." Poznata <strong>je</strong> i onarečenica Milovana Đilasa o nevinimhrvatskim žrtvama komunizma,da su oni morali umri<strong>je</strong>ti da biJugoslavija mogla živ<strong>je</strong>ti. Jedina,,krivnja" većine žrtava bleiburškogapokolja i onih drugih koji sunakon n<strong>je</strong>ga usli<strong>je</strong>dili bila <strong>je</strong> pripadnostžrtava hrvatskome narodu.Nema, s<strong>to</strong>ga, dvojbe, da se lu radio kvalifikaciji zločina <strong>genocid</strong>a.UMJESTO ZAKLJUČKAU ci<strong>je</strong>loj ovoj tragedijihrvatskoga naroda upada u oči<strong>je</strong>dna povi<strong>je</strong>sna ironija. Hrvati su<strong>je</strong>dini europski narod koji <strong>je</strong> u svojojnovijoj povi<strong>je</strong>sti krenuo sazapada Europe prema is<strong>to</strong>ku, kadasu nakon Prvoga sv<strong>je</strong>tskog ratarazvrgnuli državnopravnu svezu sasrednjoeuropskom tvorevinomAustro-Ugarskom Monarhijom, ipohitali u državnu svezu sa svojimis<strong>to</strong>čnim sus<strong>je</strong>dima, u skladu saželjom, među ostalima, i <strong>britanski</strong>hMeđu egzeku<strong>to</strong>rima na KočevIju osobi<strong>to</strong> se isticalačeta od 60 do 70 pripadnika 26. dalmatinske divizi<strong>je</strong> koja <strong>je</strong> bacala žrtveu duboke provali<strong>je</strong>, neke žive i ruku vezanih žicom, a druge već ubi<strong>je</strong>ne.Na čelu te čete bio <strong>je</strong> kapetan Nikola Maršić. Zam<strong>je</strong>nikkomesara ove <strong>je</strong>dinice bio <strong>je</strong> Albert Štambuk32 HRVATSKI UST 13. svibnja 2010.


krojača posli<strong>je</strong>ratne neprirodnezemljopisne karte Europe. Kasni<strong>je</strong>su, kao nacija u bi<strong>je</strong>gu od tih istihis<strong>to</strong>čnih sus<strong>je</strong>da, pokucali na vratazapada da se spase, s ishodom koji. su u Bleiburgu doživ<strong>je</strong>li, gd<strong>je</strong> ih <strong>je</strong>opet britanska politika izručila usmrt is<strong>to</strong>čnim sus<strong>je</strong>dima, sada neKarađorđevim monarhistima, negoTi<strong>to</strong>vim komunistima. S<strong>to</strong>ga prikazbleiburške tragedi<strong>je</strong> i drugihmasovnih stratišta Hrvata nakonzavršetka Drugoga sv<strong>je</strong>tskog ratani<strong>je</strong> nepotrebno okretan<strong>je</strong> prošlosti,nego raščišćavan<strong>je</strong>povi<strong>je</strong>sne istine,š<strong>to</strong> <strong>je</strong> zaht<strong>je</strong>v pravednosti i preduv<strong>je</strong>tkolektivne moralne katarze,bez čega nema zdravog demokratskogdruštva. Pomirba međuHryatima, koja <strong>je</strong> nužno potrebnabez obzira na njihova politička isv<strong>je</strong><strong>to</strong>nazorska uv<strong>je</strong>renja, možeusli<strong>je</strong>diti tek nakon otkrivanja istine,a ne n<strong>je</strong>zinim prikrivan<strong>je</strong>m <strong>je</strong>r<strong>je</strong> zločin prešućivati zločin. • ,Obavi<strong>je</strong>st Počasno2 bleiburško2 voda:SREDISNJA KOMEMORACIJA ŽRTVAMABlEIBURSKE TRAGEDIJEU SUBOTU - 15. SVIBNJA 2010.NA BLEIBURŠKOM POLJUSredišnja komemoracija povodom 65. obl<strong>je</strong>tnice bleiburške tragedi<strong>je</strong> održat će se u subotu 15. svibnja2010. na Bleiburškom polju u Austriji. Komemoracija, pod pokroviteljstvom Hrvat-skog sabora, započetće u 11.00 sati kod groba hrvatskih vojnika na m<strong>je</strong>snom groblju u Unterloibachu te će se nastavitiprocesijom do Bleiburškog polja. Točno u 12.00 sati, uz izravni pri<strong>je</strong>nos Hrvatske radio televizi<strong>je</strong> i Hrvatskogka<strong>to</strong>ličkog radija, započet će službeni dio komemoraci<strong>je</strong> na Bleiburškom polju. Nakon in<strong>to</strong>niranja hrvatskehimne "Li<strong>je</strong>pa naša" i pozdravnih govora, u ime Počasnog bleiburškog voda, Parlamentarne skupštine Bosnei Hercegovine i Hrvatskog sabora te molitve za žrtve bleiburške tragedi<strong>je</strong> islamske v<strong>je</strong>roispovi<strong>je</strong>di, novoizabranisisački biskup Vlado Košić predvodit će Svetu misu. Komemoracija će završiti oko 14.00 sati polagan<strong>je</strong>mvi<strong>je</strong>naca uz spomenik bleiburškim žrtvama na Bleiburškom polju.hrvatski.list@hi.t-com.hr HRVATSKI UST 33

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!