10.07.2015 Views

11 Internet Uvod Veze Protokoli

11 Internet Uvod Veze Protokoli

11 Internet Uvod Veze Protokoli

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong>Internet</strong> uvodINTERNET- <strong>Uvod</strong> -Jovan Jovićjjovic@tehnikum.edu.rsTeme:• Osnovni pojmovi i kraći istorijat• <strong>Internet</strong> protokoli• Servisi <strong>Internet</strong>a• <strong>Veze</strong> sa <strong>Internet</strong>om• Zaštita na <strong>Internet</strong>u• Multimedija2Osnovni pojmovii kraći istorijatOsnovni pojmovi‘Mreža svih mreža’4Osnovni pojmovi• Skup meñusobno povezanih mrežaprovajdera i njihovih korisnika• IP – protokol koji povezuje sve mreže• <strong>Internet</strong> je baziran na primeni otvorenihstandarda (javno dostupni standardi)• <strong>Internet</strong> tehnologijeIstorijat <strong>Internet</strong>a• 1969. – ARPANET (Advanced ResearchProject Agency Network)• ‘70-ih – priključenje univerziteta u SAD• 1974. – Definisan TCP/IP (TransmissionControl Protocol / <strong>Internet</strong> Protokol)• 1978. – TCP/IP v.4• 1981. – Broj hostova na mreži: 21356Školska 2009/2010. godina 1


<strong>Internet</strong> uvodIstorijat <strong>Internet</strong>a• 1982. – <strong>Internet</strong> se prvi put koristi kaotermin• 1983. – ARPANET prelazi na TCP/IP• ’80-ih – Na mrežu se priključuju iuniverziteti u Evropi• 1986. – Formirana NSF mreža (NationalScience Foundation Network) u SADIstorijat <strong>Internet</strong>a• 1989. – ARPANET ugašen• 1990. – Tim Berners Lee kreirao WEBprotokole• 1991. – Ukidanje zabrane komercijalnihaktivnosti• 1992. – CERN u Ženevi razvija WWW saprimenom GUI• 1993. – Mosaic prvi Web browser78Istorijat <strong>Internet</strong>a• 1994. – Pojava pretraživača (SearchEngines: Yahoo, Altavista)• 1995. – NSF mreža ugašena• 1995. – Broj hostova: 6.642.000Istorijat <strong>Internet</strong>a24.oktobra 1995. usvojena REZOLUCIJA:The Federal Networking Council (FNC) agrees that the followinglanguage reflects our definition of the term "<strong>Internet</strong>"."<strong>Internet</strong>" refers to the global information system that(i) is logically linked together by a globally unique address spacebased on the <strong>Internet</strong> Protocol (IP) or its subsequentextensions/follow-ons(ii) is able to support communications using the TransmissionControl Protocol/<strong>Internet</strong> Protocol (TCP/IP) suite or itssubsequent extensions/follow-ons, and/or other IP-compatibleprotocols; and(iii) provides, uses or makes accessible, either publicly or privately,high level services layered on the communications and relatedinfrastructure described herein.910Broj korisnika <strong>Internet</strong>aMiliona korisnika1400120010008006004002000<strong>Internet</strong> saobraćajaj će e do2013. porasti pet putaMikro vestiKompanija Cisco objavila je rezultate studije CiscoPrognoze i Metodologije Indeksa vizuelnogumrežavanja (2008- 2013), koja ukazuje da će svetskiinternet saobraćaj porasti pet puta do 2013. godine.Prognoza je napravljena da bi se izračunao rast svetskogIP saobraćaja i zasniva se na prognozama Ciscovihnezavisnih analitičara.Glavni pokretači rasta su brzi širokopojasni video sadržaj,mobilnost ureñaja i aktivno digitalno obavljanje višezadataka u isto vreme.<strong>11</strong>12Školska 2009/2010. godina 2


<strong>Internet</strong> uvod<strong>Internet</strong> saobraćajaj će e do2013. porasti pet putaMikro vestiRastući broj ureñaja koji imaju ekrane uslovljava značajnopovećanje korišćenja video signala, odnosno prenosaslike.Pored toga, veći ekrani zahtevaju i video više rezolucije,što dodatno doprinosi povećanju saobraćaja.<strong>Internet</strong> saobraćajaj će e do2013. porasti pet putaMikro vestiCisco predviña da će do 2013. godine površina svihdigitalnih ekrana na svetu dostići blizu milijardu kvadratnihmetara, što je ekvivalentno broju od dve milijarde velikihekrana.Ukoliko bi se poreñali jedan uz drugi, ti ekrani bi okružiliZemljinu kuglu više od 48 puta.1314<strong>Internet</strong> protokoliOsnove internet protokola• Osnova je mrežna tehnologijakomutacije paketa (Packet Switching)• Podaci se dele u pakete i svaki paketsadrži polaznu i odredišnu adresu• Paketi samostalno putuju mrežom(mogu i različitim putanjama) i naodredištu se ponovo spajaju u početniraspored• TCP/IP – protokol koji ovo obezbeñuje16Osnove internet protokolaTCP ( (Transmission Control Protocol):• rastavlja podatke/informacije na pakete• verifikuje da su svi paketi kvalitetnostigli na odredište• od pristiglih paketa rekonstruišeoriginalnu informacijuOsnove internet protokolaIP ( (<strong>Internet</strong> Protocol):• definiše kolika je veličina paketa• priprema i adresira pakete (obe adrese)• omogućava mreži da pročita pakete iusmeri ih ka odredištu1718Školska 2009/2010. godina 3


<strong>Internet</strong> uvodOsnove internet protokolaPravila za simboličko adresiranje (počelo uSAD, kasnije prihvatile i ostale zemlje):• .edu – obrazovne institucije• .com – komercijalne institucije• .org – nezavisne organizacije• .gov – vladine institucije• .mil – vojne institucije• .net – mrežna administracija i provajderi25Osnove internet protokolaSimboličko adresiranje zemalja:• .yu – Jugoslavija• .rs – Republika Srbija• .de – Nemačka• .fr – Francuska• .sl – Slovačka• .si – Slovenija• .eu – Evropska unija26Osnove internet protokolaGenerisanje simboličke adrese (van SAD):• .rs – nacionalni domen Republike Srbije• edu.rs –obrazovne institucije u Srbiji• tehnikum.edu.rs – Tehnikum TaurunumČesto nema podomena za oblast:politika.rs, telenor.rs, raiffeisenbank.rsOsnove internet protokolaPrevoñenje adresa:• DNS (Domain Name Server)• Konverzija simbiličkih u numeričke adresei obrnuto• Paketima simbolički adresirane porukedodeljuju se numeričke adrese2728Osnove internet protokolaUniformni lokator resursa:URL (Uniform Resource Locator) adresa sesastoji od:• metod pristupa (servis)• simbolička ili numerička adresaračunara• direktorijum• datotekaServisi <strong>Internet</strong>a29Školska 2009/2010. godina 5


<strong>Internet</strong> uvodServisi <strong>Internet</strong>a• Servis = Usluga koja se može dobitipreko <strong>Internet</strong>a• Upotrebna vrednost = Servisi <strong>Internet</strong>a• Ranim razvojem <strong>Internet</strong>a povećavao sebroj servisa• Kasnijim razvojem usledila je integracija• Danas se većina servisa koristi kroz webbrowser ili elektronsku poštuOsnovni servisi• e-mail – razmena poruka elektronskimputem• telnet (telecommunications network) irlogin (remote login) – interaktivni radna fizički udaljenom računaru• ftp (file transfer protokol) – prenosdatoteka izmeñu dva udaljena računara3132Javni informacioni servisi• anonymous – javno skladište podataka,na raspolaganju svima bez pretplate• gopher – servis za pregled tekstualnihinformacija (elektronska oglasna tabla)• www (world wide web) – multimedijalnaelektronska oglasna tabla33Diskusioni servisi• mailing lists – liste elektronske pošte uokviru osnovnog servisa e-pošteomogućava grupisanje korisnika sličnogprofila. Poruka poslata grupi seautomatski dostavlja svim članovimagrupe• newsgroup – servis javnih interesnopovezanih korisnika, poruke se neprosleñuju automatski već im se pristupaselektivno i prema potrebi34Konferencijski servisi• talk – interaktivna razmena tekstualnihporuka sa drugim korisnikom• irc (internet relay chat) – interaktivnarazmena tekstualnih poruka istovremenosa većim brojem korisnika• internet phone – razmena govornihporuka• videoconferencing – multimedijalnokomiuniciranje sa drugim korisnikomServisi za pretraživanje• archie – pretraživanje anonimnih FTP serverana bazi naziva datoteke ili njenih karakteristika• veronica – pretraživanje informacija sadržanihu naslovima iz menija Gopher-a• wais – pretraživanje tekstova na osnovuzadatih ključnih reči• www search engine – specijalizovanopretraživanje Web sadržaja (Yahoo, Altavista,Google,...)3536Školska 2009/2010. godina 6


Workstation<strong>Internet</strong> uvodNeki česti pojmovi• Web prezentacija – skup meñusobnopovezanih dokumenata (web stranica)• Home page – prva (naslovna) stranicaprezentacije• Web server – računar koji ima stalnuvezu sa <strong>Internet</strong>om i na kome se nalaziweb prezentacijaNeki česti pojmovi• Web site – najčešće zajednički pojam zaweb server i web prezentaciju• Web browser – program za pristup webserveru i čitanje web stranica• Web adresa – simbolička adresa webstranice3738Neki česti pojmovi• Web protocol – sistemski programi kojiomogućavaju razmenu podataka izmeñuweb servera i web browser-a• HTTP – HyperText Transfer Protocol• HTML– HyperText Markup Language<strong>Veze</strong> sa <strong>Internet</strong>om39<strong>Veze</strong> sa <strong>Internet</strong>om• Potrebno je da postoji veza do računarakoji je stalno povezan sa <strong>Internet</strong>om• ISP (<strong>Internet</strong> Service Provider) –specijalizovana firma za ove usluge(<strong>Internet</strong> dobavljač)• Način povezivanja sa ISP zavisi odpotreba i raspoloživih tehnologija<strong>Veze</strong> sa <strong>Internet</strong>omMogući scenario:ModemMoje radnomestoProvajderModemMainframeTownSatellite dishSatellite dishSatellite<strong>Internet</strong>Neka baza podatakaMainframe Mainframe MainframeTelephoneComputer4142Školska 2009/2010. godina 7


<strong>Internet</strong> uvod<strong>Veze</strong> sa <strong>Internet</strong>om• Vrste pristupa prema stalnosti veze1. Povremena veza2. Stalna veza• Vrste pristupa prema tehnologiji1. Analogna veza2. Digitalni sistemi prenosa3. ADSL tehnlogoije4. Kablovska veza5. Mikrotalasna veza6. Satelitska veza7. DirecPC8. Mobilna telefonija43Povremena veza• Dial in – veza na zahtev• Nije potrebno dodatno ulaganje utelekomunikacionu strukturu• Koristi se javna telefonska mreža (PSTN –Public Switched Telephone Network)• Primenljiva za pristup jednog računara ililokalne mreže44Stalna veza• Veza tipa 24 x 7• Kod korisnika može da se nalazi server zaelektronsku poštu i web prezentaciju• Korisnik lako održava svoju prezentaciju• Vrsta i kapacitet veze su kompromispotreba i ceneAnalogna veza• Potreban modem• Prenosni medijum je komutiranatelefonska linija• U jednom trenutku vezu može da koristisamo jedan ureñaj• Brzine prenosa uglavnom do 33,6 Kbps uoba smera• Postoji mogućnost 33,6 Kbps kaprovajderu i 56 Kbps ka korisniku4546Digitalni sistemi prenosaPotreban poseban modem-adapterPrednosti u odnosu na analogne veze:• Veće brzine prenosa• Mogućnost otklanjanja grešaka u prenosu• Pouzdaniji prenosDigitalni sistemi prenosa• ISDN – Integrated Services Digital Network• HDSL – High-speed Digital Subscriber Line• X.25 (YUPAK)• ATM – Asynchronous Transfer Mode4748Školska 2009/2010. godina 8


<strong>Internet</strong> uvodDigitalni sistemi prenosaISDN omogućava da se:• postojeća telefonska infrastruktura(analogna) koristi kao digitalna mrežaintegrisanih usluga• izvrši prenos zvuka, slike i podataka• prenos izvrši i do 40x brže negoanalognim vezamaDigitalni sistemi prenosaISDN primenljiv za:• pristup <strong>Internet</strong>u povećanim brzinama• povezivanje računarskih mreža (LAN toLAN, LAN to Host)• teleworking (npr. telemedicina)• autorizaciju kreditnih kartica• zamenu servisa VoD4950Digitalni sistemi prenosaZa ISDN servis postoje dve vrstepriključaka:• BRI (Basic Rate Interface) – dva Bkanala sa po 64 Kbit/sec i jednim Dkanalom sa 16 Kbit/sec (2B+D)• PRI (Primary Rate Interface) – 30B+Dsa ukupno 2048 Kbit/secDigitalni sistemi prenosaBazni pristup je uglavnom namenjenmanjim firmama ili privatnimlicima.Preko jedne iste ISDN linije mogu seodvijati nezavisno i istovremeno:• dve razdvojene "konverzacije", npr.dve govorne veze sa različitimsagovornicima5152Digitalni sistemi prenosa• jedna govorna veza i jedna veza ka <strong>Internet</strong>u• jedna govorna veza i jedna veza za prenos faksporuka i sl.• jedna veza ka <strong>Internet</strong>u i jedna veza za prenosfaks poruka, muzike, videa i sl.Korišćenje ovih usluga (dve istovremeno) može seobavljati preko jedne bakarne telefonske linijekoja je u analognom prenosu omogućavala samojednu vrstu prenosaDigitalni sistemi prenosaPrimarni pristup je projektovan saciljem da omogući:• efikasnu upotrebu komunikacionihveza• nezavisno korišćenje 30B kanala(potrebne 2 parice)• veliki broj usluga, nezavisno iistovremeno:5354Školska 2009/2010. godina 9


<strong>Internet</strong> uvodDigitalni sistemi prenosa• prenos govora• prenos zvuka za audiofrekvencijske, radio i TVprenose• prenos podataka brzinom nx64 kbit/s• pristup <strong>Internet</strong>-u velikim brzinama povezivanjeISDN pretplatničkih centrala• povezivanje računarskih mreža (LAN-LAN, LAN-HOST)• videotelefonsku i videokonferencijsku vezu• pretplatnicima se takoñe obezbeñuje nizdodatnih usluga.55Digitalni sistemi prenosaVrste terminalnih ureñaja za ISDN liniju su:• ISDN telefon• Terminalni adapter (TA) za priključenjepostojećih analognih ureñaja• ISDN kartice (za prenos podataka potrebna jeISDN kartica u računaru ili eksterni ISDNadapter)• ISDN LAN router ili bridge• ISDN multiplekseri• FAX grupe 4• ISDN PABX – pretplatničke (kućne) centraleISDN tipa.56Digitalni sistemi prenosaSMIN (Serbian Multiservice <strong>Internet</strong> Network) –mreža 042• velika propusnost – od ulaza do izlaza iz SMINmreže garantovani protok 100 Mb/s• velika raspoloživost – meñunarodne <strong>Internet</strong>veze su duplirane uključujući i rutere• potpuna dostupnost – na celokupnoj teritorijiSrbije <strong>Internet</strong> usluge pod jednakim tarifnimuslovima bez obzira da li u mestu postoji<strong>Internet</strong> oprema ili ne.57ADSL tehnologijeAsymetric Digital Subscriber Line –Asimetrična digitalna pretplatnička veza• Koristi se bakarni telefonski kabl(ograničeno rastojanje od centrale)• Potrebni ADSL delitelj (spliter) i modem• Stalna veza sa <strong>Internet</strong>om• Na kraćim rastojanjima moguće brzineprenosa preko 1 Gbps58ADSL tehnologijeADSL tehnologije1 Gbps<strong>Internet</strong>Computer128 Kbps5960Školska 2009/2010. godina 10


<strong>Internet</strong> uvodKablovska vezaKDS – Komunalni Distributivni SistemiPopularnost sve veća:• Nisu potrebna velika ulaganja• Kablovski modemi omogućavaju velikebrzine prenosa (64 – 512 Kbps; 2 Gbps)• Stalna veza sa <strong>Internet</strong>om61ADSL : Kablovska veza• Kablovska mreža i ADSL linija za okosnicukoriste optički kabl, ali se pri razvoñenjudo korisnika razlikuju• Do korisnika se u kablovskoj mreži koristikoaksijalni kabl, a ADSL koristi upredeneparice• Propusna moć koaksijalnog kabla jeznatno veća od propusne moći upredeneparice62ADSL : Kablovska veza• Korisnicima nije na raspolaganju punkapacitet koaksijalnog kabla, jer se velikideo njegovog propusnog opsegaupotrebljava za TV programe• Kablovski operateri obično ne daju izjaveo brzini prenosa, jer efektivni kapacitetzavisi od toga koliko je korisnika u datomtrenutku aktivno na odreñenom segmentukorisničkog kabla63ADSL : Kablovska veza• ADSL prenos (ANSI T1.413 I ITU G.992.1)dozvoljava brzine do 8 Mb/s ka korisniku i1 Mb/s ka centrali• U praksi malo davalaca nudi ovakvubrzinu prenosa podataka• Obično se nude brzine do 2 Mb/s kakorisniku i 512 Kb/s ka centrali• Ova ponuda je održiva u preko 80%slučajeva64ADSL : Kablovska veza• Kada se uključuju novi korisnici u ADSLsistem, postojeći korisnici skoro i da neosete promenu, jer svako ima ‘svoju’namensku mrežu• Kod kablovske mreže sa svakim novimpretplatnikom za internet, performanseveze kod ostalih korisnika postepenoslabeADSL : Kablovska veza6566Školska 2009/2010. godina <strong>11</strong>


<strong>Internet</strong> uvodADSL : Kablovska vezaADSL : Kablovska vezaRaspoloživost usluge:• ADSL: skoro svako ima telefon, ali jeproblem rastojanje do lokalne centrale• Kablovska veza: da li je uopšte ima i da lije sistem ‘dvosmeran’• ADSL obezbeñuje sigurniji (stalnonapajanje mreže) i bezbedniji rad(šifrovanje podataka i teže prisluškivanje)6768Najbrži <strong>Internet</strong> u SrbijiMikro vestiNajbrži <strong>Internet</strong> u SrbijiMikro vestiKompanija SBB objavila je početakrada platforme DOCSIS 3.0, čime jeSBB omogućio svojim korisnicimapristup <strong>Internet</strong>u brzinama od 30 i60 megabita ka korisniku i do 2megabita od korisnika ka <strong>Internet</strong>u.Novi paketi koje nudi SBB <strong>Internet</strong> mnogo su bržiod najbržeg ADSL paketa u Srbiji.69Primena tehnologije DOCSIS 3.0 omogućava svimkorisnicima brzine koje su do sada bile rezervisaneisključivo za velike firme preko optičke veze.Brzine od 30 i 60 Mb/s omogućavaju razmenu muzičkih ivideo sadržaja, gledanje video snimaka visokedefinicije i neometano igranje mrežnih kompjuterskihigrica, brže nego ikada do sada.Paketi Turbo Flat dostupni su na teritoriji Beograda,Novog Sada i Zrenjanina, čime je ova uslugaomogućena za 60% korisnika usluga SBB-a. PaketTurbo Flat za fizička lica košta 7.490 dinara mesečno.70Mikrotalasna vezaMikrotalasna veza• Problemi sa telekomunikacionominfrastukturom u urbanim sredinama• Radio-relejni linkovi na mestima sameñusobnom optičkom vidljivošću• Primena specijalnih kriptografskih itehnika prenosa• Smanjena mogućnost ‘prisluškivanja’ ismetnjiRadio towerISP<strong>Internet</strong>Radio towerBuilding 2Factory71Town72Školska 2009/2010. godina 12


<strong>Internet</strong> uvodSatelitska veza• Obično je koriste provajderi za vezu sasvetskim <strong>Internet</strong> magistralama• Potencijalno interesantno i za velikeposlovne sisteme• Ne zavisi od telekomunikacioneinfrastukture• Problem: kašnjenje signala zbog velikogprenosnog puta (do oko 0,8 sekundi)73Satelitska vezaSatellite dishISPTownSatellite<strong>Internet</strong>74DirecPCDirecPC• Asimetrični pristup <strong>Internet</strong>u• Od korisnika – neka klasična veza• Ka korisniku – VSAT (Very SmallAperature Terminal)• Kod korisnika – mala satelitska antena iodgovarajući prijemnik• Brizina ka korisniku veća od 512 KbpsSatellite dishComputer0,5 MbpsSatelliteKlasična veza (prosek 56 kbps)0,5 Mbps<strong>Internet</strong>7576DirecPCMobilna telefonija• Mobilni telefon kao radio-modem zaračunar (LapTop, PDA – Personal DigitalAssistant, ...)• Mobilni telefon sa WAP (WirelessApplication Protocol) – mobilni Web• PC Card kao wireless modem koji koristiresurse mobilnog operatera7778Školska 2009/2010. godina 13


<strong>Internet</strong> uvod<strong>Internet</strong> iz avionaMikro vestiUsluga Connexion by Boeing za pristup<strong>Internet</strong>u koristi satelitsku vezu kojapostiže brzine do 5 Mb/s premakorisnicima i 1 Mb/s prema satelitu.Hvala na pažnjiUsluga se u kabini koristi preko lokalnemreže, sa kablovima ili bežično. Ceneusluge su najčešće oko 10 dolara za jedansat, ili 27 dolara za 24-satni pristup.Da li ima pitanja?8586Školska 2009/2010. godina 15

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!