BIHAMK AUTO, br. 17

uvodnikIZDAVA^ZA IZDAVA^ABosanskohercegova~kiauto-moto klubElmedin Bajramovi}BrisanjegranicaGLAVNI IODGOVORNIUREDNIKUREDNIKREDAKCIJADIZAJNLEKTOR[TAMPAZA[TAMPARIJUADRESAREDAKCIJEAmer Obradovi}Admir Muharemovi}Sena Zorani}-Hod`i}(glavni koordinator iurednik za BIHAMK)Jasmin Osmanovi}(BIHAMK SPORT)Darko Omeragi}Amir Guto{i}Lejla Guto{i}GRAFI^KO-IZDAVA^KA KU]A d.d.PRINTING & PUBLISHING HOUSE Inc.SARAJEVOFehim [kalji}Skenderija 23,71000 Sarajevo,Bosna i HercegovinaTel:+387 33 212 770Fax:+387 33 213 668Revija BIHAMK AUTO izlazimjese~no i besplatna jepovlastica svih~lanova BIHAMK-a.Ovaj broj revije je {tampan utira`u od 16.450 primjeraka.e-mail: bihamkauto@bihamk.bawww.bihamk.baKo je mogao zamisliti da }e prvobitna unija uglja i ~elika izrasti u mo}nuekonomsku silu, sa svojom privredom, granicama, parlamentom, vladom isvim drugim institucijama koje osiguravaju besprijekoran rad ure|enogsistema. Evropska unija je danas mo}na zajednica dr`ava i njena koncepcijaotvorenih dru{tava i granica omogu}ila joj je da iskoristi sve raspolo`ive potencijalesvojih ~lanica. Dana{nje moderne i napredne kompanije u svijetu biznisa i tr`i{nogkapitala moraju upravo razmi{ljati i svoju politiku zasnivati na brisanju granica. Natom principu radi i krovna svjetska asocijacija u svijetu automobilizma – FIA.Zahvaljuju}i FIA konceptu reciprociteta usluga ~lanovi BIHAMK-a svojaprava i usluge auto-motoklubova mogu koristiti u ~ak120 zemalja svijeta! Konceptreciprociteta usluga je jedna odtemeljnih vrijednosti velikesvjetske porodice auto-motoklubova, ideja da se voza~ima,~lanovima nacionalnog kluba,omogu}i ista vrsta osnovnepomo}i koju im garantira~lanstvo u mati~nom klubu,ukoliko ih sna|e nevolja nacestama bilo gdje izvan granicanjihove zemlje. Ovo povezivanjena svjetskom nivou jo{ jejedna potvrda povjerenjanajmasovnijem udru`enjumotorizovanih gra|ana u na{ojzemlji.Pi{e: Amer Obradovi}Zahvaljuju}i FIA konceptu reciprocitetausluga ~lanovi BIHAMK-a svoja prava iusluge auto-moto klubova mogukoristiti u ~ak 120 zemalja svijeta!Koncept reciprociteta usluga je jednaod temeljnih vrijednosti velike svjetskeporodice auto-moto klubova. Ovopovezivanje na svjetskom nivou jo{ jejedna potvrda povjerenja najmasovnijemudru`enju motorizovanih gra|ana una{oj zemlji“Prijatelj svuda, u cijelom svijetu” je slogan reciprociteta. Ipak, najva`nije jeupoznati one kojih se ovaj koncept i ti~e – ~lanove. Dakle, reciprocitet ~lanstavaomogu}ava vam da svojim automobilom putujete bilo kuda, bez brige, uz saznanjeda svuda u svijetu imate prijetelje i da }ete, u slu~aju, potrebe biti adekvatnozbrinuti. Bilo u Japanu ili u Americi.Globalno selo, dakle, fercera i samo je pitanje mogu li se iskoristiti prednostitakvog sistema, ili }e vas taj Big brother usisati i isisati za vlastite potrebe.Kada je francuski ministar vanjskih poslova Schuman zamislio spomenutuuniju uglja i ~elika, ili kada je Winston Churchill nakon Drugog svjetskograta znao da politi~ki mora pomiriti velike zapadnoevropske zemlje zbog“ravnote`e me|u zvijezdama”, a Amerika gledala prema Mjesecu, globalizacijaje ~inila svoje pionirske korake. Danas, o tome nema rasprave – samo integrisanimogu opstati.BIHAMK AUTO juni/lipanj 2008. 3

sadr`ajBIHAMK AUTO, br. 17juni/lipanj 2008.6BIHAMK NOVOSTI2210BIHAMKME\UNARODNA SARADNJATEST OPEL ASTRA SEDAN 1.6 ENJOY26KRATKI TEST FORD MONDEOTi VCT TitaniumX12AKTUELNO PLO^E ILI NEUM?1635 TEMABRZINA KRETANJA VOZILA38 PREDSTAVLJAMOAMK “MOSTAR”40BIHAMK ZANIMLJIVOSTI16INTERVJU MILAN POTKONJAK204BH NOVOSTI46VREMEPLOV ASTON MARTIN

BIHAMK ^LANSTVOFIA KONCEPT RECIPROCITETA“Prijatelj svuda,u cijelom svijetu”Imati istinskog prijatelja na koga mo`etera~unati upravo onda kada je najpotrebnije, kada vas sna|e nevolja, jedna je odnajve}ih dragocjenosti. Zamislite da u svakomkutku zemaljske kugle, u skoro svakoj dr`avisvijeta, postoji prijatelj koji }e vam pru`itiruku pomo}i. Zvu~i nevjerovatno, ali ukolikoste ~lan nacionalnog auto-moto kluba kakav jei va{ BIHAMK, mo`ete se pohvaliti da imateprijatelje u preko 120 dr`ava svijeta. Tablagodat mo`e se zahvaliti sistemu koji se uFIA me|unarodnoj mre`i klubova naziva“koncept reciprociteta usluga“.[ta je, zapravo, koncept reciprocitetausluga? To je jedna od temeljnih vrijednostivelike svjetske porodice auto-moto klubova,ideja da se voza~ima, ~lanovima nacionalnogkluba omogu}i ista vrsta osnovne pomo}ikoju im garantira ~lanstvo u mati~nom klubu,ukoliko ih sna|e nevolja na cestama bilo gdjeizvan granica njihove zemlje. Ustvari, idejareciprociteta bila je i osnovni pokreta~stvaranja ove, po mnogo ~emu, specifi~ne ijedinstvene svjetske organizacije.Jo{ 2006. godine svim FIA klubovima jeupu}en upitnik vezano za njihova o~ekivanja ivizije reciprociteta usluga u okviru mre`e FIAklubova. Preko 95% odgovora naglasilo jezna~aj reaktiviranja reciprociteta usluga, a76% njih je iskazalo `elju za razvojemnovog koncepta reciprociteta. Natemelju ovih nalaza i sugestija izklubova, do{lo se do egzaktnihsaznanja o izuzetno viskom stepenuzna~aja koji FIA klubovi pridaju ovompitanju, te je, na svjetskom nivou,oformljena “FIA Radna grupa zapodr{ku reciprocitetu“ koja je, nakonskoro dvogodi{njeg rada, prezentiralaprve rezultate svog djelovanja. Kreiran jeslogan reciprociteta koji na najbolji na~inLuzernoslikava su{tinu ovog koncepta: “Prijateljsvuda, u cijelom svijetu“, te jednostavanlogo koji se sastoji od dvije identi~ne strelicerazli~itih boja koje svojom interakcijom tvoresavr{enu kru`nu cjelinu,ba{ kao {to dvaautokluba svojimodnosom obaveze da sepru`i usluga stranom~lanu i prava da ta istausluga bude pru`ena injegovom ~lanu, gradejedinstvenu pogodnostkoju pru`a ~lanstvo uautoklubu koji je diosvjetske mre`e FIAklubova. U fazi nastankaje i bro{ura-letak koja }esadr`avati osnovnepodatke o uslugama nakoje ~lanovi mogura~unati i upute oostvarenju kontakta sasvim FIA klubovima iz sistema reciprocitetakoja }e biti od ogromne pomo}i ~lanovima kojisa svojim vozilom i ~lanskom karticom putujuu inostranstvo.Uo~eno je da je jedan od glavnih problemavezano za primjenu koncepta reciprocitetadosta razli~it nivo realizacije u pojedinimdijelovima svijeta – npr. ukoliko u slu~ajupotrebe, svoju ~lansku karticu poka`ete uSjedinjenim Dr`avama ili Japanu, uposleniciAmeri~ke automobilske asocijacije i Japanskeautomobilisti~ke federacije, bez problema }evam besplatno zamijeniti probu{enu gumu,ispra`njen akumulator,obezbijediti adekvatne turisti~ke karte ilivodi~e, ali ukoliko vam sli~na pomo} zatrebanegdje na afri~kom tlu, pomo} koju primite odlokalnog kluba mo`e biti ograni~ena naostvarenje kontakta sa adekvatnim osobamakoji vam mogu pru`iti najbolji nivo usluge udatoj situaciji. Kao i me|u prijateljima, postojeoni koji su nam objektivno u stanju pru`itidirektniju pomo} od drugih koji nisu u takvojpoziciji. Ipak, najzna~ajnije od svega je damo`emo bezrezervno ra~unati da }e svi oniu~initi sve {to je u njihovoj mo}i da nam iza|uu susret i zasigurno izna|u najpovoljnijerje{enje za problem sa kojim se suo~imo naputovanju izvan na{e domovine.Drugi uo~eni problem vezan za konceptreciprociteta, ~ijem je razrje{enju upravo iposve}en ovaj ~lanak, jeste implicitnost ovefantasti~ne pogodnosti. To je koncept koji sesam po sebi podrazumijeva, svaki ~lan svjetskeFIA porodice klubova automatski je i dio mre`eauto-klubova {irom svijeta sa obavezompru`anja i pravom tra`enja osnovnog paketausluga za sve ~lanove FIA klubova. Pretpostavljase je da je upravo zbog svoje implicitnostiovaj koncept, u najmanju ruku, nedovoljnopoznat onima kojih se on najvi{e ti~e –~lanovima. To bi trebalo promijeniti, jer konceptkoji vam omogu}ava da svojim automobilomputujete bilo kuda bez brige uz saznanje dasvuda u svijetu imate prijetelje i da }ete suslu~aju potrebe biti adekvatno zbrinuti, uistinujeste jedinstvena privilegija.6BIHAMK AUTO junij/lipanj 2008.

BIHAMK SIDCestovna sigurnostu BiH u prvomkvartalu 2008.Upro{lom broju objavili smo informaciju obroju, uzrocima i posljedicama saobra}ajnihnezgoda u FBiH u prvom kvartalu 2008.godine. Sektor za informisanje i dokumentacijuBIHAMK-a (SID) sistematski je prikupio sveraspolo`ive podatke nadle`nih institucija (MUP RS,Federalna uprava policije, MUP Br~ko Distrikta), te uovom broju prezentiramo najbitnije pokazatelje ostanju cestovne sigurnosti u cijeloj Bosni iHercegovini u istom vremenskom periodu.Na cestama u Bosni i Hercegovini u prva trimjeseca 2008. godine dogodilo se ukupno 9.147saobra}ajnih nezgoda od kojih 91 nezgoda sa poginulimlicima, 1.622 nezgode sa ozlije|enim licima, te 7.434saobra}ajne nezgode sa materijalnom {tetom. Premanavedenim statisti~kim podacima vidljivo je da je uprva tri mjeseca prosje~no svaki dan zabilje`ena 101saobra}ajna nezgoda.Gledano s aspekta prosje~nog broja registriranihsaobra}ajnih nezgoda po danu, sigurnost saobra}aja uBIH u odnosu na uporedni period je pogor{ana. Uprvom tromjese~ju 2008. godine u odnosu na isti period2007. godine u Bosni i Hercegovini je primjetan porastbroja saobra}ajnih nezgoda za 971 nezgodu, odnosnoza 11,8%, od toga u FBIH za 24,1% a u RS za 6,8%.Posljedice saobra}ajnihnezgodaPosebno zabrinjava ~injenica da veli-PODRU^JEFBiHUkupanbroj SNjanuar – mart2007.5.9862008.6.645Brojpoginulihlicajanuar – mart2007. 2008.40 65TABELA 2. Posljedice saobra}ajnih nezgoda uMax Mosleyprvom kvartalu teku}e godineBroj te`eozlije|enihjanuar – mart2007. 2008.296 302Broj lak{eozlije|enihjanuar – mart2007. 2008.1.260 1.356RS 2.190 2.340 50 33 144 302 507 533BR^KODISTRIKTUKUPNOPODRU^JEFBiHUKUPAN BROJSAOBRA]AJNIHNEZGODA2007.5.986januar – mart2008.6.645RS 2.190 2.340BR^KODISTRIKTUKUPNO** 1628.176** 9.147TABELA 1. Pregled saobra}ajnihnezgoda po entitetima za prvi kvartal2008. godine sa uporednim podacimaza isti period pro{le godine** 162 ** 2 ** 302 ** 718.176** 9.147 90 100 440 302 1767* 1.960* nepotpun podatak**podatak nije dostavljenki broj saobra}ajnih nezgoda, osim materijalne{tete, za posljedicu ima i veliki brojozlije|enih i smrtno stradalih lica. Uukupno 9.147 saobra}ajnih nezgoda kojesu se dogodile na cestama u Bosni iHercegovini tokom prva tri mjeseca 2008.godine `ivot je izgubilo 100 lica, te{ko jeozlije|eno 475 lica, dok je 1.960 lica zadobilolak{e tjelesne ozljede, {to je detaljnoprikazano u tabeli broj 2.Pove}anjem prosje~nog dnevnog brojasaobra}ajnih nezgoda u BIH, pove}anje i broj poginulih lica, pa je u odnosu naisti period 2007. godine, u prvom kvartalu2008. godine, broj poginulih porastao za10 lica, odnosno za 9%.Uzroci saobra}ajnihnezgodaVeliki broj saobra}ajnih nezgoda nana{im cestama rezultat je prvenstvenonepo{tivanja saobra}ajnih pravila i propisa,kao i niskog nivoa saobra}ajne kultureve}eg broja u~esnika u saobra}aju. Nepropisna,prevelika brzina kretanja i brzinaneprilago|ena uslovima na cesti su jedanod naj~e{}ih uzroka nastanka saobra}ajnihnezgoda (oko 27%), zatim slijedesaobra}ajne nezgode nastale zbogvo`nje pod uticajem alkohola i opojnihdroga 6%, te ostali uzroci u koje spadajunepo{tivanje prvenstva prolaza, nepropisnopreticanje, skretanje...BIHAMK AUTO juni/lipanj 2008. 7

^LANSTVONovi popusti za~lanove BIHAMK-aPove}anjem broja ~lanovaBIHAMK-a, pove}ava se iobim popusta koje ~lanoviimaju prilikom kupovina ili kori{tenjaraznih usluga. U ovom brojuinformi{emo o popustima koje za~lanove BIHAMK-a omogu}avanekoliko renomiranih firmi.Glock Security omogu}ava svim~lanovima BIHAMK-a popust od 10%prilikom nabavke, ugradnje iinstaliranja tehni~ke opreme u objekte(ku}e, stanove, vikendice, poslovneprostore). Pod ovim se podrazumijevaprotuprovala (alarm), vatrodojava,videonadzor, fizi~ko obezbje|enje,transport vrijednosti, monitoring instaliranogalarmnog sistema sa intervencijom na objektu uslu~aju kvara na sistemu 24 sata dnevno, 365 danau godini. Kontakt telefon : +387 33 22 22 15CAC d.o.o. odobrava popust od 10% prilikomnabavke i ugradnje Llumar specijalne, sigurnosne idekorativne folije za stakla na vozilima i objektimau skladu sa standardom ISO 9001. Sigurnost,za{tita, kvaliteta, dizajn i efikasnost su samo nekeod prednosti. Llumar folije filtriraju do 99,9%{tetnih UV zraka, tako da se umanjuje mogu}nostrazvoja ko`nih oboljenja i raka ko`e. Llumar folijesmanjuju temperaturu unutar objekta ili vozilatokom ljeta, a zadr`avaju toplinu tokom zime.Kontakt telefon : +387 33 639 143 ; Web adresa:www.cacfolija.ba; E-mail: info@cacfolija.ba)Hudiny d.o.o. ~lanovima BIHAMK-a daje popustod 5 do 10% za: ugradnju specijalne sigurnosnebrave za za{titu vozila od kra|e po principublokiranja osovine volana, blindirana vrata uskladu sa ISO standardom, dodatna poja~anja zablindirana vrata, brave i katanci, nelomljivi cilindri,sefovi i trezori, opravka i otvaranje sigurnosnihsistema (vozila, sefovi, blindirana vrata) i dr.Kontakt telefon : + 387 33 461 034, 656 610,061 211 156, 061 147 262, Web adresa: www.hudiny.com;E-mail: info@hudiny.com)General Servis d.o.o. obezbje|uje popust od10% kod kupovine artikala iz Gorenje asortimana uskladu sa ISO standardom i to: ma{ine za ve{,su{ilice, ma{ine za su|e,hladnjaci i zamrziva~i, kuhalnatehnika, kuhinjske nape, maliku}anski aparati, bojleri, klima--ure|aji, sredstva za odr`avanje ipotro{ni materijal, rezervnidijelovi, TV, DVD, HI-FI, mobiteli,digitalni aparati itd. Za kompletanasortiman obezbije|ena jedostava na ku}nu adresu.Kontakt telefon: +387 33 772617, 656 777, Web adresa:www.general-servis.ba, E-mail:info@general-servis.ba)Mobil Media odobrava posebanpopust od 1. jula. 2008. godine zaasortiman Sony, Olympus, Quadro,Pioneer, Samsung, Panasonic, Philips, IBM, Nokia,Asus, Sony Ericsson, Motorola, Siemens, MonitorAudio, Acer, Logitech, Tannoy, Mordaunt-Short,Magnat, Marantz, Mac Audio, itd. Za kompletanasortiman obezbije|ena je dostava na ku}nuadresu. Kontakt telefoni: Sarajevo: +387 33 612188, 769 176; Tuzla: + 387 35 310 210; Mostar:+387 36 333 885; Bijeljina: +387 55 229 050; Br~ko:+387 49 514 120; Posu{je: +387 39 685 075;Zenica: +387 32 200 190Popuste ~lanovi BIHAMK-a obezbje|ujupokazom ~lanske iskaznice. Sve detaljnijeinformacije mogu se dobiti na telefon Pozivnogcentra BIHAMK-a 1282.KAMPANJEPromocija BIHAMK-ana radio-stanicamaUcilju promocije ~lanstva BI-HAMK provodi kontinuiranepropagandne aktivnosti. Ovihdana zapo~ela je dvomjese~na radio--kampanja u okviru koje se u programunajslu{anijih lokalnih radio-stanica emitujuprigodne propagandne poruke kojima seslu{ateljstvu prezentiraju najva`nije novineu okviru ~lanstva i ~lanske pogodnosti. Ovoje druga faza intenzivne medijske kampanjekojuMaxBIHAMKMosleys ciljem omasovljenja~lanstva realizuje pred nastupaju}u ljetnjuturisti~ku sezonu. Tokom mjeseca aprilarealizovana je propagandna kampanjatokom koje su se gra|ani posredstvomtalasa Radija Stari Grad upoznali sdjelatnostima BIHAMK-a i pogodnostima~lanstva. Realizovana je i nagradna igra uokviru koje je ~lanskim paketima BI-HAMK-a nagra|eno 28 slu{alaca. Ovanagradna igra izazvala je veliki interesslu{ateljstva.BIHAMK AUTO juni/lipanj 2008. 9

SARADNJAPredstavnici BIHAMK-a naGeneralnoj skup{tini EuroRAP-aOd 28. do 30. maja 2008.godine u Berlinu (Njema~ka)predstavnici BIHAMK-a suu~estvovali u radu 6. Generalneskup{tine i 18. Tehni~kog komiteta– radne grupe EuroRAP-a. Uorganizaciji ADAC-a odr`ana jekonferencija o cestovnoj sigurnostiu okviru koje je predsjedavaju}iEuroRAP-a, John Dawson, iznioosnovnu ideju projekta, a to jepotreba za postojanjem voza~a sa5 zvjezdica koji voze automobilesa 5 zvjezdica po cestama sa 5zvjezdica. Dawson je naglasiova`nost uspje{ne komunikacijeizme|u in`enjera koji daju konstruktivneideje i politi~ara koji }efinansijskom i materijalnompotporom pomo}i da se te idejesprovedu u djelo. Istaknuo je da seEuroRAP zala`e za takav sistemcestovne mre`e koji je prilago|enobi~nom ~ovjeku kome se ponekadpotkrade gre{ka u vo`nji.Ceste mogu biti dizajnirane iorganizirane tako da ne prizivajugre{ke voza~a, a kada se takvagre{ka i desi, bitno je da ne prou-zrokuje te{ku saobra}ajnu nezgodusa smrtnim posljedicama.Odr`ana je i sesija na kojoj suprezentirani pojedina~ni rezultatisvih zemalja ~lanica, a posebno subile zanimljive prezentacije predstavnikaHolandije, Srbije, Irske iSlova~ke, koji su ove godine ostvarilinaro~ito zapa`ene rezultate urealizaciji programa. PredstavniciBIHAMK-a su prezentirali podatkeo onome {to je ura|eno od prethodneGeneralne skup{tine EuroRAPa,kada se BIHAMK zvani~no ipridru`io realizaciji ovog zna~ajnogevropskog programa, naglasiv{iprobleme podijeljenih nadle`nostinad cestama i razli~ite nivoe vlasti uBiH (kanton, entiteti, Br~ko Distrikt,dr`ava).Na sesiji je razmatran odnosizme|u cestovne vlasti i Euro-RAP-a, a odr`ane su i radionicena temu : iRAP, tehni~ka sredstvaza pomo} pri prikupljanju podataka,komunikacija izme|u ~lanova,te pore|enje podataka o sudarimai podataka o stepenu sigurnosticesta. Zaklju~ak koji se kao stavve}ine u~esnika odr`ane Skup{tinename}e jest da je klju~ uspjehapouzdanog sigurnosnog rangiranjacesta u ostvarivanju saradnje savlastima, odnosno nadle`niminstitucijama za cestovnu sigurnost,bez ~ije pomo}i i razumijevanjanije mogu}e provesti detaljnoistra`ivanje, te ostvaritinapredak u identificiranju razli~itihkategorija cesta.Max MosleyFIA vanrednaGeneralna skup{tinaUParizu je 03. juna odr`ana FIA vanredna Generalnaskup{tina tokom koje su FIA klubovi glasali opovjerenju za nastavak mandata predsjednika FIAe,Maxa Mosleyija. Rezultat glasanja je sljede}i: 103nacionalna auto-kluba glasali su za, 55 ih je bilo protiv, 7auto-klubova je bilo uzdr`ano, a registrovana su i 4neva`e}a glasa. Glasanje je bilo tajno, a glasove suprebrojavali ~lanovi FIA pravnog odjela u prisustvu ~etirikontrolora koje je iz redova prisutnih delegata predlo`iopredsjedavaju}i sastanka (predsjednik FIA Senata).Cjelokupna procedura glasanja bila je pod eksternomsupervizijom od strane “Hussier de Justice” (javnisvjedoci koje je imenovala Francuska).BIHAMK AUTO juni/lipanj 2008. 11

BIHAMK AKTUELNOTRASA KORIDORA 5C OD MOSTARA DO MORA PREDMET SPORAPlo~e ili Neum?U Pomorskom dru{tvu BiH smatraju da je prijedlog njihovetrase jeftiniji 250 miliona maraka i mnogo povoljniji za BiH, kojabi time dobila priliku da gradi luku u Neumu“Bosanskohercegova~ki i hrvatski parlamenti moraju usaglasiti ta~ku konekcije“Promjenom ju`ne kontaktne ta~ke Koridora5c, Bosna i Hercegovina bi puno dobila,smatraju u Pomorskom dru{tvu u BiH.Takvu ideju ~lanovi ovog Dru{tva izlo`ili su iKomisiji za saobra}aj i komunikacije Predstavni-~kog doma Parlamenta BiH. Komisija je takavprijedlog uputila na razmatranje Kolegiju bh.parlamenta i Vije}u ministara BiH, pa je krajnjaodluka odgo|ena do novog stava najvi{ih dr`avnihorgana.Su{tina cijelog problema je u tome da biizmjenom najju`nije trase Koridora 5c koji prolazikroz BiH na dijelu od Mostara do mora dionicabudu}eg autoputa i{la lijevom stranom rijekeNeretve i to u pravcu Neuma, a da na hrvatskojgranici ju`na kontaktna ta~ka bude na lokalitetuBrestica u zale|u jedinog bh. grada na obalamaUTICAJINa{i i hrvatski interesi“Smatramo da nikakve intervencije naterenu u ju`nom podru~ju BiH ne bi smjelezapo~eti prije nego bude izra|enaprostorno-prometna strategija za ju`nuta~ku konekcije sa Republikom Hrvatskom.Sva rje{enja mimo ovog smatramo dazapostavljaju prostor Neuma, a Hrvatskojide naruku da realizuje svoje planove, a toje da Koridor 5c kao krajnju ta~ku usmjeriu svoje komercijalne morske luke Plo~e iSplit, na koje BiH prema sada{njoj situacijinema nikakvog uticaja i interesa”, rekaonam je Kova~evi}.Neum12BIHAMK AUTO juni/lipanj 2008.

Jadranskog mora. Dakle, Koridor 5c se ne bizavr{io u Bija~i, u zale|u Plo~a.Ju`na vezaZagovornici ove ideje smatraju da bi timeBiH dobila dobru vezu sa Neumom, gdje bimogla biti sagra|ena luka. Ta luka, premami{ljenju predsjednika Pomorskog dru{tva uBiH, Bakira Tanovi}a, ne bi ugrozila turisti~kikarakter Neuma, jer bi bila odvojena brdomKlek.Tanovi} ka`e da u Malostonskom zaljevupostoje idealni uslovi za izgradnju pomorskeluke Klek – Neum. Ona bi bila duga devetkilometara pri dubini od 27 metara. To biomogu}ilo da u nju pristaju i najve}i brodovi.“Luka bi imala kontejnerski kargo, a lu~kainfrastruktura bila bi izgra|ena pet do desetkilometara u zale|u Neuma”, tvrdi Tanovi}.On ka`e da aktuelna trasa Mostar sjever –Bija~a, koja mostom prelazi na desnu stranuNeretve, ugro`ava historijske i kulturnespomenike. “Mi je smatramo megalomanskom,nerealnom i tehni~ki neprihvatljivom. Zatopredla`emo Parlamentu da ne prihvati takvuzapadnu varijantu. Radi se o prvorazrednomdr`avnom interesu. BiH bi trebala da se okrenekori{tenju svojih prirodnih resursa, pa time isvog mora. Time bi se na du`e vrijeme odredilabudu}nosti na{e zemlje”, smatra Tanovi}.Zagovornici izmjene ju`ne trase Koridora 5csmatraju da bi njihova varijanta bila, uglavnom,gra|ena na dr`avnom zemlji{tu {to bi predstavljaloveliku u{tedu s obzirom na to da Koridor, upravom smislu rije~i, ne ~ini samo autoput,nego i prostor za transport voda, plina, opti~kihkablova, struje i drugog.“Osim toga, ovako izgra|ena luka ne trebada brine za svoju prometnu i ekonomskubudu}nost, jer je transport roba s Dalekogistoka za centralnu i jugoisto~nu Evropu prekojadranskih luka kra}i za 5.000 kilometara.Prema strategijskoj studiji firme Wilson,naru~enoj od Centralne evropske inicijative orazvoju panevropskog Koridora 5c u budu}oj{emi transporta na Starom kontinentu zna~ajluka u Jadranskom moru treba tek da do|e dopravog izra`aja. Tako|e, vode se me|udr`avnirazgovori o gradnji `eljezni~ke pruge ^apljina –Dra~ u Albaniji, {to bi imalo veliki zna~aj zapromet budu}e luke Klek – Neum. Izgradnjombh. luke morska obala i pomorska orijentacijaBiH bi postala prvorazredni dr`avni resurs, ni{tamanje zna~ajan od svih drugih resursa koje BiHima”, istaknuo je Tanovi}.Prema sada{njem prijedlogu trase Mostarsjever – more ( Bija~a), koja bi bila duga 58,3kilometra, i studiji izvodljivost radovi bi ko{taliKRAK „C“Posao za stru~njakeKova~evi} ka`e da je BiH prioritet priklju~akna Koridor 5, odnosno na krak „c“ (Budimpe{ta –Osijek – Sarajevo – Jadransko more). „Zadataktog Koridora je da integri{e infrastrukturu krozBiH, a to zna~i da nas prometno pove`e. Koridor5c od sjevera BiH do Mostara nije sporan.Me|utim, za trasu od Mostara do mora nam916 miliona maraka. Trasa za koju se zala`u uPomorskom dru{tvu u BiH bi bila jeftinija za 250miliona maraka. ^lan Pomorskog dru{tva u BiH,in`injer saobra}aja, [eval Kova~evi} ka`e da bise prihvatanjem prijedloga Pomorskog dru{tvaizbjeglo prela`enje trase u neposrednoj blizinikulturno historijskog blaga BiH – Bune i Po~itelja.MOST KOMARNA-PELJE[ACZahtjevparlamentarcimaKupJadranaPomorsko dru{tvo je Komisiji za saobra}aj ikomunikacije Predstavni~kog doma ParlamentaBiH predlo`ilo da izdvoji sredstva za idejniprojekat koridorske trase Mostar – sjever doBrestice, kao ju`ne kontaktne ta~ke saHrvatskom, te da se preko dr`avnih institucijapokrene spor na sudu u Hamburgu po pitanjumorskih granica sa Hrvatskom i izgradnjemosta Komarna – Pelje{ac.treba fizibiliti studija koja }e obuhvatiti sveelemente. Koridor 5c ne treba i}i u Bija~u, jer tamonema ta~ke konekcije sa infrastrukturom.Bosanskohercegova~ki i hrvatski parlamentimoraju usaglasiti ta~ku konekcije. To je posaostru~nih skupina ili direkcija u kojima radeeksperti“, tvrdi on.“Trasu treba pomaknuti prema Stocu iusmjeriti je u zale|e Neuma. Ranije predvi|enatrasa bi svjesno prometno zapostavila ju`ni dioBosne i Hercegovine. Protivnici na{e ideje,istovremeno, Jadransko-jonski koridor di`u sapodru~ja teritorije Hrvatske na teritorij BiH. Takobi kroz Popovo polje trasa i{la do izlaza u CrnuGoru. To zna~i da bi svi nus-produkti, zaga|enjai tro{kovi gradnje (dvije milijarde maraka)padaju na teret BiH i porezno zadu`uju gra|aneBiH”, ka`e Kova~evi}.Velika u{tedaTrasa za koju se zala`u u Pomorskomdru{tvu od Mostara do Dra~eva bi bila duga 47kilometara, plus 22 kilometra od Dra~eva doBrestice. Iako je du`a, u{tedilo bi se oko 250kilometara u njenoj gradnji. Kova~evi} smatrada se Hrvatska odlu~ila na gradnju mostaKomarna – Pelje{ac (s ~ime se BiH nikada nijeslo`ila) iz dva razloga: da izbjegne tro{akgradnje Jadransko-jonskog koridora i prolazaktog koridora kroz svoj teritorij.“A izgradnjom tog mosta, BiH bi bilaprometno zatvorena u pomorskom smislu”,nagla{ava na{ sagovornik.Kova~evi} ka`e da treba razbiti famu da je uHelsinkiju odre|eno da Koridor 5c treba i}i uPlo~e. Trasu od Mostara do Plo~a trebadogovoriti sa susjedima. Jedno je sigurno, Bunai Po~itelj ne smiju biti ugro`eni.Kova~evi} ka`e da Pomorsko dru{tvo u BiHokuplja oko 50 doktora nauka koji se bore zaovu ideju: “Sve treba predo~iti javnosti i otvoritijavnu raspravu”, ka`e.BIHAMK AUTO juni/lipanj 2008. 13

i NFO-SAOBRA]AJPREVENTIVAPRVA TRI MJESECA 2008.Tragi~nastatistikaU prva tri mjeseca ove godine na cestamau FBiH se dogodilo 6.645 saobra}ajnihnesre}a ili 659, odnosno 11 posto vi{e nego uisto vrijeme pro{le godine. U 60 saobra}ajnihnesre}a je bilo poginulih osoba, a 1.095povrije|enih. Saobra}ajnih nesre}a samaterijalnom {tetom je bilo 5.490. U svimsegmentima crne brojke su rasle: u ovomperiodu je poginulo 65 osoba ili 25, odnosno62,5 odsto vi{e nego u isto vrijeme pro{legodine. Te`e su povrije|ene 302 osobe. To jevi{e za dva posto nego u istom periodu pro{legodine. Lak{e povrede je zadobilo 1.356osoba, {to je za 91 osobu ili 7,2 posto vi{enego u prva tri mjeseca 2007. godine.OD 1. JUNA U FBiH: STRATEGIJA SIGURNOSTI DRUMSKOGSAOBRA]AJA 2008. – 2013. GODINABorba protivsaobra}ajnih nesre}aZa provo|enje Strategije su zadu`eni Ministarstvo unutra{njihposlova FBiH, kao i kantonalni MUP-ovi, te ministarstva obrazovanja,prometa i komunikacija i zdravstvaPi{e: Darko Omeragi}Prvog juna u Federaciji Bosne i Hercegovineje stupila na snagu Strategija sigurnostidrumskog saobra}aja za period 2008. –2013. godina. Ovom Strategijom se `ele ubla`itiposljedice saobra}ajnih nesre}a u ve}em bh.entitetu, kao i smanjiti broj poginulih na cestamau Federaciji BiH.Vlada FBiH je u izradu ovog plana ulo`ila50.000 maraka, a njeno uspje{no provo|enje imajasne ciljeve. Naime, stru~njaci su procijenili dabi bez ikakve strategije broj mrtvih u saobra}ajnimnesre}ama u 2013. bio oko 572 osobe, dokbi sa strategijom ta tragi~na brojka bila zaustavljenana oko 312 godi{nje.Neprilago|ena brzinaZa provo|enje Strategije su zadu`eni Ministar-stvo unutra{njih poslova (MUP) FBiH, kao ikantonalni MUP-ovi, te Ministarstvo obrazovanja,Ministarstvo prometa i komunikacija i Ministarstvozdravstva. Federalni ministar unutra{njih poslova,Muhidin Ali}, rekao je da alarmantnu situaciju uoblasti sigurnosti saobra}aja najbolje ilustrujepodatak o 11,6 odsto vi{e saobra}ajnih nesre}a u2007, nego godinu ranije. U 2007. godini je u FBiH`ivot izgubilo 235 osoba, dok ih je 1.525 te`e, a6.449 lak{e povrije|eno. Najgore od svega je to{to ove brojke nisu kona~ne, jer se broj udesa ismrtno stradalih nastavio pove}avati u prvimmjesecima ove godine.U prva ~etiri mjeseca 2008. godine na cestama uFBiH je broj saobra}ajnih nesre}a porastao za 11posto, a u istom periodu je bilo 25 mrtvih vi{e nego uisto vrijeme pro{le godine.FMUP, iako nema direktne ingerencije za oblastsigurnosti saobra}aja, }e u narednih pet godina pratitirealizaciju Strategije sigurnosti drumskog saobra}aja,te je po potrebi mijenjati i prilago|avati i o tomeizvje{tavati Federalnu vladu. U FMUP-u su utvrdili daje naj~e{}i uzrok saobra}ajnih nesre}a kod nasneprilago|ena brzina.Osnovni cilj, predmet i namjena Strategijesigurnosti drumskog saobra}aja u BiH je da seprimjenom odgovaraju}ih metoda istra`ivanja,obezbijedi neophodna kvantitativna i kvalitativnaidentifikacija kompleksnog sistema sigurnostidrumskog saobra}aja.Podijeljeni zadaci^etiri federalna ministarstva }e u narednih petgodina imati jasna zadu`enja: Za dobru obuku voza~a}e se morati brinuti Ministarstvo obrazovanja; zatehni~ke preglede, politiku uvoza, te odr`avanjeputeva - Ministarstvo prometa i komunikacija; zaefikasnost slu`bi hitne pomo}i - Ministarstvozdravstva. Federalno ministarstvo unutra{njih poslova}e se brinuti za represivne, preventivne i edukativnemjere. U FMUP-u smatraju da }e uspjeti samo ako seprimijene sva tri segmenta, te ako sva zadu`enaministarstva odrade svoj dio posla.Iako je problem sigurnosti saobra}ajajedinstven u cijeloj BiH, u FBiH nisu mogli ~ekatidr`avnu strategiju, pa bi pozitivni efekti ovestrategije mogli biti vidljivi samo u ve}em bh.entitetu. Dr`avne institucije u na{oj zemlji do sadanisu imale sli~ne projekte, pa tako, saznajemo,najvi{e bh. zakonodavne i izvr{ne vlasti ~aknemaju ni analizu dosada{nje provedbe dr`avnogZakona o sigurnosti na cestama u BiH.Nesigurnost prometa na cestama u FBiH sve izra`enija14BIHAMK AUTO juni/lipanj 2008.

INTERVJU Milan Potkonjak, menad`er za Renault i Daciju za BiHPrioritetnam jezadovoljanvlasnik vozila“Najesen po~injemo komercijalizirati i model Koleos, Renaultov SUV”16 BIHAMK AUTO juni/lipanj 2008.

Godinama stabilan i respektabilan nastup francuske marke na bh. tr`i{tu kroz prodaju ipostprodaju smjernica je koju bi ve}ina firmi trebala primijeniti kada je u pitanju poslovanje ipristup kupcu. Na Renault i Daciju se gleda, itekako, ozbiljno, a o planovima ovih kompanijagovori nam njihov glavni menad`er za BiHRazgovarao: Admir Muharemovi}Foto: Emir Burlovi}Prodaja Renault automobila una{oj zemlji odmah nakon rataprofesionalno je organizovanakroz mre`u koncesija. Danas jetaj broj impozantan, a u Renultu imajuozbiljne namjere, do kraja 2009. godinepro{iriti postoje}e objekte, te zasnovatiugovore o koncesiji diljem BiH, zbog ~egase Renaultovi projekti u na{oj zemljipoistovje}uju sa velikim gradili{tem.Putni~ki program bazira se na modelimaMegane Sedan i Clio kojih je sve vi-{e na bh. cestama, a ofanziva noviteta zaovu godinu najavljuje atraktivne premijeredo kraja godine u na{oj zemlji modelaKoleos i Laguna Coupe. Uz Renault, uBiH se uspje{no prodaje i rumunskibrand Dacija koji najesen pro{iruje ponudusa modelom Sandero. Godinama stabilani respektabilan nastup francuskemarke na bh. tr`i{tu kroz prodaju ipostprodaju smjernica je koju bi ve}inafirmi trebala primijeniti kada je u pitanjuposlovanje i pristup kupcu. Na Renault segleda, itekako, ozbiljno.BIHAMK AUTO: Gospodine Potkonjak,krajem februara odr`ana jeredovna Renaultova godi{nja konvencijagdje su, prije svega, analiziranirezultati od prethodne godine.Naime, rezultati iz 2007. godinepredstavljaju jednu od najuspje{nijihgodina za ovu francuskukompaniju, kako u svijetu, tako i uPRODAJNO-SERVISNA MRE@AVeliko gradili{teBIHAMK AUTO: Mre`a koncesionaraje, zaista, respektabilna.Imate li potrebu i namjeru {iritipostoje}u mre`u i da li stezadovoljni kako ista funkcioni{e?POTKONJAK: Za prodajno-servisnumre`u Renaulta i Dacie u BiH slobodnomogu re}i da je veliko gradili{te.Pro{iruju se postoje}i izlo`beni saloni,pro{iruju se servisni kapaciteti isadr`aji i grade se potpuno novekoncesije. Svi projekti moraju bitiBiH. S obzirom da smo u{li u juni,mo`ete li na osnovu dosada{njihrezultata jam~iti zacrtane ciljeve zateku}u godinu?POTKONJAK: Rezultati prodaje vozilaRenault u pro{loj godini u BiH su bili dobri,odnosno iznad o~ekivanja i sla`em sesa konstatacijom da je 2007. godina najuspje{nijagodina do sada za Renault uBosni i Hercegovini. Cilj Renaulta u 2008.godini je posti}i tr`i{ni udio od 10% i zasada ide sve po planu iako po broju isporu~enihvozila za prvih pet mjeseci to sene bi moglo re}i. No, do kraja godine imajo{ punih sedam mjeseci rada.BIHAMK AUTO: Ovim rezultatimanajvi{e su doprinijeli prodaja modelaMegane Sedan i Clio, automobilakoji dolaze iz Turske i koji sugotovi do kraja 2009. godine. Bit }emi veliko zadovoljstvo pozvati Vas naotvorenje objekata u Biha}u, Tuzli,[irokom Brijegu, itd. To su jedni odprvih objekata koji su sada ve}zavr{eni, da se izrazim u postocimaskoro 100% gotovi, i spremni zafunkcioniranje. @elja nam je na}ipartnere u Livnu, Novom Travniku iTrebinju. Ustvari, mi nikog neodbijamo za saradnju ako za topostoje opravdani razlozi.oslobo|eni davanja na iznos carine.Koliko su kupci, zaista, prepoznaliovu pogodnost. Koliko Renaultula`e u prodaju upravo ovih modela?POTKONJAK: Megane Sedan i Clio 3proizvode se u fabrici Renault u Turskojpo svim standardima i normama kompanije.Navedena vozila imaju propisani kvalitetRenaulta bez kojeg se vozila ne mogupo~eti komercijalizirati u EU i uop{te,a i koji su svi dosada{nji vlasnici vozilaprepoznali i uvjerili se u to. Predrasude oslabijoj kvaliteti vozila koja se proizvode uTurskoj su stvar pro{losti. Sami rezultatiprodaje ta dva modela govore sami zasebe da su se zdru`ili kvalitet i cijena. Dokraja godine imamo definiran i jasanmarketin{ki nastup za oba modela kao iRENAULT JE RENAULT “Megane Sedan i Clio 3 proizvode se u fabrici Renault u Turskoj po svimstandardima i normama kompanije. Navedena vozila imaju propisani kvalitet Renaulta bez kojeg sevozila ne mogu po~eti komercijalizirati u EU i uop{te, a i koji su svi dosada{nji vlasnici vozila prepoznalii uvjerili se u to. Predrasude o slabijoj kvaliteti vozila koja se proizvode u Turskoj su stvar pro{losti”BIHAMK AUTO juni/lipanj 2008. 17

INTERVJU Milan Potkonjak, menad`er za Renault i Daciju za BiHNOVITETISandero podzna~kom DacijeBIHAMK AUTO: Kada i po kojim cijenamaokvirno na bh. tr`i{tu mo`emo o~ekivatimodel Sandero, koji je ve} startao uFrancuskoj po po~etnoj cijeni od 7.800eura?POTKONJAK: U septembru }e se pojaviti natr`i{tu BiH i novo vozilo Sandero, sa novim imid`omi logom brenda Dacia. Cijena jo{ nije definirana,ali sigurno }e za to vozilo biti atraktivna.za komplet ostalu gamu vozila.BIHAMK AUTO: Tako|e, Renaultovaprevashodna zada}a jest pove-}anje kriterija u pogledu pru`anjasvih usluga prema kupcima. [ta stedo sada uradili po tom pitanju?POTKONJAK: U postprodajnom dijelusve aktivnosti i projekti odvijaju se po zacrtanomplanu i mogu re}i da smo zadovoljnisa do sada ura|enim. Posao nije nimalojednostavan, ali svi vlasnici vozila tomogu primijetiti kod dolaska u na{e servise.Radi se, tako|er, intenzivno na aktiviranjuRENAULT ASISTENCE u BiH. Ufinancijskom smislu za`ivilo je Renault finansiranje,a o svemu se mo`e saznati una{im prodajnim salonima.BIHAMK AUTO: Koliko Renaulto~ekuje od modela Laguna, koja usvojoj tre}oj generaciji definitivnoravnopravno konkuri{e za prva tri usrednjem segmentu, name}u}i seispred drugih modernom tehnologijomi nekoliko atraktivnih karoserijskihoblika?POTKONJAK: Laguna do`ivljava svojpovratak na tr`i{te Bosne i Hercegovinei ~vrsto vjerujemo da }emo ispunitipostavljeni cilj prodaje od 100 vozila. Najesen planiramo premijeru u BiH i modelaCoupe. Laguna je sigurno izuzetnokvalitetan proizvod i ne brinenas budu}nost prisutnosti u tom segmentuna tr`i{tu BiH.BIHAMK AUTO: U kalendaru novitetaza ovu godinu koje namjeravateplasirati na bh. tr`i{te do krajagodine, Clio GT ve} je postao standardanna na{im cestama?POTKONJAK: Kao {to prije rekoh, poredLagune Coupe, najesen po~injemokomercijalizirati i model Koleos, RenaultovSUV. Zatim, model Thalia, koji, tako-|er, dolazi iz Turske.BIHAMK AUTO: Koliko o~ekujeteod komercijalnog programa u ovojgodini, pro{la godina za Renault jebila uspje{na, uostalom, kao i nizprethodnih, me|utim Renault definitivnoima snage da se domogne istepenicu iznad?POTKONJAK: [to se ti~e programa lakihprivrednih vozila, situacija je malo druga-~ija u odnosu na program putni~kih automobila.Sa komercijalizacijom novog KangooExpressa i Clia 3 Servisera krenulismo prije dva mjeseca i te{ko je davatiprocjene koliko }e se prodati. U svakomslu~aju bit }e to zna~ajan broj godi{njemplanu. Vozila Master se prodaju odli~no.[to se ti~e stepenice iznad, ne razmi{ljamoo tome, jer nam nije pioritet u prodaji takmi~enje,ve} zadovoljan vlasnik vozila.BIHAMK AUTO: Moram se nakratkoosvrnuti na brand Dacia, koji subh. voza~i izuzetno dobro prihvatili.^injenica je kako je potra`nja zarumunskim vozilima opala nakonulaska Rumunije u EU i prestankaugovora izme|u BiH i Rumunije oslobodnoj trgovini, ali jo{ uvijek vladaveliki interes, posebno kada semodeli ponude uz organizovaneakcije. Gdje vidite ovaj brand u budu}nosti?POTKONJAK: Istina je da su vozila Daciadobro prihva}ena u BiH i da sa njimaimamo samo dobra iskustva. Isto tako istinaje da su sa ulaskom Rumunije u EUvozila bila skuplja za vrijednost carine, alislobodno mogu re}i da smo zadovoljni relizacijomu ovoj godini i siguran sam da}emo postavljeni cilj prodaje ispuniti 1,5 –2% tr`i{nog udjela.18 BIHAMK AUTO juni/lipanj 2008.

KRATKI TEST Ford Mondeo 2.5 Ti-VCT TitaniumXFord sa du{om VolvaTurbo je opet u modi! Nakon godina i godina razvoja dizela{a, gdje je razvoj dotakao ta~kuusijanja, proizvo|a~i se po`uruju modernizirati benzince. Postupak je poprili~nojednostavan, ugradnja prednabijanja u vidu mehani~kog kompresora, turba ili kombinacijeoba dodatka. Ford se odlu~io za posudbu turbo benzinca iz Volva, koji isti pod oznakom T5koristi jo{ od pro{log stolje}a uz stalna pobolj{anjaPi{e: Admir Muharemovi}Jo{ se sje}am Discoveryjevog osvrtana eksplozivni napredak dizela s kraja80-ih i po~etka 90-ih koji su jednostavnimobrazlo`enjem autorapokazali budu}i put modernih dizela:“Dodatkom turbo punja~a dizela{i vi{e nemoraju isklju~ivo voziti desnom trakom,postali su prijetnja u lijevoj pretjecajnojtraci”.Da stvar bude interesantnija, za demonstracijuje kori{tena turbo dizelskaFord Sierra. Ako vam nije jasno za{to,Ford se percepira kao doma}e vozilo naOstrvu i tu nema slu~ajnosti. Danas Fordnudi visokosofisticirane turbo dizele koji uosnovi koriste common rail ubrizgavanje,a benzinci su im samo prosje~ni, dok in`injeritragaju za rje{enjem. Da se ne biupu{tali u previ{e kompleksne projekte,odgovor je prona|en u Volvu – 20-ventilskompetocilindri~nom agregatu od 220KS iscrpljenim iz 2.5 litrene zapreminezbog ~ega Dicoveryju preporu~ujemoMondeo 2.5T za pri~u o turbo benzicimakao povratnicima u svoju mati~nu lijevutraku.DIZAJN: Petovratni hatchback Mondeoigra na kartu sportskog i dinami~nog.Kra}i za oko 6 cm od limuzine dopu{tapercepiranje kompaktnijeg i, za ne`enje,privla~nije limuzine srednjeg segmenta.Plod Kinetic dizajna otkriva privla~an nos,mi{i}avo naborani bok i stilski konzeravativnustra`njicu. Vrh opreme Titanium Xdonosi ono najprefinjenije sa Fordovihpolica obilje`ja i dodataka. Kromiranamaska, 17-in~ni to~kovi (iako bi u obzir do-{li i broj ve}i), sportsko podvozje, dvostrukucijev ispuha, itd.(Ocjena )UNUTRAŠNJOST: Top oprema poma`eda se osje}ate u premium okru`enju.Velurna sjedi{ta sa sportskim karakteristikamai elektri~nim pode{avanjem, kromiraniumeci, inteligentna instrument plo~asa izmjenjivim bojama pozadine, navigacioniure|aj, grijanje prednjih i stra`njih sjedi{ta.Nedostaje? Ah, nedostaje sportskokolo upravlja~a. Trokraki upravlja~ ovdjeide kao standard, krak vi{e kod sporta{asmeta kao da dr`ite hobotnicu u rukama.Prednost petovratne karoserije predstavljalak{i pristup i ve}u iskoristivostprtlja`nika ~iji se kapacitet olako pro{irujespu{tanjem naslona zadnje klupe.(Ocjena )MOTOR, MJENJA^: Ve}ini nas kojismo dio automobilske industrije na ovaj ilionaj na~in, fascinacija su ameri~ki automobili~iji rad velikozapreminskih agregata naj-~e{}e poredimo sa onim iz kamiona ili radnihstrojeva. Prva stepenica u cilindarskombroju koja obe}ava taj osje}aj jesu petocilindra{i,a sve iznad toga je dodatni melem zau{i. Taj osje}aj kamionskog rada agregataPetovratni hatchback Mondeo igra na kartu sportskog i dinami~nog26 BIHAMK AUTO juni/lipanj 2008.

donosi i Duratec 2.5 turbo, aluminijski petocilindra{oplemenjen sa ~etiri ventila pocilindru, dvije bregaste osovine i promjenljivimupravljanjem ventila. Istina, manje zvu-~no od Focusa ST i starog Mondea 220 ST,ali jo{ uvijek efektno grgoglja i zvi`di, tro{e}inemilice zrak koji prednabija pod pritiskomod 65 bara. Zbog toga i potro{nja rijetkopada ispod 11 litara, ali, ko se odlu~i za ovajstroj, sigurno se ne}e baviti ra~unicom okoutro{ka goriva. Dizela{ki veliki obrtni momentstoji na raspolaganju izme|u niskog isrednjeg podru~ja obrtaja. Iglu obrtomjeranema potrebe vrtjeti iznad 5.000 obrtaja uminuti, sve se odigrava ispodtoga.Mjenja~ je Durashift M66ru~ni sa {est stepeni prijenosa.Palica ima preciznu putanju,ali dugih hodova, {toometa sportski na~in {altanjakoji treba da prati 220 KS sna-`ni agregat.(Ocjena )VOZNE OSOBINE: Odnajja~eg paketa opreme trebao~ekivati vrh po pitanju setup-a ovjesa, kojise bazi~no sastoji od McPhersona naprijedi multilink osovine straga. Sistem InteractiveVehicle Dynamics Control je dodataktop opreme, a voza~ sam bira pritiskomna jedan od tri tastera koji stil vo`nje`eli: normal, comfort ili sport. Odabranimod kontroli{e tehnologija aktivnog ovjesasa sedam senzora provjeravaju}i 10 putau sekundi karakteristike u vo`nji pru`aju-}i bolje lije`anje, ve}u brzinu, `ustrija ubrzanja,stabilnije prolaske zavojima i kra}i zaustavniput od konvencionalnog, fiksnogovjesa. Bez obzira na izbor, sa Titaniumopremom ovjes je isuvi{e krut i bu~an iakose ovakav Mondeo vozi izuzetno preciznoi predvidivo. Njegova masa, vrhunski ovjesi direktan upravlja~ jedini u seriji sa hidrauli~nompumpom ~ine ga idealnom limuzinom,{to se itekako osjeti u dinami~nijoj,mu{koj vo`nji. Ipak, kada bi birali, Ghiaoprema bi bila prvi izbor. Ovjes dobro upijarupe i deformacije prave}i najbolji kompromisizme|u udobnog i sportskog. Visokosofisticiranidodaci dana{njice poputadaptivnog tempomata ~ine vo`nju itekakorelaksiraju}om i sigurnom, posebno kadavozite Mondeo 2.5T, guta~a lijeve trake.Saradnja sa Volvom priu{tila je ovaj pametnisistem i u Mondeu koji sam usporavavozilo ukoliko voza~ ne reaguje na vrijemeregistruju}i prepreku u vidu drugih vozilaispred. Razdaljina se mo`e pode{avati.Ovo, itekako, mo`e pomo}i kod sporihreakcija voza~a u situacijama kada se bavitetelefoniranjem ili pode{avanjem kontrola(klimatizacije, audio-ure|aja, itd.), zbog~ega se voza~ ne koncentri{e na upravljanje.Sve je jasnije ako se uzme u obzir daturbo Mondeo zbog visokih performansitjera voza~a da se ~esto na|e na repu ve-}ine drugih vozila kao policijski presreta~budu}i da potegne do stotke za 7,5 sekundiuz krajnju brzinu od skoro 250 km/h.(Ocjena )ZAKLJU^AK I KONA^NA OCJENA:U vremenu stalnog poskupljenja naftnihderivata turbo benzinski Mondeopostaje om~a oko vrata Fordu. Limuzinasrednje klase po automatizmu dolazisa dizelskim motorom, a biraju jekupci koji su osu|eni na godi{nju kilometra`uiznad 20.000 km. Ipak, oni koji`ele sa nadmo}no{}u na cestu uz ekspresnobrzo, ekspeditivno i sigurno stizanjena krajnju destinaciju bez kalkulacijeo utro{ku goriva, onda je ovaj Mondeoprvi izbor pri odabiru benzinca.Ovako motorizovan ovaj Ford nije ~uvarku}nog bud`eta pa je va`no ura~unati i56.800 KM koliko stoji uvodni model.Ukupna ocjenaINTERIJER Instrument plo~a sa izmjenjivimbojama pozadine, navigacioni ure|aj,grijanje prednjih i stra`njih sjedi{ta.VISOKOSOFISTICIRANI DODACI dana{njicepoput adaptivnog tempomata ~ine vo`njuitekako relaksiraju}om i sigurnomTEHNI^Ki PODACIFord Mondeo 2.5 Ti-VCTD-[-V: 4.78/1.89/1.5mMe|uosovinski razmak: 2,85 mPrtlja`nik: 540/892 l.Snaga kW/ KS:162/220 pri 5.000 o./min.Ob. moment:320 Nm 1.500-/4.800 o./min.Ubrzanje: 7,5 sMax. brzina: 245 km/hPotro{nja: 6,8/9,3/13,6 lMasa: 1.511 kgCijena:56.800 KM*Cijena test modela: 61.700 KMBIHAMK AUTO juni/lipanj 2008. 27

Da li ste ih ve} vozili:njema~ke nove modele kabrioletaBMW 1: Prednji dio ovogautomobila, odnosnonjegova karoserija prote`ese pravolinijski svedo voza~eva ramenaProizvo|a~i automobila Audi,BMW i Mercedes predstavljajujavnosti svoje nove modelePremium kabrioleta. Koji modelposjeduje najvi{i stepenuvjerljivosti i dosljednosti: A3,Serija 1 ili SLK?Ovaj kratkimodel Audikabrioletapomalo jenalik klinu, ana posmatra-~a djeluje ipoput bikaLjetno bu|e30 BIHAMK AUTO juni/lipanj 2008.

PRENESENOModel MercedesaSLK: Nova generacijaMercedesa prepoznatljivaje po svommarkantnom nosunjeKod novog modela Audikabrioleta ~ak i nebozavre|uje svoju {ansuLa Castellet, Ju`na Francuska: Snje-`no bijeli model Audi A3 kabriolet nalazise na parkirali{tu trka}e staze PaulRicard. Svje`i povjetarac fiju~e, ali se zatona nebu ne mogu nazrijeti bilo kakvitragovi oblaka. Tako je, kako je: sunce jesunce – a protiv vjetra i oblaka poma`uvjetrovke.Ulazim u automobil i povla~im prekida~koji se nalazi na srednjem stubu,odnosno konzoli. „Akusti~ni krov“, kojije automatski i sastoji se iz tri sloja,sklapa se za ta~no 12 sekundi poput slovaZ iza zadnjih sjedi{ta pomo}u neobi-~no izra`enih {titnika. Cijena ovog automatskogpokretnog krova iznosi dodatnih780 eura u odnosu na poluautomatskipokretni krov koji se sastoji iz dvasloja. Njegov mehanizam sklapanja pokretnogkrova funkcionira ne samo tokommirovanja automobila, nego i pribrzini do 30 km/h.Zapremina prtlja`nika ovog modela,kako sa spu{tenim, tako i sa podignutimkrovom, iznosi 260 litara. Ko ima potrebuza transport ve}eg obima, mo`e veomalako preklopiti zadnja sjedi{ta i nataj na~in }e zapremina prtlja`nika iznositi674 litra. Klima-ure|aj kod ovogatraktivnog kabrioleta ko{ta dodatnih280 eura, a ina~e se ugra|uje serijski.Vjetrobran na ovom modelu pozicioniranje pod istim uglom kao i kod limuzine,{to putnicima koji sjede naprijedpru`a osje}aj neograni~ene preglednostiautomobila.Prostor za noge na stra`njem dijeluovog ~etverosjeda dovoljno je prostran i zaizuzetno visoke osobe. Ali se zbog sku~enostibo~nog prostora u Audiju kabriu nepreporu~uju duga~ke vo`nje. Naslonja~iza glavu u stra`njem dijelu ovog modelamontirani su pomalo nisko, tako da bi putnicikoji sjede na zadnjim sjedi{timaautomobila tokom sudara ili naglog ko~enjamogli udariti glavama o {titnike.Model sa benzinskim 2,0 TSFI motoromsa 147 kW, odnosno 200 KS bez pote{ko}ase nosi sa 1.485 kg te{kim automobilom.Va`an je i visok obrtni momentkoji iznosi 280 Nm pri veoma niskih1800 obrtaja/minuti, {to je idealno za voza~ekabrioleta koji su ponekad lijeni dapromijene brzinu, a `ele da skoro proletecijelom okolinom, pa ~ak i dalje.BIHAMK AUTO juni/lipanj 2008. 31

Realnost Ingolstadta:Plo~a sa instrumentimana modeluAudi A3 uredno jeslo`ena, odnosnopostavljena ibesprijekornopregledna, sviparametri i instrumentidobro seo~itavaju. Prekida~iza rukovanje klima--ure|ajem nalaze sena srednjem stubu,i to veoma niskoOnaj ko, uprkos tome, voli i mijenjabrzine tokom vo`nje: ovim {esterostepenimmjenja~em upravlja se, doista, laganoi, nadasve, precizno. Jo{ jedna vesela vijest:Kada je pokretni krov zatvoren, {umovikoji nastaju tokom vo`nje iznena|uju}esu prigu{eni i pri velikim brzinama.Ovaj automobil u svakom pogledu stvaravoza~u osje}aj sigurnosti, a ta~no upravljanjeuz pomo} elektronike ~ini taj osje}ajjo{ vjerodostojnijim. Model A3 doista je dobrouskla|en, jer se kratko gibanje uskla|ujevibriranjem. Ukoliko se prednja vu~a preopteretiprilikom ubrzanja na skliskom ineravnom terenu, tada kontrola pogonskihto~kova obavlja mali dio svog te{kog poslai na taj na~in spre~ava okretanje to~kova u'prazno'. Serijski ESP omogu}ava sigurnuvo`nju kroz puteve sa krivinama, kao i njihovobrzo izbjegavanje. Sportska sjedi{tapreporu~uju se, prije svega (dodatna cijenapo komadu iznosi 870 eura), jer posjedujuizvanredne bo~ne obloge za tijelo, koje samimao priliku da procijenim i iskusim u planinskimi krivudavim ulicama. Po{to jeAudi A3 kompaktan automobil i posjedujerelativno kratak krug okretaja (10,7 metara),iz tog razloga ni parkiranje na minijaturnomprostoru trga u jednom naseljukod Marseilla ne predstavlja nikakav napor.Proizvo|a~i Audija od samog po~etkaprodaje ovog modela po~etkom aprila ovegodine nude svojim kupcima izbor dvabenzinska i dva dizel motora. Verzije ovogmodela pod nazivom „Attraction“ i „Ambition“mogu se obogatiti ~itavim nizomopreme kao i promjenom dizajna. Osim toga,postoji jo{ i beskrajni spisak sa pojedina-~nim stavkama, {to dokazuje da je osnovni,odnosno prvobitni model poprili~no oskudan.Po~etne cijene iznose 27.950 eura i29.100 eura (1,9 TDI i 2,0 TFSI, oba iznosase odnose za verziju modela A3 sa opremomAttraction).BMW kabriolet sa svojimravnim linijama podsje}ana vitki brodValencia, Isto~na [panija: Novi kabrioleti125i ve} ~ekaju spremni na aerodromu.Na putu do mog testiranog vozila priti{}emvi{enamjenski klju~ (koji je dio dodatneopreme): Poklopac za pokretni krovkoji se nalazi iza zadnjih sjedi{ta ravnomjernose otvara i nestaje u svom skrovi{tu. Kadase pokretni krov u roku od 22 sekundeponovo zatvori, tada do izra`aja dolazi svaelegancija i ~arolija kabrioleta: Po{to seBavarska ljubav prema urednosti:Sjedi{te voza~a u modelu BMW 1ima dobar bo~ni oslonac i privla~iprekida~ima nadohvat ruke.Srednja plo~a sa instrumentimaprimaknuta je voza~u koliko je tobilo mogu}eOvdje nije rije~ ni o kakvom{vapskom baroku: Novi instrumentina Mercedesovom modelu SLKslo`eni su pregledno, kori{tenje jeizuzetno funkcionalno, novi trokraki,sportski volan sa daljinskimupravljanjem mo`e se pode{avatihorizontalno i vertikalnoodustalo od metalnog pokretnog krova, njegovastra`nja strana mo`e se vodoravno pomjeratiod prednjeg dijela automobila do zadnjeg,~ime model 1er sa otvorenim krovomuveliko podsje}a na siluetu nekog~amca. ^ak ni ~eli~ne karike koje se nalazeiznad sjedi{ta putnika, a slu`e prvenstvenoza njihovu za{titu, ne ometaju vidik: Onese uklju~uju automatski samo u krajnjemslu~aju. Zapremina prtlja`nika sa otvorenimkrovom iznosi 260 litara, a sa zatvorenimkrovom 305 litara. Dogradnja transportnogkov~ega ko{ta dodatnih 260 eura.Kabrio BMW serije 1 sa du`inom od4,36 metara uop}e nije tako kratak kakose pretpostavlja: Model kabrioleta serije 3iz pretposljednje generacije jedva da je bione{to du`i. Ko `eli mo`e dobiti pokretnikrov od tkanine koja 'blista'.Zahvaljuju}i uspravnom vjetrobranuprilikom ulaska u automobil nisam udarioglavom o }o{ak prozorskog okvira, {to seu ve}ini slu~ajeva de{ava kod modernihmodela kabrioleta sa pokretnim krovomkoji posjeduju pljosnate okvire. Kako sevo`nja do primorskih planina nastavljaautoputem, zatvorio sam pokretni krov tokomvo`nje elektri~nim putem – na ovajna~in se mo`e zatvoriti do brzine od50km/h. Nakon toga u automobilu je vla-32 BIHAMK AUTO juni/lipanj 2008.

PRENESENOdala apsolutna ti{ina uprkos izuzetno visokojbrzini na autoputu: Dobro postavljenikrov temeljito upija sve vanjske zvukove.Prije zavojitih planinskih ulica ponovootvaram pokretni krov i u nekoliko pokretarukom uklju~ujem za{titu od vjetra (cijenaugradnje ko{ta dodatnih 320 eura).Pritiskom na dugme kruto zate`emnaslonja~ mog sportskog sjedi{ta –ugradnja za voza~a i suvoza~a ko{ta dodatnih570 eura – {to mi je vo`nju serpentinamau~inilo ugodnijom.Model 3-litarskog motora sa 160kW ili218 KS kupcima je omiljen zbog ne~ujnograda motora i visokog obrtnog momenta priniskom broju obrtaja (270 Nm pri 2.500obrtaja/minuti). Ukoliko ubrzamo rad motora,njegov zvuk se mijenja u sna`nu, ali nei neugodnu riku. Krasno: dobro u{timanipogon sa {est cilindara. Zahvaljuju}i zadnjojvu~i upravljanje automobilom potpoma`uelektri~no i precizno odre|ivanje cilja kojeje oslobo|eno bilo kakvih uticaja. ^ak i najboljeuskla|eno vozno podvozje veseli voza~a– bilo da je rije~ o u`ivanju u vo`nji ilio testiranju njegovih sposobnosti na krivudavimacestama. Karakteristika ovog automobilaomogu}ava da se elektronski programstabilnosti DSC treba uklju~iti dostakasno, to jest u slu~aju krajnje nu`de.Vrijeme je sun~ano, ali jo{ uvijek dostasvje`e, tako da BMW-ova kabrio Jedinicana svojoj prvoj test vo`nji, ipak, ne mo`e isprobatijednu od svojih tehni~kih inovacija:ko`nu opremu sa tehnologijom sun~everefleksije. To treba da sprije~i da se ko-`na povr{ina na `arkom suncu jako ugrije- kako bi se putnici vozili {to ugodnije iprijatnije kada se tokom ljetnih vru}ina u|eu automobil sa spu{tenim krovom.Prodaja novog BMW kabrioleta krenulaje u martu ove godine. Gama motoraobuhvata ~etiri benzinske varijante(od varijante 118i do varijante 135i)i jednu varijantu dizel motora (120d).Cijene se kre}u od 28.550 eura (118i)do 33.500 eura (135i). Kao {to je bioslu~aj kod proizvo|a~a Audija, tako ikod proizvo|a~a BMW-a, bitnija i korisnijaoprema se uvijek skuplje pla}a.Mercedes SLK putuje usljede}u generacijuNizza, Ju`na Francuska: Vozim seu novom modelu SLK negdje izme|uaerodroma i centra grada. Ubrzo potommi se model SLK prve generacijetoliko pribli`io iza mene, da sam sezbilja upla{io za sigurnost mog testnogautomobila. Voza~ je radoznao i voziiza mene krivudavom putanjom, kakobi {to bolje pogledao moj novi Mercedes.Preti~e me – i potom bulji o~aranotoliko dugo u svoj retrovizor, dok uz jasanprasak nije udario voza~a ispred sebe.Ponekad se desi da je pla}anje od-{tete nu`no prije nego je bilo planirano.Ipak se postavlja pitanje da li je novi modelSLK, uistinu, tako uzbudljiv. Po izgleduzadnjeg dijela automobila ne bih gaodmah mogao prepoznati, ali po novompro~elju sasvim sigurno. Privuklo bi pogledesvih koji pro|u pored njega. Nos i branicisu markantniji i izra`ajniji nego kodposljednjeg modela. A, ina~e? Pogled naopse`an cjenovnik govori da novi modelSLK ko{ta najmanje 36.503 eura – do sadaje najni`a cijena iznosila 35.938 eura.[ta se to novo nudi za razliku u cijeni?Na sjedi{tu voza~a uo~io sam nove, preciznooblikovane instrumente, ~iji prstenoviposjeduju „nevjerovatnu preglednost“ poputnovinskog ~lanka. Tra`im ih uzalud, ali suprotnotome primje}ujem da ti instrumentinisu oslobo|eni nesnosnih svjetlosnih odraza.Novi trokraki multifunkcionalni volan saelektri~nim pode{avanjem stvara dobar osje-}aj u rukama, ali za{to ga nazivaju „sportski“?On je dio serijske opreme – za razlikuod novog, direktnog upravlja~a koji kodmodela SLK 200 ko{ta dodatnih 365 eura izadu`en je za veoma umjerene zadatke.Elegantan: Ovaj sportski BMW, ~ak i sa spu{tenimkrovom od platna, ostavlja otmjen i odva`an utisak.Kompaktan: Po{tose pokretni krovzavr{ava neposrednoispred prtlja-`nika, model A3djeluje pomalozbijen. Otvorprtlja`nika malenje poput laganihbaladaSportski: Ovo je jedan od malogbroja kabrioleta koji fantasti~noizgledaju sa tvrdim krovom.Spojler spada u sastavni dio„sportskog paketa“ koji zavisnood modela, ko{ta dodatnih1.178 do 1.654 euraBIHAMK AUTO juni/lipanj 2008. 33

Rasko{an: Izventilacije uMercedesu SLKstruji topaozrak u vrat.Ovaj luksuzko{ta dodatnih470 euraPospremljen: Pokretni krov Mercedesa SLK 200 sa njegovimspremi{tem besprijekorno je spremljenBez panike: Automobil zbog toga ne-}e biti nemirniji, nego }e br`e i preciznijereagovati u krivinama i prilikom skretanja– ili jednostavno re~eno: SLK sa direktnimupravljanjem donosi vi{e veseljatokom vo`nje. Amortizeri su dobri, dodu-MARKA I TIP AUTOMOBILASnagaPogonUbrzanje 0-100km/hMaksimalna brzinaPotro{nja: grad/otvoreno/prosje~noIzduvni gasovi CO2RezervoarTe`. praznog automobila/Dozv. optere}.Te`ina prikoliceMjere: du`ina/{irina/visinaTo~kovi testnog automobilaZapremina prtlja`nikaCijeneZaklju~ak: Za porodice dolaze u obzir samo Audi iBMW sa ~etiri sjedi{ta. Ovi modeli automobila posjedujuve}e prtlja`nike od Mercedesa, a osim toga mogu sekupiti i sa {tedljivim dizel motorima, pa je logi~no da sui njihove cijene ni`e. Model SLK proizvodi se samo kaodvosjed, ali uprkos tome o~arava kupce izuzetno visokompouzdano{}u i savr{eno tvrdim krovom.Prakti~an: Simetri~no ura|eni nasloni nastra`njim sjedi{tima Audija A3 mogu sepreklopiti i na taj na~in se zapreminaprtlja`nika pove}ava{e malo suhi i kruti, ali bez nepotrebnetvrdo}e. Sportski model, ~ija je cijena ve-}a, logi~no, manje je udobniji.Kupce o~arava i Mercedesov motorsa ~etiri cilindra. SLK 200 koji, kao iranije, radi sa kompresorom, ali umjestodosada{njih 120kW/163 KS, sada jeto 135kW/184 KS. Ovo, u svakom pogledu,zadovoljava u~inke automobila.O krovu nema ni{ta novo: Tvrda konstrukcijakrova se u roku od 22 sekundeuvu~e u prtlja`nik i na taj na~in postajekrivcem njegove male zapremine. Ko `elida putuje sa prtljagom i spu{tenim krovomovog automobila, mora savjesno pakovati.Podaci, ~injenice, cijeneDa li je novi SLK dobar SLK? Da, i toveoma dobar SLK. Da li ste, mo`da, o~ekivaline{to drugo? Ja, tako|er, nisam.Me|utim, po~etnom cijenom od 36.503eura za model SLK 200 {ala je iznimnoskupa. Na tr`i{tu se, tako|er, nalazi i SLK280 (cijena iznosi 41.858 eura), zatimSLK 350 (46.975 eura), kao i SLK 55AMG sa cijenom od 69.050 eura.InformacijeE-PAPER Aktuelni video-zapisi o ovim modelimaautomobila namijenjeni su ekskluzivno na{im E-PA-PER ~lanovima.Prijave na www.adac.de/epaperAUDI A3 2.0 TSFI BMW 125i kabriolet MERCEDES SLK 200147 kW/200 KSPrednji7,3 s231 km/h10,5/6,1/7,6 l/100 km (S)181 g/km55 l1485/500 kg750/1700 kg4,24/1,77/1,42 m225/45 R 17260 l31 500 euraVrlo dobra obrada. Pru`a osje}aj sigurnosti tokomvo`nje. Poluautomatski pokretni krov (postavljen)koji se mo`e koristiti do maksimalne brzine od30km/h. Zapremina prtlja`nika se mo`e pove}ati.Cijena automobila je izuzetno visoka. Nasloni za glavuna stra`njim sjedi{tima su preniski. Vrata prtlja`nikasu visoka. [irina zadnjeg sjedi{ta je pouska.160 kW/218 KSStra`nji6,8 s238 km/h11,7/6,0/8,1 l/100 km (S)195 g/km53 l1585/440 kg700/1200 kg4,36/1,75/1,41 m205/50 R 17260 – 305 l36 200 euraVrhunska obrada. Be{uman rad motora.Sigurna vo`nja. Poluautomatski pokretnikrov koji se mo`e koristiti do maksimalnebrzine od 50 km/h.Skupa nabavka. Oskudna osnovnaoprema.135 kW/184 KSStra`nji7,6 s236 km/h11,0/5,7/7,7 l/100 km (S)182 g/km70 l1390/315 kg–4,10/1,78/1,30 m205/55 R 16208 – 300 l36 503 euraIzvanredna obrada. Gornji dio automobilaoslobo|en uticaja vjetra. Sna`an motor. Bezbjednavo`nja. Jednostavno upravljanje. Laganoi precizno mijenjanje brzina.Osnovni model je izuzetno skup. Klima-ure-|aj i alarm moraju se dodatno platiti. Kadaje krov spu{ten, prtlja`nika skoro da nema.34 BIHAMK AUTO juni/lipanj 2008.

Iz tehnike vo`nje: BRZINA KRETANJA VOZILANOGA NA GASU,RUKA U NOV^ANIKUNajve}i broj nesre}a, i sa vrlo te{kim posljedicama, nastaje zbog neprilago|ene brzine.Predvidjeti i umanjiti opasnost, te sigurnije voziti mo`e se samo sa dovoljno znanja i iskustvao i u saobra}aju. Brzinu prilagoditi uslovima na cesti od klju~nog je zna~aja za sigurnostRizik pri kretanju vozilimapo saobra}ajnim povr{inamase ne mo`e izbje-}i. On je uvijek prisutan.Brzina kretanja vozila je osnovni faktorpomo}u kojeg se mo`e uticati nesamo na pravilno i sigurno kretanje,ve} i na uzroke i posljedice saobra-}ajnih nezgoda. Voza~ mora uva`avatisva ograni~enja i propise o primjeniodgovaraju}ih brzina kretanja vozilom.Osim strogo odre|enih pravila obrzinama vo`nje u naseljima, na razli~itim vrstamacesta, te s obzirom na kategoriju vozila, voziti semora u svakoj prilici prilago|enom brzinom, a u skladusa saobra}ajnim i kolovoznim uvjetima.Prilagoditi brzinuVoza~ je du`an prilagoditi brzinu kretanja vozilaosobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti,atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustinisaobra}aja, svojim sposobnostima i trenutnomPi{e: Akif Smailhod`i},dipl.in`.saobr.stanju, tako da vozilo mo`e pravovremenozaustaviti pred svakom preprekomkoju, u konkretnim uvjetima,mo`e predvidjeti, odnosno da mo`epravovremeno postupiti prema saobra}ajnompravilu ili znaku.Pravovremeno morate predvi|ati,voziti s pove}anim oprezom iodr`avati siguran razmak kako bisteizbjegli nalijetanje. Uvjet za takvuvo`nju je uo~avanje saobra}ajnihznakova i razmi{ljanje {to bi se moglodogoditi i na {to biste mogli nai}i iza krivine, izaprevoja, iza cestovnog objekta, ili rastinja. Vo`nja ve-}om brzinom tra`i maksimalnu koncentraciju, dobrusposobnost procjene vlastite i brzine drugih vozila.Ta sposobnost se sti~e u~enjem i vje`banjem.Savremeno opremljena vozila su dosta tiha, {tobitno uti~e na do`ivljaj brzine. Zbog zanesenosti brzinom,voza~ mo`e pogre{no procijeniti put ko~enja.Rizik da se voza~ na|e izvan ceste ili da prouzrokujesaobra}ajnu nesre}u najve}i je kada on nakon du-`e vo`nje napusti autocestu ili cestu izvan naselja naraskrsnici.Pravilno procjenjujte du`inu zaustavnog puta,kontroli{ite brzinu preko brzinomjera.Kada morate smanjiti brzinu?• na skliskom kolovozu,• ispred nepregledne i o{tre krivine,• kada se pribli`avate su`enju ceste,• kada se pribli`avate nepreglednom prevoju,• kada vozite po blatnjavoj cesti i cestiprekrivenoj li{}em,• kada je smanjena vidljivost,• kada se mimoilazite,• kada vas zaslijepi svjetlo vozila izsuprotnog smjera,• kada vozite prema suncu i kad vam suncesija u o~i,• kada vozite cestom po kojoj se kre}upje{aci,• kada se pribli`avate `ivotinjama(stoka, divlja~...).Savjet je: nikada usporavanje, naro~ito forsirano, ne zapo~nite pritiskanjem papu~ice kva~ilaBIHAMK AUTO juni/lipanj 2008. 35

Iz tehnike vo`nje: BRZINA KRETANJA VOZILAVoza~ ne smije, bezopravdanih razloga, vozititako sporo da bitno usporavasaobra}ajni tok iliugro`ava druge u~esnike usaobra}aju. Kada se izavozila koje se kre}e brzinommanjom od najve}edopu{tene brzine na cestiili dijelu ceste po kojoj sekre}e ili manjom od brzinesaobra}ajnog toka vozila na tom dijelu ceste, stvorikolona vozila koja ga ne mogu sigurno prete}i, voza~se treba vozilom isklju~iti iz saobra}aja na prvom pogodnommjestu i propustiti kolonu vozila iza sebe.Ako je brzina kretanja vozila u takvim uvjetima ni-`a za vi{e od polovine najve}e dopu{tene brzine nacesti ili dijelu ceste, voza~ takvog vozila treba uklju-~iti sve pokaziva~e smjera, osim ako koristi `uto rotacionosvjetlo.Voza~ koji namjerava znatnije smanjiti brzinu kretanjavozila ili zaustaviti vozilo, du`an je to u~initi,osim u slu~aju neposredne opasnosti, na na~in:• kojim ne}e ugroziti ili u ve}oj mjeri ometati drugevoza~e koji se kre}u iza njega• da voza~e koji se kre}u iza njega o svojoj namjeriupozori uklju~ivanjem stop-svjetla, svih pokaziva~asmjera ili davanjem odgovaraju}eg znaka rukom.Ograni~enjaOgrani~enje brzine vezano je za vrstu ceste po kojojse vozi, odnosno vrsti vozila koje vozite. Voza~Smanjivanje brzineNa~in smanjivanja brzine je izuzetno zna~ajan segmenttehnike upravljanja motornim vozilom. Nemaegzaktnih podataka o tome koliko na~in smanjivanjabrzine kretanja uti~e na doga|anje saobra}ajnih nesre}a.No, ako se uzme u obzir ~injenica kako najve}embroju saobra}ajnih nesre}a prethodi forsiranosmanjivanje brzine kretanja, onda se sa sigurno{}umo`e tvrditi kako njegov na~in izvo|enja ima itekakavzna~aj u doga|anju.Na`alost, dobar dio voza~a smanjuje brzinu kretanjana nepravilan na~in, naro~ito pri forsiranom usporavanju,i to tako {to usporavanje zapo~inju pritiskom papu~icekva~ila. Takvim postupkom poni{tava se pozitivan efektinercije vozila pri usporavanju. Ako usporavanje zapo~neteotpu{tanjem papu~ice gasa bez stiskanja papu~icekva~ila, ista sila inercije rezultirat }e ko~enjem uz pomo}motora. Dakle savjet je: nikada usporavanje, naro~ito formorabiti svjestan razine svojih sposobnosti i vje{tina,{to je posebno va`no za prilago|avanje brzine vo`njestanju kolovoza. Na cesti izvan naselja voza~ sene smije vozilom kretati brzinom ve}om od brzine dopu{tenepostavljenim saobra}ajnim znakom, a najvi-{e:• 130 km/h na autocesti• 100 km/h na cesti namijenjenoj isklju~ivo zasaobra}aj motornih vozila i brzoj cesti• 80 km/h na ostalim cestama.Lice koje je polo`ilo voza~ki ispit i dobilo voza~kudozvolu za kategoriju vozila A1, A, B ili C i C1 ne smijedvije godine od dana izdavanja voza~ke dozvole,upravljati vozilom na cesti brzinom ve}om od 70 km/h, na cesti namijenjenoj isklju~ivo za saobra}aj motornihvozila i brzoj cesti brzinom ve}om od 90 km/h, odnosno 120 km/h na autocesti, a lakim motociklom40 km/h, niti tim vozilom smije vu}i priklju~novozilo, a ni organizirano prevoziti djecu.Na cesti van naselja voza~ se ne smije vozilomkretati brzinom ve}om od brzine odre|ene saobra}aj-nim znakom postavljenimna cesti. Ako je brzinaograni~ena saobra}ajnimznakom, npr. 60 km/h, ondasmijete voziti tom brzinomdo prve raskrsnice ilido saobra}ajnog znaka kojimse obavje{tavate oprestanku ograni~enja brzineod 60 km/h ili do mjestakoliko je to dopunskomtablom bilo ozna~eno.Na svim cestama brzina kretanja ograni~ava seza sljede}a vozila:• na 80 km/h – za autobuse i autobuse s lakomprikolicom, kao i za teretna motorna vozila ~ija najve}adozvoljena masa nije ve}a od 7.500 kg,• na 80 km/h – za motorna vozila koja vuku prikolicuza stanovanje (karavan) ili laku prikolicu,• na 70 km/h – za autobuse kada se obavlja organiziranprijevoz djece, za zglobne autobuse bezmjesta za stajanje, za teretna motorna vozila ~ija jenajve}a dozvoljena masa ve}a od 7.500 kg i za teretnamotorna vozila sa priklju~nim vozilom,• na 50 km/h – za autobuse s priklju~nim vozilomza prijevoz lica, trolejbuse, gradske autobuse,autobuse koji osim ugra|enih sjedi{ta imaju i odre|enamjesta za stajanje,• na 30 km/h – za traktore,• na 25 km/h – za bicikl i laki motocikl kada sekre}u biciklisti~kom stazom, odnosno trakom,• brzina vozila koje vu~e drugo neispravno voziloograni~ena je na 40 km/h.Posebni uvjeti saobra}aja mogu biti samo privremenogkaraktera, a nikako trajnog karaktera (npr.radovi na cesti, ve}a o{te}enja na cesti, zapreke,kretanje pje{aka po kolovozu i sl.). Kada na cestiprestanu privremeni uvjeti, moraju se ukloniti i saobra}ajniznakovi kojima je brzina bila ograni~ena ispod40 km/h.OBAVEZA Voza~ je du`an prilagoditi brzinu kretanja vozila osobinama istanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozilai tereta, gustini saobra}aja, svojim sposobnostima i trenutnom stanju, takoda vozilo mo`e pravovremeno zaustaviti pred svakom preprekom koju, ukonkretnim uvjetima, mo`e predvidjeti, odnosno da mo`e pravovremenopostupiti prema saobra}ajnom pravilu ili znaku.36 BIHAMK AUTO juni/lipanj 2008.

sirano, ne zapo~nite pritiskanjem papu~ice kva~ila.Kako odrediti brzinu vannaselja?Voziti ve}om brzinom zna~i biti maksimalno koncentrisani imati dobru sposobnost procjene svoje itu|e brzine i me|usobnog razmaka vozila.Da biste mogli odrediti kojom brzinom vozite, morate,prije svega, poznavati propise o brzinama za vo`njuizvan naselja. Ograni~enje brzine vezano je zavrstu ceste po kojoj vozite i cijelo vrijeme vo`nje moratebiti svjesni po kojoj cesti vozite. Ujedno morateuo~avati i percipirati saobra}ajne znakove ograni~enjana cesti.Dakle, da biste mogli odrediti kojom brzinom }etevoziti, trebate:• biti svjesni vlasititih sposobnosti,• prepoznati cestu po kojoj vozite,• pravovremeno uo~avati saobra}ajne znakove,• prilagoditi va{e pona{anje uvjetima vo`nje.Brzina u gradu/naselju?Vo`nja u gradu tra`i od voza~a stalnu pa`nju i koncentraciju,predvi|anje opasnosti, pravovremenouo~avanje i reagovanje, brzo, ta~no, propisno i kontinuiranorje{avanje slo`enih saobra}ajnih situacija, ukojima se mora voziti s potrebnim nivoom me|usobnetolerancije, povjerenja i uva`avanja. Najve}a dopu{tenabrzina vo`nje kojom voza~ smije voziti u naseljuje 60 km/h, odnosno brzinom koja je dopu{tenapostavljenim saobra}ajnim znakom za cijelo naseljeili njegov dio.S obzirom da se u naselju doga|a najvi{e saobra-{aci ili je gust saobra}aj vozila, a posebno ako su nasaobra}ajnici ili uz nju invalidi, djeca ili starije osobe,• kada se na saobra}ajnici ispred vas izvode radovi,• kada se ispred vas na saobra}ajnici nalazi postavljensigurnosni trokut, koji vas upozorava na zaustavljenovozilo zbog kvara na kolovozu,• u susretu s vozilom pod pratnjom ili s pravomprednosti prolaska,• kada se pribli`avate tramvajskom ili autobusnomstajali{tu na kojem je tramvaj ili autobus zaustavljenzbog ulaska ili izlaska putnika,• kada voze}i no}u u naselju prelazite iz osvijetljenogu neosvijetljeno podru~je (npr. tunel, podvo`njak,drvored, neosvijetljena ulica i sl.)• kada se pribli`avate mjestu u ~ijoj blizini se nalazi{kola, dje~ji vrti} ili sli~no,• kada se pribli`avate prelazu ceste preko `eljezn~keili tramvajske pruge,• kada se pribli`avate raskrsnici (npr. upaljeno`uto ili crveno svjetlo na semaforu ili kada na raskrsnicinema saobra}ajnog znaka),• kada su smanjeni uvjeti vidljivosti (ki{a, maglai sl.) ili kada je lo{e stanje ceste (poledica, snijegi sl.),• i u svim ostalim slu~ajevima kada je ugro`enasigurnost saobra}aja ili prijeti opasnost od nastankasaobra}ajne nezgode.Prekora~enjeBrzina kretanja vozila utvr|uje se pomo}u ure|ajaza mjerenje brzine kretanja vozila s ure|ajem ili bezure|aja s grafi~kim ispisom brzine, datuma i vremenaili tahografskog zapisa ili neposrednim pra}enjemvozilom, uz videonadzor.Fotografija i videozapis s podacima o utvr|enojbrzini, tahografski zapis i zapisnik o o~itanju na radaru,slu`e kao dokaz o utvr|enoj brzini kretanja vozila.Zakonom o sigurnosti saobra}aja na cestama Bosnei Hercegovine propisane su sankcije za prekr{ajeu pogledu prekora~enja dopu{tene i neprilago|enebrzine.}ajnih nezgoda, te u odnosu na obilje`ja vo`nje u gradu,~esto ste u situacijama u kojima morate uprkospropisanoj brzini prilogoditi brzinu vo`nje konkretnimuvjetima na cesti.Opravdano se pitate koje su to situacije kada moratepravovremeno smanjiti brzinu vo`nje, odnosno prilagoditibrzinu zbog sigurnosti. To su situacije:• kada se pribli`avate obilje`enom pje{a~komprelazu, ako pje{aci stoje na trotoaru pored prelaza,• kada se pje{aci ili djeca u skupini kre}u desnomstranom kolovoza, a u smjeru vo`nje,• kada vozite saobra}ajnicom, po kojoj se kre}u pje-VO@NJA NEPRILAGO\ENOM BRZINOMPrekr{aj- voza~ koji brzinu kretanjasvog vozila ne prilagodiosobinama i stanjuceste i drugim saobra}ajnimuvjetima tako da vozilone mo`e pravovremenoda zaustavi pred preprekomkoju pod datim uvjetimamo`e da predvidi- voza~ koji smanjibrzinu kretanja vozila do temjere da svojim vozilom pri-~injava smetnje normalnomodvijanju saobra}aja- voza~ koji prilikompokretanja vozila iz mjestanaglo pove}ava brzinukretanja na na~in da dolazido stvaranja prekomjernebuke i {kripeNov~anakazna(KM)KaznenibodoviU slu~aju saobra}ajne nezgodeNov~anakazna (KM)KaznenibodoviZa{titna mjerazabrane upravljanjamotornim vozilom50 - 250 1 ili 2 100 - 300 1 ili 2 do 2 mjeseca30 - 50 - 150 1 do 2 mjeseca40 - 50 - 200 1 do 2 mjesecaBIHAMK AUTO juni/lipanj 2008. 37

PREDSTAVLJAMO “AMK MOSTAR”Opremljeni i moderniu srcu HercegovineAMK “Mostar” radi na prometno-preventivnimaktivnostimai u sklopu togatijesno sura|uje sa policijom,{kolama i ostalim organizacijamakoje se brinu oprometu. Ovaj, jedan odnajopremljenijih i najmodernijihauto-moto klubova uBiH, predstavlja nam njihovgeneralni sekretarAuto-moto klub “Mostar” je pravninasljednik biv{eg Auto-moto dru{tva „Dr. Safet Muji}“ iz Mostara,koje je u najve}em hercegova~kom gradudjelovalo od 1946. do1992. godine. U ratu jeovo dru{tvo uni{teno, dabi se odmah nakon rata,1996. godine, odr`alaobnoviteljska Skup{tina inastavljen rad kluba poddana{njim nazivom –Auto-moto klub “Mostar”.Ovaj klub djeluje napodru~ju grada Mostara,a svojim djelovanjem pokrivai op}ine ^itluk iMe|ugorje.Pove}anjebroja ~lanovaPo{to su prostorije dotada{njeg klubauni{tene u potpunosti, predsjedni{tvokluba je donijelo odluku da se u|e u zajedni~kiaran`man sa osiguravaju}om ku-}om EUROHERC radi izgradnje novogposlovnog kompleksa. Tako je AMK“Mostar” ulo`io svoje zemlji{te i prosto-Romeo ZelenikaSERVIS Osnovne djelatnosti kluba su ~lanstvo iizdavanje me|unarodnih dokumenata povjerenih odstrane BIHAMK-a. U pro{loj godini je klub imao 398~lanova sa ciljem pove}anja u idu}oj godini. Klub usvom vlasni{tvu posjeduje dvije {lep-slu`be, jedanmotor za pomo} na cesti i tri osobna vozila, svekupljeno iz svojih sredstavarije u ru{evnom stanju, a spomenuta osiguravaju}aku}a novac i izgra|ena je poslovnazgrada sa zajedni~kim vlasni{tvomova dva subjekta.AMK “MOSTAR” je u sklopu zgradedobio 150 m2 uredskog prostora i170 m2 radioni~kog prostora – kompletnoure|enog. Ovim potezom smo do-bili najbolje opremljeni klub u BiH.Osnovne djelatnosti kluba su ~lanstvo iizdavanje me|unarodnih dokumenatapovjerenih od strane BIHAMK-a. Upro{loj godini je klub imao 398 ~lanovasa ciljem pove}anja u idu}oj godini.Klub u svom vlasni{tvu posjeduje dvije{lep-slu`be, jedan motor za pomo} naOvaj klub djeluje na podru~ju grada Mostara, a svojimdjelovanjem pokriva i op}ine ^itluk i Me|ugorje38BIHAMK AUTO juni/lipanj 2008.

cesti i tri osobna vozila, sve kupljeno izsvojih sredstava. Klub ima i svoje poduze}ekoje se bavi auto-servisom i tehni-~kim pregledom uz suradnju sa EURO-HERC-om.Preventivne akcijeKlub raspola`e velikim poligonom zaobuku voza~a motornih vozila i tijesnosura|uje sa auto{kolama i ~ak 80% svojihprihoda sam ostvaruje od svojih djelatnostiputem poduze}a i ima ukupnouposlenih osam ljudi. AMK “Mostar”mnogo radi na prometno-preventivnimaktivnostima i u sklopu toga tijesno sura|ujesa policijom, {kolama i ostalimorganizacijama koje se brinu o prometu.Redovito se ogla{ava u medijima vezanoza promet i ostale aktualnosti odinteresa za motorizirane u~esnike uprometu.Klub je 2000. godine izdao besplatnuSARADNJA AMK “Mostar” mnogoradi na prometno-preventivnimaktivnostima i u sklopu toga tijesnosura|uje sa policijom, {kolama iostalim organizacijama koje se brinu oprometu. Redovito se ogla{ava umedijima vezano uz promet i ostaleaktualnosti od interesa za motoriziraneu~esnike u prometuknji`icu pod nazivom Mladi u prometukoju je besplatno dijelio po {kolama uHNK/@. AMK “Mostar” je u sklopusportskih aktivnosti organizirao kartingutrke i tri brdske utrke, a ~lanice klubasu u~estvovale na `enskom Auto-rallyuu Tuzli.AMK “Mostar” je od 2001. godinepristupio u punopravno ~lanstvo BI-HAMK-a. ^elni{tvo kluba je sura|ivalona dono{enju vi{e zakona vezani uz prometna svim razinama u BiH.LI^NA KARTAIme: Auto-moto klub „Mostar“Tel:036/ 323-245Fax: 036/ 324-645E-mail: amk-mostar@tel.net.baTajnik: Romeo ZelenikaKupJadranaBIHAMK AUTO juni/lipanj 2008. 39

SAOBRA]AJ EUZone smanjeneemisije izduvnih gasovaU velikim evropskim gradovima vlada i veliki saobra}ajni haos, o ~emu se raspravljalo i naposljednjem sastanku FIA Eurosavjeta krajem aprila 2008. godine u Antverpenu, na kojem je bioprisutan i predstavnik BIHAMK-a. Poku{avaju se prona}i adekvatna rje{enja kojima bi seograni~io saobra}aj u centralnim zonama. Evo primjera LondonaKAKO TO RADE DRUGI: Pove}anjem mobilnosti usvijetu mijenjaju se i uslovi cestovnog saobra}aja, dolazido pove}anja frekvencije sabra}aja posebno uu`im gradskim jezgrima razvijenijih evropskih gradova,koje za rezultat imaju pove}anu emisiju {tetnih izduvnihmaterija. Iz tog razloga izuzetno zagu{enje saobra}ajai za{tita `ivotne sredine postali su jedan od glavnihproblema u svim evropskim zemljama i tema okojoj se raspravljalo i na posljednjem sastanku FIAEurosavjeta krajem aprila 2008. godine u Antverpenu,na kojem je bio prisutan i predstavnik BIHAMK-a. Relevantneinstitucije i organizacije koje se bave problemomsaobra}aja, poku{avaju prona}i adekvatna rje-{enja kojima bi se ograni~io saobra}aj u centralnim zonama.Jedan od takvih na~ina je i uvo|enje sistemanaplate za vo`nju u samom centru grada, kao i naplataza vo`nju komercijalnim vozilima sa dizel motorimakoji ne udovoljavaju standardima dozvoljene koncentracije{tetnih izduvnih materija.NAPLATA ULASKA U CENTRALNU ZONU LONDO-NA: U februaru 2003. godine Grad London zapo~eo jesa naplatom ulaska i vo`nje u centralnoj zoni Londo-40 BIHAMK AUTO juni/lipanj 2008.

na, a u februaru 2007. godine centralna zona pro{irenaje prema zapadu. Navedena zona djeluje kao cjelina,sa istom cijenom takse, istim popustima i osloba|anjemod pla}anja bez obzira u kojem dijelu zonese vozite.Iznos takse za vo`nju i parkiranje u ovoj zoni je jedinstvenza sva vozila i iznosi 8£. Naplata se vr{i zaperiod vo`nje od 07.00 do 18.00 sati od ponedjeljkado petka, isklju~uju}i dane vikenda i svih dr`avnih praznika,osim perioda od 25. decembra do 01. januara.Kada platite dnevnu taksu, mo`ete ulaziti i izlaziti iz zoneonoliko puta koliko trebate u toku tog dana.Na ulazu su postavljeni saobra}ajni znakovi kojivas upozoravaju da ulazite u zonu naplate u centralnomjezgru grada. U centralnoj zoni u kojoj se vr{i naplatavo`nje nema naplatnih rampi, niti naplatnih ku-}ica. Postoji vi{e na~ina pla}anja takse: online, SMSporukom (isti dan), gotovinom u trgovinama i benzinskimstanicama sa znakom za naplatu, na automatima,telefonom (u danima vikenda), te po{tom (10dana prije). Pla}anje takse mo`e se izvr{iti unaprijedza mjesec ili godinu uz odre|ene popuste.Ukoliko niste platili taksu za vo`nju u u`em gradskomjezgru Londona (isti dan ili sutradan), platit }etekaznu od 120£, koja }e biti umanjena na 60£ akoplatite u roku od 14 dana, odnosno uve}ana na 180£ako ste prekora~ili rok od 28 dana. Kaznu mo`ete platitipo{tom, telefonom ili online.Prema klasifikaciji vozila odre|ene vrste prevoznihsredstava oslobo|ena su pla}anja takse (bicikli, motocikli,taksi vozila, hitna pomo}, vozila koja voze invalidnalica, autobusi sa devet i vi{e sjedala), dok nekaostvaruju 100% popust na pla}anje:– Vozila sa elektropogonom– Tricikli– Vozila koja koriste alternativna goriva– Vozila pomo}i na cesti– Vozila koja koriste invalidne osobeStanovnici u`eg gradskog jezgra ostvaruju popustod 90% s tim da moraju registrirati i sebe i svoje vozilou Transport for London.Sredstva prikupljena od naplate u centralnoj zonikoriste se za pobolj{anja saobra}ajno-transportnog sistemaLondona (pove}anje broja gradskih autobusa iautobuskih linija, pove}anje sigurnosti cestovnog saobra}ajau gradu, pobolj{anje pje{a~kih i biciklisti~kihstaza i dr.) {to uti~e da grad London bude bolje, ~istijei sigurnije mjesto za `ivljenje.ZONA SMANJENE EMISIJE IZDUVNIH GASOVA:Osim naplate takse u centralnoj zoni Londona, GradLondon, odnosno Transport for London od 08. februaraove godine zapo~eo je s naplatom takse u Zonismanjene emisije izduvnih gasova, koja obuhvataznatno ve}u povr{inu Londona 50 km x 40km.U navedenoj zoni vr{i se naplata takse svim komercijalnimvozilima koje pokre}u dizel motori koji nisuu skladu sa zadovoljavaju}im standardima emisijeizduvnih gasova (dizel motor Euro III i Euro IV).Pri pla}anju takse nema izuzetaka za stanovnike,invalide ili prekomorske posjetioce ni za jednu kategorijuvozila koja podlije`u pla}anju. Prekomorski posjetiocisvoja vozila moraju da preregistruju kod Transportfor London – TfL najmanje dvije sedmice prije putovanja,~ak i ako zadovoljavaju standarde emisije izduvnihgasova. Formulari za registraciju vozila za ulazak u Zonusmanjene emisije i osnovne informacije o istom dostupnesu na web sajtu TfL www. Tfl.gov.uk/lezlondon,kao i putem telefona +44 (0) 207 310 8998.Kada jednom platitite tokom dana, mo`ete vozitiunutar zone onoliko puta koliko `elite tog dana. Dnevnovrijeme tarifiranja ra~una se od pono}i do pono-Tip vozila i definicijeTe`i kamioniTe`i dizel motori kojiprelaze 12 tona BTV*,uklju~uju}i teretnavozila, karavane idruga posebna vozilaManji kamioniTe`i dizel motori izme|u3,5 i 12 tona BTV*,uklju~uju}i teretna vozila,karavane i drugaposebna vozilaAutobusi i kombibusiPutni~ki dizel motori savi{e od 8 sjedala +voza~evo sjedi{te kojiprelaze 5 tona BTV*Ve}a kombi vozilaDizel motori izme|u1,205 i 12 tona BTV*imotori karavana iambulantna vozilaizme|u 2,5 i 3,5 t BTV*MinibusiPutni~ki dizel motori savi{e od 8 sjedala +voza~evo sjedi{teispod 5 tona BTV*Datum odkada po~injenaplata4. februar2008.Euro III3. januar2012.Euro IV7. juli 2008.Euro III3. januar2012.Euro IV4. oktobar2010.Euro III}i. To zna~i da }ete morati platiti taksu za dva dana,ako ste u{li u zonu prije pono}i i napu{tate je poslijepono}i.Ako je vozilo u zoni identifikovano kao vozilo kojene udovoljava LEZ standardima emisije i dnevne taksenisu pla}ene, mo`e biti izdato upozorenje o kaznenojtaksi vlasniku registrovanog vozila.TfL radi zajedno sa evropskim agencijama za povratakdugova i ima uspostavljenu vezu sa mnogimevropskim agencijama za licenciranje vozila, tako dase kazne protiv vozila registrovanih van GB mogu uvijekizdati i naplatiti.Preporu~eni standardi emisijeSva Euro III vozila udovoljavaju LEZ** standard.Od 4. februara 2008. standard Zone smanjene emisije je motorEuro III (koncentracija {tetnih izduvnih gasova).Vozila koja su prvi put registrovana poslije 1. oktobra 2001.godine imaju Euro III motore i zadovoljavaju standarde LEZ**emisije.Vozila koja ne zadovoljavaju standarde emisije mogu semodificirati u skladu sa standardima Euro III.Vozila koja ne zadovoljavaju standarde emisije trebaju platitidnevnu taksu ako koriste ceste u LEZ**.Od januara 2012. preporu~eni standardi emisije }e porasti nanivo motora Euro IV. Sva Euro IV vozila zadovoljavaju LEZ**standarde.Vozila koja su prvi put registrovana poslije 1. oktobra 2006.godine imaju Euro IV motore i zadovoljavaju standarde LEZ**emisije.Vozila koja ne zadovoljavaju standarde emisije mogu semodificirati u skladu sa standardima Euro IV.Vozila koja ne zadovoljavaju standarde emisije trebaju platitidnevnu taksu ako koriste ceste u LEZ**.Sva Euro III vozila udovoljavaju LEZ** standard.Vozila koja su prvi put registrovana poslije 1. januara2002. godine imaju Euro III motore i zadovoljavajustandarde LEZ** emisije.Vozila koja ne zadovoljavaju standarde emisije mogu semodificirati u skladu sa standardima Euro III za {tetnematerije.Vozila koja ne zadovoljavaju standarde emisije trebajuplatiti dnevnu taksu ako koriste ceste u LEZ**.* BTV – Bruto te`ina vozila ** LEZ – zona smanjene emisije izduvnih gasovaBIHAMK AUTO juni/lipanj 2008. 41

VREMEPLOV ASTON MARTIND`entlmeniz snovaGospodsko auto za gospodina. I kad ~ovjek za|e u godine i po~nerazmi{ljati o tome {ta je sanjao, kroz taj san, ki{nom cestom kroz Toskanu,Midlands ili Provansu uvijek pro|e ugla|eni gospodin u Aston Martinu,za{titnom znaku gospodskogOno {to nema cijenu je osje}aj da pored auta imate i umjetni~ki predmet46 BIHAMK AUTO juni/lipanj 2008.

Pi{e: Ahmed Buri}JAMES BOND Njegova popularnostrasla je uporedo s popularno{}umodela DB, “klasi~nog” Aston Martina,onog koji se pro{etao filmskimplatnom u filmovima Goldfinger(1964.) i Thunderball (1965.)Postoje dvije vrste snova: oni koji se moguostvariti i za kojima ~ovjek ide ~itav`ivot, rade}i sve u prilog svome cilju, kojina kraju mo`e ispasti dosegljiv, i oni zakoje unaprijed zna da od njih ni{ta nema, ali sevrzmaju po glavi, ~ak i kad se radi o najtrezvenijimi najumnijim ljudima. Zato, valjda, i podnosimo paradoksalnesituacije da ~ovjek koji u 41. godini nemavoza~ku dozvolu, iz broja u broj podsje}a voza-~e na stare i zaboravljene modele automobila, pletu}io njima neke svoje sentimentalne pri~e.Tako je i moj otac, ~ovjek koji je zavirio u du{uhiljada automobila, lije~e}i ih i produ`uju}i im `ivot,kad bi ga po stoti put pitali - “Ismete, bogati mi recikoji je najbolji auto?”, prvo o{acovao sugovornika,pa onda odgovorio. Ako bi to bio neko za kogabi procijenio da i nije ba{ za kakve velike pri~e, ondabi spomenuo neko od standardnih njema~kih vozila,taj neko ko i nije postavio su{tinsko pitanje bizaklju~io “pa ja, [vabo je [vabo”, i tako bi se pri~azavr{ila. Kad bi stari zaklju~io da se radi o kakvompoznavaocu po~ela bi pri~a o novim modelima Renaulta,Mercedesa ili BMW-a kad bi pitanje postavioneko doista blizak i vrijedan odgovora, odgovorbi bio uvijek isti: “Aston Martin.” I obja{njenje: “Svese pravi rukama.”Engleska manufaktura koju je 1913. ustanovio~ovjek koji se zvao Lionel Martin, kod mjesta AstonClinton u pokrajini Buckinghamshire, slavu jezaradila luksuznim automobilima od, koji su se trebalipo~eti proizvoditi 1915. godine. Nakon izbijanjaPrvog svjetskog rata, stvar je morala malo sa~ekatijer je ma{inerija prodata avijaciji. Nakon toga,kompanija je o`ivjela, i 1922. po~ela je proizvodnjaautomobila za trke u Francuskoj i ru{enje brzinskihrekorda. Aston Martin je uvijek zadr`ao tu ekskluzivisti~kunotu: i kad se propadalo, valjalo je znatida se to radi d`entlmenski. Firma je, naravno, bankrotirala,a kupljena je ponovo nekoliko godina kasnije- Bill Renwick i Augustus (Bert) Bertelli kupilisu s jo{ nekoliko investitora firmu i napravili Buzzbox,model koji je i danas `iv. Bertelli, bolesnik zatrkama i sjajan voza~, stalno je inovirao, {to je rezultiralouspjesima na trkama poput Le Mansa iliMille Miglia, ali uvijek se bilo na ivici bankrota. Izgledada pravi d`entlmen, a ime Aston Martin, definitivnozaslu`uje taj kompliment, mora `ivjeti navisokoj nozi, ~ak i ako ponekad osvane praznihd`epova. Tako je bilo i 1932. kad je ponovo do{lodo kokuzluka. Kompaniju je preuzeo Sir Arthur Sutherland,a 1936. su odlu~ili da po~nu raditi samoputni~ke automobile, kojih su do izbijanja Drugogsvjetskog rata napravili oko 700, da bi se za rataopet bavili proizvodnjom dijelova za avione.Godine 1947. David Brown Limited ga kupuje ipo~inje nova era. Nekako istovremeno, biv{i agentobavje{tajne slu`be Ian Fleming, po~inje kreirati fikcijskilik baziran na stvarnim doga|ajima. Radi se,naravno, o agentu bez mane i straha, koji ima kodnuoznaku 007, i rje{ava najkompliciranije obavje-{tajne probleme. Dobio je ime Bond, James Bond,a njegova popularnost rasla je uporedo s popularno{-}u modela DB, “klasi~nog” Aston Martina, onog kojise pro{etao filmskim platnom u filmovima Goldfinger(1964.) i Thunderball (1965.), i to je bio taj modelkoji je moj otac toliko volio. Prvi ga je na filmuprovozao, a ko bi drugi, nego sir Thomas Sean Connery,{to je puno ime i titular ~ovjeka koji je ro|enkao sin ~ista~ice i voza~a kamiona iz Edinbourgha,a kojeg znamo kao jednu od najzna~ajnijih gluma~kihpojava druge polovine 20. stolje}a.Da, tako je to. Gospodsko auto za gospodina.I kad ~ovjek za|e u godine i po~ne razmi{ljati o tome{ta je sanjao, kroz taj san, ki{nom cestom krozToskanu, Midlands ili Provansu uvijek pro|e ugla-|eni gospodin u Aston Martinu, za{titnom znakugospodskog.Henry Ford, jedna od najva`nijih li~nosti izgradnjeameri~kog kapitalizma i autoindustrije, umro je mnogoprije nego {to je kompanija koju je osnovao, udevedesetim godinama pro{log stolje}a, kupila AstonMartina. Ali, brzo su ga i prodali. Prvo sirijskommilijarderu, a potom kuvajtskim investitorima. Danasse procjenjuje da u Aston Martinu imaju firmuvrijednu oko milijardu dolara, i da je od 1955. proizvedeno13.000 automobila. Ali, to su samo brojke.Ono {to nema cijenu je osje}aj da pored auta imatei umjetni~ki predmet. Ako je ijedan automobil komadumjetnosti, onda je to Aston Martin. Stari jeimao pravo.BIHAMK AUTO juni/lipanj 2008. 47

BIHAMK SPORTOtvaranje sezone u UstikoliniUsubotu i nedjelju, 31. maja i 1. juna 2008.godine, u Ustikolini kod Gora`da odr`ana jeprva ovogodi{nja autotrka na brdskimstazama koja je bodovana za [ampionat BiH.Brojni ljubitelji ove sportske discipline su, nakonjednogodi{nje pauze u organizaciji, ponovo imalipriliku da u`ivaju u uzbudljivim vo`njama 32takmi~ara iz cijele Bosne i Hercegovine. Takmi~enjeje u prisustvu velikog broja gledalaca ipredstavnika medija otvorio premijer Bosankopodrinjskogkantona Salem Halilovi}. Trka jeodr`ana u predvi|enoj satnici, po veoma povoljnimvremenskim uslovima.Treba ista}i da su veliki favoriti u svojimklasama, Suad Hota i Bakir Had`i}, iz tehni~kihrazloga bili prinu|eni da odustanu. Osim toga,takmi~aru Goranu Miljkovi}u iz AMK “Banja Luka”je umalo izgorjelo takmi~arsko vozilo na stazi, te jespa{eno samo prisebnom reakcijom sudije namjestu izlijetanja, a takmi~ar Sahib Huseinpahi} izAMK “Zenica No 1” je zavr{io “na krovu”. Sre}om,svi takmi~ari su pro{li bez ozlijeda i nadamo senjihovom brzom povratku u formu, te da nastavepostizati rezultate na koje smo ve} navikli.Tre}a po redu Brdska trka „Ustikolina“ bit }ezapam}ena po dobroj organizaciji, ali i po, blagore~eno, iznena|uju}im rezultatima vo`nji pojedinihtakmi~ara. To je rezultiralo sa ~ak tri `albe `iriju,koje su samo potvrdile ovu konstataciju. Auto-motoklub Bosansko-podrinjskog kantona, organizator,ima ozbiljne ambicije i planove za organizacijume|unarodnih brdskih trka koje }e se bodovati za{ampionate Srbije, Makedonije i Crne Gore. To }eih, u svakom slu~aju, dodatno obavezati na jo{ve}u ozbiljnost u organizaciji, {to }e se moratipostizati ja~om regionalnom saradnjom po pitanjurazmjene sportskih funkcionera i dodatnomedukacijom aktuelnih sportskih funkcionera.U Grupi N – Klasa 1 trijumfovao je takmi~arGoran Doj~inovi} iz AMRC „Fortuna“ Banje Luka, aispred Sarajlija Zakir Okovi} i Mirsad U{tovi} (AMK„Pro sport“). Takmi~ar Ranko [unki} iz AMK „BanjaLuka“ bio je najbolji u Grupi N – Klasa 2, drugoplasiranije bio Davor Domazet iz Sarajeva (AMK „Prosport“), dok se Emir Burlovi} (AK „ArcRacingSarajevo) morao zadovoljiti tre}im mjestom. U GrupiH – Klasa 12 najbolje rezultate je postigao takmi~arBojan Simi} iz AMK „Banja Luka“ ispred NihadaAlikadi}a (AMK „Pro sport“), a jedini Tuzlak MirsadKrainovi} svojim rezultatom osigurao je plasman natre}e mjesto.Takmi~ar Vladimir Ili} iz AMK „Banja Luka“ bio jenajbolji u Grupi H – Klasa 13, drugoplasirani je bioEngin Be{irevi} iz Sarajeva (AK „ArcRacing“Sarajevo), dok se jedini takmi~ar iz VlaseniceNinoslav Nino Deliba{i} plasirao na tre}e mjesto.Mladen [olji} (AK „Optima“ Modri~a), u konkurentnijemvozilu nego {to je to bio slu~aj do sada,opravdao je o~ekivanja i osvojio prvo mjesto u GrupiH – Klasa 14, ispred takmi~ara Darija Bilo{a (SAK„Prodriver“ Banja Luka) i tre}eplasiranog @eljkaKuki}a iz AMK „Banja Luka“.U najja~oj klasi, kako je popularno zovu, ilipunim nazivom Grupa ST-Klasa 11 / Grupa H-Klasa15 trijumfovao je Miroslav Josipovi} (AK „Optima“Modri~a), Damir Ljubi} (AMK „Rebac“ ^apljina) je„na krilima“ novog takmi~arskog vozila osvojiodrugo mjesto, ispred Adisa Muja~i}a iz AMK „ZenicaNo 1“. U konkurenciji klubova najvi{e bodova jepripalo AMK „Banja Luka“, a slijede drugoplasiraniAK „Optima“ Modri~a i tre}eplasirani AMK „Prosport“ Sarajevo. Treba jo{ napomenuti da je ekipasponzora „Miljkovi} petrol“ iz Banje Luke bilanajbolja u ovoj konkurenciji, drugoplasirana je bilaEkipa sponzora „Rafinerija ulja Modri~a“, dok jetre}e mjesto pripalo ekipi sponzora pod nazivom„Agro{ped Man servis“ Banja Luka. Najbr`i takmi~arje bio Ranko [unki} (AMK „Banja Luka“), a drugomjesto u generalnom plasmanu je pripalo MiroslavuJosipovi}u iz AK „Optima“ Modri~a, dok je njegovklupski kolega Mladen [olji} osvojio tre}e mjesto.Naredna brdska trka koja }e se bodovati i za[ampionat BiH je FIA CEZ Brdska trka „Lov}en2008“ (Crna Gora) koja }e se odr`ati 12. i 13. jula2008. godine, a sedam dana kasnije odr`at }e seBrdska trka „Vlasenica 2008“, koja }e se, tako|e,bodovati za [ampionat BiH.48BIHAMK AUTO juni/lipanj 2008.

Rezultati Auto-slaloma“Zenica 2008”KLASA 1Alija Karaba{i} (SAK „Komotin“ Jajce)Adnan Alikadi} (AMK „Pro sport“ Sarajevo)Adis Julard`ija (ZAK Zenica)KLASA 2Ivica Mali} (SAK „Komotin“ Jajce)Muamer Julard`ija (AMK EMM Jajce)Amir Hrnji} (AMK EMM Jajce)AUTO-SLALOM “ZENICA 2008”Odli~na organizacija ivelika posje}enostUsubotu, 10. maja 2008. godine, u Zenici jeodr`an „Auto-slalom Zenica 2008“ – prvaovogodi{nja sportska manifestacija koja sebodovala za [ampionat BiH. Ovu sportskumanifestaciju je karakterisala odli~na organizacija,izuzetan odziv takmi~ara, velika posje}enost i boljiinteres medija nego proteklih godina. Nastupilo je44 takmi~ara iz cijele Bosne i Hercegovine. „Auto--moto klub Zenica 1946“ – organizator ovogtakmi~enja, je dobio odli~nu ocjenu delegataBIHAMK-a koji je pratio regularnost takmi~enja. Izovog kluba je nastupilo najvi{e takmi~ara, ali su,ipak, bili najuspje{niji takmi~ari iz Sportskogautokluba „Komotin“ iz Jajca, koji su tako nastaviliseriju uspje{nih nastupa koja traje ve} godinama.Treba napomenuti da je ovaj klub organizatorpredstoje}e Auto-slaloma „Plivska jezera“ koja seodr`ava 15. juna 2008. godine u Jajcu.KLASA 3Emir Fazli} (AMK „Ilija{“)Franjo Deljak (SAK „Komotin“ Jajce)Mirza Srebrenica (ZAK Zenica)EKIPE SPONZORAKOMOTIN JajceNERDENT JajceMER-KUNI] JajceSHOT ZenicaBP HASANALKLUBOVISAK „Komotin“ JajceAMK „Ilija{ZAK ZenicaELEKTROMOTOMEHANIK JajceTUZAMK TuzlaAMK BR^KO DISTRIKT BIHOLD TIMER SHOWVeterani u SarajevuOld Timer Club „Sarajevo“, na ~elu sa Nedimom Husi-}em, organizovao je [este susrete ljubitelja oldtimerapod nazivom „Osmijeh za BiH“. Na ovoj zna~ajnojmanifestaciji tokom koje je do brojnih Sarajlija dopro dahpro{losti i divnih uspomena, nastupilo je preko 50 posada izKupJadranana{e zemlje, Njema~ke, Crne Gore, Slovenije, Hrvatske,Ma|arske, Srbije i Kosova. Za najljep{eg, prema mi{ljenjuprisutnih, progla{en je MG iz 1955., vlasnika Borisa Lozi}a izSolina, koji je odnio i nagradu `irija za najoriginalniju posadu.Najstarije izlo`eno vozilo bio je Buik iz 1922. godine.BIHAMK AUTO juni/lipanj 2008. 49

BIHAMK SPORTUSPJESIMiljevi} i Bilo{ vrlo dobri u Makedoniji,PREVENTIVAOkovi} i Osenk odli~ni u HrvatskojTokom mjeseca maja neki od na{ihtakmi~ara su nastupili na trkama uMakedoniji i Hrvatskoj i potvrdili opredjeljenjei ozbiljnost svojih ambicija za nastup u[ampionatu FIA Centralnoevropske zone, odnosnoEvropskog {ampionata u brdskim trkama (IHCC).Radi se, ujedno, i o afirmaciji na{e zemlje i sportana me|unarodnom planu, te sa sigurno{}umo`emo konstatovati da su na{i predstavnici biliuzorni „ambasadori“. Takmi~ari iz Banje Luke,Boris Miljevi} i Dario Bilo{ (SAK „Prodriver“) jedinisu od na{ih takmi~ara nastupili na IHCC Brdskojtrci „Vodno“ (Skopje), koja je odr`ana prvogvikenda u maju. Boris Miljevi} je svojom Formulom3, u izuzetno jakoj konkurenciji, osvojio drugomjesto u svojoj klasi i {esto mjesto u generalnomporetku svih takmi~ara, dok se Dario Bilo{ moraozadovoljiti {estim mjestom u svojoj klasi.Sedam dana kasnije, na Brdskoj trci „NagradaMala~ke“ (Split) koja je bodovana za [ampionatFIA Centralnoevropske zone i Evropski {ampionat ubrdskim trkama (IHCC) na{ takmi~ar DavorDomazet iz AMK „Pro sport“ Sarajevo osvojio jeprvo mjesto u Grupi N-2000 i drugo mjesto uSAOBRA]AJNO-OBRAZOVNA TAKMI^ENJABoris Miljevi}cjelokupnoj grupi N. Na ovom takmi~enju sunastupili jo{: Hrvoje Jugovi} (AK „Optima“Modri~a), kao i takmi~ari iz Sportskog autokluba„Prodriver“ Banja Luka: Dario Bilo{ (~etvrto mjestou svojoj klasi) i Boris Miljevi} (drugi u svojoj klasi ipeti u generalnom poretku svih takmi~ara).Mjesec maj su u sportskom smislu „za~inili“na{i takmi~ari Zakir Okovi} i @elimir Osenk iz AMK„Pro sport“ (Sarajevo). Ova posada je nastupila natradicionalnom 35. Croatia Delta Rallyju, koji jeodr`an u Zagrebu od 22. do 24. maja 2008. godine.Osvojili su prvo mjesto u klasi N1.Tokom maja su odr`ana preostalasaobra}ajno-obrazovna takmi~enja u okviruovogodi{njeg ciklusa u koji je, premaprocjenama Stru~ne slu`be, bilo uklju~eno vi{e od25.000 u~enika osnovnih {kola iz cijele Bosne iHercegovine. Jedno od najmasovnijih ovogodi{njihtakmi~enja odr`ano je 22. maja u Te{nju. Auto--moto klub “Te{anj” – organizator, potrudio se daOkon~anciklus takmi~enjaokupi u~enike iz ve}ine osnovnih {kola Zeni~kodobojskogkantona i da sve protekne u najboljemredu.U subotu, 24. maja, istovremeno su odr`anatakmi~enja na tri lokaliteta: Jablanica, Grude iKiseljak i to za u~enike sa podru~ja Hercegova-~ko-neretvanskog kantona, Zapadnohercegova-~kog kantona i Srednjebosanskog kantona.Posljednje takmi~enje je odr`ano posljednjeg danamjeseca maja u Br~kom. Auto-moto klub “Br~koDistrikt BiH” je uspje{no organizovao selekcionotakmi~enje za u~enike, po ~emu postaje prepoznatljivna ovim podru~jima, a i {ire. Treba ista}i da jeovim takmi~enjima okon~an Dvanaesti ciklussaobra}ajno-obrazovnih takmi~enja, koja su izgodine u godinu sve masovnija i popularnija.50BIHAMK AUTO juni/lipanj 2008.