struka i praksaISI, FWI, FFMC1208040Zadar, 1.6. - 12.9.2007.01 6 11 16 21 26 31 36 41 46 51 56 61 66 71 76 81 86 91 96 101ISI FWI FFMCdaniSlika 1. Dnevne vrijednosti FWI, ISI i FFMC za razdoblje od 1. lipnjado 13. rujna 2007. godine za glavnu meteorološku postaju ZadarPrimjeripromjenevegetacije napodručjimakoja su bilaviše putaspaljena30.8.2007.ZaključakAnaliza kornatskog požara ukazala je na stvaranje promijenjenogbiljnog pokrova u kojem osnovu čine travne sastojinena područjima koja su više puta zahvatili požari. Takav gorivimaterijal pokazuje sasvim drugačija svojstva od gorivog materijalanastalog u makiji ili borovoj šumi što se tiče brzine otpuštanjavlage koju sadrži. Time se drastično skraćuje vrijemepostizanja »lake zapaljivosti« od nekadašnjih više od 30 danana dvadesetak dana. Moguće da je to vrijeme i kraće (oko 2-5dana) ali to bi morao biti predmet daljnjih istraživanja. Ovakavgorivi materijal uz dodatne povoljne efekte kao što su konfiguracijaterena i nadasve posebni vremenski uvjeti može izazvatineočekivane efekte u ponašanju vatre. Da su vremenski uvjetiiznimni čimbenik već smo ukazivali, ali tek detaljnom analizomkornatskog požara razjašnjeno je neko već i prije (pisano i uVatrogasnom vjesniku) uočeno neočekivano ponašanje vatre.M. V.(U članku su korištene spoznaje iz izvješća o kornatskom požaru i predavanja održanog 5. ožujka 2009. u Makarskoj)SPLIT MAKARSKA DUBROVNIKrazdoblje dana razdoblje dana razdoblje dana30. 12. – 9. 1. 11 30. 12. – 9. 1. 11 31. 12. – 10. 1. 1121. 2. – 1. 3. 10 21. 2. – 2. 3. 116. 3. – 15. 3. 10 6. 3. – 15. 3. 104. 5. – 20. 5. 17 21. 4. – 30. 4. 10 13. 4. – 25. 4. 1331. 5. – 10. 6. 11 7. 5. – 20. 5. 14 4. 5. – 9. 6. 3711. 6. – 24. 6. 14 31. 5. – 10. 6. 11 11. 6. – 28. 6. 181. 7. – 10. 7. 10 1. 7. – 11. 7. 11 30. 6. – 11. 7. 1218. 7. – 28. 8. 42 17. 7. – 1. 9. 47 17. 7. – 28. 8. 439. 9. – 18. 9. 10 9. 9. – 29. 9. 2120. 9. – 30. 9. 1117. 10. – 26. 10. 10 17. 10. – 27. 10. 11Broj uzastopnih dana s količinom oborine ≤ 0.1 mm, za postaje Split-Marjan,Makarska i Dubrovnik za 2000. godinuTablica 1. Za razdoblje od 9. do 30. kolovoza 2007. za postaju Zadarmj dant RV V P(°C) (%) (m/s) (mm)FFMC DMC DC ISI BUI FWI DSR opasnost8 9 23.5 83 2 1.0 79.1 75.6 643.9 1.6 116.9 8.5 1.20 umjerena8 10 19.4 91 2 18.6 27.9 34.4 530.7 0.0 59.2 0.0 0.00 mala8 11 22.6 69 2 5.6 48.5 22.6 513.5 0.2 40.7 0.3 0.00 vrlo mala8 12 26.9 57 2 0.2 77.8 25.1 521.3 1.4 44.8 3.9 0.30 vrlo mala8 13 26.2 69 3 0.0 83.5 26.8 529.0 3.8 47.6 10.3 1.69 mala8 14 28.4 57 3 0.0 87.0 29.5 537.2 6.1 51.8 15.8 3.59 umjerena8 15 28.9 66 2 0.0 87.1 31.6 545.4 4.3 55.1 12.4 2.35 umjerena8 16 28.4 57 3 0.0 87.5 34.2 553.5 6.5 59.2 17.8 4.47 umjerena8 17 30.0 64 2 0.0 87.6 36.5 561.9 4.6 62.8 14.1 2.95 umjerena8 18 29.6 48 3 0.0 89.2 39.8 570.2 8.3 67.8 22.7 6.86 umjerena8 19 28.2 60 3 0.0 88.6 42.2 578.3 7.7 71.4 22.2 6.57 umjerena8 20 26.5 49 3 0.0 88.7 45.1 586.1 7.8 75.7 23.0 6.99 umjerena8 21 26.2 71 5 0.1 86.4 46.7 593.8 13.9 78.1 34.8 14.53 velika8 22 27.2 71 3 2.0 78.1 43.9 601.7 2.1 74.2 8.2 1.12 mala8 23 30.8 57 2 0.2 86.4 46.7 610.2 3.9 78.4 14.1 2.95 umjerena8 24 26.2 71 5 0.0 86.3 48.3 618.0 13.6 80.9 34.8 14.59 velika8 25 27.0 73 4 0.0 86.0 49.9 625.8 8.1 83.2 24.9 8.04 umjerena8 26 28.6 62 3 0.0 86.6 52.2 634.0 5.8 86.6 20.0 5.46 velika8 27 29.6 56 3 0.0 87.8 55.0 642.3 6.8 90.6 23.0 7.01 velika8 28 32.1 41 2 0.0 90.7 59.1 651.1 7.2 96.3 24.8 7.98 velika8 29 28.0 53 4 0.0 89.9 61.9 659.1 14.0 100.3 39.4 18.11 velika8 30 28.3 61 6 0.0 88.5 64.3 667.2 31.8 103.6 66.6 45.98 velika8 31 21.2 72 3 0.0 85.7 65.6 674.0 5.1 105.5 20.2 5.57 velika12 vatrogasni vjesnik / svibanj 2009.
struka i praksaTipizacija vatrogasnih intervencijaJedinstvena i jednoznačnatipizacija vatrogasnihintervencija vrlo je važnau izradi standardnih operativnihpostupaka na vatrogasnimintervencijama (SOPI)budući da predstavlja jednuod osnova za definiranje nazivatipskih intervencija zakoje je potrebno izrađivatiSOPI-je.Osim osnovne podjele intervencijapo vrsti događajakoja je sažeta u osnovna tritipa, a to su:– POŽARI– TEHNIČKE INTERVENCIJE– OSTALOizvedena je predložena tipizacijavatrogasnih intervencijakoja prema mišljenjimai iskustvima daje preciznijupodjelu od dosadašnjih.Ona u konačnici pri izradirazličitih statističkih, ali i svihostalih analiza potrebitih usvrhu kako zaštite od požara,tako i u analizi svih drugih vrstaintervencija (koja se usputrečeno na razini RepublikeHrvatske službeno, kvalitetno,potpuno, na jedinstven ipropisan način ne evidentiraju,osim na najnižoj razinivatrogasnih postrojbi) gdjevatrogasci također sudjelujukao vrlo važan segment zaštitei spašavanja i mogu imativažnu ulogu u različitim planovimaaktivnosti i time utjecatina izbjegavanje sličnihdogađaja u budućnosti.Preciznom tipizacijom vatrogasnihintervencija i njihovomanalizom mogu seodrediti i načini postupanjau pojedinim situacijama sobzirom na učestalost pojavaodređenih vrsta događaja.Tako je osim standardnogtipa POŽAR OBJEKTA odmahna drugo mjesto stavljen PO-ŽAR INDUSTRIJSKOG POSTRO-JENJA kod kojeg se kvalitetnomanalizom, a onda i ukazivanjemna moguće propuste moguspriječiti buduće potencijalnoopasne situacije koje imaju zaposljedicu velike materijalneštete, ljudske žrtve, ali koje istotako mogu predstavljati velikuopasnost za okoliš.Zatim su tu POŽARI PRO-METNOG SREDSTVA pa izanjih POŽARI OTVORENOGPROSTORA čiji intenzitet odnosnoučestalost u najvećojmjeri još uvijek više ovisi ometeorološkim prilikama,ljudskoj nepažnji, a manje odulaganja u preventivu i provođenjemjera koje proizlazeiz kvalitetnih, a time i realnihprocjena ugroženosti i planovazaštite od požara.Novi tip intervencije je EKS-PLOZIJA S POŽAROM.Iskustveno znamo da umnogim slučajevima iza eksplozijenastaje požar, ali nužnone uvijek tako da je kao tipintervencije dodana EKSPLO-ZIJA S POŽAROM.Eksplodirati može npr. parau kotlu i izazvat će mehaničkaoštećenja, ozljede, ali nećeizazvati požar.Isto tako iz iskustva se znada čak niti nakon eksplozijeplina u/iz plinske boce osimmehaničkih oštećenja objektane mora nužno doći i dopožara, tako da se kod eksplozijanakon kojih požara nema,intervencija svodi na raščišćavanjeruševina, oslobađanjeunesrećenih, detekciju plina isl. i kao takva svrstava u ostaletehničke intervencije.Zatim OSLOBAĐANJE UPROMETNIM NESREĆAMA kaonovi tip tehničke intervencije,ali koji u stvari objedinjuje ispašavanje živih ljudi, ali i izvlačenjesmrtno stradalih.Nažalost vrlo često smosvjedoci, posebice u težimprometnim nesrećama, velikombroju stradalih osoba.Preživjele spašavamo, ali uistim intervencijama nekenažalost ne prežive pa njih nespašavamo nego samo oslobađamo.Budući da je u stvari to jednaintervencija, izrazi spašavanjei izvlačenje unesrećenihobjedinjeni su pod zajedničkinaziv OSLOBAĐANJE U PRO-METNIM NESREĆAMA.Prijedlog izradio:TIPIZACIJA VATROGASNIH INTERVENCIJA za IZVJEŠA I STATISTIKU (Prijedlog)SinišaPetkoviekPOŽARTEHNIKAOSTALOPOŽAR OBJEKTAPOŽARINDUSTRIJSKIHPOSTROJENJAPOŽARPROMETNOGSREDSTVAPOŽAR NAOTVORENOMEKSPLOZIJE SPOŽAROMOSLOBAANJEU PROMETNIMNESREAMAAKCIDENT SOPASNIMTVARIMAOSTALETEHNIKEINTERVENCIJEIZVIDLAŽNA DOJAVAVRAENI S PUTAKod tipizacije TEHNIČKIHINTERVENCIJA važnija promjenaje promjena naziva AK-CIDENT u pojam AKCIDENT SOPASNIM TVARIMA.Smatra se da izraz AKCIDENTS OPASNIM TVARIMA naglašavaintervenciju kod koje sedolazi u kontakt sa OPASNIMTVARIMA, a to znači isključivos tvarima koje prema Zakonuo prijevozu opasnih tvari, (N. N.br. 79/07.) tu i pripadaju, takoda se u tipizaciji izbjegnu netočnostikod kojih se ispiranjenpr. zemlje, šljunka, pijeska,jabuka i sl. s kolnika ili ispumpavanjevode kao AKCIDENTI SOPASNIM TVARIMA.U OSTALE TEHNIČKE I PRI-RODNE NESREĆE nadaljespadaju sve one intervencijetehničke prirode kojima jeuzročnik u većini slučajevačovjek i koje ne svrstavamo unijedne od navedenih, a zahtijevalesu određenu aktivnostvatrogasaca, ali isto takoi prirodne nesreće kao što suPOPLAVE, POTRESI, OLUJE i slu kojima je u kratkom vremenupotrebno izvršiti više intervencijaistog tipa i zbog togadodatak prirodne nesreće.Intervencije, u stvari događajikoji ne zahtijevaju interveniranjekao što su LAŽNEDOJAVE, VRAĆENI S PUTA IIZVIDI svrstane su u kategorijuOSTALO i potrebno ih je statističkievidentirati budući dai one predstavljaju određeneaktivnosti, ali i troškove i ponekadmogu biti zanimljive zaanalizu (npr. lažne dojave).NALOZI, USLUGE I OSIGU-RANJA se ne bi se trebale voditikao intervencije nego zasebnojer to i nisu izvanrednidogađaji, ali se u svakom slučajumoraju voditi kao ukupneaktivnosti vatrogasnihpostrojbi.Siniša Petkoviček, dipl. ing.STAMBENI OBJEKT GOSPODARSKI POSLOVNI JAVNIDRVNA INDUSTRIJAMETALOPRERAIVAKAENERGETSKOPOSTROJENJEPREHRAMBENAFARMACEUTSKAPRIJENOSNOPOSTROJENJEKEMIJSKATEKSTILNACESTOVNI PROMET ŽELJEZNIKI RIJENI- MORSKI ZRANIKULTIVIRANEPOVRŠINENEKULTIVIRANEPOVRŠINEODLAGALIŠTASTAMBENI OBJEKT GOSPODARSKI POSLOVNI JAVNIINDUSTRIJSKIOBJEKTZRANI PROMETCESTOVNIPROMETKULTIVIRANEPOVRŠINEŽELJEZNIKIPROMETNEKULTIVIRANEPOVRŠINEODLAGALIŠTACESTOVNI PROMET ŽELJEZNIKI RIJENI- MORSKI ZRANISANACIJA KOLNIKAZAPTIVANJEOTVARANJE VRATAISPIRANJENEOPASNIH TVARIUKLANJANJE,SNJEGA, LEDA(SIGA)PRIKUPLJANJEISPIRANJEZATVARANJEVODEUKLANJANJEPREPREKAIZVLAENJEVOZILANEUTRALIZACIJAI UKLANJANJEZATVARANJE(PLINA I SL.)RIJENI-MORSKIPROMETOTVARANJESTANA-ZATVARANJEVODEUKLANJANJERUŠEVINADAVANJERASVJETEPOTRESI POPLAVE OLUJEPRETAKANJEOSTALERADNJEISPUMPAVA-NJEUKLANJANJEGRAFITAPREKRIVANJEKROVAOSTALETEHNIKEINT.USLUGE,OSIGURANJA INALOZIvatrogasni USLUGE vjesnik OSIGURANJA / svibanj NALOZI 2009.13