Vatrogasni Vjesnik

struka i praksaje ponekad procjena teška iz razloga što se događaj ne možeuvijek odvijati sukladno procjeni. Promjenom tijeka događaja,mijenja se i veličina rizika.U primjeru koji slijedi prikazana je veličina rizika za nastanaklakše ili teže tjelesne ozljede, narušavanja zdravstvenog stanjado smrtnog ishoda, pri gašenju požara krovišta stambenogobjekta, odnosno gašenju požara srednje veličine.Razlika u odnosu na raščlambu pri događaju eksplozije jeu tome što se sada sagledava veličina rizika nastanka neželjenogstanja kroz svih osam opasnosti. To znači da je veliki riziknastanka neželjenog stanja pri gašenju požara krovišta odmehaničkih ozljeda, topline, trovanja i gušenja, a mali rizik odradioaktivne kontaminacije. Rizik od mehaničkih ozljeda ćebiti velik tijekom cijele intervencije, dok će protekom vremenapadati veličina rizika od topline trovanja i gušenja.Tablica 2. Gašenje požara (srednje veličine – hrn z.co. 001)krovišta stambenog objektaVELIKI RIZIK SREDNJI RIZIK MALI RIZIKmehaničkih ozljeda elektricitetaradioaktivnekontaminacijetoplinezaraznih bolestitrovanjastresa, anksioznosti,panike, šokagušenjaPri obavljanju tehničke intervencije izbavljanja ozlijeđeneosobe iz karamboliranog vozila, prisutan je veliki rizik nastankaneželjenog stanja od mehaničkih ozljeda, zaraznih bolesti,stresa, a mali rizik od radioaktivne kontaminacije, trovanja, gušenjai elektriciteta.Tablica 3. Tehnička intervencija – spašavanje ozlijeđeneosobe iz karamboliranog vozilaVELIKI RIZIK SREDNJI RIZIK MALI RIZIKmehaničkih ozljedatoplineradioaktivnekontaminacijezaraznih bolestitrovanjastresa, anksioznosti,panike, šokagušenjaelektricitetaZAKLJUČAKRasprava se može svakako proširiti ukoliko se želi ukazatina potrebu nadzora i upravljanja rizicima. Upravljanje rizicimamora biti svakodnevna zadaća rukovoditelja i svih djelatnikavatrogasne postrojbe. Osim toga, općenito gledano, upravljanjerizicima treba biti dio socijalizacije svakog pojedinca, akod vatrogasaca treba biti ugrađeno u školovanje, način radai razmišljanja. Naravno da se rizici ne mogu izbjeći, ali ukupnodjelovanje postrojbe i pojedinca treba tako usmjeravati da serizici, koliko je to moguće, drže pod nadzorom.S obzirom na navedeno, predlaže se sljedeće:1. SUSTAVNO PRAĆENJE I ANALIZA OZLJEDA UVATROGASNIM INTERVENCIJAMAPodaci bi trebali obuhvaćati: vrste ozljeda, dobne skupine,primijenjena sredstva zaštite. S obzirom na dobivene podatke,preventivnim postupcima (usavršavanje, trening, nagrade,kazne) bi se moglo djelovati na najnepovoljnije primjere. Analizomstatističkih podataka bit će dobiveni podaci o rizičnijimdogađajima. Na osnovi toga rizičnije događaje treba znanstvenoili stručno istražiti, obučiti instruktore, napraviti simulatorei poligone i, naravno, osposobiti vatrogasce. U Švedskoj su odposljedica pojave flashovera stradavala u prosjeku tri vatrogascagodišnje. Nakon znanstvenog istraživanja pojave flashovera,izrade poligona i simulatora za obuku, izrade programaobuke instruktora i programa obuke vatrogasaca, broj stradalihvatrogasaca sveo se na nulu. U centru za osposobljavanjeza gašenje šumskih požara u Francuskoj, razmišlja se o izradisimulatora za gašenje šumskih požara.2. STRUČNA IZOBRAZBA I RAZVIJANJE POZITIVNIHSTAVOVA PREMA KORIŠTENJU ZAŠTITNIH SREDSTAVASustavnom provedbom svih tema i nastavnih jedinica stručnenastave i treninga mogu se postići učinkoviti rezultati i usaditinavike korištenja osobnih zaštitnih sredstava. Stručnim nadzorimavatrogasnih postrojbi utvrđeno je da se u nekim vatrogasnimpostrojbama mala ili gotovo nikakva pozornost pridajestručnoj nastavi. Prioriteti se ponekad sagledavaju kroz zaradunovca davanjem usluga, a manje putem stručnog usavršavanja,treninga i provođenjem praktične i teorijske nastave. Uočenoje da se neke nastavne jedinice i teme zanemaruju i uopće neprovode, pod izgovorom da je takva vještina potrebna rijetko.Sustavnom provedbom nastavnih jedinica, kadar se pripremaza postupanje sukladno pravilima struke i propisima.3. KONTINUIRANO STRUČNO USAVRŠAVANJE IPERIODIČNA PROVJERA STRUČNIH ZNANJA I VJEŠTINAMožda će postojati određena mišljenja da je to nametnutiteret vatrogasnim postrojbama i da voditelji vatrogasnih intervencijane bi trebali polagati dodatni ispit, no tu praksu prijesvega treba sagledavati kroz priliku za obnovu znanja, usvajanjenovih saznanja i stručno usavršavanje. Današnji razvojtehnike, tehnologije i procesa je za razliku od prije dvadesetakgodina vrlo brz, stoga je potrebno usvajanje novih saznanja injihovo ugrađivanje u djelovanje struke. Kao primjer se mogunavesti odredbe Internacionalne organizacije za civilno zrakoplovstvo(ICAO – International Civil Aviation Organization), kojase, između ostalog, bavi i sigurnošću zračnog prometa s aspektazaštite od požara. Određeni propisi uvjetuju svim vatrogascima(ne samo zapovjednicima) u zračnim lukama periodičkopolaganje stručnih ispita, jer je zračni promet u današnje vrijemevrlo složen, ako se promatra s aspekta sigurnosti.4. PRECIZNO DEFINIRANJE POSTUPKA PRI DONOŠENJUODLUKAProcedure donošenja odluka moraju biti detaljno propisane.Vremena kada su zapovjednici sve odluke donosili izravno »izglave« su prošla. Tehnološki procesi napreduju brzo, nesreće suširih opsega i zahvaćaju veću površinu i više ljudi, stoga jednaosoba ne može znati način djelovanja cjelokupnog sustava. Sobzirom na brzi razvoj tehnologije i tehnike današnji stručnjakustvari zna sve manje, što nije bio slučaj 60-ih godina. Procedurepostupanja postaju složenije, te je potrebno razvijati softwarepodrške s postupcima za određene događaje. One pomažuoperaterima u upravljačkim centrima i voditeljima intervencija.Mišljenja smo da bi se provedbom navedenih zaključaka,postiglo smanjenje broja ozljeda i smrtnih slučajeva pri obavljanjuposla vatrogasaca. Predloženo sustavno praćenje omo-vatrogasni vjesnik / svibanj 2009.