eportažaba dobro razmisliti jer po podacima DVD-a Tovarnik, od 2002.do 2009. godine na području Općine Tovarnik bilo je sveukupno24 intervencije vatrogasaca, od čega je bilo 14 požara doksu ostatak bile tehničke intervencije.Nedostatak edukacijeKako doznajemo od predsjednika DVD-a Tovarnik, stanovništvou Tovarniku treba hitno educirati o nekim osnovnim životnimpravilima, zbog čijeg kršenja onda ispaštaju vatrogasci.– Tijekom ljeta, recimo, česti su požari uzrokovani zapaljenjemslame koja se sprema za zimu, ali se postavlja pitanje tkoje tome kriv? Djeca koja su je zapalila ili vlasnici koji ju ostavedostupnom djeci, praktički uz cestu – pita se Grbešić. Takođerističe da usprkos učestalim upozorenjima o zabrani spaljivanjakorova u ljetnoj sezoni, stanovnici valjda misle kako se njima nemože dogoditi da uzrokuju požar i onda, naravno, stvar krenenaopako pa na scenu stupaju vatrogasci. Zbog ovakvih stvaritreba educirati, kako vatrogasce, tako i lokalno stanovništvo.– Sretni smo što se ljudi koji su praktički iznijeli teret ratana svojim leđima, danas uopće žele baviti vatrogastvom– zaključuje Grbešić. Budući da se Tovarnik nalazi na iznimnofrekventnoj državnoj cesti Vinkovci – državna granica saSrbijom, kojom dnevno prolazi više stotina samo kamiona,česte su intervencije vatrogasaca u prometnim nesrećama.– Nedavno smo imali problem kada je iz cisterne curio plinkoji je prevozila. Zovu vatrogasce, no iako znamo kako trebamopostupiti, nismo za to kompetentni mi, nego pripadniciJVP Vukovar – navodi jedan primjer Grbešić. Sve navedenoupućuje na potrebu profesionalizacije vatrogastva u sredinamakoje su udaljenije od gradskih središta, naglašavaju tovarničkivatrogasci. Cilj je ovog društva privući mlade ljudekoji danas baš i nisu zagrijani za odgovorne poslove kao štoje vatrogastvo pogotovo kada u njemu ne vide mogućnostnapredovanja i dobre zarade, što život u ruralnim sredinamazaista ne donosi.A. L.Entuzijasti oživjeli DVD RašaDobrovoljno vatrogasno društvo Raša jedanje od rijetkih istarskih DVD-a koji ima očuvanuzastavu još od utemeljenja DruštvaDobrovoljno vatrogasno društvoRaša, utemeljeno prije 60 godina,nesumnjivo spada u istarskadruštva s velikom tradicijom, i u njegovomsu članstvu bile mnoge generacije.Svi su pripadnici imali jedinstven cilj– pomoći ljudima ako se nađu u nevolji.U svom djelovanju DVD je bilježio usponei padove, a u novije vrijeme (2005.)ponovo se našlo nekoliko entuzijasta,predvođenih predsjednikom KlaudijemBlažinom, koji se trude da svojim radomdostignu nekadašnju respektabilnu razinudjelovanja društva. U tim naporimaimaju punu podršku općine Raša i njezinognačelnika Josipa Knapića.– Danas u našim redovima imamo 41člana, od kojih je dvadeset operativaca,no pridružili su nam se i veterani, kojisu puno puta, zajedno s profesionalnimvatrogascima, gasili požare na Učki, asada su DVD-u logistička potpora – velipredsjednik Klaudio Blažina i dodajeda je 30 članova u cijelosti opremljenokompletnom odjećom i obućom, ali onane zadovoljava nove standarde u vatrogastvu,pa je to problem koji se mora štoprije riješiti.Prošle su godine članovi DVD-a sudjelovaliu gašenju nekoliko manjih požara,ali je veliki izazov bila poplava, točnijeborba s vodenom stihijom u dolini Raše.Prije dvije godine su sudjelovali u otklanjanjuposljedica manje poplave, i to napodručju Mosta Raša. Lanjska je poplavabila znatno veća u odnosu na spomenutu,ali je ovogodišnja nadmašila sva predviđanjai trebalo je uložiti velike naporeda se svlada vodena stihija. Devetnaestčlanova DVD-a vrlo je aktivno djelovalotijekom poplave i zaista su odradili velikposao, posebice na spašavanju stambenihzgrada u Raši. U opasnosti je biožupni stan, no ipak nije poplavljen, ali jevoda prijetila cijelom okolišu. Spašenasu četiri stana u gornjoj Raši, a najkritičnijeje bilo na području Most Raša. Tamoje na tri mjesta bio probijen nasip rijekeRaše. Zapovjednik DVD-a Branko Golja sjednom je ekipom djelovao kod Vapnare,i uspjeli su održati nasip tako da su spriječilipoplavu Vapnare i bivše željezničkestanice. Istodobno 50 metara niže bio jeprobijen nasip u duljini od stotinjak metara,ali zahvaljujući angažiranju velikogbroja spasilaca (pripadnici JVP-a Labina,članovi DVD-a Labin-Rabac i DVD-a Nedešćinai mještani) to je sanirano i spašenaje stambena zgrada s 22 stanara.Tijekom intervencije spašena je i stoka,ovce, konji, magarci.Asim Čabaravdić76 vatrogasni vjesnik / svibanj 2009.
eportažaPovijest vatrogasnih vozilaRađanje Solido automodela Svi kolekcionari protupožarihvozila čuli su u najmanjuruku za dobro, staro imeSolido; u članku otkrivamotajne izrade njenih preciznih iotpornih minijaturaPod imenom »Precizna ljevaonica«tvrtku je 1932. osnovao izvjesniFerdinand de Vazeilles, inspiriransnovima svog unuka o nelomljivim irasklopnim igračkama. Preseljenjem nanovu lokaciju, 1974. pokrenuta je velikaSOLIDO avantura serijske izrade sjajnihmaketa vatrogasnih vozila »Tonergam«.Danas stotinjak zaposlenika u funkcionalnimzdanjima okruženim zelenilomdnevno proizvodi dvanaest do petnaesttisuća minijatura, koristeći godišnje višeod 300 tona kromiranih dijelova cinkovelegure, 150 tona plastike i 20 tona boje.Osim maketa vatrogasnih vozila, Solidoproizvodi i minijature suvremenih ili povijesnihutilitarnih vozila, cirkuskih vlakićaPinder, zatim različitog vojnog materijala,figurica i potrepština, motocikala,helikoptera i slično.Od jave do stvarnostiRukovodstvo Solida najprije odabirepogodan model (u najvećem dijelu muzejskiheksponata), a potom od vanjskihfirmi naručuje izradu kalupa za njihovuproizvodnju. Kako bi postigli vjernu kopiju,originalno je vozilo u svojoj stvarnojveličini fotografirano iz svih mogućih kutova,promjereno do najsitnijih detalja.Za svaki model potrebno je više kalupaza različite dijelove: podvozje, kabinu,branike, ostakljene površine… Svaki jekalup sastavljen od dva dijela, tj. »školjke«u koje se pod pritiskom ubrizgavatopljena masa zamaca ili plastike.Zamac je legura cinka s dodacima aluminija(3,9 do 4,3 %), bakra (0,1 do 0,3 %)i magnezija (0,03 do 0,06 %). Sirovina sedobavlja iz jedne ljevaonice, a u postupkuproizvodnje poluge se tope na 425 °Cprije uporabe. Ubrizgavaju se u kalupepod pritiskom od 200 do 300 kilogramapo četvornom centimetru i hlade doskrućenja na 300 °C. Skida se brizgaljka,otvara se školjka kalupa, a izliveni se komadizbacuje u kadu. Ovisno o veličiniizlijevka i potrebnom vremenu za njegovohlađenje, svaki ih pojedini stroj tvorničkogproizvodnog parka, proizvodi od400 do 1000 na sat. Potom se pristupa»gratanju«. Odljevena šasija vozila, primjerice,smežurana je i hrapava, a sadrži inepotrebni nastavak – rudu nalik na mrkvu,koji valja mehanički odstraniti. Manjise suvišni dijelovi odlijevka uklanjajuručno. Zatim se »korisni« dijelovi makete,dovoljno namašćeni posebnom kremom,uranjaju u uređaj za poliranje. Ovajih desetak minuta temeljito četka i pjeskarisitnozrnim korundom i grumenimasmole veličine 3 do 4 kubna centimetra.Za one najsitnije koristi se neka vrsta bačvices rupicama i finim komadićima dekorativnogkamena. Ispolirani elementikonačno padaju u kadu za sušenje.Rotirajući »leptirići« za bojanjeNakon što pojedini dijelovi prođu krozpostupak predmontaže, kada se vrata navozilu-maketi mogu otvoriti i zatvoriti, ilikad smo sigurni kako je izbušena rupicaza dogradnju nekog drugog elementana osnovnom »kosturu« vozila dovoljnogpromjera, dijelovi se prebacuju u komoruza bojanje. Ovješeni na rotirajuće »leptiriće«na način da budu potpuno dostupnisitnomlazu boje, dijelovi maketa putujuna pokretnoj traci u tunel s tri kabine.U prvoj, primjenjuje se postupak grundiranjai sušenja prvog sloja na 80° C. Udrugoj se kabini na njih »nabacuje« magličastimlaz difuzne boje, iza čega se ponovosuše brzim postupkom na 80-90 °C.U posljednjoj kabini, sastavnice maketase lakiraju prije no što se konačno zapekuu termo-komori. Kad »leptirići« izađuiz tunela, dijelovi su makete spremni zafinalnu doradu – ukrašavanje i montiranjedodatnih elemenata; prebacuju se natraku što ih odvodi u susjednu radionicu,a »leptirići« se ispiru, čiste i vraćaju na početnutočku svog radnog ciklusa.A plastični dijelovi?Princip je isti. U zamjenu za metalnelegure, koriste se zrnca plastične masevatrogasni vjesnik / svibanj 2009.77