lični broj odgovarajućeg stabla u paru iz panja. Suma odstupanja (razlika)I A iznosila je —0,484, aritmetska sredina razlike A = —0,484 : 39 = —0,0124,a suma kvadrata odstupanja 2 A 2 = 0,300232.Ovi parametri poslužili su za izradu samih tablica drvnih masa, pri čemuje upotrebljen i Meyerov korekcioni faktor radi uklanjanja sistematskenegativne greške, koja nastaje kod izjednačenja logaritama (EM-ROVIĆ B. 1953.).ISPITIVANJE OBLIČNOG BROJAIz rezultata rješavanja jednadžbi izjednačenja vidi se da je parametar »c«osjetljivo veći od 1, što znači da oblični broj raste s porastom visine. Dosada se općenito smatralo, da oblični broj svih vrsta drveća s porastom visineopada (LEVAKOVIC 1922, MIHAJLOV 1963), što bi teoretski slijedilo i izformule za obličan brojf =vghjer je visina (h) u nazivniku. To u prvom redu vrijedi za debalni obličnibroj dok krupno-drvni i stabalni oblični brojevi kod nekih vrsta drveća pokazujuodstupanje od tog pravila. Tako se kod običnoga graba s porastomvisine povećava i volumen krupnog drva (v) u znatnoj mjeri, tako da jekvocijent v/g veći, makar se faktor h povećao.Slično je ustanovljeno i kod jele u Gorskom Kotaru (EMROVIĆ B. 1960.a), premda ne u tolikoj mjeri kako je to kod graba, jer se radilo o debalnomobličnom broju. Pretpostavlja se da se grab nalazi većim dijelom u podstojnojetaži, gdje razvija razmjerno jedrije deblo pa bi stabla, koja pređu međudominantna, zbog veće visine trebala imati manji oblični broj. Međutim,konkretna mjerenja pokazuju drukčije podatke: mnogo modelnih stabala zaova ispitivanja uzeto je iz sastojina gdje grab nije u podstojnoj etaži, a za tasu stabla mjerenjem ustanovljene velike drvne mase, a prema tome i razmjernoveliki oblični brojevi unatoč dobrim visinama.Da bi se provjerio podatak o kretanju obličnog broja s promjenom visine,koji je dobiven rješavanjem jednadžbi izjednačenja, sva su modelna stablapodijeljena u debljinske razrede, a svaki razred na dva visinska stepena.Izračunani su prosječni oblični brojevi za svaki debljinski razred i visinskistepen, a rezultati su prikazani u tabeli br. 3 (za stabla ispod 20 cm prs. promjerapodaci nisu razvrstani na područja nego su iskazani zajedno).Iz tabele se jasno vidi, da je oblični broj u svakom đebljinskom razreduu nižem visinskom stepenu manji od onoga u višem visinskom stepenu.Iznimku čini područje Bilogora u đebljinskom razredu 41—50 cm, gdje je zavisine od 21—25 m prosječni oblični broj 0,533, a za visine od 26—29 m =0,522, dekle nešto manji. Ali se mora uzeti u obzir, da je u tom đebljinskomrazredu u području Bilogore bilo vrlo malo modela (svega 5, od toga u prvomvisinskom stepenu 3, a u drugom svega 2) pa ti podaci ne mogu biti indikacijaneke iznimke. Ukupni pregled kretanja obličnog broja pokazuje tendencijuporasta s porastom visine. Ujedno se iz tabele 3 vidi, da oblični brojraste i sa porastom prsnog promjera iako ne tolikim intenzitetom kao saporastom visine. To se odrazuje i u parametru »b«, koji je tek nešto veći od 2.48
Pregled obličnog broja graba u ovisnosti o prsnom promjeruTabela br. 3i visini stabalaPodručjedo 19 cm8— 15 m 16--24 m20—30 cm12—20 21—2931—40 cm16—23 24—2941—50 cm21—25 26—29PosavljeDilj GoraKalnikVukomer. GoricePapuk-PsunjBilogoraPodravljePodunavlje0,4550,4580,4650,4780,4950,4810,5140,5010,5120,4770,5130,4940,5360,4960,5200,5090,4940,5960,5020,5120,5290,4840,4960,5230,518—0,6720,5510,5590,5380,539—0,506——0,5450,5560,5330,476—0,518———0,6440,5220,580—UKUPNOProsj. prs. pr.Prosj. visina0,386 0,4590,44115,417,50,495 0,5100,50425,321,00,498 0,5330,5: A34,323,10,504 0,5710,53143,525,0Kod pitomog kestena parametar »c« je tek nešto veći od 1 (1,031824),dok je parametar »b« nešto manji od 2, što pokazuje da kod kestena obličnibroj s visinom ne raste ili vrlo malo. Isto tako parametri za hrast lužnjaki hrast kitnjak (kod tablica drvnih masa, koje je izradio Institut za šumarskaistraživanja) pokazuju, da se kod hrasta s povećanjem visine obličnibroj smanjuje:hrast lužnjak u Spačvanskom bazenu:hrast lužnjak za područje SR Hrvatskehrast kitnjak za područje SR Hrvatskec = 0,8536, b = 2,0744c = 0,892124, b = 2,041940c - 0,949714, b = 2,041940S porastom prsnog promjera neznatno rastu i oblični brojevi hrasta lužnjakai kitnjaka. Primjećuje se da se parametri kod hrasta lužnjaka i kitnjakaodnose na jednadžbe za drvnu masu do 3 cm, dok se za grab i kestenizravnavanje radilo za krupno drvo (do 7 cm na tanjem kraju).Radi jače potvrde dobivenih rezultata provjeravanje je obavljeno i putemkorelacione analize. Ispitivana je korelacija d-f (prsni promjer — obličnibroj) i h-f (visina — oblični broj). Rezultati korelacionih analiza navedeniu tabeli br. 4 odnose se:pod I na stabla do uključivo 19 cm prsnog promjera,pod II na stabla od 20 cm prsnog promjera na više,pod III na sva stabla.Tabela br. 4Korelacioni koeficijent r dfKorelacioni koeficijent r hfStandardna devijacija s rStandardna devijacija 2,58 s rParcijalni korelacioni koeficijentParcijalni korelacioni koeficijentr hf/