28. svibnja 1994.SINDIKALNO POVJERENIŠTVO UPRAVE SUMA KOPRIVNICARAZMATRALOGRANSKI KOLEKTIVNI UGOVORDa li i kada će se pristupiti pregovaranju i potpisivanju granskih kolektivnihugovora za sada je teško reći, a da bi to spremno dočekali, treba nakonprovedene rasprave izraditi što kvalitetniji granski ugovorOpći kolektivni ugovor,koji su sindikatizaključili sa VladomRepublike Hrvatske,u listopadu 1992. godinei u kojem su javnedjelatnosti i javna poduzećasvrstani u istu kategoriju,vrijedio je do 31. 12. 1993. a udogovoru s Vladom produženje do 30. lipnja ove godine.U tom općem kolektivnomugovoru stoji obvezavlade da će omogućiti potpisivanjegranskih kolektivnihugovora, no do potpisivanjanije došlo ni za jednu javnudjelatnost, niti za ijedno javnopoduzeće.Uz pretpostavku da općikolektivni ugovor neće viševažiti, Hrvatski sindikati šumarstvaizradio je prijedloggranskog kolektivnog ugovora,koji je upućen sindikalnimpovjereništvima na razmatranjei raspravu.Prva rasprava održana je uUpravi šuma Koprivnica, nakojoj su uz povjerenike iz šumarijasudjelovali i članoviskupštine HSŠ, članovi statutarnekomisije, članoviUpravnog odbora a bila jenazočna i predsjednica HSSagđa. Gordana Colnar.Predsjednica je upoznala nazočnesa trenutnim stanjemu sindikatu i aktivnostimakoje predstoje u narednomrazdoblju. O granskom kolektivnomugovoru gda. Colnarje između ostalog istakla:»Obzirom da ističe općikolektivni ugovor, a da situacijau kojoj jesmo sa javnimdjelatnostima, mi kao sindikatjavnih poduzeća ocjenjujemoneodrživom, jer je naprostonemoguće pomiriti tolikorazličite interese; tete uvrtićima, profesore, doktore,šumare, komunalce, željezničareitd., stoga sada pokuša-NACIONALNIUGOVORajnoviji dogovori izmeđuN vlade i sindikata jesu, dabi se donio jedan nacionalniugovor za javna poduzeća iza gospodarstvo, koji bi potpisalipredstavnici vlade,predstavnici Hrvatske gospodarskekomore i predstavnicisindikalnih središnjica.Taj ugovor odnosio bi sna javna poduzeća i gospodarstvo,s time da bi do 30.rujna trebalo potpisati granskekolektivne ugovore. Onbi vrijedio u tom prijelaznomperiodu. Ali, da li će do potpisivanjatoga ugovora doći,teško je za sada reći.vamo sa zahtjevom da namse odobri potpisivanje kolektivnihgranskih ugovora«.A u prijedlogu granskogkolektivnog ugovora obuhvaćenoje sve (od stupanjana rad, od zasnivanja radnogodnosa do odlaska u mirovinu),a kako se čulo na raspraviu U.š. Koprivnica, čaki previše. Naime osnovnaprimjedba je bila da bi granskikolektivni ugovor mogaobiti kraći, precizniji i konkretnijii da u prijedlogu imapreviše članaka koji se odnosena ono što je regulirano istatutom i pravilnicima. Nodaleko više je bilo konstruktivnihprijedloga, poglavito uonim člancima u kojima segovori o plaći, dodacima iostalim materijalnim pravimaradnika.Nakon provedenih rasprava,sve primjedbe i prijedlogeće sindikalna povjereništvašumarija uputiti HSŠ,kako bi glavni odbor mogaosumirati sve primjedbe i takoimao što bolja saznanja,što članstvo želi da se granskimkolektivnim ugovorompostigne, a radna grupa daima dovoljno pokazatelja zaizradu kvalitetnog granskogkolektivnog ugovora.M. DOMOVIĆPRED SJEDNICU GLAVNOG ODBORA HSŠPONOVO -KOLEKTIVNI UGOVORZAGREB - Sjednica Glavnogodbora Hrvatskog sindikatašumarstva, najavljenaza 25. svibnja (kada i ovajbroj novina ulazi u tisak) pozabavitće se-najaktualnijommogućom temom: kolektivnimugovorom. Za sindikalceu ovom trenutku nema važnijestvari a za one u javnimpoduzećima ovo se pitanjepotencira (još) nedefiniranimstatusom granskih kolektivnihugovora.Najavljujući ovaj skuppodsjećamo: prijedlog Granskogkolektivnog ugovoradostavljen je u sindikalnepodružnice 25. travnja i onjemu je trebalo raspravitido 5. svibnja. Primjedbe sudosad prispjele iz povjereništvau upravama šuma Sisak,Našice, Ogulin, Senj, Koprivnica,Vinkovci dok je u drugimrasprava u tijeku.Na sastanku će posebnobiti riječi o ugovoru kojim seureduju plaće potpisanom17. svibnja između Vlade RepublikeHrvatske, Hrvatskegospodarske komore, Hrvatskeudruge poslodavaca tesindikalnih središnjica Savezasamostalnih sindikataHrvatske, Konferencije nezavisnihsindikata te Hrvatskeudruge sindikata.Glavni odbor još jednomće razmatrati i donijeti potrebneodluke i o drugomvažnom pitanju koje se već uviše navrata našlo na dnevnomredu: teritorijalni ustrojSSSH i s tim u vezi ranije izrečenzahtjev sindikata javnihpoduzeća o posebnomstatusu unutar SSSH. Nećebiti zaobiđena ni druga aktualnapitanja kao ni neke tehničkoorganizacijske stvari.Tako će Glavni odbor bitiupoznat s Odlukom o organizacijirada i poslovanja iuvjetima korištenja objekatadruštvenog standardaHrvatskih šuma. Čini se, doduše,tek informativno,! budućida su ankete o korištenjugodišnjih odmora većprovedene.Na usvajanje će biti ponuđeni Pravilnik o financiranjui financijsko-materijalnomposlovanju sindikalnihpodružnica i organa Hrvatskogsindikata šumarstva.Razmatrat će se i više zahtjevaupućenih sindikatu,medu ostalim iz podružniceSirač s molbom za pomoćinjihovom radniku FlorijanuVaclaveku, zatim zahtjev Upravešuma Zagreb za izmjenomPravilnika o naknadiposlovnih troškova radnikaHrvatskih šuma (riječ je o tolikospominjanim putnimtroškovima) itd.(m)DVIJE SOBE (NA MORU)Povjereništvo UŠ Koprivnica, raspravljalo je u nazočnosti predsjednice HSŠ gđe. Gordane Colnar, o prijedlogugranskog kolektivnog ugovoraUprava šuma Delnice ima odmaralište u lijepom, atraktivnomi, što nije nevažno, ne dalekom MalomLošinju. A oko odmarališta teče jedna priča...Prije otprilike godinu dana Upravni je odbor HŠdodijelio odlukom dvije sobe u odmaralištu Drvenjači Fužineu trajno vlasništvo. Sindikalno povjereništvo delničke upravebilo je mišljenja da to nije u redu i postavilo je listopadaprošle godine na tadašnjem Republičkom odboru šumarskogsindikata pitanje ispravnosti takve odluke. Dopis sličnogsadržaja naslovila je Uprava Delnice nadležnima u poduzeću.Ljeto je prošlo, okupano i osunčano na plažama MalogLošinja, a o zahtjevima iz Delnica ništa. Sindikalno povjereništvoiz Delnica ponovo pokreće pitanje dviju soba, apredsjednica povjereništva Vlatka Drakulić Štiglić na Glavnomodboru šumarskog sindikata, ožujka ove godine, tražipodršku Hrvatskog sindikata šumarstva u traženju »da im sevrate dvije sobe u odmaralištu M. Lošinj.« Jer, rekla je, postojidokumentacija po kojoj se vidi da je odluka o davanju sobadonijeta na temelju neutvrđenih činjenica, (Vlatka je pravnica!),da je na Upravnom odboru bila razmatrana i izvandnevnog reda...Sindikalci ne odustaju i istrajat će u traženju i ostvaranjusvojih prava oko odmarališta, kaže predsjednica delničkogpovjereništva.(Usput: Za lanjsko korištenje usluga odmarališta »Drvenjača«još nisu platili i slijedi tužba...)GLASILO »HRVATSKIH ŠUMA«Javnog poduzeća za gospodarenješumama i šumskim zemljištem uRepublici Hrvatskoj, p.o. ZagrebizfŠEtVfšĆ'»<strong>HRVATSKE</strong><strong>ŠUME</strong>« p.o. ZagrebLj. F. Vukotinovića 2.JP »Hrvatske šume« organizirane su u DirekcijuZagreb i 15 Uprava šuma i to: Vinkova", Osijek,Našice, Požega, Bjelovar. Koprivnica, Zagreb.Sisak, Karlovac, Ogulin, Delnice, Senj, Gospić,Buzet i Split,Direktor poduzeća:Josip Dundović, dipl. ing. šumarstvaSavjet lista: Prof. dr. Branimir Prpić tpredsjednik},dr. Joso Graian, Marijan Kolić, dipl ing. MilanKrmpotić, dipl, ing. Tomislav Stariević,Filip šabić, prof, dr. Josip Vukelićdami i Mlgmiirni urednik:Antun-Zlatko Loniarić, dipl. ing.I ređitački odbor: Petar Jurjević, dipl ing.(predsjednikl, Antun-Zlatko Lonćarie, dipl. ing.Vesna Hrkalović. dipl. pol. han Hiti, dipl. iur.Gordana Colnar*(irafički urednik: Miljenko BogdanićRedakcija lista: Marijan Domović, dipl. polit.Vesna Hrkalović, dipl polit., Antun-ZlatkoLončarić, dipl. ing., Miroslav Mrkobrad, dipl.polit. Vesna Pleše, dipl. polit, i Zvonko PeičtvićAdresi redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2 Zagreb.Tel. 041/448-001, 448-034List "Hrvatske šume« izlazi jednom mjesečno, adjelatnici JP »Hrvatske šume«, umirovljenici,poslovni partneri i djelatnici Šumarskog fakulteta 'Zagreb dobivaju ga besplatno na kućne adrese.Tisak: Hrvatska tiskam Zagreb, Slavonska armija4S'aklada: IZ0O0 primjerakaMišljenjem Ministarstva prosvjete, kulture i športabroj 532-03-1/7-93-01 glasilo je oslobođenoplaćanja osnovnog i posebnog poreza na promet
28. svibnja 1994.OD DANA DRŽAVNOSTI NA PROSTORUDRŽAVE <strong>HRVATSKE</strong>U POVODU DANA GRADA SENDAPRIZNANJE UPRAVIŠUMA SENJOvo značajno priznanje dodijeljeno je za posebnezasluge u zaštiti okoliša, te uređenju i održavanjuzelenih javnih površina u graduUvrijeme kada budetečitali ove naše novine,vi dragi naši čitateljiveć ćete moći iznaših banaka podići i tolikodugo očekivanu KUNU —novi hrvatski novac, o kojemsmo toliko mnogo već do danasčuli. Svejedno, i naš listželi biti svjedokom tog nezaboravnogdogađaja i na našimstranama zabilježiti dolazaknovog hrvatskog novcaKune.Ponovit ćemo još jednom.Od 30. svibnja — Danadržavnosti u Hrvatskoj će uprometu umjesto HRD bitikune i lipe — HRK i LP kaokratice. Nove novčanice KuNA STARTU KUNAkraja godine.ne koje su tiskane u Njemačkojbit će u apoenima od 5,10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000kuna u papirnatim i l, 2 i 5kuna u kovanicama. Lipe ćebiti u kovanicama od 1,2, 5,10, 20 i 50 lipa. Na kovaniciod 5 lipa bit će grana hrastalužnjaka s plodovima i natpis»hrast lužnjak«.Spomenimo i to da će sevrijednost iz HRD u kune i lipejednostavno prenositi brisanjemtri 0. Recimo novinekoje su koštale 2.500 HRD sadaće biti 2 kune i 50 lipa.Zamjena HRD s kunamatrajat će u trgovinama i prometu6—7 dana, a nakon togaće svatko moći preostaleHRD promijeniti u banci doŠto je najvažnije devalvacijeneće biti, već je to samodenominacija.Stoga neka ti je sretna i uspješnatrka s njemačkommarkom, austrijskim šilingom,američkim dolarom isvim drugim monetama Europei svijeta, draga naša kuno!A. L.ZAHVALNICASvim djelatnicima »Hrvatskih šuma« JP Hrvatske Republike Herceg-Bosne, za proizvodnjunovih sadnica u našem rasadniku.za gospodarenje šumama i Šumskimzemljištem Zagreb, iskazujemo zahvalnosti štovanje na svekolikoj pomoći i mo djelatnicima Direkcije »Hrvatskih šuma«Osobitu zahvalnost i štovanje iskazujedonaciji, odnosno poklonu, osobito nam potrebitog50.000 komada šumskog sadnog jeli uspješnom rješavanju, za šumarstvo HRZagreb, koji su osobno sudjelovali i pridonimaterijala i 21 kg šumskog sjemena u saniranjupošumljavanjem šumskih površina ročito važnog problema. Pomoćnik mmistra:Herceg-Bosne, u ovom teškom trenutku, nastmdalm u ratnom vihoru na područjimaAugustm Meštrovićn^ *•• a svečano; sjedniciI^L I gradskog- vijeća 23.I ^M travnja 1994. g. u po--L W vodu Dana grada Senja,što se slavi na blagdan Sv.Jurja, zaštitnika grada, uručenaje ovogodišnja povelja grada SenjaUpravi šuma Senj. Ovo vrijednopriznanje primio je MilanDevčić, dipl. ing. šum., upraviteljUprave šuma Senj, iz ruku prof.Milana Galica, predsjednikaGradskog vijeća. Prijedlog za dodjelupovelje potekao je od Mjesnezajednice Senj, koja je do sadauspješno koordinirala radovena uređenju gradskih nasada tijekomdužeg proteklog razdoblja.Zahvaljujući razumijevanjuUprave šuma Senj, osobito tijekomprošle i ove godine, njezinidjelatnici obavili su uspješne radovena uređenju zelenih površinagrada Senja i Sv. Jurja, njegovogsusjednog naselja. Tijekomminule godine temeljito je obnovljenveći dio senjskih gradskihnasada, a djelomično i Sv.Jurja. U tu svrhu dovezena je većakoličina zemlje, izvršeno obrezivanjepostojećeg raslinja teodvoz različitog otpada. Glavniposao bila je sadnja 419 komadasadnica (178 komada višegodišnjihsadnica i 241 komada grmova),s dovozom zemlje, stajskoggnoja, treseta, cjelokupnog osiguranja,osnivanja travnog pokrivačai redovitog zalijevanja tijekomljetnih mjeseci. Za izvršenjenavedenih poslova bilo je potrebno1.700 sati u što nije uračunatovrijeme pomoćnog i glavnogstručnog osoblja.U tekućoj godini nastavljenisu radovi u nešto manjem Intenzitetui još do danas nisu završeni.Prema raspoloživim podacima,do 9. travnja posađeno je 125komada sadnica (112 komada višegodišnjihsadnica i 13 komadagrmova), a uređenje postojećihPovelja grada Senja odnedavnokrasi vitrine Uprave šuma Senjzelenih površina je još u tijeku.Do toga datuma naši neposrednidjelatnici radili su 400 sati bezuračunatog vremena pomoćnogi glavnog stručnog osoblja.Najveći dio izvršenih poslovaodnosi se na zelene površinegrada Senja (79 posto), a znatnomanje na naselje Sv. Juraj (21posto).Radove ovakvog sadržaja poticatće Uprava šuma Senj i nasvom ostalom području, ovisno ostvarnoj zainteresiranosti drugihsudionika, koji su neposrednozaduženi za ovaj vrlo važnisegment življenja. U svakom slučaju,upravo dodijeljena poveljagrada Senja Upravi šuma Senj,najbolja je potvrda njezine orijentacijeu domeni zaštite okoliša,koju svakako treba dalje podržavatii obogaćivati novim sadržajima.mr. Viče IVANČEVIĆULOGA HRVATSKIH ŠUMA U ZAŠTITI OKOLIŠAŠume su obnovljivo prirodno bogatstvo velike ekološke i gospodarskevrijednosti. One su osnova razvoja djelatnosti prerade drva i važna suinfrastrukturna kategorija kroz koje su postale nezamjenljiv diohrvatskog prostora.Šume i šumska zemljišta u Hrvatskoj zapremaju 42 posto njezine površine.2,061.500 ha obraslo je šumom, a na šumske sastojine visoke kakvoće otpadaoko milijun hektara, dok je ostalo obraslo penjaćama i različitim devastacijskimoblicima šume npr. makijom i šikarom. Na šumske kulture, odnosnoumjesto podignute šumske sastojine otpada 93900 hektara!Sirovinski gledano, danas u hrvatskim šumama imamo oko 300 milijuna m 3drvne zalihe, na kojoj priraste i može se godišnje koristiti oko 5,5 milijuna m 3drva, bez bojazni da se poremeti današnja struktura šume.Sustav hrvatskih šumaS obzirom na veliku klimatsku, reljefnu i geološku raznolikost te vrlo različitsustav tala, naše su šume po svome sastavu vrlo raznovrsne. U području Sredozemljaopisano je u nas 17, a u kontinentalnom dijelu 51 šumska zajednica.Povezano s tom raznolikošću, u našim šumama nalazimo velik broj vrstaflore i faune. To potvrđuje i 85 drvenastih šumskih endema. Hrvatske šumesu prirodne i raznolike. Prema tim značajkama po vrijednosti su u samomevrhu europskih šuma.U najpoznatije šume u Hrvatskoj ubrajaju se nizinska slavonska šuma hrastalužnjaka (Genisto-Quercetum roboris), gorska šuma bukve (Fagetumsvlvaticae montanum), dinarska šuma bukve i jele (Abieti-Fagetum dinaricum),šume hrasta medunca i cmoga graba (Ostryo-Quercetum pubescentis)i šume hrasta crnike (Omo-Quercetum ilicis).Zahvaljujući prirodnoj raznolikostinaše šume obiliju vrstama drveća. Bogatesu hrastovima pa u sredozemnom području uspijevaju hrast crnika (priobalnipojas) i hrast medunac (Hrvatsko primorje i Dalmatinska zagora). U pribrežjukontinentalnog dijela raste hrast kitnjak, dok u nizinama Save, Drave iDunava, na prostoru od oko 150.000 ha, uspijeva hrast lužnjak, kojega drvoima osobitu vrijednost ("zeleno zlato").U sveukupnoj drvnoj zalihi sudjeluju hrastovi s 27 posto, bukva kao najzastupljenijavrsta s <strong>35</strong> posto, smreka i jela s 13 posto, grabovi s 8 posto, dok suostale vrste drveća - javori, jeseni, lipe, joha, borovi i dr. zastupljeni s manjimpostocima, s time da u lokalnim razmjerima mogu imati veliko značenje (johau okolici Đurđevca, domaće topole u području Vukovara i Osijeka).Gospodarska vrijednost hrvatskih šuma zrcali se u potrajnosti gospodarenja,koje jamči prihod od godišnjeg etata drva u visini prirasta šuma. S obziromna vrijedne vrste drva to pruža velike izglede za razvoj prerade drva, jedne odekološki najprihvatljivijih industrija.Općekorisne funkcije šumaU usporedbi s ostalim kopnenim ekosustavima šume prevladavaju uprostoru. One su ekološko uporište i uskladivač funkcioniranja agroekosustava,hidroekosustava i urbano-tehnoloških zajednica.Ta najvrednija i svakim danom sve cjenjenija uloga šume i šumskoga drvećau prostoru poznata je pod nazivom općekorisne funkdje žurna. One se dijeleu društvene ili socijalne i zaštitne odnosno ekološke funkcije.U socijalne funkdje šuma ubrajaju se - turistička, rekreacijska, zdravstvena iestetska funkcija.Turističku funkciju imaju šume koje svojim položajem, ali i drugimfunkcijama povećavaju turistički promet. Ta je funkcija vrlo važna zaRepubliku Hrvatsku, koja velik dio svoga razvoja temelji na turizmu. Šumovitkrajolik dobra je podloga za razvoj turizma. Gdje je više šume turizam sebolje razvija.Rekreacijska funkcija šume obično se poklapa s turističkom funkcijom, štone mora biti ako šuma ponajprije služi za odmor stanovnicima svojega grada.Ta je funkcija veća što je šuma pristupačnija. Što je šuma bliža urbanomkorpusu, to je ona rekreacijski vrednija. Rekreacijske šume su one kojeredovito posjećuju izletnici i športaši.Zdravstvena funkcija šume izvire iz povoljnog utjecaja šumskih ekosustava naljudsko zdravlje, a potječe od proizvodnje kisika, neposrednog utjecaja šumena patogene organizme te od povoljnog utjecaja na ljudsku psihu u smisluopuštanja od psihičkih napetosti i frustracija.Pod estetskom funkcijom šume razumijevamo lijep izgled krajolika kojistvara šuma. Ona u krajoliku uvjetuje sklad i ljepotu, a pejzaž bez šumeredovito je dosadan - prostor djeluje siromašno.1) ekološke funkcije šume pripadaju: hidrološka funkcija šume, protuerozijskafunkcija šume, zaštita od lavina, klimatska funkcija šuma,protuimisijska funkcija šume, pogledne šume, vjetrobrane šume, šume zazaštitu prometnica i zaštitna šumovita područja i objekti.Hidrološka ili vodozaštitna funkcija šume sastoji se u pročišćavanjupovršinskih i podzemnih voda te u stalnosti opskrbe vodom i sprečavanjunjezina brzog otjecanja. To je jedna od najvažnijih funkcija šume u prostoru(osiguranje neprekidnog dotoka pitke vode, sprečavanje visokih vodnihvalova). Poznato je da šume sliva rijeke Save u Hrvatskoj uravnotežujutranspiracijom, intercepsijom i upijanjem tla oko 6 milijardi tona vode.Protuerozijska funkcija šume sastoji se od zaštite tla od erozije. Sve šumekoje rastu na terenima nagiba većeg od 5 posto imaju protuerozijskufunkciju. U Republici Hrvatskoj tu funkciju ima više od 80 posto šuma. To je,• uz hidrološku, jedna od najvažnijih funkcija.Klimatskozaštitna šuma ublažava susjednim naseljima i poljoprivrednomzemljištu klimatske ekstreme, dok u većim prostorima osigurava izmjenuzraka te sprečava pojavu hladnih zračnih strujanja. Šuma ljeti povećavavlažanost zraka, ali i njegovu turbulenciju u više slojeva atmosfere.Šuma štiti naselja od onečišćenog zraka i buke, što nazivamo imisijskomfunkcijom šume. Ta je funkcija izvrstan indikator imisijskog stanja u okolišu.Zbog te funkcije, koja se sastoji i u tome da šuma u krošnje drveća nakupljalebdeće čestice, medi kojima je puno različitih otrova, šume su danasizložene propadanju ("umiranje šuma"). Šuma može u svojim krošnjama,koje djeluju kao i filtar, skupiti 50 do 80 t tvorničke prašine na godinu. Zbogtoga svojstva šume danas je u hrvatskim šumama oštećeno oko 40 postostabala,a oko 19 posto stabala više se nikada neće oporaviti, pa ih trebazamijeniti mladim drvećem.Ako se trend onečišćenja industrijom, prometom, poljoprivredom ienergetskim postrojenjima ne zaustavi, prognoza opstanka šuma vrlo jepesimistična.Pogledne šume su one koje vizualno pokrivaju industrijska postrojenja idruge objekte koji bi narušili estetiku krajolika.U tu skupinu funkcija pripadaju vjetrobrane šume kao i one koje štiteprometnice, te zaštitne šume i objekti od nacionalnih parkova do park šumai fakultetskih šuma.Šume u zaštiti okolišaDanas je općepoznato da ekološka vrijednost šume višestruko premašujenjezinu sirovinsku vrijednost. Proizvodnja kisika, vezanje ugljičnog (IV)-oksida, osiguranje dotoka pitke vode, hidrološko i protuerozijsko djelovanje,utjecaj na klimu, utjecaj šumovitoga krajolika na zdravlje čovjeka, čuvanjebiljnog i životinjskog genofonda, povećanje turističkog prometa daje šumiizvanrednu vrijednost u zaštiti okoliša.Ekološka vrijednost šume mjeri se danas i procjenjuje kao najmanjedesetorostruka sirovinska vrijednost drva. Zbog svoje gospodarske iekološke vrijednosti, šume u Hrvatskoj vrijede najmanje <strong>35</strong> posto odukupnoga nacionalnog bogatstva Republike Hrvatske.Javno poduzeće "Hrvatske šume" uz iskorištavanje drvne sirovine kojomosigurava jednostavnu biološku reprodukciju šuma, mora održavati ipovećavati vrijednost općekorisnih funkcija svih šuma u Hrvatskoj. Prisvakom gubitku šume (prenamjena) J.P. "Hrvatske šume" treba naknaditiizgubljene ekološke funkcije podizanjem nove šume, kako je to zakonskiodređeno.Vrijednost šume u okolišu ovisi o broju općekorisnih funkcija koje je ta šumaobavijala u svome prostoru pa se prema tome i ustanovljuje veličina naknadekao i potreba za novom površinom šume stvorene pošumljavanjem.U održivome razvoju šume su značajno uključene u globalnu zaštitu biosfere,kako kroz ekologiju prostora tako i utjecajem na "učinak staklenika"atmosfere, vezanjem u našim šumama oko 16 milijuna tona ugljik (IV) -oksida fotosintezom.Na održavanje i čuvanje naših šuma upućuje nas i nedavno održan sastanakeuropskih ministara šumarstva u Helsinkiju te konvencija, koju je potpisao inaš ministar.Prof. dr. Branimir PRPIĆ dipl inž. šumarstvaMr. PetarJURJEVIĆ
Change language