11.07.2015 Views

HRVATSKE ŠUME 35 (28.5.1994)

HRVATSKE ŠUME 35 (28.5.1994)

HRVATSKE ŠUME 35 (28.5.1994)

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

28. svibnja 1994.UREĐIVAČI »HRVATSKIH ŠUMA« U UŠ SPLITPLANINARENJE PO DALMACIJIUređivači iz uprava šuma Osijek, Senj i Karlovac su preuzeli posloveuređivanja šuma i šumskih zemljišta na nekoliko gospodarskih jedinica Upravešuma Split. Sto su uradili i što mogu uraditi ove godine?Na području Uprave šumaSplit (koja gospodaris površinom od 550 tisućahektara) od 60-tihdo 90-tih godina 20-tog stoljećanije postojao odjel za uređivanješuma! Tako za ovu Upravu nepostoje ni egzaktni podaci o površinamapod raznim tipovimašuma, goletima, drvnoj masi...Osnivanjem »Hrvatskih šuma«stvoreni su uvjeti za bolji radUprave i obnovu šuma na područjus kojeg je ona gotovo nestala.Medu inim i za djelovanjeodjela za uređivanje.Uz pomoć Službe za uređivanjeDirekcije »Hrvatskih šima« uUpravi šuma Split je prije dvijegodine osnovan Odjel za uređivanješuma, koji je krenuo od samogpočetka i pripremio osnovnepodatke, poput onih o imovinsko-pravnimodnosima, kartografskimaterijal i slično. Počelisu i prvi terenski radovi, nakojima radi nekoliko stalno zaposlenihi desetak djelatnika zaposlenihkroz GPO, što je bilonedovoljno da bi posao uređivanjadalmatinskih šuma krenuotempom kojim je to planirano(uređivanje cijelog područja urazdoblju od deset godina).Pomoć Splićanima stigla je ponovnoiz Javnog poduzeća. Ovogputa su »uskočili« uređivači izuprava šuma Osijek, Senj i Karlovac.Osječani su preuzeli posaouređivanja Gospodarske jediniceMosor — Perun. Već suzavršili terenske radove na oko3.600 ha, kolika je površina oveGJ, pa preostaje posao sređivanjapodataka i izrade Programagospodarenja Gospodarskom jedinicom.Senjani su ove godinezapočeli raditi na otoku Braču,na kome uređuju gospodarskujedinicu veličine cea 2.700 ha. Sadarade na prikupljanju terenskihpodataka, a posao će im takođerbiti izrada Programa gospodarenjaza preuzetu gospodarskujedinicu.Preostala je grupa uređivačaiz Karlovca, koje smo zatekli oOmišu. Zašto su odlučili preuzetiposao uređivanja šuma u Dalmaciji— pitali smo inž. IvanaGrginčića, rukovoditelja odjelaza uređivanje Uprave šuma Karlovac?— Dobar dio područja kojimgospodari Uprava šuma Karlovacje trenutno okupiran. Posaouređivanja šuma na slobodnomteritoriju smo završili i premaplanu bismo ove godine trebaliraditi na uređivanju šuma naKordunu. Tako trenutno nemamoposla i bilo je najracionalnijeda pomognemo kolegama u Upravišuma Split. Ovdje imamo uplanu izvršiti terenske radovena površini od cea 10.000 ha, a uuredima ćemo uraditi kompletniposao za Gospodarsku jedinicuOmiška Dinara (oko 3.000 ha).Počeli smo s utvrđivanjem granicaposjeda u GJ Omiška Dinara,nakon čega slijedi formiranjeodjela, izlučivanje odsjeka, obilježbana terenu, izmjere drvnemase i utvdivanje svih drugihpotrebnih elemenata za određivanjedrvne zalihe. U uredimageodetska ekipa obrađuje podatkevezane uz površinu, do definitivneizrade iskaza površine.Nakon toga će se izraditi uređajnizapisnik, koji treba biti gotovdo kraja godine. Dakle, posao zaGJ Omiška Dinara završava izradomPrograma gospodarenja.Za ostale površine na područjubivše općine Omiš, odnosno ŠumarijeSplit, izvršiti ćemo pripremei terenske radove.Posao u Omiškoj Dinari je priličnonaporan, jer se dijelom radina gotovo nepristupačnim terenima,ali nemamo previše terenskogposla, jer tu nema mnogošuma, uglavnom je riječ o neobraslimpovršinama. Kako sebudemo kretali prema unutrašnjostiočekujemo mnogo više terenskogposla, jer mislimo da tamoima više šuma. Ovo su isključivošume zaštitnog karaktera idjelatnici Uprave šuma Split ćenajviše posla imati na sanacijipovršina koje su prije tri godineizgorjele. Radova na iskorišćivanjuće biti malo, eventualno manjihradova u kulturama crnogbora... — dodaje inž. Grginčić.— Kako uređivače prihvaćadomaće pučanstvo — pitali smoinž. Milu Radočaja, najmlađegčlana karlovačke ekipe?— Smješteni smo u privatnimkućama i zadovoljni smo. Ljudisu nas primili izvanredno. Vrlosu gotoljubivi, a vino je vrlo dobro...Posao je naporan i teren jevrlo težak, drugačiji od terenana koji smo navikli na područjunaše Uprave. Gotovo bi se mogloreći da svakog dana planinarimo,a posao počinjemo vrlo rano,kako bismo izbjegli poslijepodnevnirad. Radimo od otprilikešest ujutro, do 13 ili 14 sati naterenu, nakon čega se vraćamou Omiš. Nakon ručka unosimopodatke na karte, a onda — boćanjei druge ugodnije stvari...Kad uspijemo odemo na manjiizlet, pa smo obišli kanjon Cetine,Split, Makarsku...I u Upravi šuma Split radi grupadjelatnika, od kojih je većinazaposlena kroz gradansko-pravniodnos:— Mi smo uspjeli završiti dvauređajna zapisnika — rekaonam je inž Tomislav Dilber, šefodjela za uređivanje u UŠ Split.— To su uređivački zapisnici zaGJ Jelinjak (cea 1.900 ha) i za GJBorovača (cea 3.800 ha). Uz to —gotovo s još dva uređajna zapisnikaza dvije gospodarske jedini-Uređivači iz UŠ Karlovac u Omišu: inž. Radovan Jakšić, inž. Mile Radočaj,Milan Lesar, Ivan Spudić i inž. Leon Milinkovićce na području Sinja (od cea9.000 ha ukupno), koje je uradioprivatni poduzetnik. Ako sve budepo planu — ove ćemo godinezavršiti uređivanje cea 34.000 hašuma i šumskog zemljišta napodručju Uprave šuma Split. Dabjsmo uradili sve ono što trebauraditi trebalo bi nam najmanje<strong>35</strong> iskusnih djelatnika, što sadane možemo osigurati. A trebalobi godišnje urediti od 50 — 55.000ha, kako bismo tijekom deset godinauredili kompletnu površinukojom gospodari ova uprava.Stoga ćemo nastojati uvesti i fotogrametriju,kako bi se posaoobavljao brže. Sada je sve to krenuloi napredujemo znatno brže,jer su i naši djelatnici koji prijenisu radili ove poslove dosta naučili,a i suradnja s odjelima zauređivanje drugih uprava je vrlodobra. Poslom koji je dosadaurađen smo vrlo zadovoljni i željelibismo pozvati i odjele zauređivanje u drugim upravamakoje imaju za to mogućnosti danam se pridruže i pomognu namda uredimo površine Uprave šumaSplit i tako gospodarenje šumamana ovom području podignemona viši nivo — dodao jeinž. Dilber.Vesna CUNIĆSnimio: Ivan GRGINČIĆSJETVA POVRĆA ZA PROGNANIKENA PRVOJ CRTI BOJIŠNICEIVAN PATAKIDana 06. 05. 1994. godine u9,00 sati u šumskom predjeluKaznica, odjel 23a je smrtnostradao djelatnik šumarije ĐakovoIvan Pataki iz Preslatinaca, K.Tomislava 4, i to prilikom sječe iizrade od udarca suhog bukovogstabla u glavu.Ivan Pataki 06. 07. 1981. godinepočeo je raditi u šumariji Đakovokao šumski radnik sjekač,pa sve do nesretnog događaja06. 05. 1994. g. Djelatnik IvanPataki je bio vrlo uzoran i marljivdjelatnik te će u takovoj uspomeniostati svima onima koji suga poznavali. Ovaj nemio događajje zavio u crno njegovu suprugu,njegovo troje malodobnedjece, kao i ostalu rodbinu, tešumarija Đakovo će učiniti sveda se pomogne njegovoj obiteljii ovom prilikom njegov radni kolektivmu se na svemu zahvaljuješto je svojim uzornim i samoprijegornimradom učinio zaovaj radni kolektiv.Na inicijativu SindikataUprave šumaOsijek, načinjen jeprogram o korištenjuslobodnih površina nabaranjskoj strani, u neposrednojblizini grada, za proizvodnjuhrane za prognanikei ostale djelatnike oveUprave. Početkom ove godinerazrađen je programvlastite proizvodnje nekihprehrambenih namirnica— krumpira, luka, graha idrugog povrća na ukupno11 hektara, nedaleko selaTvrdavica, površine koje senalaze tik uz samu sjevernucrtu bojišnice i graničena našim obrambenim položajima,odnosno sa crtomrazgraničenja u Baranji.Uz pomoć donacija Caritasa,Luteranskog saveza,UNHCR i nekih drugih organizacija,nabavljeno jesjeme iz Danske i Nizozemskea sama Uprava šumaOsijek, dala je dio strojnogparka za obradu zemlje.Tako je posađeno 4 hakrumpira, 1 ha luka, 1 hagraha, 1 ha paprike i paradajzai dva ha kukuruza zaprehranu divljih svinja idruge divljači u lovištimaove Uprave. Osim toga dvahektara je odvojeno za individualnebašće za 150 prognanikakojima je takođerosiguran sav sadni materijali gnojivo. Svi koji su dobilibesplatno bašće i sjeme,obvezali su se da ćeokopavati 20 ha plantažetopola koje se nalaze uz njihoveparcele. Uprava ovihdana upravo postavlja inadstrešnicu i druge objekteza alat i opremu prognanika,pa će to ujedno biti ivrlo privlačno izletište zadjelatnike koji su inače sviiz Baranje, a kako se i topodručje nalazi na slobodnomdijelu Baranje, svi onisu i emotivno vezani za svojkraj koji se nalazi svega nekolikokilometara od njih,jasno za sada u privremenookupiranom dijelu Baranje.Na kraju spomenimo nosioceove sindikalne aktivnosti— to su Ana Šarić, povjerenikSindikata, JanošŠarac i Željko Brdar, poljoprivrednitehničar kojipruža svim prognanicima istručnu pomoć.Tekst: A. LončarićSnimci: M. Daražac

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!