HRVATSKE ŠUME 35 (28.5.1994)

28. svibnja 1994.UPRAVA ŠUMA BJELOVAR/ U ČETIRI ŠUMARIJE UUNPA ZONI SE NE RADIZASTOJ ZBOG (NE)SIGURNOSTIUslijed stravičnog zločina i pogibije petorice mladih Hrvatanedavno u Vukovijama, čak u četiri naše šumarije došlo je doprekida rada zbog sigurnosti i to u šumariji Daruvar, Sirač, Đulovac iPakracPrvo je tromjesečjedaleko iza nas istatistička analizaposlovanja više nijeaktualna! Ali jesu problemio kojima je bilo riječina posljednjem sastankuupravitelja šumarijabjelovarske uprave. A nisuni mali ni beznačajni.Najveći je svakako(ne)sigurnost rada u šumarijamau UNPA zonama,a tu su i neka pitanjatehničko organizacijskenaravi kao licitacije, investicije,prijevozi...Pogibijom (ubojstvom)petorice ljudi nedavno uVukovijama nedaleko Daruvarabitno je narušenasigurnost u ovom kraju.To posebno vrijedi za poduzećai ljude koji rade naterenu, neki čak nadomaklinija razgraničenja. Zbogtoga su šumarije Daruvar,Sirač, Dulovac i Pakracobustavile sve radove. Postojinada da će se u Siračunastaviti s radom alipod posebnim mjeramaosiguranja i s dodatnimoprezom. Na radilište ćese putovati s policijskompratnjom, grupno, jednakotako i s radilišta. Tražise način da se radnici sostalih šumarija koje nerade rasporede privremenou neke druge šumarije.Ne treba posebno ni napominjatida će se sve toodraziti na izvršenje planaa isto tako značajnoposkupiti proizvodnju.Razgovaralo se i licitacijamagdje je napomenutoda se ne može događatida se na licitaciji nadutrupci koji (nepažnjom) nisupočekićani.Kad je o daljnjem poslovanjuriječ bitna stavka su— investicije.— Sa starom mehanizacijommi padamo, decidiranje u ocjeni stanja bioupravitelj bjelovarskeuprave mr Ivan Volf. Nemožemo tražiti od šumarijaspecijalne učinke i čudana terenu sa starimtraktorima, kombijima iostalim strojevima. Neštosmo nabavili, uplatili, nomorat će se iznaći sredstvaza dodatne investicije...S tim u vezi su i zahtjevis nekih šumarija za pokretnimmehaničkimradionicama (Dulovac,Daruvar) koje u mnogompomažu, otklanjanjemmanjih kvarova na licumjesta, kontinuitetu proizvodnje.Napomenuto je takođerda s uvođenjem HŠPROprograma ima dosta problema.Posebno je na nekenedorečenosti ukazaoupravitelj vrbovačke šumarijeinž. Duka Kauzlarić,budući da je ta šumarija,uz čazmansku, prvana kojoj je testiran tajprogram.U čisto šumarske aktualnostiali i najneposrednijezadatke na bjelovarskojupravi spadaju skorotretiranje šumskih štetnika(aviotretiranje protivpepelnice), ograđivanjepojedinih odjela i zaštitaod divljači, pravovremenouočavanje (i sječa) suša-Sigurnost radnika prije svega: sa sastanka upravitelja šumarija Uprave šuma BjelovarCaM. M.Preostale nagorjele pinije Musapstana nijemi su svjedoci zlodjela četničkog agresoraMUSAPSTAN JE ODOLIOU POSJETI ŠUMARIJI ZADARNa primjeru Musapstana jasno se ogleda značenje protupožarnihpruga kojih ovdje ima čak 115 hektaraGospodareći sa 48,8 tisuća hektara šumai šumskih zemljišta Šumarija Zadarspada u red većih šumarija splitskeUprave šuma. Kako su se tu sve donedavna vodili žestoki okršaji u okviru Domovinskograta, od kojih je onaj iz ljeta 1993. za spasMaslenićkog ždrila i Peruče bio posebno krvav irušilački, zadarskoj šumariji i danas nije dostupnagotovo polovica njenog područja. Skabrnja iCrno u Ravnim Kotarima, gdje praktički nema nijedne cijele kuće ni crkve, gdje je izgorjelo 3.000ha mlade šume, ostat će simboli nasilja i razaranja.U Crnom je bio lociran i šumarijski rasadnikiz kojeg su se sadnicama za pošumljavanjasnabdijevale malne sve šumarije Sjeverne Dalmacije.Danas u ovom rasadniku, koji je tek ovihdana razminiran, nema niti jedne biljke!Razbojničko-piromanski mentalitet onih s drugestrane crte razgraničenja sa šumarskog seaspekta najbolje ogleda na primjeru Musapstana,gotovo jedno stoljeće stare i 300 ha velikesuvisle kulture pinije, alepskog bora, cedra... lakosu ga trebali svog uništiti plameni jezici izazvanigranatiranjem zapaljivim projektilima, Musapstanje odolio. Samo manji dio uz glavnu cestovnuprometnicu Zadar - Maslenica jespaljen. Upravo tu šumski radnici sada provodesječu izgorjelih stabala, vršeći pripreme za skorašnjuobnovu.- Na primjeru Musapstana jasno se ogledaznačenje protupožarnih pruga za zaštitu odšumskih požara. U Šumariji Zadar do sada ih jeprobijeno 115 km, a uređene su tako da po njimau svako doba dana i noći može vozilo biti osmatračko-dojavneslužbe, bilo kamion-cistema sgasiocima, riječi su mladog i agilnog upraviteljašumarije dipl. inženjera Božidara Longin.lako površina zadarske šumarije odgovarapovršini neke od uprave šuma s kontinenta, ŠumarijaZadar, razdijeljena u 12 lugarija, kroničnooskudijeva i na ljudima (ima ih samo 32 zaposlenih!)i na vozilima. Samo jedan mi lugar ima moped,reći će inž. Longin, kojem zapravo trebapunih 8 sati da terenskim vozilom obiđe od krajado kraja svoju šumariju.- Uz vozila problem su i ljudi. Stari lugari sumahom u penziji ili pred penzijom, a mlade ljudekoji bi htjeli raditi u šumarstvu ne možemo uposlitijer nemaju potrebnu stručnu spremu. Takonam čestiti mladi i vrijedni domaći kadrovi odlaze.Turizam je tu ipak privlačnija grana, jada seinž. Longin savjetniku u Ministarstvu poljoprivredei šumarstva inž. Branku Ivičeku i stručnomsuradniku za uzgoj i zaštitu šuma Direkcije ]P»Hrvatske šume« inž. Vlatku Skorupu.Šumarija Zadar uskoro treba da proširi svojudjelatnost i na lovno privređivanje. Od desetakpredloženih vlastitih lovišta, kako to definira noviZakon o lovu, inž. Longin posebnu pozornostpridaje lovištu Bokanjačko blato, koje ima najboljuperspektivu. Kao dobro stanište za zeca i sitnupernatu divljač, kad ove površine budu ponovnopod šumom, bit će to i idealno lovište zadivlje svinje. Lovni turizam donijet će tada većudobit od šumarstva.A. FrkovićHRVATSKI ŠUMARI U POS3ETI MAĐARSKOJPROBLEMI OBNOVE SLIČNINa poziv Šumarskog dioničkogdruštva Pecs(Pečuh) iz susjedne RepublikeMađarske inž.Adolf Malek, stručni suradnik uSlužbi za plan i razvoj u Direkciji,inž. Vladimir Lacina, upraviteljŠumarije Dulovac (UŠ Bjelovar),inž. Vlatko Podnar, stručnisuradnik za uzgoj u UŠ Našice iinž. Ivan Grginčić, šef odjela zauređivanje u UŠ Karlovac posjetilisu svoje kolege u centru Mečekiu Pečuhu, gdje je i sjedišteovog dioničkog društva. Svrhaposjete je bila nastaviti višegodišnjusuradnju između šumaradviju zemalja i razmjeniti iskustvau šumarskoj struci, koja jenekada bila uspostavljena prekošumskih gospodarstava, a zavrijeme domovinskog rata jedjelomično izostala.Posjetioce iz Hrvatske dočekaoje generalni direktor Šumarskogdioničkog društva inž.Jozsf Kaldy, direktor za proizvodnjudr. Tivadar Papp i EndreMuth iz stručnih službi.Osnovne podatke o šumarstvu uRepublici Mađarskoj i o njihovudioničkom društvu dao je generalnidirektor, a domaćine je sorganizacijom i načinom gospodarenjašumama u Hrvatskoj i»Hrvatskim šumama« upoznaoinž. Adolf Malek.Prilikom susreta izneseni su isijedeći podaci o načinu gospodarenjašumama u Mađarskoj:Specijalno vozilo za obilazakterena, kojim je jedino mogućeobići mađarske nizinske šume.Naime, otvorenost šuma je vrlomala.Državnim šumama u toj zemljigospodari devetnaest samostalnihdioničkih društava. Jednood njih je i Šumarsko dioničkodruštvo Pecs, koje gospodaris 61.000 ha državnih šuma i drvnomzalihom od 14 miliona m 3 , agodišnji etat iznosi 250.000 m 3drvne mase. Gospodarenje seprovodi putem devet šumarija, ukojima je organiziran revirni sistem.Veličina revira se krećeizmeđu 400 i 600 ha, a sve radovena reviru vodi revirnik (šumarskitehničar). Lovstvo ima velikiznačaj i čini 10 posto ukupnogprihoda dioničkog društva, naglasioje inž. Jozsf Kaldy.Domaćini su željeli pokazatiprirodnu i umjetnu obnovu kodnjih, pa je grupa šumara zadvodnevnog boravka posjetilačetiri šumarije, gdje su posjetiociiz Hrvatske upoznati sa svimpoteškoćama na koje mađarskišumari nailaze kod obnove sastojina,od izostanka uroda žirado vlastitih tehničkih rješenja uumjetnoj obnovi i njezi sastojina.Da se radi o izuzetnim proble-Grupa mađarskih i hrvatskih stručnjaka u obilasku umjetno obnovljenelužnjakove sastojine. Zabrinutost dr. Tivadara Pappaje očita.mirna pokazuje i podatak da jeurod žira dobar tek svake desetegodine, te podatak da se oko 40posto sastojina mora umjetnoobnavljati. U Šumariji Vojszlopokazano je i pokusno saniranjepovršina koje su nastale uslijedsušenja, za koje je lužnjakov žirnabavljen u Hrvatskoj.Domaćini su željeli saznati iprobleme u Hrvatskoj vezane uzobnovu sastojina, a pokazali su iinteres za razmjenu odmarališta,te ponudili mogućnost boravkanaših radnika u njihovuodmaralištu u toplicama Harkanj.Na uloženom trudu i gostoprimstvušumarima iz Mađarskezahvalio je inž. Vladimir Lacina,sa željom da se prijateljstvoi suradnja nastave, uz pozivda uzvrate posjetom Hrvatskoj.Tekst i snimci: Ivan GRGINČIĆ