PRVA GODINA RADA VALMETA U SLAVONIJIMehanizacija za 21. stoljećeveć je ušla u naše <strong>šume</strong>Prošle godine u broju od mjeseca ožujka, prikazali smo probni radnovoga farvardcra tipa »Valmet 860« finske proizvodnje. Tijekomdva mjeseca testiranja novih forvardera, u našim najtežim uvjetimau spačvanskim šumama, »Valmet« koji nam je bio na raspolaganju zaprobni rad, svojim učincima u izvlačenju trupaca do stovarišta zadivio jei oduševio ne samo naše vozače i stručne suradnike, već i sve prisutnekad je s lakoćom natovaren s petnaestak kubika drvne mase, kroz blatočak i iznad kotača, svladavao sve prepreke i dovozio trupce na stovarište.Krajem travnja u Vinkovcima na Pikovom stanu, bilo je upriličenoprecizno kompjutorsko testiranje opterećenja novoga stroja, kojega sutestirali profesori sa Šumarskoga fakulteta i Instituta kojem su prisustvovalii predstavnici tvrtke Partek Forest iz Finske uz nazočnost finskogaveleposlanika u Hrvatskoj, gosp. Osmo Lipponena.Rezultat .svih dh aktivnosti konačno je ostvaren 30. rujna prošle godine,kada su na vinkovački teretni kolodvor stigla dva nova »Valmcta860« za naše uprave šuma Vinkovci i Osijek.Tijekom jeseni i ovoga proljeća sva tri »Valmcta« rade u svojimUpravama na izlaženju drvne sirovine.Petorica naših mehaničara bili su na obuci u Finskoj kako bi biliosposobljeni za otklanjanje manjih nedostataka ili zastoja u radu.Do zaključenja ovoga broja našega lista nismo mogli dobiti točneradne učinke novih strojeva, pa ćemo to u idućem broju svakako objaviti.Ipak, istaknimo, kako je u naše <strong>šume</strong> već počela stizati mehanizacijaza 21. stoljeće. Nadamo se da će ove godine stići još pokoji »Valmet«, jerizvlačenje drvne mase usko je grlo u proizvodnji u našim JJpravama.(Z. L)Poslije desetak i više godina zastoja u nabavci tešicemehanizacije, nova tri forvardera finsice proizvodnjeuspješno su obavili svoj zadatak prve godine u SlavonijiObećanja koja je 23. travnja 1999. dao veleposlanik Finske uHrvatskoj, gosp. Osmo Lipponen na sastanku u Vinkovcima, kako ćenaša zemlja, odnosno naše šumarstvo, imati određene privilegije kodnabavke »Valmeta« tijekom ljeta su se i ostvarilaKrajem rujna iz tvrtke PARTliK i-ORllST ()y Tampere iz Finske,krenula su vlakom dva forvardera, a istovarena su 30. rujna nakolodvoru u VinkovcimaNa Pikovom stanu u Vinkovcima, prvi »Valmet« koji je puna dvamjeseca radio na izvlačenju drvne mase iz spačvanskih šuma, bio jetemeljito testiran najsuvremenijim uređajima s kojima raspolažeŠumarski jakultet i prošao sve test kontrole na opće zadovoljstvo1 ijthoiii jisiiu i zuiic, kao i ovoga proljeća »Valmet« je uneprekidno radio na izvlačenju trupacatnkovLimaI osječki »Valmet« je neprekidno radio cijelu jesen i zimu na područjuBaranje na izvozu trupaca, a ovih se dana nalazi na područjušumarije Levanjska Varoš12 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>
u POVODU 22. OŽUJKA - SVJETSKOG DANA VODAUprvoj polovici prošle godineu Parizu je održanameđunarodna konferencijao problemu pitke vodei razvoja na kojoj su se okupilipredstavnici iz 84 zemlje i 50 organizacija.Sudionici konferencijezaključili su, ako se u kratkomvremenu ne promijenipristup crpljenju, potrošnji ipročišćavanju vode, da će dogod. 2005. dvije trećine svjetskogapučanstva trpjeti od teškenestašice pitke vode. Već sadasvake godine pod utjecajemonečišćene vode umre u svijetunajmanje sedam milijuna ljudi.Sudionici pariške konferencijepripremili su šestogodišnji plano očuvanju voda, koji su kasnijepredstavili Programu za razvojUN-a.Oko sedmini europskogapučanstva nije dostupna sigurna,zdrava neškodljiva pitkavoda, stoga nije iznenađenje štose na starom kontinentu ponovnopojavljuju već davno protjeranebolesti, medu njima kolerai tifus. To je bio samo jedan odrazloga za posebnu ministarskukonferenciju o okolišu i zdravlju,kojaje održana u Londonuu lipnju 1999. godine. Na trcidnevnojkonferenciji okupilo se70 ministara za okoliš i zdravljeiz 51 zemlje članice europskogureda Svjetske zdravstvene organizacije(WHO). Sitdionici suprihvatili i potpisali deklaracijuo okolišu i zdravlju, ispravu otransportu, okolišu i zdravlju, teprotokol Voda i zdravlje.Svjetski političari oproblemu pitkevodeu sljedećih četvrt stoljećanajmanje četvrtina svjetskogapučanstva bit će izvrgnutanestašici vode, poručujt: rezultatiistraživanja japanske vlade iAmeričke agencije za međunarodnirazvoj (USAID). Premarezultatima toga najnovijegistraživanja koje su zajedničkiproveli američki i japanskiNestašicahlc:,,^ •J ,^y.y.^ -,-. jyy^ ,. , P . 1. 1, 1VOL nL,, stoVoda ima nezamjenjivu prehrambenu i ljekovitu moć.Bez vode život na Zemlji bi stao, vjerojatno i zamro,zauvijek nestao...u našoj zemlji gotovo svi vodotoci su s pitkom vodom, a dobrimdijelom to možemo zahvaliti našim očuvanim i zdravim šumskimpovršinamastručnjaci, nestašice vode moglebi postati jedan od vodećihsvjetskih problema u stoljećupred nama.U mnogim područjimaZemlje u sljedećim se desetljećimaočekuju ozbiljne nestašicevode, a kako je već sada 1,3milijarde ljudi suočeno s nedostatkompitke vode, jasno je daće nestašice biti najveća prijetnjaprozvodnji hrane i ljudskomezdravlju, upozorava istraživačIsmail Serageldin.Prosječna potrošnja vodepo stanovniku procjenjuje seizmeđu 680 i 800 m^ godišnje.Potrošnja vode raste brže negošto raste svjetsko pučanstvo.U usporedbi s god. 1950.danas je prosječna potrošnjavode po stanovniku 50 postoveća. Za sve potrošače vode veomajeznatna potrošnja upotrijebljenevode, posljedica koje jemanjak i sve veća onečišćenostvodenih izvora. Nestašica vodetakođer je posljedica sve češćihsuša, a i smanjivanja površinejezerai nestajanja močvara. Sviveliki regulacijski projekti veomasu skupi i često utiištavajuokoliš. Sve više vode za ljudskepotrebe znači manje vode zan Cl. iuzdržavanje ekosistema, koji usve većim područjima svijetagube neravnopravnu bitku zavodu. Prirodno bogatstvo postanovniku pojedine državeobično se prikazuje trima pokazateljima:biološkom plodnošćuzemlje, mineralima i fosilnimgorivom. Nestašica vode svjedočikako bi bilo pametno dodatisve više pokazatelja o raspoloživimi kvalitetnim količinamavode po stanovniku. Posvudapo svijetu površinske suvode veoma onečišćene od svevećih količina otpadnih voda.Istoje tako u razvijenim zemljamaonečišćenost rijeka jošuvijek veoma velika premda sezbog strožega zakonodavstva izbog uvođenja različitih postupakačišćenja opća klasičnaonečišćenost rijeka i jezerasmanjila. U industrijaliziranimzemljama OECD-a bilježimoodređene uspjehe u nadzoruonečišćenja tzv. točkastih izvoraotpadnih voda u poduzećima.Nadzor površinskoga, raspršenogavodenoga onečišćenja izpoljodjelskih površina (ostacimineralnoga gnojiva i pesticida),pa komunalnog i prometnogonečišćenja (teške kovine,ugljikovodici, soli) teži je i skuplji.Što se tiče specifičnih oblika(teške kovine, pesticidi, nitrati,fosfati, itd.) onečišćenost europskihi sjevernoameričkihpovršinskih vodaje u porastu, aosobito se smanjilo organskoonečišćenje rijeka. Zbog posljedicakiselih kiša nije primjerenaza piće jezerska voda iztisućujezera Skandinavije i drugihzakiseljenih područja, prijesvega Europe i Sjeverne Amerike.Onečišćenje zraka, pak,također utječe na kakvoću morskevode, osobito Baltičkoga,Sjevernoga i Sredozemnogmora. Sve je veći problemonečišćenje površinskih voda,podzemnih voda i krških izvorazbog iscjednih voda brojnihneuređenih odlagališta komunalnih,industrijskih i vojnihotpadaka posvuda po svijetu.Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> / 13