1 - Hrvatske šume

ŠUMSKA MEHANIZACIJANove katnionske ekipaže u proizvodnjiIPrvih pet kamionskih kompozicija(ekipaža) od ukupno 16 koliko su ih kupile»Hrvatske šume«, p.o. Zagreb predanoje korisnicima i krenulo u proizvodnju.Kamioni poznate marke MAN 33 486 nabavljenisu u Njemačkoj, a prikoliceNARKO, dizalice Jonsered i šticc tvorniceExte dolaze iz Švedske. Dizalice na prikolicete šticc na kamione i prikolice montiranesu u privatnoj tvrtki »Hidraulika Kurelja«u Donjoj Stubici.Ključeve novih ekipaža korisnicima jena prigodnoj svečanosti predao zamjenikdirektora »Hrvatskih šuma« dipl. ing. DamirMoćan i istakao važnost ulaganja umehanizaciju šumarstva i prijevozne kapacitete.Radi se, inače, o modernim i snažnimprijevoznim kapacitetima. Motori u kamionimasu, kaže rukovoditelj razvojneslužbe u poduzeću mr. Stjepan Puljak, izS predaje novih kamionskih ekipača u »Hidraulici Kurelja«u D. Stuhicinove generacije Euro 2, dvije dizalice naprikolicama su snage 25 t/m a tri 10 t/m,dok su na ekipaže ugrađene najmoderniještice svjetski priznatog proizvođača Exte.Dvije ekipaže predane su društvima sograničenom odgovornošću koja se baveprijevozom sortimenata u Upravi šumaNašice, a po jedna u Bjelovar, Koprivnicui Kutinu. Prema riječima mr. Puljaka, preostalekamionske ekipaže korisnicima bitrebale biti predane do kraja ožujka, (m)ZAŠTITA SUMA NA NOVOGRADISKOM PODRUČJUNema opasnosti od golohrstau okviru poslova na zaštiti šumanovogradiški šumari utvrđivali su tijekomprošle godine brojno stanje gubara i mrazovcate proveli tretiranje protiv pojedinih bolestii štetnika. I ove godine osobita pozornostusmjerena je na preventivno djelovanjeprotiv gubara, koji kao polifagni štetnik znaza masovnih pojava znatno obrstiti šumskesastojine, posebice hrastove, na velikimpovršinama. Posljedica izravnih šteta je gubitakprirasta drvne mase te izostajanje urodažira.Obavljen je pregled šumskih sastojinastarijih od 30 godina, a zaraza je utvrđivanauobičajenom »maršrutnom« metodom premajajnim leglima u svakom odjelu šumarije.Pregledana su sva stabla na zamišljenim dijagonalnimlinijama i to od podnožja debla dokrošnje. U propisane obrasce razvrstani supodaci o zaraženim i nezaraženim stablimate su izračunati pojedini pokazatelji, kao štosu prosječan broj legala po svakom stablu istupanj zaraze na određenoj površini.Obuhvaćen je pritom svaki šumski predjel,gospodarska jedinica i šumarija na cjelokupnompodručju Uprave šuma.Prema riječima dipl. ing. Ivana Prgiča,stručnog suradnika za zaštitu šuma, pregledanoje 8488 ha, a ustanovljeno daje 3060 hazaraženo. Najveći dio zaraženih površina je uintervalu stupnjeva zaraze između 1,1 i 5,5posto (1326 ha) i do 1 posto (1102 ha). Urazmaku od 5,1—20 psoto zaraženo je 575 ha,a između 20,1 i 50 posto tek 49 ha. Zarazanije registrirana u razmaku koji obuhvaćaviše od 50 posto zaraze. Gledajući navedenepokazatelje, može se zaključiti da ne postojiopasnost od golohrsta, a zaraza je zanemariva.Najveća zaraza u intervalima zaraze do 1posto (781 ha) i od 1,1-5 posto (557 ha)ustanovljena je na području šumarije Trnjani,a u intervalima 5,1-20 posto (246 ha) i20,1-50 posto (49 ha) na prostorujascnovačke šumarije.Od početka listopada prošle do polovicesiječnja ove godine obavljeno je na 31 plohi i304 stabla s ljepljivim prstenovinia, širine8-10 cm i debljine oko 2 mm, praćenje zarazevelikog (Hibernia defoliaria) i malog mrazovca(Opcrophtcra brumata). Pri svakojkontroli ljepljivih pojaseva opažači su čistiliprstenovc od mužjaka navedenih leptira,drugih kukaca i možebitnih nečistoća, aženke su pobrojane, evidentirane u propisaneobrasce te također uklonjene s prstena. Izomjera ukupnog broja uhvaćenih ženki nasvim stablima i ukupnog opsega stabalaizračunat je prosječan broj ženki po centimetruopsega stabla na plohi. Od ing. Prgićadoznali smo kako se prosječan broj ženkivelikog i malog mrazovca po centimetru opsegana svim plohama kretao od 0,01 do0,074, što je znatno manje od kritičnogabroja ženki te nema opasnosti od golohrsta.(I. T.)28 / Časopis Hrvatske šume