1 - Hrvatske šume

Ugroženost vodenih izvora,osobito kopnenih, postajedegradacijski proces planetarnihrazmjera, koji već bitnoutječe na regionalnu nestašicukvalitetne vode. Svaki dan usvijetu ima više od 25.000 ljudizbog bolesti što ih uzrokujuonečišćene vode. Više od 230milijuna ljudi suočava se snajtežim oblikom nestašice pitkevode. Zato je opravdanoočekivanje da će ubuduće borbaza pitku vodu, a ne za naftu, bitisredišnja tema svjetskih, meduregionalnihi međudržavnihkonflikata.Kruženje vode, planetarnihidrološki ciklus, jedan je odsredišnjih materijalno-energetskihpodsustava geosferc. Vodaje za život najvažniji krugotok,koji pokreće Sunčeva energija.Planet Zemlja zapravo je vodeni,plavi planet, jer vodenepovršine pokrivaju više od 70posto svekolike Zemljine površine.Premalo pitke vodePremda više od dvije trećineZemljine površine pokrivavoda, činjenica je kako se svijetzbog nestašice pitke vode približavakrizi. U te crne prognozeulaze i najnovija opsežnaistraživanja za 21. stoljeće, kojapredviđaju pojavu najvećih sušnihpodručja u povijesti.Rezultati tih istraživanjasvjedoče kako će do god. 2025.na svijetu biti 20 posto manjevode nego danas, unatoč tomešto će svaka zemlja provoditinajdjelotvornije programe naplanu štednje voda.Prema mišljenju spomenutogIsmaila Serageldina uzrocitoj krizi bit će porast brojapučanstva, sve veće potrebe zavodom i neprestano onečišćavanjezatečenih zaliha pitkevode.»Voda je život«, tvrdi Serageldin.»Nestašica slatke vodepostaje najistinitija zapreka očuvanjuproizvodnje hrane, uklanjanjusiromaštva i zaštitiokoliša. Zato će to nedvosmislenobitijedan od središnjihproblema 21. stoljeća«.Svjetska komisija, tj. međunarodnistručnjaci koje financirajuSvjetska banka i Ujedinjeninarodi, dobro su upoznatis tim problemom. »Ako budemoučinili sve stoje u našojmoći, postići ćemo veću djelo-IZVOR ŽIVOTAVoda čini sva živa bića. O svestranosti vode raspredačitifo, znanstveno, čak i poetski Karin Schutty prelijepoj knjizi: Voda - izvor zdravlja i ljepote.- Kao i Afrodita, rođena iz morske pjene, i naš postanakpovezujemo s morem, s nekom vrstom slaneprafuhe, koje se dijelovi i danas mogu naći u našimtjelesnim stanicama. Voda za piće, tekućina bez boje,mirisa i okusa, životni j© eliksir bez kojega ne bismopreživjeli ni tri dana.Kao rijetko koji drugi element, voda raznolikodjeluje na osjećaj ugode. Jača otpornost organizma,iz njega izbacuje ono što u nj ne pripada. Voda utječena izgled tijela i omogućuje nestanak viška kilograma.Potiče tjelesnu izdržljivost i postignuće visokihradnih i umnih rezultata. Voda ima nezamjenljivuprehrambenu i ljekovitu moć. Bez vode život bi naZemlji stao, vjerojatno i zamro, zauvijek nestao. Uzasva zlata svijeta, dragocjenijeg elementa od vodertema!Voda se nalazi gotovo u svakoj materiji. Ne možese uništiti ako čovjek i čovječanstvo ostane na visinispoznaje o predragocjenoj univerzalnosti vode. Onaće nas i nadalje hraniti dajući lice i savršen obliknašem planetu jer mu je baš ona voljom Božjompraizvor života.Svi smo vidjeli slike koje su preko satelita stigle unaše domove. Gledajući iz svemira u potražnji ima livode još i gdje, neporecivo je da je Zemlja potpunoplava kugla. Koje li čarolije: premda bezbojna tekućina,voda u velikim količinama, primjerice u jezerima,rijekama i morima, dobiva plavkastu boju. Vodaokružuje, kao što se zna, dvije trećine zemaljske kugle,a često je i veći dio Zemljine mase pokriven oblacima,tj. vodom u plinovitom stanju. Uz to imamovječni led na polovima, a čak i u dubokim slojevimaZemlje snivaju ili vriju svojebitne količine predragocjenevode.i , ip, i A I \/I \>/r\\nrtvornost melioracijskoga poljodjelstva,premda će čovječanstvounatoč tomu još uvijek trebatibarem 17 posto više slatkevode od one koju danas ima.Samo bi se tako, naime, mogleosigurati prehrambene potrebe«,uvjerenje Serageldin i nastavlja;»Ako se i dalje budemoponašali kao dosad, vodenepovršine trebat će 56 posto viševode. Gradovi će se natjecati spoljodjelskim područjima zavodu, a države će se boriti za dostupdo vodenih izvora.«Svjetska komisija poručujekako je nestašica vode u pojedinimdijelovima svijeta već sadapogubna za život, zdravlje i zadovoljstvomnogih ljudi. Sudećiprema tim ocjenama, 1,4 milijardeljudi živi bez čiste pitkevode, a daljih 2,3 milijarde ljudiživi bez primjerenih higijenskihuvjeta. Polovica rijeka i jezera nanašem planetu stvarno jeonečišćeno, isto tako i mnogosvjetskih velikih tokova, npr.Vangtze u Kini; velik dio vodeponire u tlo, a velik dio te vodene dotječe do mora.Svjetska komisija ocjenjujekako se oko 450 milijuna ljudisamo u 29 zemalja svijeta svakidan suočava s teškoćama zbogmanjka vode. U sljedećih 50 godinaprema predviđanjima komisijemanjak vode upoznat ćeSlatka voda na kontinentimaLežište vodeVoda na polarnims krugovimai u ledenjacimaPodzemne vode (do dubine od 4.000 m)Voda u jezerimaVlaga u tluGodišnje otjecanjeIzvor: UNVoda na našem planetuSlana vodaSlatka voda na kontinentimaVoda u atmosferiIzvor: UN.čak 2,5 milijarde ljudi iz 55 zemalja.Glavni je problem štobroj pučanstva raste ondje gdjeje pitke vode sve manje. Dvijetrećine pučanstva živi napodručjima koja dobiju samočetvrtinu svjetske godišnjekoličine kiša.Stručnjaci su mišljenja daće obalna područja SjeverneAfrike, Indije, pojedinih dijelovaKine, većine podsaharskeAfrike i širi predjeli Sjeverne iJužne Amerike biti izvrgnuti velikojnestašici vode. Polovicaslatkovodnih jezera u Europi,koja su jedan od najznatnijihizvora pitke vode, veoma jeonečišćena, a zbog ljudskogaponašanja onečišćenje će se iproširiti.Voda na našem.?ii iiIII't IIStrah od žeđi ugrađen jegotovo u sve mitove svih civilizacijau tijeku povijesti. Ipak, svedo druge polovice 20. stoljećaljudi svojim postupcima nisudovodili u pitanje svoj vlastitiopstanak. Covjekjc, kao i planetna kojem je poniknuo, najvećmagrađen od vode. I valjdaupravo zato, strah od žeđi primordijalni(praiskonski) je strahu nama. Statistički gledano,kako doista stojimo s vodom?Prema procjenama stručnjakaUjedinjenih naroda, potrošnjavode na Zemlji dramatično sepovećava. Ne samo zbog većepotrošnje nego i zbog povećanogisparavanja, koje nastajepod utjecajem općega zatopljavanjanaše mikroklime. Pa ipak,posebnoj panici nema mjesta.Vode još uvijek ima dovoljno.Njezina kvaliteta, pak, malo jeviše upitna. (Tablica).4(^ru m^Količina29.200.0008.350.000125.00067.00038.8301.320,0 mll38,7 mil13.000,00 mil.Hripr emio: A. Z. Lončarić14 / Časopis Hrvatske šume