HRVATSKE ŠUME 37 (13.7.1994.)

13. srpnja 1994.Miroslav Harapin, Josip Maradin, Vesna Rukavina, Marija Halambek, Ante Ivanišević iVjekoslav Kuri u Marmontovoj aleji s povećalom proučavaju štetnike na platanamaSUŠENJE PLATANA U KARLOVAČKIM ALEJAMAKAKO OČUVATI POVIJEST?Platane u Marmontovoj aleji su diopovijesti ovog grada — rekao je inž.Josip Maradin, upravitelj Upravešuma Karlovac na kratkom dogovorus doktorima iz Šumarskog institutaMiroslavom Harapinom i Marijom Halambek,predstavnikom Gradskog poglavarstvainž. Vjekoslavom Kuriem, stručnimsuradnikom za zaštitu okoliša gradaKarlovca i djelatnicima iz Uprave šumakoji su zajedno s njima obišli platane: inž.Antom Ivaniševićem, savjetnikom i inž.Vesnom Rukavinom, stručnim suradnikomza zaštitu šuma.Što se dogodilo s platanama u Marmontovojaleji, od kojih je većina posađena još1809. g., za vrijeme francuske vladavineovim prostorom? Ovog je proljeća primijećenoda dio platana kasni s listanjem ida su krošnje »rjeđe« nego što bi trebalebiti. Naravno, postavila su se pitanja —zašto je došlo do sušenja krošnji platana išto uraditi da bi ih se spasilo? Odgovorena ova pitanja pokušali su pronaći i odgovorniljudi u gradu, tim više što je s platanamai ranije bilo problema.— General Marmont je posadio 112 platana— rekao nam je inž. Ante Ivanišević,donedavno direktor Javnog poduzeća»Zelenilo«, a od preuzimanja šuma na osnoviUredbe Vlade RH, savjetnika u UŠKarlovac — a danas ih ima 57. Godine1967. smo vršili interpolaciju i unesli 6—7novih platana. Tada su intervenirali urbanistigrada Karlovca i Republički zavodza zaštitu prirode i zabranili taj posao. Uniz navrata smo upozoravali i tražili zabranuparkiranja u tom pojasu, poduzimalimjere sanacije, pa smo u suradnji sastručnjacima zagrebačkog poduzeća »Zrinjevac«proveli statičku obradu platana, aradili smo i pročišćavanje krošnja. Trebaloje izvršiti i određene kirurške zahvate,za koje, nažalost, nije bilo sredstava. Kadsmo primijetili da ovog proljeća vegetacijakasni — zamolili smo upravitelja Upravešuma da pomogne...Zanimljivo je da je u nekim od radova(statička obrada stabala) sudjelovala iVatrogasna postrojba MUP-a pri PU Karlovac,bez koje nije bilo moguće obavitiradove na visinama od 30—35 m.U gradu postoji i Komisija za zaštitu stabala,u kojoj su predstavnici »Zelenila«,Komunalnog fonda za stambenu izgradnjui urbanizam, Gradskog poglavarstva ipovjerenik za zaštitu prirode Karlovca.Komisija na temelju zahtjeva i uviđajaodobrava tko i što može sjeći uz prometnicei na javnim površinama. Jedan od članovaKomisije je i Vjekoslav Kuri, koji jerekao:— Bilo je prijedloga da se dio platanazamijeni novima. Smatramo da prije trebavidjeti što se događa i poduzeti potrebnemjere. Provedeno je obrezivanje stabala,ali možda se još nešto može učiniti metodomkirurgije, odnosno »krpanjem«.Platane su ovog proljeća prolistale kasnije, aimaju 30-tak posto manje lišća... Dr. Harapinse popeo na jednu od platana, kako bi uzeouzorke grana.Vjerojatno će biti i drugih prijedloga i tekonda ćemo odlučiti što ćemo učiniti...Prilikom obilaska starih platana dr. MiroslavHarapin iz Šumarskog institutaJastrebarsko, najeminentniji hrvatskistručnjak za zaštitu šuma, mogao je konstatiratisamo jedno:— Svi ovi faktori koji djeluju na »umiranje«šuma u Europi i svijetu — djeluju i naplatane, a dodatni faktor je gradski prometi uvjeti u gradu, medu inima i asfaltnipokrov oko drveća, što je (uz starost) dovelodo fiziološkog slabljenja stabala. Poznatoje da platane propadaju posljednjihgodina od insekta platanine stjenice (Ćorvtucaciliata), koju smo u znatnom brojupronašli i na karlovačkim platanama. Uztakav napad ne začuđuje i daljnji napadpatogene gljive (Gnomia platani Kleb).Sve ovo dovelo je do defolijacije (platanesu izgubile 20—30 posto lišća). Kod jakognapada kao što je ovaj dolazi do venuća,sušenja i otpadanja lišća i do sušenja ovogodišnjihizbojaka. Što možemo učiniti?Ove godine treba pratiti stanje i sljedećegproljeća donijeti odluke, vjerojatno će tadatrebati izvršiti jako orezivanje, a akodođe do jakog napada štetnika — preostatiće jedino sječa. Preporučio bih i zimskotretiranje bijelim uljem, neškodljivim zaokoliš, koje bi moglo pomoći u smanjivanjunapada štetnika.— Motorna pila mora biti posljednjesredstvo — dodao je Josip Maradin, upraviteljUprave šuma Karlovac — a prije togatreba pokušati uraditi sve što se može...Za očekivati je da su pronađeni insekti igljivično oboljenje izvor influencije i da ćezaštita platana (ukoliko se pokaže uspješnom)— postati stalnom praksom...Vesna CUNIĆBJELOVARSKE LJETNE TEMEUPUTNO JETO PROVESTI...Rasprava o izvršenjima planauzgojnih radova te radova^nasječi i izradi u bjelovarskoj upraviu prvih pet mjeseci ove godinedonijela je, osim statističkih podataka,i nekoliko zanimljivih tema s kojimaće se u sljedećem razdoblju trebativiše pozabaviti. Kako je u ovom trenutkudeplasirano iznositi već zastarjelebrojke, evo dakle ostalih naglasakasa sastanka upravitelja šumarijabjelovarske uprave.ZAŠTITA SUMA apostrofirana jekao izuzetno važan posao, napose kadje riječ o pepelnici, i kad se radi o rasadnicima.U žir je uložen velik novac,rasadnici su puni sadnica i ne može sedogoditi da one ne budu zaštićene.Konstatirano je da je to i učinjeno, »navrijeme i stručno«. U nekim tek rasadnicimatreba povesti računa o načinuformiranja gredica, o gustoći sadnicapo metru kvadratnom (da ih ne budepreviše!). Kako je ova godina zbog čestihizmjena kišnih i sušnih razdobljaizuzetno povoljna za razvoj pepelnice,to će se zacijelo događati da u starimsastojinama lužnjaka niti aviotretiranjaneće u potpunosti spriječiti razvojove bolesti. No stare su sastojine otprije,a ni »tretirati se ne može u beskraj.«NJEGA, odnosno žetva korova kaskaju...Drugim riječima, kasni se i tijekomsrpnja i kolovoza radove će semorati intenzivirati. Ograničavajućifaktor je — radna snaga. Nema je i teškose dolazi do GPO radnika, no to ćeu svakom slučaju biti primarni zadatak.Šumarije dakle imaju odriješeneruke u pogledu angažiranja što većegbroja GPO radnika, a ako to ne moguriješiti same, pomoć mogu potražiti ustručnim službama...LOMOVI STROJEVA svakodnevnasu pojava i sami po sebi ne bi trebalibiti predmetom posebnog osvrta. Timviše što se radi o mehanizaciji staroj10-ak godina. Ali...— Još nisam vidio ni doživio da jenetko sa šumarije prijavio nekog da jeoštetio traktor. A traktor oštećen zbogtoga što radnik na njemu izvlači dvostrukoviše nego što to opterećenje dopušta.I onda je jasno da se nešto moraslomiti, konstatirao je i upozorio upraviteljuprave mr Ivan Volf. vIz toga proizilazi da upravitelji šumarijamoraju biti na licu mjesta, damoraju znati što se događa.LICITACIJE prodaje drveta već su sepomalo udomaćile: oglašavanje u novinama,ponude, izbor (komisijski) najpovoljnijeponude. Po svemu sudeći licitacijeće se useliti i kod izbora privatnihpoduzetnika za izvođenje nekihšumskih radova (samarice na primjer).Inicijativa je to iz direkcije, potrebno jesamo, kao i kod svih licitacija, uspostavitipravila igre.Neće se više moći dogoditi, rečeno je,da čovjek radi i već završava posao, ami tek onda dogovaramo cijenu! Sve ćese morati znati 15 dana unaprijed. Tovrijedi i za radove na uzgoju (izborpoduzetnika), i za samaricu, i za šlajs, iza transport...Spomenut ćemo i HŠPRO, oko kogaje od početka dosta dilema i problema.Da pođemo od kraja: program se morauvesti! To je stav iz direkcije, na upravamaje da ga provedu. A to znači našumarijama. Nekoliko šumarija kojesu prve počele, odmakle su dalje od ostalih,ali, kako kažu »dosta je neriješenihstvari. Trebalo bi ih potpuno definirati,pa onda krenuti na sve šumarije«. No uputa je da sve krenu, da se poeme...JOŠ JEDNA VLAKA NA CRESUNa području Uprave šumaBuzet — ŠumarijeCres — Lošinj u jesen1993. godine započetaje izgradnja protupožarnešumske vlake u predjelu »PuntaKriža« od uvale »U1« do rta»Kolorat« u dužini od 4368 metara.Zbog klimatskih a naročitogeomorfoloških uvjeta gradnjaove vlake se jako odužila. Najprijesu jesenske kiše jakorazmočile teren u predjelu nekadašnjemorske bare pa jetrebalo ukloniti mekani zemljanisloj, jer nasipavanja kame-Na novoj trasi za uspomenu — inž. Čaleta, inž. Lukačić ipredstavnik izvođača radova inž. Škorjanc iz poduzeća»Bejgim«(m)nim materijalom nisu davalarezultata. S tim se radovimadakle moglo nastaviti tek uproljeće, kad se teren maloprosušio. Zanimljivost vezanauz trasu je i nalazište morskogpijeska daleko od obale morau debelom sloju, a koji zauzimaprostor širine 50—80 metarai dužine od 200—300 metara.Pijesak je vjerojatno odnanosa vjetrovima a interesantnoje da i na tom području uspijevašuma hrasta crnike kaoi na susjednim tlima.Ova protupožarna vlakaosim navedene funkcije imavažnost i zbog lakšeg pristuparadi obavljanja šumsko uzgojnihradova propisanim za okolnesastojine hrasta crnike. Svremenom moguće da zbogpoložaja postane interesantnai u turističke svrhe jer vodi doskrovitih uvala na istočnojobali Cresa.Protupožarnu vlaku izgradiloje poduzeće »BEDGIM« izIčići, višegodišnji kooperantUprave šuma Buzet na ovimposlovima.Ft. LukačićPRIHVAĆENE NOVE OSNOVE GOSPODARENJAJUŽNI PAPUK I POLJANAČKE ŠUMEMinistarstvo šumarstva uZagrebu imenovalo jestručne komisije koje supregledale Osnove gospodarenja(uredajne elaborate) zagospodarske jedinice »Dužni Papuk«i »Poljanačke šume« te odobrile njihovuvaljanost u narednom podrazdobljuod 10 godina, od 1994. dozaključno 2003. godine.Gospodarskom jedinicom »]užniTerezija Bošnjak te upravitelji šumarijaVelika i Kutjevo, ing. ZlatkoLisjak i ing. Perica Benčić. Cjelovitpregled uredajnog elaborata obavljenje prvi dan u kancelariji a zatimdrugi dan na terenu pogledalo sekarakteristične sastojine. Treći dankomisija je načinila zapisnik u kojemsu iznijete stručne primjedbe i prijedlozida bi zatim valjanost noveje umjesto Krešimira Turka, sudjelovaomr. Ivan Đuričić a u Odjelu zaUređivanje šuma bio je prisutan iing. Berislav Puača.Činjenica da su oba uredajna elaborataprihvaćena govori u prilogtome da su požeški uređivači temeljito,savjesno i stručno obavili ovajodgovoran posao.»JttjTvI. TOMIC