HRVATSKE ŠUME 37 (13.7.1994.)

13. srpnja 1994.KULTURA • RAZONODA • ZABAVA < ZANIMLJIVOSTI • KULTURA • RAZONODAISTRAŽIVANJE PUHA I MOGUĆNOSTI ZA PROMOCIJU LOVA UKUDA ODLAZI PUHRVATSKOJŠUMARskA ZANOVJETANJAMOŽE PRIVATNIK, ALI...amioni Autotransporta u bjelovarskoj upravi raspoređeni su po šumarijiK i voze prema planu. Ako se u nekoj šumariji pojavi hitna potreba zadodatnim kamionima ili neka viša sila, Autotransport će i to uvažiti. Upravotakav zahtjev, za dodatnim prijevozom, pojavio se u šumariji Sirač. NemaPrirodoslovni muzejHrvatske i Šumarskifakultet Zagreb pripremajukongres opuhovima, koji će se održati1996. godine u Mošćeničkojdragi. U sklopu priprema zaovaj kongres provodi se iistraživanje o puhu, kojeg vodedr. Nikola Tvrtković, ravnateljPrirodoslovnog muzejai Katedra za lovstvo priŠumarskom fakultetu.— U Hrvatskoj postoje četirivrste puha — kaže mr. MarijanGrubešić sa Šumarskogfakulteta, koji aktivno sudjelujeu ovom istraživanju — aGerovo je vjerojatno svjetskicentar puharstva i želimo gapromovirati, kao i mogućno-Istraživanje puha ipuharstva u Hrvatskoj jejedan od načinapripreme boljepromocije našeg lovnogturizma.sti lovnog turizma u nas. Tosu neki od razloga koji sunas potaknuli na ovo istraživanje.Ciljevi istraživanja suutvrđivanje rasprostranjenostipuha, proučavanje njegovebiologije, ekologije, specifičnostiu njegovu životu,istraživanje tradicionalnogodnosa pučanstva prema puhui drugo. Na primjer — postavljase pitanje pojave većihpopulacija u godinamavelikog uroda bukvice. Puhspava zimski san i u proljećese budi. U roku od 7 dana saznajekakav će biti urod bukvicete godine. Ukoliko ćeurod biti značajan i populacijapuha je velika, a ukolikourod izostane — puh nestaje.Postoje dvije teorije o tomešto se događa s populacijomu slučaju izostanka uroda:prema jednoj od njih - puhse vraća na spavanje, a premadrugoj - puhovi odlazena druge lokalitete na kojimase očekuje bolji urod. Želimoprovjeriti ove i druge teorijevezane uz puha i njegovnačin života...problema, kažu u Autotransportu, ali...- Uputit ćemo par kamiona u Sirač iz neke šumarije. Samo molio bihda u toj šumariji ne traže odmah privatnika. A ako to imaju namjeru činiti,onda angažirajmo tog privatnika neka vozi u Siraču, bio je decidiran upraviteljAutotransporta inž. Damir Palac.BOLJE OKOLO!d šumarije Sirač na krajnjem »istoku« bjelovarske uprave od Voćina uO upravi Našice udaljenost je nekih 25 km. No za kamionske ekipaže kojevoze drvo iz Sirača za Voćin taj put dug je oko 120 km!Kako i zašto?Zbog toga što ne idu putem (dijelom kroz šumu) koji spaja spomenutadva mjesta, već okolo na Suhopolje i Slatinu.- A sve to zbog toga što je cesta Sirač-Voćin na mjestima neprohodna,što na njoj ima drveća koje bi šumarija na čijem je to području trebalaodstraniti i cestu osposobiti za promet. Tada bi kamioni umjesto jedneture dnevno, koliko sada rade, mogli napraviti i tri, četiri ture, pojasnio jesuštinu problema upravitelj siračke šumarije inž. Vlado Nervo.LJUDI ODLAZE ...eke novine već su o tome opširno pisale kao (i) o političkom problemuN(traženje azila kao uvjet za dobivanje posla), mi to spominjemo tekkao podatak i problem iznijet na jednom od sastanaka upravitelja šumarijabjelovarske uprave.Riječ je o odlasku ljudi iz virovitičkog kraja na rad u Švedsku. Nas setiče utoliko što je takav put poduzelo i nekoliko radnika šumarije Suhopolje.- Imamo problema s radnom snagom a ionako nezavidnu situacijupogoršao je odlazak četiri radnika iz šumarije u Švedsku, pojasnio je upraviteljsuhopoljske šumarije inž. Zlatko Glavak. A do novih je teško doći.Posebno uz ovakvu plaću, dodao je netko.GATALINKAGJESTE LI ZNALirŠTO SE DOGAĐASA VEGETACIJOMZEMLJE?ublikacija World Militarv and SocialExpenditures 1991. izvješta­Pva:»Svake se godine uništi šumskapovršina veličine Velike Britanije. Posadašnjoj stopi (gole sječe) do 2000.će se iz vlažnih tropskih zona ukloniti65% šuma«.U tim područjima prema jednojagenciji UN-a, na svako zasađenostablo posiječe se 10 drugih; u Africije taj omjer više od 20 naprama 1.Tako se povećavaju pustinjskapodručja i svake je godine područjeveličine Belgije izgubljeno što se tičekorištenja za poljoprivredne svrhe.S druge strane stalno rastuća populacijastvara povećane potrebe zahranom, stanovima i industrijom, štoopet nanosi daljnje štete tlu, vodi izraku zbog industrijskih i drugih zagađenja,stvarajući sve otežanije uvjeteživljenja.Ankica PICULEKatalinka (Hyla arborea), veličine oko 4cm, predstavlja najmanju žabu našegpodneblja. Javlja se od ranog proljeća do kasnejeseni. Način života veže je uz vodu samoza parenje, dok ostali dio godine provodi medulišćem grmlja i drveća. Održavanje na lišćuomogućuje joj završetak prstiju proširenu jastučiće prianjaljke. Dobro se poklapa sazelenilom lišća, pa kada i krekeće teško je nalazimo.Tjelesna boja kod svlačenja se mijenja,pa od tamno-zelene prelazi u svijetlo-zelenu(tada je lakše uočavamo — vidi sliku),nakon čega opet brzo prelazi u zeleno. Sa glasanjempočinje u četvrtoj godini, kada i spolnodozrije. Općenito je smatraju prorokompredskazivanja vremenskih (ne)prilika, pa jojodatle i ime — gatalinka.Tekst i snimak:Krunoslav ARAČHRVATSKABUDUĆNOSTDanas je Hrvatska samostalna i suverena.Danas je Hrvatska pred obnovomratom opustošene zemlje, te oslobođenjemsvakog djelića zemlje hrvatske.Ali osim pobjede na vojnom polju,osim međunarodnog priznanja Hrvatske,osim materijalne obnove Hrvatske,Hrvatska mora povesti i dobitinajvažniju bitku svoje budućnosti- bitku na demografskom polju.Hrvatska će tek onda imati sigurnu budućnost,kada hrvatski roditelji, hrvatski političari,Hrvatska vlada i Hrvatski Sabor, te Crkva unarodu Hrvata, budu shvatili i tu spoznajuozakonili daje od svih obnova za Hrvatskunajvažnija demografska obnova,a od svih politika da je za Hrvatskunajvažnija populacijska politika!BIVŠA B ZONAa će biti problema s utvrđivanjem i povratom imovine (naravno ršuma)D kad zakon jednom bude donesen, ne treba ni dvoumiti. U šumarstvuIstre ti su problemi specifični a neke od njih i ono što se kao refleksija svegadogađa danas opisuje upravitelj u šumariji Buje, inž. Đuro Markoja.- Nekad je ovo bila B zona i otad se povlače neriješena pitanja, diobe,dvojno vlasništvo. Uglavnom, na oko 4.200 ha šuma u privatnom vlasništvunekoliko je tisuća parcela i parcelica. Tko će, kada i kako utvrditi točnostanje, to treba vidjeti. I k tome još uzeti u obzir da se u Bujama na privatnimšumama još i radilo! A sada se događa i ovo: dođe vlasnik i traži sječu šumau tom i tom odjelu, mi odobrimo. Nakon nekog vremena ponovo se pojavii opet bi sjekao. Mi kažemo da nema više što, a on veli, ma ne u onomodjelu, već u drugom, u kome ima šume. Uglavnom tamo gdje još ima štosijeci...!VIŠA SILAeki upravitelji šumarija.u bjelovarskoj upravi požalili su se na šumarskeNinspektore »koji ne dozvoljavaju izvoženje drveta obzirom da je većkrenula vegetacija« (bilo je to početkom travnja). A ranije nisu mogli zbograskvašenog i blatnog terena, jer tada bi podmladak bio još više uništen.Zakon je zakon i svi su ga dužni poštivati, slažu se upravitelji. No, moglose čuti, neki se inspektori ponašaju kao da nikad nisu bili u šumarstvu. Aznaju i sami kakav je bio posljednji kvartal prošle godine, kakva su bila iprva tri mjeseca ove godine, i snijeg, i kiša i poplave i blato. I nije se mogloraditi. A kad se prosušilo, »nije se smjelo«!Postoji zakon, svi-se slažu, ali postoji i viša sila. I malo razumijevanja.MOJE, TVOJE, NAŠE...Hrvatski sindikat šumarstva, odnosno Glavni odbor, na posljednjem seIsastanku dotakao godišnjih odmora, objekata, uvjeta i načina korištenja,ali i jednog pitanja koje traje: čiji su objekti, »naši«, »vaši«, »zajednički«, polaželi tko pravo prvenstva u nekom objektu, itd. _Jasno je da njima upravljaju Hrvatske šume, a Željko Cutvarić sindikalnipovjerenik bjelovarske uprave kaže:- Priču o tome čija su odmarališta treba jednom ispričati do kraja.Treba reći tko je kupio, tko gradio, tko izdvajao sredstva, gdje su odmarališta,ili nešto drugo kupljena ondašnjim društvenim sredstvima, a gdje su tasredstva osigurali sami radnici, iz plaća, iz regresa, vlastitim odricanjem. Ida se zna imaju li ti radnici i šumarije koji su sami izdvajali sredstva, za razlikuod onih koji nikad nisu, neka prava u tim objektima...(Zanovijetao: Mrki)ŠUMARI I ZDRAVA HRANAHrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održano je, pisali smo o tom,Usavjetovanje na temu »Privatne šume u Hrvatskoj u ozračju rezolucijeHefsinške konferencije o zaštiti i očuvanju Europskih šuma«. Dnevne novinenisu to zabilježile (jer novinara nije bilo!), TV je bila i uredno snimala...Istog dana, međutim, održano je u hotelu Intercontinental u Zagrebu isavjetovanje o zdravoji hrani. Ta dva savjetovanja dakako nemaju dodirnihtočaka, osim ako...Oni šumari koji su te večeri s nestrpljenjem očekivali hoće li najmoćnijimedij pokloniti koju sekundu i savjetovanju o privatnim šumama doživjeli sune malo iznenađenje. U trećem dnevniku uz sliku sa šumarskog savjetovanjaišao je popratni tekst o zdravoj hrani!Tako eto štede u »katedrali duha«.