HRVATSKE ŠUME 37 (13.7.1994.)

13. srpnja 1994.PRIPREME ZA IZGRADNJU NOVE ZGRADE ŠUMARSKOG FAKULTETACENTAR ŠUMARSTVA HRVATSKECiljevi izgradnje nove zgrade Šumarskog fakulteta veći su od ciljeva koji se postižu podizanjem novih zgrada:nova bi zgrada trebala postati centrom šumarstva, dakle mjestom koje će pomoći operativcima da prate novaznanja, ali i bazom za dublje i značajnije povezivanje znanosti i prakse.Htjeli bismo napravitine samo novu zgraduŠumarskog fakulteta,već centar šumarstvaHrvatske — rekao je dr. SlavkoMatić, prodekan Šumarskogfakulteta — dakle, objekat ukome će se obrazovati studenti,ali i šumarski inženjeri kojidjeluju u praksi, jer se mnogotoga mijenja i znanje stečenotijekom studija nije dovoljnoda bismo postigli svoj cilj:zdrave i kvalitetne šume. Osimtoga, »Hrvatske šume« još uvijeknemaju adekvatan prostorza veća okupljanja, pa je i tojedan od ciljeva izgradnje novezgrade Šumarskog fakulteta.Ideja o osnivanju Šumarskogučilišta (1860. g.) poteklaje od šumarskih stručnjakaHrvatske koji su djelovali uŠumarskom društvu osnovanom1846. godine. Prva zgradaŠumarskog fakulteta (Šumarskaakademija pri Filozofskomfakultetu) izgrađena je krajemprošlog stoljeća u Zagrebu, udanašnjoj ulici Ljudevita Vukotinovićai danas je koristeHrvatsko šumarsko društvo iDirekcija »Hrvatskih šuma«.Izgrađena je sredstvima šumarstvaHrvatske, uglavnomsredstvima Brodske imovneopćine, a fakultet ju je koristiodo 1947. g. Tada je Poljoprivredno-šumarskifakultet useliou zgradu koju danas koriste:Poljoprivredni fakultet i dvaodjela Šumarskog fakulteta —odjel šumarstva i odjel drvoprerade.Prostora sve više nedostaje,kako onog za studente,tako i prostora za znanstveno-istraživačkirad.— Ideja nije nova — dodajeprof. Matić — ona je samo nastavakonog što su radili našiprethodnici, a osnivanje Javnogpoduzeća ju je još više aktualiziralo.Projekat je zapravozajedničko djelo nas profesorai arhitekata. Idejni projekat jena osnovu naših zamisli i prijedlogaizradio akademik dr.Ante Vulin sa svojim suradnicimaiz Zavoda za arhitekturu(Arhitektonski fakultet). Novazgrada će se sastojati od tri samostalne,ali povezane cjeline:prvog dijela u kome će se nala-Idejno rješenje nove zgrade šumarskog fakulteta u Zagrebuziti dvorane, predavaone, laboratoriji,dekanat, biblioteka iostali prateći prostori, te dvapreostala dijela u kome će senalaziti katedre i prostori potrebniza znanstveni rad. Zgradaće biti vrlo funkcionalna,jednostavna i moderna, a imatće oko 12 tisuća m 2 neto korisnogprostora.Preostaju pitanja: dokle sestiglo i kako osigurati sredstva.Na njih dr. Matić odgovara:— Zasada imamo idejni, aradi se na izradi glavnog i izvedbenogprojekta, te zaokruženjupotrebne dokumentacije.Zemljište postoji i planiramograditi u blizini sadašnjezgrade. Računamo da će prilikomosiguranja potrebnihsredstava iza nas stati šumarstvoHrvatske, ali i Ministarstvoobrazovanja i Ministarstvoznanosti, jer se radi i o ostvarenjuciljeva za koje smosvi zainteresirani, prije svega oočuvanju prirodnih i zdravihšuma Hrvatske.V. H."UGLJENICU NE PALIM NIKAD PETKOM!"Uneograđenomdvorištu nakućnom brojudva u Samarici,na zavoju gdje se selogotovo uvlači u šumskikompleks Garjevice,šumski su radnicikoji svakodnevno tudaidu na posao proteklihdana mogli vidjeti domaćinaJosipa Vugrićakako slaže neobičnuhrpu drva-ugljenicu.Za neko vrijeme ona ćebiti pokrivena zemljomi izgledat će izdalekakao oniži, široki stogsijena.Ostatak je to danasrijetkog zanata, tradicijeovog kraja koja jedomaćinstvu Vugrićevihu proteklom razdobljupomogla da prežive,da podignu imanje,uzdignu svoje šesterodjece, konačno, da imajusvoj kruh.— Pravljenjem drvenogugljena, ili kako mikažemo ugljenarstvom,počeo sam se bavitipred 28 godina, zapravoonda kad od rada ukamenolomu u bivšemgospodarstvu više nisammogao živjeti. Jer,radili smo tada sezonski.Vidio sam kako drveniugljen rade šumskiradnici u Garjevicii pomislio zašto i samne bi iskoristio te ot-^ke od cjepanica, paze,okrajke, prisjećau Vugrić.Tako je to počelo prijeskoro tri desetljeća,a danas je Vugrić nadalekopoznati ugljenarčiji je ugljen na cijenii u bjelovarskomkraju i u Crikvenici,ŠUMARSKI ZANATI / UGLJENARSTVOPoreču i svugdje gdjesu ga koristili.Ne nije to lak nibezopasan posao. Zahtjevaznanje, ali i mirnoću,strpljenje. OpisujeJosip kako se slažejedna ugljenica kojamože biti od 50,100 ali i200 prm. Ova koju slažebit će srednje veličine.Na razgrnuti »plac« zabijuse tri šipke i okonjih okomito složi metar,dva drva. To je »lucenj«koji se poveže žicom,a u sredini jeostala rupa za palenjevatre. Onda se složi»unterlag« ili pod pa seoko lucnja počinju slagatidrva, najprije tanjaonda sve deblja. Nakraju se gore poslažupanjevi, okrajci, otpaci,na to se stavi »grasa«,odnosno sijeno kojimse popune sve rupe isve se to pokrije zemljom.Tako je ugljenicapripremljena i počinjenajteži dio posla, paljenjedrveta ili »bokanje«,koje traje 14 dana.Dan i noć treba pazitida vatra gori, tinja, alida sve skupa ne izgori!— Tu je važno nekolikostvari, pojašnjavaJosip. Prije svega, daispod zemlje nigdje nemazraka. Odnosno zapotrebnu količinu zrakaostavit će se rupekoje će se svaki dan zatrpavatii otvarati nadrugom mjestu, premapotrebi. Kad se vatrajednom zapali u sredini,štopanjem drvimadižemo je gore, hranimovatru kako mi tokažemo, do samog vrha.To je opasan dioposla, ugljenari znaju ipoginuti braneći vatru,moraju dobro paziti dane padnu u rupu odozgo.Nema spavanja,uvijek netko stražariili žena ili sin ili ja. Jerako počme gorjeti, možešplakati! Ode i mukai novac.Preostaje lakši dioposla. Tri dana seugljenica hladi, skidase zemlja, no i tad semora paziti da se nezapali, mora se zalijevativodom, i nakon togapočinjeugljena.pakovanjeNekad se od ugljenarstvamoglo pristojnoživjeti, prisjeća seVugrić, nekad je imao— Ugljenicu treba znati pripremiti, no pravi majstor moraš biti tek kad počme»bokanje«: Josip Vugrić kod ugljenice koja još nije dovršena.stalne kupce. Danas"ljudi nemaju novaca,sve teže je prodati.A za kvalitet Josipjamči. Jer kao i svi zanatlije,ima i on nekasvoja pravila, male tajnei istine.'Najbolji je ugljen, veli,od lijeske, pa od graba,kruške. Koliko zaradi?Manje nego prije.Dok skupi drva zaugljenicu potroši i do100 1 goriva, cijena nijebaš neka. Od ugljeniceod 100 prm dobije se do7,5 tona ugljena.— No znate kako je,dosta toga ode ovako,na veresiju. Dođe ovaj itraži vreću ugljena, dođedrugi, daj i njemu...Bit će i dalje ugljenaiz »tvornice« u Samarici,bit će dok je zdravljai pomoći djece Antuna,Mate, Žarka, Mirjane,Snježane, Sanje te suprugeZlate. A toga jedosad bilo. Josip se usvojih 53 godine »nesjeća da je imao problemas doktorom i —djecom«. Drži se svojihživotnih nazora medukojima »malo rakije ikoja fešta i odojak ilijanjac nikad ne škode«.Možda i zbog toga, moždai zbog čistog zrakaovdje na rubu šume,Josip još uvijek nemazdravstvenog kartonakod liječnika! Drži sestrogo još jednog principa:nikad u ovih 28godina otkako se baviugljenarstvom nijeupalio vatru u ugljenicipetkom. Vjerovanje ilinešto drugo, no ako tonapraviš, veli, nisi jojviše gazda...M. MRKOBRADHSFIN ZA WIND0WSEOpće je poznata stvar da su oči svihračunovođa stalno uprte u informatiku,pa se očekuje i obrnuta djeladba. Ciljovih uljudbenih prijepora nije odgovor»tko je kriv«, »tko je prvi«, »tko je važniji««,»tko je nazamjenjiviji«, već »kolikasu dugovanja«, »kolika su potraživanja«i si. Da se po rezultate ne krene»pješice, jer kompjutor samo udvostručujeposao«, moderna znanost nudi razfičnesmislenije tehnike. Koliko namtko duguje mogli bi primjerice i nacrtati.Slika je izvrstan oblik informacija.Ova naslikana tvorevina riječitija je odpojedinačnih podataka i može se »farbati«po želji. Podaci se mogu lakše »probavljati«jer čovjekov glavni informatorje vid. Rješenje je stoga HSFIN za Windowse.Knjigovođe tada ne bi imale samo»pregled prema van«. Mogli bi bacitipogled i »prema unutra«. Kroz prozor,dakako.Osim toga rad u Windows okruženjupuno je jednostavniji. Sve je naslikano.Samo klikćeš mišem po ikonicama. Pritom uopće ne moraš biti knjigovođa.Mogućnosti »farbanja« podataka su neograničene.Investicije »ružičasto«, potraživanja»crno«, troškovi »crveno«,plaće »sivo« itd. Uz svako knjiženje mogućgrafički prikaz, stupac ili pita po želji.Stvari se tako odmah pojasne pa otpadasvako naknadno izvješćivanje.Ipak potreban je stanoviti oprez. Odprevelikog nagibanja može se pasti.Kroz prozor, dakako.SURADNIČKORAČUNALSTVOProgrameri iz Direkcije i nekolikoUprava boravili su ovih dana u Delnicama.Tamo su promišljali kako da smislenijeiskoriste sve blagodati program-" skog alata FoxPro. Posljedak kreativnograda ovih mozgova na okupu, izmjenaiskustva i ostalo trapljeništvo prisutnihpogodovat će u postignuću kakvoće boljitkapotrebitih programskih rješenja uHrvatskim šumama.Da stvar ne'bi bila tako jednostavna,šef je grupi dao i domaću zadaću: Onakousput, na seminaru, neka razradeHSPLAI^ - planiranje.Zbiljnosti i zrenju uspješnosti ovesrećonosne suradnje svakako će pogodovatiDelničko ozračje. .