HRVATSKE ŠUME 37 (13.7.1994.)

13. srpnja 1994.SA KOMISDE ZA ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RADVISOK STUPANJ ZNANOSTIU NAŠIM RADOVIMANa sjednici Komisijeza znanstvenoistraživačkirad »Hrvatskihšuma«, održanojnedavno u Zagrebu, našaose je na razmatranju jošjednom Plan znanstvenoistraživačkograda za ovu godinu.O projektima i podprojektima,odnosno o temamaiz ovog Plana pisali smo u br.33. »Hrvatskih šuma«. KompletanPlan se sastoji od 3projekta sa 7 podprojekta,odnosno ukupno 80 tema,medu kojima ima i vrlo zanimljivihza »Hrvatske šume«,poput tema: »Uzgojnizahvati njege i obnove kaomjera povećanja kvalitete,stabilnosti i produktivnostinizinskih šuma«, "Utjecaj načinagospodarenja na stabilnost,produktivnost i mogućnostobnove brdskih i visokoplaninskihšuma«, »Biotehnologijai ekonomika lovnoggospodarenja u RepubliciHrvatskoj« i drugih.Članovi Komisije su i ovogputa »pretresli« sve teme(sagledavajući dosadašnjerezultate i planove daljnjegrada), te dali svoja mišljenja iprimjedbe na predloženeplanove. Jedna od zanimljivijihprimjedbi odnosila se jena plan rada na temi: »Primjenadaljinskih istraživanjau šumarstvu«, na koju je i naposljednjoj sjednici bilo primjedbi.Naime, riječ je o aerosnimkama,na osnovu kojihse fotointerpretacijskimmetodama mogu izlučiti tipovišuma i izvršiti njihovokartiranje, ali i pratiti degradiranjesastojina. Primjedbase je odnosila na područje nakome je potrebno izvršiti ovaistraživanja. Istraživači suželjeli snimati šume hrastalužnjaka, a Komisija tražipodatke za priobalno područje,odnosno krš. Ujednosu preporučili da se u ova istraživanjauključe i djelatnici»Hrvatskih šuma« iz Direkcijei zainteresiranih upravašuma, posebno UŠ Split.Komentirajući ovu i drugeprimjedbe prof. dr. SlavkoMatić je rekao:— Ovo što radimo na Šumarskomfakultetu, odnosnou našem Zavodu za istraživanjau šumarstvu i na Šumarskominstitutu jest znanost ito visoki stupanj znanosti iznanstvenih disciplina, alimoramo raditi istraživanjakoja će naći svoju primjenuu praksi. Mislim da je boljenaći metode uzgajanja u prirodnimšumama nego objavitinaučni rad u američkomčasopisu, iako je u nas stanjetakovo da se znanstvenikaviše priznaje kad uspije objavitinešto u stranim časopisima...Plan znanstvenoistraživačkograda za ovu godinu jeprihvaćen uz nekoliko primjedbii dopuna koje je dalaKomisija, a suštinu raspraveizrazila su dva člana Komisije:— Za »Hrvatske šume« jebitno da dobiju rezultate kojemogu koristiti — rekao jemr. Juraj Zelić, član Komisijeiz Uprave šuma Požega — naprimjer — odgovor na pita-Članovi Komisije zaznanstvenoistraživački rad suusvojili Planznanstvenoistraživačkog rada za ovugodinu, usmjeravajući istraživače i njihovesuradnike prema temama i ciljevima istraživanja čijiće rezultati pomoći u pronalaženju najboljih načinagospodarenja šumskim ekosustavima, koji postajusve ugroženijima...nje: zašto panjaču ne moguprevesti u visoku šumu?Inž. Vlatko Skorup, članKomisije iz UŠ Senj, bio je joškonkretniji:— Istraživanje »Metode obnovei njege prirodnih sastojinai šumskih kultura Mediterana«,koje se provodi naKrku i bavi istraživanjimastrukturnih osobina degradiranihmedunčevih šuma, ana plohama se vrši njega izaštita biljaka lijep je primjeristraživanja koje ćenam pomoći u gospodarenjukrškim šumama i utjecati napromjenu 500-godišnje tradicijegospodarenja. Više ovakvihploha i njihova praćenjadalo bi i bolje rezultate gospodarenjašumama na kršu...Komisija je na svom dnevnomredu imala i nekolikoredovnih tema, poput Financijskogplana za ovu godinu,izbora ponuđača za tiskanje»Izvješća za 1993. g.« i pripremaza izradu prijedlogasrednjoročnog plana znanstvenoistraživačkograda zavrijeme od 1996.—2000. g. Nakonusvajanja financijskogplana i donošenja drugih redovnihodluka, tijekom raspraveo srednjoročnom planu,istaknuto je da znanstvenoistraživačkirad treba pri-" avati potrebamafk\\\ šuma«, odnosnoBrVati ih s promjenamai stanjem u šumskom ekosustavu.Stoga je predloženoda se imenuje Radna grupakoja će pripremiti projekte idati osnovene ideje za vrijemeod 1996.—2000. g. U radnugrupu su izabrani: dr. JosoCračan, dr. Slavko Matić, dr.Milan Glavaš, mr. IvanMrzljak, mr. Petar Jurjević,mr. Juraj Zelić i inž. VlatkoSkorup.IZ PLANA ZNANSTVENOISV. GUNIĆProstorno uređivanje šuma u HrvatskojVoditelj: Prof. dr. se. Šime MeštrovićPravilnik za uređivanje šuma predviđa prostornouređivanje šuma Hrvatske na novimprincipima bez obzira na vlasništvo. Šumskogospodarskaosnova područja 1996. g. izraditće se na novoj prostornoj podjeli, pa je u tompravcu neophodno pripremiti sve potrebno tijekom1994. i 1995. godine.Tijekom 1994. g. donijeti kriterije za gospodarskupodjelu na osnovi stvarnog stanja svihšuma.Napraviti prijedlog rostornog uređivanja nasvim upravama šuma i to prema utvrđenimkriterijima. Gospodarske jedinice i odjeli će bitiupravno gospodarske kategorije.Izvršiti kategorizaciju šuma prema uređajnimrazredima, te naznačiti osnovne smjernice,cilj i način gospodarenja, kako državnih, takoi privatnih šuma u okviru jedinstvenog propisaza gospodarsku jedinicu kao cjelinu.Područje istraživanja je područje cijeleHrvatske, odnosno svih šuma i šumskih tala.Istraživanje staništa u cilju unapređenjašumske proizvodnjeVoditelj: Dr. se. Branimir MayerTijekom 1994. g. predviđa se kompleksna pedološka,uzgojna i biljnohranidbena istraživanjastaništa sa ciljem unapređenja šumske proizvodnjeprovesti na površinama pojedinih up-(dijelovi teksta)rava »Hrvatskih šuma« prema prijavama. Dosada su prijavljene površine kod UŠ Našice.Do sada se okvirna površina kretala oko 400ha, što predstavlja grubu orijentaciju, jer se terenskai laboratorijska istraživanja po toj temina zahtjev operative provode sve detaljnije, poputVaraždinskih podravskih šuma, tako da seplanirana sredstva utroše na manje površine,uz znatno detaljniju obradu...Istraživanje uzroka izostanka uroda žiraVoditelj: Dr. se. Miroslav HarapinPregled sastojina hrasta s obzirom na cvatnjui urod žira. Fenološka opažanja i registracijapojave cvatnje, muških i ženskih cvijetova nagranama tijekom zime, kako bi se mogao prognoziratiurod. Istraživanje biljnih bolesti ištetne entomofaune, osobito defolijatora i drugihkonzumenata žira. Postavljanje dijagnozeugroženosti uroda. Poduzimanje preventivnogi represivnog suzbijanja radi očuvanja urodažira.Unapređenje gospodarenja nizinskih šumabazenaVoditelji: Prof. dr. se. Zvonimir Seletković, Dr.se. Branimir MayerObjediniti višegodišnja hidropedološka istraživanja,te uz primjenu GIS tenike izraditihidropedološku kartu istraživanog područja.Završiti fitocenološke radove, usporediti iste sastanjem šumskih zajednica s prijašnjim istraživanjemte utvrditi odstupanja od tipičnog flornogsastava i vegetacijske strukture u pojedinimbiljnim zajednicama.Na osnovu provedenih biološko-ekološkihistraživanja prikazati stanje u rizosferi i nastalepromjene, te analizirati zdravstveno stanje ivitalnost stabala. Usporediti ista s rezultatimaopterećenosti tala teškim metalima i dinamikomhranjiva u Ušću hrasta lužnjaka.Prikazati tečajni prirast i na temelju promjenakoje su nastale tijekom utvrdivanog razdoblja,ustanoviti korelaciju između prirasta i ostalihzbivanja unutar ekosustava.Analizirati pojave biljnih bolesti i štetne entomofaunes procjenom utjecaja biotičkih činiteljana stanje ovih šuma, te preporučiti mjereza povećanje stabilnosti ekosustava.Analizirati dosadašnje rezultate iz postojećegpokusa s različitim provenijencijama hrastalužnjaka na ovim prostorima, koji mogu bitiod značajne pomoći kod obnove ovih šuma.Dovršiti istraživanja u svezi s uzgajanjemšuma, te dati detaljne smjernice u obnovi i gospodarenjuovim šumama.Predviđa se izrada prijedloga za ustanovljavanjejednog lovišta na prostoru Pokupskogbazena. Načinit će se osnovne smjernice gospodarenjatim lovištem, snimit će se površinekoje su redovito poplavljivane, kako bi se zanjih odredio poseban način gospodarenja sdivljači.Pokrenut će se zakonske i administrativneradnje s ciljem osnivanja lovišta.