pdf (13,5 MB) - Å umarski list

N. Komlenović, S. Orlić, P. Rastovski: USPIJEVANJE SF.ST VRSTA ČETINJAČA U PODRUČJU BUJADNICA I VRISTINA Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 169—178Korišteni sadni materijal za osnivanje pokušaje poznatogporijekla (Orlić, 1979). Pokus je osnovan uproljeće 1969. godine. Primijenjen je randomiziraniblok sustav uz tri ponavljanja. Razmak sadnje bio je 2x 2 m (2500 N/ha). U svaku parcelu zasađene su po144 biljke. Opažanja i mjerenja u pokusu vršena suprvih pet godina svake, a zatim svake pete godine. Rezultatiistraživanja objavljeni su (Orlić, 1979, 1983,Orlić, Komlenović, 1988). Posljednja izmjeraprovedena je ujesen 1991. godine, odnosno u 23. godiniod osnivanja. Mjerna je visina i prsni promjer, aregistrirano je i preživljavanje biljaka. Zatim je obračunatadrvna masa, tečajni i poprečni prirast. Drvnamasa obračunata je pomoću jednoulaznih tablica — tarifa(Hamilton, 1975). Visinske krivulje izravnatesu matematičko-grafičkom metodom. Srednje sastojinskostablo obračunato je pomoću temeljnice i visinskekrivulje.Za utvrđivanje proizvedene biomase po jedinici površineizabrana su i posječena srednja sastojinska stablapo repeticijama pokusa. Vaganjem na terenu utvrđenaje težina svježe tvari debla, panja, žilja i grana (živei suhe). Od svakog dijela stabla uzeti su uzorci biomaseza labaratorijsku obradu radi utvrđivanja učešćadrva, kore i iglica te ukupno proizvedene suhe tvari.Uzorci su sušeni na temperaturi od 105°C do konstantnetežine, usitnjeni i analizirani.Koncentracije hraniva u biljnoj tvari utvrđene su metodamakoje smo koristili u našim ranijim istraživanjima(Komlenović 1978 i dr.).3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA — RESEARCH RESULTS AND DISCUSSION3.1. Područje istraživanja — Research areaKlima istraživanog područja je perhumidna(Bertović, 1972). Prema Mayeru (Komlenović,et al. 1975) tlo je definirano kao dvoslojni profil s distričnimkambisolom na derivatima reliktne crvenice.U vegetacijskom pogledu to je područje šume hrastakitnjaka i običnog graba.U tablici 1 prikazani su podaci o osnovnim kemijskimsvojstvima tla, a u tablici 2, podaci o sadržajuukupnih hraniva.Prije osnivanja pokusa korištena površina bila jeobrasla grmljem (borovica, glog, lijeska, žutika i dr.)i pojedinačnim stablima breze, a u sloju prizemnog rašćadominiraju vrijesak i bujad. Općenito stojbinskiuvjeti na ovom lokalitetu vrlo su povoljni za uzgoj gospodarskiinteresantnih vrsta četinjača, domaćih i stranih.3.2. Osnovni strukturni elementi kulture —Structual features of the culturePodaci o strukturi stojina u komparativnom pokusuvrsta prikazani su u tablici 3.Kemijska svojstva tlaChemical soil properties Tablica — Table 1.DubinacmDepth cmH 2 0pHN-KC1PAALmg/100gK 2 0HumusHumus%Ukupni NTotal N%0-3535-5560-7590-110120-1504.95.05.25.15.14.24.34.34.24.00.20.10.30.80.29.24.52.94.56.75.71.90.80.60.60.210.090.050.050.04Sadržaj ukupnih hranivaThe contents of total nutrientsTablica — Table 2.DubinacmDepth cmPK%CaMg0-350.0412.560.190.54171