Dan hrvatskog šumarstva 2 Kako nestaju šume 10 ... - Hrvatske šume

zamke civilizacijePiše: Josip VukovićFoto: ArhivaZašto bismo sebrinuli hoće li opstatibiodiverzitet? Jeli zbilja važno akobude manje prašumeili ako se ugrozineka jedva poznatavrsta daždevnjaka?Postoje uvjerljivimoralni i estetskirazlozi za očuvanjebiodiverziteta, kaošto je obveza premabudućim generacijama.Šume su golem odvodugljika – odrasla šumamože upiti čak 30tisuća tona ugljika početvornom kilometru.Također pomažustvaranju padalinazbog prirodnogprocesa kojim se vlagaprenosi iz tla u zrak.ŠUME U SVIJETUTijekomtisuća godinaraskrčeno jeviše od poloviceizvornih svjetskihšuma, polovinau zadnjih 50godina. Ako setako nastavi,četvrtinapreostalihšuma nestat ćeu sljedećih 50godina. Najvišestradavajutropske prašume,i kako danasstvari stoje do2020. ostat ćenetaknuto tekmanje od 5 postoAmazone, ostaloje manje od 7posto atlantskihprašuma JužneAmerike, a jednapetina prašumasrednje Afrikenestat će za 15godina. Ovo susamo neki podacio globalnomproblemunarušavanjaprirodneravnoteže kojomse bavi ovajčlanakVelike sječe za potrebe infrastrukturepridonose nestajanju šumaElementarne nepogodeostavljaju također posljediceKako nestajuKao nikad u svojoj milenijskojpovijesti Zemlja jes dosegnutim znanjem,tehnikom i tehnologijomna vrhuncu tzv. moderne i postmodernecivilizacije, a istodobnougrožen je njezin entitet, čak dolaziu pitanje opstanak zemaljskogaživota. Prijetnje su postale pojave,zabrinjavajuće, mnogostrane:ptičja gripa, nuklearni rat, razornitsunami, udar asteroida, globalnozatopljenje, novo ledeno doba,onečišćenje, suha zemlja, glad,svemirske katastrofe.Engleski pisac, autor bestseleraTajna povijesti Joel Levy napisaoje Knjigu sudnjeg dana koja jeovih dana izašla u Nakladi Ljevakna hrvatskom jeziku. Puna je »scenarijaza smak svijeta«, ali iznosećistvarne činjenice i niz nepobitnihpodataka, nije riječ o senzacionalnomštivu koje nema veze s povijesnimi znanstvenim razmatranjemnavedenih pojava i problema.Odista, Levy je u pravu kadkaže da jedva da prođe dan bezčlanka ili vijesti o nekoj katastrofišto ugrožava civilizaciju. Najviše segovori o klimatskim promjenama,ali prateći medije vidimo da tonije jedini problem, iako, možda,iz njega nastaju uzroci svih drugih.Tsunami na Dan svetog Stjepana2004. bio je najstrašniji podsjetnikna smrtonosnu silu prirode i opasnostod geofizičkih katastrofa,te je potaknuo živo zanimanje zaslične pogibelji, kao što su divovskivulkani ili potonuća otoka, štostvara goleme tsunamije.Na početku 19. stoljećaznanost i tehnologija počele sutemeljito mijenjati društvo. Promjenesu dolazile neviđenom brzinom,a mnogi ljudi, ako ne i ve-10 Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME