Dan hrvatskog šumarstva 2 Kako nestaju šume 10 ... - Hrvatske šume

umtskim)Simptome ove bolestimožemo podijeliti u 3 skupine:1. infekcija se manifestira udonjim dijelovima debla u vidutamnosmeđih do crnih mrlja nakori iz kojih se cijedi tekućina, 2.odumiranje izbojaka, 3. nekrozalistova (tamne mrlje). Kod sleča(Rhododendron sp.) gljiva uzrokujeodumiranje i propadanje, odnosnosušenje izbojaka i listova. Nakraju (vrhovima) listova se pojavesmeđe do crne mrlje koje se šireprema dolje, odnosno bazi lista,a mogu nastati i u središnjem dijelulista. Infekcija se preko lisnihpeteljki prenosi u izbojke, kodkojih se također razvijaju nekroze,a biljnim sokovima infekcija seširi po cijeloj biljci. Rod Viburnumje čitav osjetljiv na ovu bolest, anajviše hibrid Viburnum x bodnantense.Simptomi se obično pojavepri osnovi debalca, pri čemu tkivokambija poprimi smeđu boju,a nakon toga slijedi uvenuće listova,te brzo i potpuno propadanjezaražene biljke. Nekroze se odkorjenovog vrata mogu proširiti iu gornje dijelove stabla. Kod nekihvrsta hudika može se pojavitiinfekcija izbojaka i listova u vidutamnih mrlja i pjega. Kod bukve,hrastova i divljeg kestena do sadasu poznati simptomi u obliku tamnih,crnih mrlja na donjem dijeludebla (do visine 2 – 3 metra) izkojih curi tekućina smeđe boje,a okolna kora je raspucala, promijenjeneboje i odumrla. Tkivokambija u stablu poprimi smeđedo tamnosmeđe obojenje što seustanovljava skidanjem kore uzduždebla te je jasno odvojenood stanica kore. Kod običnog kestenaprimijećena je pojava bolestiu vidu pjega na listovima uzodumiranje istih.Da bi se spriječilo širenjei razvoj bolesti potrebno je redovitoprovoditi preventivne mjerezaštite, odnosno provoditi stalninadzor nad domaćinskim biljka-Phytophtora ramorum na bukvi Izgled kore zaraženog hrastaSimptomi na hrastuNekroza na listu kamelijeOdumrli kambij na hrastuOštećenje kambija vidljivo jeskidanjem korePhytophtora ramorumu Hrvatskoj za sadanije detektirana. No,to međutim uopće neznači da je i nema! Zasada je potvrđen nalazPhytophtora sp. okoOsijeka na topolama, aligenetskim metodamajoš uvijek nije utvrđenavrsta tj. moglo bi seraditi o još neopisanojvrsti (ali ne ramorum!)Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME 15