Dan hrvatskog šumarstva 2 Kako nestaju šume 10 ... - Hrvatske šume

More documents

Recommendations

Info

mala enciklopedija šumarstvaPiše: Ivica TomićFoto: ArhivaKitnjak (Quercus petraea)ListoviKoraMALA ENCIKLOPEDIJA ŠUMARSTVAHrastovi (Quercus) (2)Kitnjak (Quercus petraea)je listopadno drvo brežuljkastihi brdskih položaja te nižihgorja, koje dosegne visinu do 40m, promjer debla do 3 m te starostizmeđu 600 i 700 godina. Rasprostranjenje na gotovo cijelompodručju europskoga kontinenta,a ima ga djelomice i u MalojAziji. Pojedinačna stabla penjuse u visinu i do 1300 m. Krošnjamu je neznatno uža i pravilnija,Izbojak26 Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUMEŽirdeblo nešto ravnije i pravilnije, akora mnogo tanja i pliće ispucalanego kod hrasta lužnjaka. Kora jena starim stablima debela do 2cm, plitko je i pravilno uzdužnoispucala te svijetlosive boje. Korijenovsustav izrazito je razvijen, sdobro razvijenim središnjim korijenom.Pupovi su dugi do 8 mm,čunjastog oblika, ušiljeni, smeđii nisu obrasli dlačicama, spiralnorazmješteni i pokriveni velikimbrojem trpavičasto dlakavih i gustoraspoređenih ljusaka; uglavnomsu peterobridasti, a vršnipup je najveći. Uz njega su gustoraspoređeni postrani pupovi, priklonjeniuz izbojak i otklonjenogavrha. Izbojci su goli, bridasti, maslinastozelenido crvenkastosmeđite posuti svijetlosmeđim lenticelama.Lišće je do 12 cm dugo i 7 cmširoko, dosta simetrično, eliptičnoili duguljasto do obrnuto jajoliko,s 5-7 pari podjednakih lapova teodozdo, uz srednju žilu, slabijezvjezdasto dlakavo. Postrane žileusmjerene su samo u lapove. Listovisu pri dnu obično klinastosuženi, nalaze na užlijebljenim igolim, 1-3 cm dugim peteljkama.Muški su cvjetovi u resama dugimdo 6 cm, a ženski pojedinačno iliu grupama s 2-5. Ženski cvjetovii plodovi gotovo sjede. Cvatnjaje u travnju i svibnju. Plod žir jemanji i deblji nego kod lužnjaka,jednolično svijetlosmeđe boje,bez tamnih pruga. Dug je 1,5-4cm, širok 0,8-2,5 cm, sjedi, ili jena vrlo kratkoj stapci. Dozrijevatijekom rujna i listopada. Kupulaje poluokrugla, s ravnim rubom izbijenim ljuskama.Vrsta brežuljkastih ibrdskih terena – Hrast kitnjakje jednodomna, anemofilnai pretežito mezofilna vrsta, kojase razmnožava sjemenom. Najboljemu odgovaraju svježa tla, as obzirom na njihovu hranjivost,nema velikih zahtjeva. Dolazi nakiselom, podzolastom, pa čak ina slabo razvijenom skeletnomtlu nizinskih, a osobito brežuljkastihi brdskih terena. Zastupljenje u brojnim zajednicama svezaQuercion farnetto Horvat, Carpinionbetuli illyrico-podolicum Horvat,Fagion illyricum Horvat i Quercionroboris petraeae BR.-Bl. U Hrvatskojse javlja u šumskim zajednicama sobičnim grabom (Ilirska šuma hrastakitnjaka i običnoga graba), vlasuljom,običnim grabom i vlasuljom,običnom brezom, bekicom,pitomim kestenom, runjikom i dr.Kitnjak je vrlo polimorfna vrsta, au nas je izdvojeno i opisano desetakvarijeteta. Zabilježeni su ikrižanci kitnjaka s lužnjakom, meduncemi dr., a postoje ukrasni
oblici koji se razlikuju po habitusui listovima. Ekološki i morfološkikitnjaku su slični tzv. istočni hrast(Q.policarpa), koji je prilagođenijisušoj i toplijoj klimi, te balkanskikitnjak (Q. dalechampii), s užimlistovima i duboko odvojenim režnjevima.Lužnjak (Quercus robur)je vrlo rašireno listopadno drvonizinskih šuma, koje je rasprostranjenood Atlantskog oceanado Urala, Kavkaza i Kaspijskogajezera. Na sjeveru se proteže doŠkotske i Skandinavskoga poluotoka,a na jugu do sjeverneAfrike. Nalazimo ga u zapadnoji istočnoj Europi, u atlantskoj ikontinentalnoj klimi, a narasteu visinu i do 50 m, s promjeromdebla i većim od 2,5 m. Premdane ide visoko kao kitnjak, u južnomdijelu svog areala penje se ido 1200 m. Krošnja mu je široka,nepravilna i dobro razgranjena, agrane vrlo jake i debele. Kora jedebla tamnosiva, debela, u mladostiglatka, zatim u dobi od 20do 30 godina uzdužno ispucala, au starosti deblja od 10 cm i ispucala,s 3-4 cm dubokim uzdužnimi poprečnim plitkim brazdama.Korijenov sustav je vrlo razvijen,sa žilom srčanicom koja prodireu dubinu i do nekoliko metara.Postrano korijenje se znatnoproteže u širinu. Izbojci su goli,uzdužno bridasti, svijetlosmeđi,sjajni te posuti malim, uzdužnoovalnim, bjelkastim lenticelama.Boja starijih grančica je pepeljastosiva.Pupovi su spiralno razmješteni,jajasti, tupoga vrha ilikratko ušiljeni, peterobridasti tepokriveni brojnim ljuskama, raspoređenimu nekoliko uzdužnihnizova. Vršni pup je veći ili jednakovelik kao postrani pupovite gusto okružen s više postranihpupova različite veličine, koji sukoso otklonjeni od izbojka. Ljuskepupova su gole, široke, zaobljeneili tupo ušiljene, crvenkastosmeđedo svijetlosmeđe boje,prema rubu nerijetko tamnije. Porubu su bjelkaste i trepavičastodlakave. Lišće je obrnuto jajolikoi golo, na vrhu tupo i zaobljeno,dugo 8-20 cm, široko 3-10 cm,s 5-7 pari nejednakih, asimetričnih,tupih i okruglastih režnjeva,sa širokim urezima. Na osnovije asimetrično, srcoliko urezanoi uhorkasto. Postrane lisne žileusmjerene su u lapove, a katkadai u dna režnjeva. Peteljka je duga2-10 mm, prilično debela, gola ipoluokrugla. Ožiljak otpaloga listaje srcast ili srcasto razvučen,s različitim brojem (7-15) tragovaprovodnih snopića, raspoređenihu tri grupe. Kupula je s neštositnih ljusaka i poluokrugla.Cvjetovi su jednospolni, muški u2-5 cm dugim resama, ženski supojedinačno i u grupicama do5, na dugoj stapci. Vrijeme cvatnjeje u travnju i svibnju. Žir jegladak, svijetlosmeđ ili žućkast,duguljasto jajast, dug oko 1,5-5cm, s tamnim uzdužnim prugamakoje nestanu na suhom žiru, nopovrate se nakon namakanja uvodi. Visi na 2-6 cm dugoj peteljci(1-5 plodova), a dozrijeva tijekomrujna i listopada.Najvrednije sastojine uHrvatskoj – Lužnjak je jednodomna,anemofilna, heliofitnai mezofilna vrsta koja zahtijevaduboka, glinovita ili pjeskovita teplodna, pretežito vlažna tla, s visokomrazinom podzemne vode.Teže podnosi plitka i suha tla pasu lužnjakova staništa uglavnomna iluvijalno-diluvijalnim tlima nizinskihili blago brežuljkastih područja.Na ovim terenima javlja seu čistim lužnjakovim šumama ili umješovitim sastojinama s grabom,poljskim jasenom i dr. Jedna jeod najvrednijih i najvažnijih vrstašumskoga drveća u Hrvatskoj, aubrajamo ga u malobrojnije gospodarskiznačajne vrste, koje u Europiimaju izrazito veliko prostranstvo.Treba istaknuti da se njegovenajvažnije i najvrednije sastojinenalaze upravo u Hrvatskoj, gdjezauzima 10 posto šumskih površina(201.739 ha i 41,5 mil. m 3 ), auglavnom je ograničen na porječjuvelikih rijeka Save i Drave. Njegovje optimum u istočnom dijelunaše države, u Slavoniji i Srijemu,u zajednici s velikom žutilovkom(Genisto elatae-Quercetum roborisHt.1938); on je edifikator u čuvenoji u svijetu poznatoj slavonskojhrastovoj šumi. Fitocenolozisu opisali velik broj zajednica ukojima lužnjak ima značajnu ulogu.Osim u spomenutoj zajednici,dolazi u nas s običnim grabom(Carpino betuli-Quercetum roboris),običnim grabom i bukvom,običnim grabom i cerom, običnimgrabom i lipom i dr.Sladun (Quercus frainetto)je do 35 m visoko listopadnodrvo, a nerijetko i grm,s promjerom debla do 1 m teširokom, okruglastom i izrazitogustom krošnjom. Rasprostranjenje u jugoistočnoj Europi (Apeninskipoluotok, panonsko područje,Balkanski poluotok) i Maloj Aziji.Kora je svijetlosiva, uzdužno i poprečnoispucala, kao vapnom poprskana.Nalikuje na koru lužnjaka,ali je pliće izbrazdana i neštotanja. Korijenov je sustav dobrorazvijen. Izbojci su sivosmeđi domaslinastosmeđi, rebrasti, u početkudlakavi, kasnije goli, posutineznatno uzdignutim lenticelama.Pupovi su grupirani pri vrhu izbojka,spiralno su raspoređeni, jajasti,trbušasti, tupo ušiljeni i pokrivenimnoštvom žućkastih, svijetlosmeđihdo sivosmeđih ljusaka. Znatnosu krupniji od pupova ostalih vrstahrastova. Vršni je pup veći odpostranih, dugačak je 8-10 mm, auz njega je smješteno više gustoraspoređenih, postranih pupova,koji su dugački 4-5 mm, priklonjeniuz izbojak i otklonjenogavrha. Listovi su na osnovi srcolikourezani i uhorkasti, obrnutojajoliki, pravilni, izrazito duboko iusko urezani, sa 7-11 pari lapova,Lužnjak je jednaod najvrednijih inajvažnijih vrstašumskoga drveća uHrvatskoj, a njegovenajznačajnije sastojineu Europi nalaze seupravo u našoj državi,gdje zauzima 10posto površine. On jeedifikator u čuvenoji u svijetu poznatojslavonskoj hrastovojšumiHrast kitnjak dosegnevisinu do 40 m,promjer debla do 3 mte starost između 600 i700 godinaBroj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME 27
Page 4 and 5: dan hrvatskog šumarstva, 20. lipPi
Page 6 and 7: dan hrvatskog šumarstvamarskih akt
Page 8 and 9: dan hrvatskog šumarstvaRadno preds
Page 10 and 11: Sa sastanka ekologa u HŠD-uTerensk
Page 12 and 13: zamke civilizacijePiše: Josip Vuko
Page 15 and 16: privatne šume / SlovenijaU GORSKOM
Page 17 and 18: umtskim)Simptome ove bolestimožemo
Page 19 and 20: uređivanje šumaPovijesne promjene
Page 21 and 22: modernizacijaŠUMARIJA BRINJEPiše:
Page 23 and 24: teorija šumarstvaKako raste šuma?
Page 25 and 26: Razlika volumena sadašnje ibuduće
Page 27: Miran Orožim:Vonarje 1m šumara«M
Page 31 and 32: Sladun (Quercus frainetto)PODRIJETL
Page 33 and 34: alergijeAko vas početkom kolovoza
Page 35: nje slijede ariš i ostale četinja
Page 38 and 39: Piše: Mladen Skokodipl. ing. šum.
Page 40 and 41: Neke zagbiseri nektim u đačkim do
Page 42 and 43: Piše: Dražen Sertić,dipl. ing.
Page 44 and 45: PODSJETNIK ZALOVNIKASrpanj- kolovoz
Page 46 and 47: Piše: Dr. Ivo BelanFoto: Arhivazdr
Page 48 and 49: događajiMEDVEDNICARaste gdje je hl
Page 50 and 51: turističke razglednicePutnička ag

Dan hrvatskog šumarstva 2 Kako nestaju šume 10 ... - Hrvatske šume

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?