šuma - Hrvatske šume

More documents

Recommendations

Info

ŠUMARIJA PREZIDGospodarska jedinica Milanov vrh predjel Gmajnamošnjemu stanovništvu. Stanovništvou Prezidu i okolici uglavnom se bavilopaljenjem drvenog ugljena za potrebekovaènica Zrinskih u Èabru,krèenjem šuma na kojima su nastajalesjenokoše za ispašu stoke te poljoprivredom.Uže podruèje Prezida služilo je dugogodina feudalcima kao lovno podruèje.Pripovijeda se da su feudalciPretpostavlja se da je Prezid naseljen veæ u 15. stoljeæu, aknezovi Zrinski i Frankopani utjecali su na razvoj kraja,potièuæi gospodarski razvoj, a osobito nakon 1649. kadasu svi posjedi u Gorskome kotaru pripali Petru Zrinskom.Pogled na Prezid, a u pozadini slovenska planina SnježnikSpomen kapelica u neposrednoj blizini mjesta,podignuta je u spomen na 98 mještana Prezidakoji su umrli od kolere 4. kolovoza 1855.na ostatke starog rimskog zida nabacališiblje i unutar tog podruèja uzgajalidivljaè za lov, koristeæi za to i voduu iz potoka Mlake.Krajem 18. i poèetkom 19. stoljeæaPrezid se nalazi u sastavu Ilirske provincijepod Napoleonovom vlašæu, a 1807.utemeljena je tamo i župa. Tridesetihgodina 19. st. sagraðena je i prva pilana.Vlasnik je bio Antun Velasta iz Ljubljane.Prva parna pilana u Gorskomekotaru i meðu prvima u Hrvatskoj izgraðenaje u Prezidu 1847/1848., pa setako sve više razvija i trgovina drvom.Pilanarstvo nije bilo dostatno da zaposlisvu mušku radnu snagu, pa je dioljudi morao potražiti posao, najèešæekao šumski radnici i u drugim krajevimanaše zemlje ili u inozemstvu.Sredinom 19. st., toènije 1882. Prezidancisu napravili jedinstven pothvat,izgradili su 940 m dugaèak drvenivodovod, èiji se ostaci i danas moguvidjeti u Zavièajnoj zbirci mjesta.O gradnji vodovoda postoje i pisanitragovi. Trupci za izradu cijevi vodovodasjekli su se u vlastelinskoj šumi,a za cijeli vodovod bilo je potrebno oko50 m 3 . 1911. gradiæ dobiva i vodovodsa metalnim cijevima. Uz gospodarskinapredak kraja, vodilo se raèuna io opismenjavanju puèanstva, pa je školovanjedjece u Prezidu poèelo veæ u18. stoljeæu, a 1908. u Èabarskom kotarunastavu pohaða 81% obveznika,èime je taj kotar iza Delnica s 85% polaznikana drugome mjestu u Modruško-rijeèkojžupaniji.Uz poljoprivredu, svoju egzistencijunajveæi dio stanovništva mjesta danasostvaruje radom u šumarstvu idrvnoj industriji. Uz šumariju u mjesturadi i Finvestov pogon tapeciranognamještaja, a jedan dio stanovnika posaoje potražio i u susjednoj Sloveniji.Od ostalih zanimljivosti mjesta trebaspomenuti Zavièajnu zbirku u središtumjesta, s velikom zbirkom arheološkihi etnografskih predmeta, telijepo ureðen granièni prijelaz premaSloveniji, a koji je smješten na samomizlazu iz mjesta.26 HRVATSKE ŠUME Broj 54 • lipanj 2001
METEOROLOGIJAU NASTAVNO POKUSNOM OBJEKTU ZALESINANova (lijevo) i stara (desno) šumska meteorološka postajaAutomatska šumskameteorološka postaja -korak u buduænostOtvoreno novo poglavlje praæenja meteoroloških podataka u znanstvenom ioperativnom šumarstvu Hrvatske.Piše:VesnaPlešeFoto:V. PlešeUkrugu Nastavno-pokusnogobjekata Šumarskogfakulteta Zagreb u Zalesinipuštena je 4. lipnja urad nova moderna automatska šumskameteorološka postaja. To se dogodilotoèno pedesetak godina nakonšto je na istome tome mjestu 1951.puštena u rad prva klasièna šumskameteorološka postaja u Hrvatskoj.Uvoðenjem automatske šumskepostaje u Zalesini otvoreno je novopoglavlje praæenja meteoroloških podatakau znanstvenom i operativnomšumarstvu Hrvatske. Umjesto dosadašnjegnaèina praæenja meteorološkihpodataka klasiènim mjernim instrumentima,uz stalnu nazoènostmotritelja i oèitavanje podataka tri putana dan, sada se sve radi puno bržei automatski. Zbog pristupaène cijeneinstalirana je postaja DavisGro-Weather, opremljena sondama za izmjeruvelikog broja klimatskih pokazatelja.Postaja je opremljena vlastitimraèunalom za pohranjivanje oèitanihintervalnih podataka, s kojeg se uodreðenim vremenskim razmacimaizmjere prenose u bazu podataka naPC. Uspostavom te automatske postajenije omoguæeno samo oèitavanjepokazatelja nego i oèitavanje i obradapodataka na bilo kojoj toèki u kojojse preko modema može uspostavitiveza s raèunalom postaje ili s bazompodataka u PC. Podaci su iskoristiviodmah, jer se njihova obradaprovodi automatski pomoæu specijalnogsoftvera.Tim dogaðajem u Zalesini Šumarskifakultet u Zagrebu daje snažanpoticaj primjeni automatskih i telemetrijskihmeteoroloških postaja, èimepotvrðuje svoju vodeæu ulogu urazvoju hrvatskoga šumarstva. Poticajje to i šumarskoj operativi, jer takvepostaje mogu se instalirati i na nepristupaènimmjestima, a njima se neprate samo klimatski podaci, nego isvi oni podaci koji mogu biti korisni uzaštiti šuma, rasadnièkoj proizvodnji,ali i u mnogim drugim dijelovima šumarskihznanstvenih i struènih djelatnosti,istièe prof. dr. Ante P.B. Krpan,upravitelj Nastavno-pokusnog šumskogobjekata Zalesine.S otvorenja automatske postajeFakultet kontinuirano prati sve štoje potrebno našem šumarstvu i njegovurazvoju, a nezamjenjiva je ulogašumara u oèuvanju i zaštiti naših šuma.Zato sve nas raduje da se i otvorenjemautomatske šumske postajemožemo puno pridonijeti zaštiti šumaovoga kraja, istaknuo je dekan Šumarskogfakulteta dr. Ivica Grbac.Uz profesore zagrebaèkoga Šumarskogfakulteta, sveèanosti u Zalesinibio je nazoèan i delnièki gradonaèelnikMilivoj Tomac i upravitelj delnièkeUprave šuma Herman Sušnik sasuradnicima.Broj 54 • lipanj 2001 HRVATSKE ŠUME 27
Page 2 and 3: KAZALO3 Jela - znaèajna vrsta naš
Page 4 and 5: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVODipl. in
Page 6 and 7: DANI HRVATSKOGA ŠUMARSTVA 11.-16.
Page 8 and 9: REZULTATIPOJEDINAÈNI PLASMANplasma
Page 10 and 11: UMJETNIÈKO OBLIKOVANJE DRVETAILIJA
Page 16: PREZENTACIJA HARVESTERA U OGULINUPi
Page 20 and 21: PROIZVODNJAPROIZVODNA SLUŽBAPiše:
Page 22 and 23: CVIJEÆE36. MEÐUNARODNA VRTNA IZLO
Page 24 and 25: GOSPODARSTVOGOSPODARSKE TEME I DVOJ
Page 26 and 27: ŠUMARIJSKE RAZGLENICEŠUMARIJA PRE
Page 30 and 31: SVJEDOK VREMENAPRVIH 100 GODINA U
Page 32 and 33: ZAŠTIÆENA PRIRODAZAŠTIÆENI OBJE
Page 34 and 35: DOGAÐAJIŠUMARIJA VOÆINPiše:Ivic
Page 36 and 37: NATJECANJABJELOVARDELNICEPiše:Miro
Page 38 and 39: SISAKPiše:MiroslavMrkobradFoto:M.
Page 40 and 41: NAŠICENajveæu pozornost privuklo
Page 42 and 43: ZADNJA STRANICAPLANINARIŠumari osv

šuma - Hrvatske šume

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?