DOGAÐAJIŠUMARIJA VOÆINPiše:IvicaTomiæFoto:I. TomiæSlaba potražnjaza ogrjevnimdrvomVoæin je smješten izvanglavnih cestovnih i željeznièkihprometnica pa je transport višemetarskogaprostornog drva u Belišæe otežan i skupJoš oko 1000 hanerazminiranogterena-dipl. ing.Miran KolariæNa površini od gotovo10.000 ha i pet gospodarskihjedinica smještenaje <strong>šuma</strong>rija Voæin, jednaod devet <strong>šuma</strong>rija našièke Uprave<strong>šuma</strong>. Sjedište <strong>šuma</strong>rije je u Voæinu,slikovitom slavonskome mjestu na sjevernimobroncima Papuka, na rijeciVoæinki, u uvali ispod Crnoga Vrha, otvorenojprema sjeveru. Zemljopisnogledano, mjesto je opæinsko središteVirovitièko-podravske županije, smještenoèetrdesetak kilometara jugozapadnood Slatine, na 215 m nadmorskevisine, u okružju Parka prirode Papuk.Okolne, pretežito bukove i jelove<strong>šume</strong>, protežu se na visinama od 150-887 metara (najviši vrh Toèak), na mjestimase strmo spuštaju, a ponegdjesu ispresijecane gudurama i klancima.Glavna voæinska cesta prolazi mjestom,protežuæi se na jug u Požešku kotlinu,preko Zveèeva i Kamenske, odakle segrana prema Pakracu i Daruvaru. Tajdio naše države, koji obiluje nizom prirodnihljepota- od osebujnih <strong>šuma</strong>, bistrihrjeèica i potoka, neobièno èistogai gotovo netaknutoga okoliša pa dopovijesno-kulturnih i znamenitostiostaoje nekako izvan zanimanja javnosti.Treba napomenuti da je Voæinglavno hodoèasnièko odredište Požeškebiskupije, s danas porušenom rimokatolièkombaroknom crkvom u Domovinskomratu, koja je do 1991. godinebila najvredniji objekt spomenièkebaštine slatinskoga kraja.Tijekom usputnog i kratkotrajnogboravka u voæinskoj <strong>šuma</strong>riji doznalismo od upravitelja dipl. ing. MiranaKolariæa, da su šumske površine u sastavupet gospodarskih jedinica: Kupres-Slana voda, Medvjedak-Kusac,Jovanovica, Djedovica-Trešnjevica i Jovac-Slanavoda. Na tome podruèju prevladavajubukove sastojine, oko 15 postosu preborne <strong>šume</strong> bukve i jele, amanje su zastupljeni grab, jasen i hrasti druge vrste drveæa. Ovogodišnji sjeèivietat je oko 30.000 metara èetvornihdrvne mase, od èega oko 55 posto drvnemase èini glavni prihod. Od šumskemehanizacije <strong>šuma</strong>rija raspolaže s jednimtraktorom Timberjackom te s pojednim LKT-om (starim 17 godina),Steyr-om i IMT-om 537, a otvorenostšumskih sastojina je oko 20 km/1000ha. Rijeè je o vrlo dobroj otvorenosti,znakovitoj za našièku Upravu <strong>šuma</strong>.Uinteresu je Hrvatskih <strong>šuma</strong> dagostima u svojim objektimaza odmor ovoga ljeta pruže što boljui kvalitetniju uslugu, reèeno jena nedavnom sastanku voditelja odjelaza društveni standard i voditeljaobjekata održanom u povodu pripremaza turistièku sezonu. Istodobno,potrebno je racionaliziratitroškove i poboljšati ekonomiènost- Planirani etat izvršit æemo u potpunosti,a osim naših 13 sjekaèa koristimousluge <strong>šuma</strong>rija Slatinski Drenovac,Velika i Kamenska- kaže upraviteljKolariæ napominjuæi da je zbogmalobrojnoga stanovništva na tomepodruèju zanemariva potražnja za ogrjevnimdrvom, zbog èega se taj proizvodgomila te nerijetko propada. Buduæida je Voæin izvan glavnih cestovnihi željeznièkih prometnica, transportvišemetarskog celuloznog drvaza Belišæe je vrlo skup. Naime, višemetricuje potrebno prvo odvesti naglavno stovarište u Slatinu, a odatle seprevozi željeznicom u Belišæe. Premarijeèima upravitelja, za transport tehnièkeoblovine nema problema zbogblizine slatinskoga Gaja i pogona togadrvnoindustrijskoga poduzeæa uVoæinu. Meðu neriješenim problemimaje i približno 1000 ha nerazminiranepovršine na podruèju gospodarskejedinice Kupres-Slana voda.Voæinska <strong>šuma</strong>rija planirala je tijekomove godine sa svojih 11 šumskouzgojnihradnika izvršiti gotovo300 ha uzgojnih radova u okviru jednostavnebiološke reprodukcije, a pritomæe utrošiti 5290 radniko-dana. Pripremastaništa planirana je na 88 ha,popunjavanje na 11 ha, njega pomlatkana 14 ha, njega mladica na 96 ha,a najviše posla je na èišæenju guštika(137 ha). U sklopu proširene biološkereprodukcije, za koju je predviðeno478 radniko-dana, pretežito se radi naodržavanju poznatoga arboretuma Lisièine.Osim upravitelja, u <strong>šuma</strong>riji radi6 revirnika i 7 pomoænika revirnika,a ukupno ima 50 zaposlenih.UGOSTITELJSKI OBJEKTI HRVATSKIH ŠUMAKako do željene kvaliteteuslugarada i poslovanja ugostiteljskih objekataHrvatskih <strong>šuma</strong>, plasiranjemmeðu ostalim, i vlastitih proizvoda.Svim upravama tim je povodom dostavljennaputak s aktualnim pitanjimao kojima bi se svaka od njihtrebala što prije izjasniti i dati svojeprijedloge, koristeæi pri tome iiskustva svog dosadašnjeg rada utim poslovima u vlastitim ugostiteljskimobjektima i objektima zaodmor. (V.P.)32 HRVATSKE ŠUME Broj 54 • lipanj 2001
HRVATSKI SINDIKAT ŠUMARSTVASeminar zapovjerenikeZa èlanove sindikalnih povjereništavauprava <strong>šuma</strong> Split i Delniceodržan je od 24. do 27. svibnja 2001.u Makarskoj seminar o temi Komunikacijas èlanstvom sindikata. Zadataki svrha seminara bila je usavršavanjei priprema sindikalnih povjerenika zarad sa èlanstvom.Glavne teme koje su obraðene naskupu bile su vezane za sustav informiranjau Sindikatu i komunikaciju saèlanstvom. Istaknute su dvije važnestvari, toènost informacije i naèin prenošenjainformacije èlanstvu. U dosadašnjojpraksi uoèeno je da su seinformacije u nekim sredinama zadržavalena razini sindikalnog povjereništvate da se nisu prenosile dalje ubazu. Cilj Hrvatskog sindikata <strong>šuma</strong>rstvaje poboljšati informiranjemeðu èlanstvom, pa su zato i na tomeskupu bili opširno obraðeni svi raspoloživioblici informiranja koje Sindikatkoristi ili može koristiti u svomradu na planu informiranja (letak, oglasneploèe, sindikalni listovi i sl.). Uzteoretski dio, sindikalni povjerenicipodijeljeni u manje skupine, i praktiènokroz vježbe pokazali su što sunauèili na seminaru.Seminar ocjenjujem uspješnim,istièe Valerija Vukeliæ, dipl. ing., glavnisindikalni povjerenik delnièke Uprave<strong>šuma</strong>.Hrvatski sindikat <strong>šuma</strong>rstva i dosada je puno pozornosti posveæivaoedukaciji svoga èlanstva, a seminar uMakarskoj samo je nastavak sliènihaktivnosti koje æe se provoditi i dalje.(V.P.)HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO / VINKOVCIO restrukturiranjuSa sastanka vinkovaèkog ogranka HŠD-aHrvatsko <strong>šuma</strong>rsko društvo ogranakVinkovci organiziralo je 18.svibnja struèno predavanje o restrukturiranjuHrvatskih <strong>šuma</strong> na kojemusu o toj aktualnoj temi govorili prof.dr.Vencl Vondra sa Šumarskog fakultetaidipl. Ing. Ivan Hodiæ.Cilj restrukturiranja ne smije bitinajveæa dobit, nego stabilnost poduzeæai socijalna sigurnost zaposlenih,istaknuto je tom prigodom. Utvrðenoje takoðer da je Zakonom o <strong>šuma</strong>maonemoguæena prodaja državnih <strong>šuma</strong>domaæim ili stranim fizièkim i pravnimosobama, osim u sluèaju kada sedrugaèije dogovori posebnim meðunarodnimugovorima. Prema tome,špekulacije da sada idemo u prodajudržavnih <strong>šuma</strong> bez ikakve su osnove,zakljuèio je predsjednik povjerenstvaza restrukturiranje dipl. ing. Ivan Hodiæ.(Z.P.)UPRAVA ŠUMA VINKOVCIOèekivanipozitivirezultatiU prva tri mjesecaUprava <strong>šuma</strong> Vinkovciostvarila je dobre rezultatete nastavlja prošlogodišnjipozitivan trendPlanirana proizvodnja u prvomtromjeseèju tekla prema planu apostignuti rezultati su dobri, ustvrðenoje na struènom kolegiju vinkovaèkeUprave na kojemu su uvodna izvješæapodnijeli upravitelj dipl. ing. LukaVukovac, voditelj proizvodnog odjela,dipl.ing. Stjepan Nikoliæ, komercijalnogodjela dipl. ing. Damir Tucakoviæi financijskog odjela dipl. oecMara Zakšek. Na kolegiju održanomu lovaèkoj kuæi Spaèvi bili su i direktorHrvatskih <strong>šuma</strong> dipl.ing. Željko Ledinskii i njegov zamjenik dipl.ing. IvanHodiæ.Direktor Hrvatskih <strong>šuma</strong> ŽeljkoLedinski u kratkom se izlaganju dotaknuobuduænosti Hrvatskih <strong>šuma</strong>koje oèekuju velike promjene. Govoreæio restrukturiranju poduzeæa istaknuoje da postoji realna opcija o privatizacijišumske i graðevinske mehanizacije,a i nekih ugostiteljskih objekata.Takvim prijedlogom Zakonapoèinje pretvorba Hrvatskih <strong>šuma</strong> izjavnog poduzeæa u trgovaèko društvoali u stopostotnom vlasništvudržave. Govoreæi o moguæem viškuradne snage direktor je osobito istaknuoda su <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> prošle godineposlovale pozitivno, da smo mistabilno poduzeæe koje æe se kvalitetnopobrinuti za eventualni višak zaposlenika,naravno koristeæi najpovoljnijeusluge hrvatskih banaka. Osvrnuose i na nedavno potpisani Kolektivniugovor. (Z.P.)Broj 54 • lipanj 2001 HRVATSKE ŠUME 33