ZADNJA STRANICAPLANINARIŠumari osvojili najvišivrh <strong>Hrvatske</strong>U prvom svom usponu na najvišivrh <strong>Hrvatske</strong> na Dinaru 1831m.planinari našeg PD."Šumar" ukompletnom sastavu od dvadeseti šest èlanova došli na vrhEkološkeprednostiželjezniceTijekom dvogodišnje aktivnosti Planinarskogdruštva "Šumar" osvojenoje više od pedesetak vrhova poplaninama <strong>Hrvatske</strong>, Slovenije i Italije,ali uspon na najviši vrh <strong>Hrvatske</strong>na Dinaru èekalo se duže vrijeme kakobi što veæi broj naših èlanova sudjelovaou tom prvom usponu.Tako su sredinom svibnja planinariiz naših ogranaka u Osijeku, Bjelovaru,Splitu i glavnina iz Zagreba20.svibnja ukupno njih 26 stigla nasam vrh, priredivši uspon iz dva smjera.Što je još zanimljivije starosna dobnaših èlanova kretala se od 10 do gotovo70 godina.I ovog puta ishodište za uspon bilaje naša Šumarija Knin, gdje su danprije stigli sudionici ovog pothvata iprespavali, te izjutra odmorni krenulina uspon.(Z.L.)Predstavnici izvoðaèa radovaPoèetkom lipnja u Hrvatskim je <strong>šuma</strong>mapotpisan ugovor s izvoðaèimaradova o izgradnji novih 16,4 kmprotupožarnih prosjeka s elementimaObnovljenoodmaralište u SelcuBJELOVARNove protupožarneprometnicecesta te 200 km održavanja veæ postojeæihprometnica u ukupnoj vrijednostiod 6,9 milijuna kuna. Radi se oProgramu obnove i zaštite obalnih <strong>šuma</strong>koji se financira iz kredita Svjetskebanke. Prometnice æe se raditi na poduèjuUprave <strong>šuma</strong> Split a izvoðaèi suprivatne tvrtke koje su posao dobile nanatjeèaju: MGT Kumrovec, Prijevoz iUtovar, "Nikola Frankiæ", Industrogradnja,Lasiæ company, "Bikiæ M.M."Poèetkom lipnja u Selcu je predanona upotrebu obnovljeno odmaralištebjelovarske Uprave <strong>šuma</strong> kojeæe osim radnika Hrvatskih <strong>šuma</strong> moæikoristiti i ostali gosti. Ove godine preureðenoje preostalih 12 soba u odmaralištutako da sada sve sobe imaju svojsanitarni èvor. Radove na ureðenju odmaralištaizvelo je poduzeæe Èesma-Usluge. (m)Željeznica je ekološki održiva, ekonomskiisplativija i energetski jeftinija-motoje pod kojim je potkraj svibnjau nazoènosti mnogih gostiju i uzvanikau Hrvatskim željeznicama predstavljenabrošura Ekološke prednostiželjeznice. Cilj izdavanja brošure je,moglo se èuti, stvaranje novogkorporacijskog ugleda, i ona bi trebalabiti svojevrsni "dnevni podsjetnik"društvenim, politièkim i ostalim strukturamao željeznici kao buduænosti.To je prvi pokušaj, istaknuo je tom prigodomgeneralni direktor Hrvatskihželjeznica Zlatko Drempetiæ, da se sgledišta održiva razvoja hrvatskoj javnostiželjeznica pokaže kao partner skojim treba raèunati u sljedeæemu razdoblju.Uvrštavanjem ekološke kategorijeu sve svoje (buduæe) razvojne planove,<strong>Hrvatske</strong> se željeznice zapravoukljuèuju u svjetski trend vrednovanjai zaštite prirodnih bogatstava. Kaoèlan Meðunarodne željeznièke unijeod 1992., <strong>Hrvatske</strong> su se željeznice obvezaleštititi okoliš, što od godine 1988.postaje i dio poslovne politike HŽ. Stoga gledišta æe i elektrificirana željeznicapostati ekološko prijevoznosredstvo buduænosti. (m)40 HRVATSKE ŠUME Broj 54 • lipanj 2001
U ŠUMARSKOM MILJEUNa kamenu (<strong>šuma</strong>)Raste i na kamenuzajednièkije moto ovihslika s južnog podnebljagdje se drvo (biljka, grm)neravnopravno bori zaopstanak u "kamenim"uvjetima. Bor se dobrouhvatio u uvali Žukova naKorèuli (Željko Gubijan);na surom kamenu Zagore("Ka' da je morski pasotvorija usta") ipak sezeleni (Biserka Markoviæ);brnistra se se postrojila uredove na Pagu (MiroslavMrkobrad).