Andre Zid, poznati književnik, levičar, marksista čak, kad je bio u Sovjetiji trebao je da pošaljetelegram neki Staljinu, u kome je hteo nešto da mu zahvali ili da mu čestita. Telegrafista nije hteo da primitekst telegrama, jer je u njemu adresa Staljinova bila ispisana prosto samo imenom njegovim. Telegrafistaje rekao da takvu depešu on ne sme poslati.Morate staviti nekakvu titulu (Staljin, pošto ne zauzima nikakvo ustavom predviđeno mesto,razume se nema nikakve titule). Stavite, na primer, ''ljubimom voždu narodov'' ili tako nešto. Ili''genijalnom Voždu naroda'', Josifu Visarionoviću Staljinu. Drukčije ne ide.Da ne bi ljudi iz Sovjetije obaveštavali svet o takvim prilikama, pristupa se oštrim merama. Onikoji tamo idu bivaju primorani da prime vođstvo ''Inturista'', ustanove za informaciju publike. To suobično mlade devojke i žene koje znaju strane jezike i odlično su upućene, da strancima pokazuju samoono što Sovjetima nije nezgodno da pokažu.Nema nijednog putnika u Sovjetiji, da je mogao da se nekako oslobodi ovog pratioca. Tome jerazlog i taj, što oni koji odlaze obično ne znaju ruski, pa su primorani da traže vodiča. Ali i oni koji znajumoraju ga primiti, jer im je kretanje inače skoro onemogućeno, pošto se na njih tek tada naročito pazi. Sdruge strane, samo stanovništvo ne sme davati nepovoljna obaveštenja o prilikama, jer je pod stalnomgrozom od konclogora, u koje se mnogo šalje, a iz kojih se malo pušta.S druge strane, iz bojazni da bi begunci iz Sovjetije obaveštavali spoljašnji svet o prilikamatamošnjim, još 1935 godine juna meseca donet je dekret o veleizdaji, i tu je svaki odlazak iz Sovjetije ilinepovratak na poziv, oglašen zločinom veleizdaje, bez obzira da li je uz to odbegli ili zaostali kakvuneprijateljsku ili izdajničku radnju prema Sovjetima preduzimao.Svako takvo delo kažnjava se smrću. Ali pored toga porodica ''krivčeva'' kažnjava se u celostizatočenjem u koncentracionom logoru, podrazumevajući tu i malu decu, neudate sestre ili neoženjenubraću uz oduzimanje celokupne imovine (razume se pokretne, pošto nepokretna i inače ne postoji) ilišavanje svih ostalih imovinskih prava (uživanje okućnice), članstva u kolhozu, itd.Ova mera je očigledno delovala iz straha od obaveštenja spoljašnjeg sveta o prilikama u Sovjetiji,jer se inače ne može objasniti nesrazmera u kazni. Dok isto delo ostale zemlje u Evropi smatraju istupomili najviše prestupom, dotle ga Sovjetija smatra zločinom; pa onda dok je odgovornost u ostalim zemljamačisto lična, dotle u Sovjetiji obuhvata celokupnu zaostalu bližu rodbinu s kojom je odbegli ili zaostaliživeo u zajednici.U materijalnom pogledu Sovjeti su izvršili izvestan broj vrlo velikih radova, a i drugi su u tokuizvršenja. Takvi radovi su, razume se, korisni. Takav je kanal Severno More - Belo More, kanal Volga -Moskva, ''Paralelna'' - druga transibirska pruga koja ide severnije od prve, kanal Crno More - KaspiskoMore, Dnjeprostroj, itd.Marksisti prave punu reklamu ovim radovima, kojima korisnost niko ne može poreći. Ono što imse može poreći jeste, da bi isti poslovi u kapitalističkim režimima stali jevtinije narodnu privredu i narod ida bi bili izrađeni solidnije nego u sovjetskom režimu.Kad kažem jevtinije onda tu ne mislim na cenu u novcu. S te strane verovatno bi u kapitalističkimzemljama ovi radovi stali daleko više. Već mislim na ukupnu cenu koju je narod platio i na žrtve koje jesve podneo da se to sve izgradi.S te strane mislim skupljih radova na svetu nije bilo. Računa se da je na izgradnji ''Paralelne''umrlo oko 300.000 ljudi.Izrada kanala Belo More - Severno More koštala je, verovatno, manje. Još manje je stajalaizgradnja kanala Volga - Moskva.Ovo ne zbog bolje i čovečnije organizacije rada, već zato što su uslovi najgori u krajevima gde seradila ''Paralelna''. Bolji su uslovi podneblja onamo gde se radio kanal Severno More - Belo More; samošto je u krajevima baruština, kroz koje se kanal morao raditi, vlaga upropašćavala radnike.Ko su ti radnici, što su te velike radove vršili?Ljudi lišeni svakih prava, stanovnici koncentracionih logora, koji -prema jednom podatku umoskovskoj ''Pravdi'' - nemaju ni toliko prava da po završenom radu spavaju u jednoj baraci sa svojima,već se dešava da žene budu poslate u barake među druge ljude, po ćefu zapovednika kolone.30
Rđavo odelo i krajnje rđava hrana, uz rad po rđavim vremenskim prilikama, čine da ovi ljudiobolevaju i umiru kao muve.Otuda velim, da skupljih radova nije bilo za poslednjih 15 vekova evropske hrišćanske povesnice.Kad tako sagledamo činjenice, onda vidimo da ti veliki radovi -ponos Sovjetije i marksista - jesu istotoliko, pa može biti i manje stvar za ponos, koliko su to u staro vreme bili veliki kanali za navodnjavanje uEgiptu i velike piramide što nam i danas izazivaju divljenje, - ili veliki radovi Rima, - radovi koje jeizvodila potpuno bespravna radna snaga, roblje.Doktrina koja je otpočela borbu protiv eksploatacije radnika od strane kapitalizma završena jepraktično sa novom ustanovom ropstva.Treba čitati zapise ljudi koji su videli konclogore ili bolje koji su bili pa utekli iz koncentracionihlogora, na primer solovetskog konclogora.Tu se odista čovek mora čuditi i diviti ljudima, koji su tamo bili i ostali živi, pa uspeli da otudapobegnu. To, posle opisa tih nevolja, izgleda skoro isto tako čudno, kao kad bi čovek naišao na nekogakoji je bio u paklu, pa otuda uspeo pobeći.Razume se da ovakva privreda ima i odgovarajući politički sistem krajnjeg terora.Pošto stvaranje socijalizma može da bude izvršeno samo diktaturom proletarijata, toje ovu u imeproletarijata uzela da sprovodi komunistička stranka. Za života Vladimira Ilića - Lenjina, toje bio on.Posle njega prigrabio je vlast Josip Visarionović Džugašvili - Staljin. On podešava komunističku strankuprema svom ličnom gledištu, i to ne samo generalnu liniju i taktiku stranke, već i sam njen lični sastav.U Sovjetiji je ''čistka'' (čišćenje stranke) već godinama stalno na dnevnom redu.Godine 1936 proglasili su ustav. Sva levičarska Evropa je triumfovala. Sovjeti definitivnonapuštaju sistem proizvoljnosti i ulaze u sistem legalne demokratije!Ustav je već proveden u život. A kakva je to legalnost vidi se po činjenici napred istaknutoj, da jeStaljin i dan danji sve i svja u Sovjetiji kao vlast, dok u zakonitom pogledu on nema nikakvufunkciju.osim što je poslanik u vrhovnom sovjetskom organizmu, kao hiljade drugih poslanika. Nijegeneralni sekretar komunističke stranke, čak ni narodni komesar. Poznati procesi moskovski pokazali supravu sliku režima Staljinovog. 1)1) ''Iz moga života''U političkom životu, pored sve demokratske fasade, koju je htela dati Sovjetima staljinskakonstitucija od 1936 godine, vlada najciničnija diktatura, koja se ogleda u činjenici da Staljin uopšte nevrši nijednu od najviših funkcija predviđenih tim ustavom, a ipak je sva faktična vlast baš u njegovimrukama. On nije ni kancelar kao Hitler, ni pretsednik vlade kao Musolini, ni šef države kao Franko, niupravljač države kao general Antonesku. Po svojim ustavnim funkcijama, Staljin ne bi imao nikakvunaročitu vlast u SSSR, - pa ipak on ima stvarno veću vlast nego ma koja od ovih ličnosti koje smo napredpomenuli.Organsko gledanje polazi sa gledišta da čovek nije u svojim stremljenjima svemoćan i dazaboravljajući tu istinu radi upravo na svoju rođenu propast - da je pre njega osnovu života već samapromisao dala, a čovek je saradnik te promisli, samo ukoliko tka po već datoj osnovi. Svaki drugačiji radne samo da čoveka stavlja na suprot volje Tvorčeve, već mu ceo rad osuđuje na neuspeh uz preskupežrtve.U komunističkom sistemu smatra se obratno da čovek može daleko više, nego što su stvarnegranice njegove moći. I otuda, polazeći sa apsurdnog gledišta, da je dovoljno izneti ekonomski poredak,pa će odatle izići čovek, oni su se bacili na svoje delo.Da bi pak uništili privatnu svojinu, oni su morali da se bace na borbu protiv braka i porodice; da biovo uništili, oni su se bacili na propovedanje ''slobodne ljubavi''; da bi u ovome uspeli, oni su se bacili nauništenje stida; da bi im ovo ispalo za rukom, oni su se bacili na borbu protiv religije i kulta.S druge strane, da bi uništili privatnu svojinu, oni su morali uništiti privatni poduhvat, - da bi uovome uspeli, oni su se okomili na domaćine: svaki domaćin je bio ''kulak'', a svaki ''kulak'' (imućan31
- Page 1 and 2: DIMITRIJE V. LJOTIĆSVETSKAREVOLUCI
- Page 3 and 4: svetu bitku protivu satanskog zla,
- Page 5 and 6: metode naučnog osvetljavanja svake
- Page 7 and 8: nalazili za to... Mi smo hteli da o
- Page 9 and 10: Pripadnici ovog filozofskog pravca
- Page 11 and 12: njegovi neprijatelji, da su prava n
- Page 13 and 14: Sad je marksističko društvo bacil
- Page 15 and 16: To je pokretalo ljude na revoluciju
- Page 17 and 18: Jer je krvca iz zemlje provrela,Zem
- Page 19 and 20: ''Misliš li ti, da je ovo pusto''?
- Page 21 and 22: Narodi osećaju da u tome čudesnom
- Page 23 and 24: U čijoj duši ljubavi nema, već s
- Page 25 and 26: hrišćanstvom. Između hrišćanst
- Page 27 and 28: To je zemlja u kojoj se kupuju i st
- Page 29: -još čovek može i da razume - da
- Page 33 and 34: po zvaničnim statistikama, radi ka
- Page 35 and 36: Godina 1939 je vrlo karakterističn
- Page 37 and 38: BOLJŠEVIZAM - INSTRUMENAT TUĐE PO
- Page 39 and 40: ono, što je posle ta šaka boljše
- Page 41 and 42: Spoljna politika Sovjeta obeležena
- Page 43 and 44: d) Saznanje da je prethodna politik
- Page 45 and 46: U igru ulazi Sovjetija. Skinuvši m
- Page 47 and 48: svetu, s tim da komunističke stran
- Page 49 and 50: Jedan, narodne i organske države -
- Page 51 and 52: Da je nešto u Nemačkoj komunista
- Page 53 and 54: milostivom zaštitom Duha Svetog (b
- Page 55 and 56: zastideli, dakle? Videli smo to u R
- Page 57 and 58: ivši organizator borbenih štrajko
- Page 59 and 60: Niko nas neće čuvati ako mi sami
- Page 61 and 62: čak i sa čisto vojničkog glediš
- Page 63 and 64: ola, što više krvi, što više su
- Page 65 and 66: Tri središta rasula diriguju naši
- Page 67 and 68: poznati. A, opet, i druga stvar da
- Page 69 and 70: Ne vodi ona nikakvu rusku, a još m
- Page 71 and 72: Sovjeti bi, s pogledom na nas narod
- Page 73 and 74: se već nesreća dogodila. Naša ul
- Page 75 and 76: 38. Komandant kurskog fronta, Sluzi
- Page 77 and 78: 4. Direktor pasošne ekspedicije, M
- Page 79 and 80: 26. A. Rogov Jevrejin27. G. Lemerih
- Page 81 and 82:
Počasni članovi iste akademije42.
- Page 83 and 84:
Sovjetska industrijaTeška industri
- Page 85 and 86:
6,4% ostalihDržavaDiplomatska stra
- Page 87 and 88:
-kod boljševika:Šrejde;Borodin (G
- Page 89 and 90:
Sastav stanovništva SSSR u 1940 go
- Page 91:
PRIVATNA IZDANJAALEKSANDRA ŽELJKA