Magle stižu sa istokaPrvi deoM A R K S I Z A MMARKSISTIČKA FILOZOFSKA MISAOMnogi misle da ogorčene suprotnosti u svetu dele nacionaliste od marksista samo zbog razlike upogledu na ekonomski i politički život.Duboko ne gledaju oni koji tako misle.Suprotnost u ekonomskim pogledima bi najmanje mogla pokrenuti ljude na oštru raspravu,neprijateljstvo, pa čak i otvoren rat.Politika bi već bila u stanju da probudi nesporazume, pa samim tim i suprotnosti i neprijateljstva,ali njeno prostiranje je kratko, trajanje manje, te ne bi mogla uzeti ovakve srazmere.Dublji je koren tom neprijateljstvu i ono se nalazi u osnovnom filozofskom pogledu na nacionalno,koje deli nacionaliste od marksista.I marksisti su potomci filozofske misli koja je triumfovala u francuskoj revoluciji, po podeli ufilozofiji poznatoj pod imenom individualistička misao.8
Pripadnici ovog filozofskog pravca smatraju da je u svakom udruženju ili društvu ljudskomindividua ne samo osnova već upravo sve, - a da udruženje, zajednica ili društvo jesu samo zbir tihindividua. Život i pravo, (radi lakoće i kratkoće, da ne bi moralo uvek da se nabroje svi članovi društva -što bi često bilo nemoguće - što sačinjavaju društvo) označavaju i pridaju važnosti društvu, zamišljajući daono u stvari postoji samo kao proizvod naše mašte, dok, ustvari, postoje samo članovi njegovi, jedinkeljudske, individue, što su se udružile u nekom cilju, prolaznom ili trajnom.Nasuprot tome, pretstavnici suprotnog filozofskog pravca smatraju da jedno određeno ljudskodruštvo nije običan zbir jedinki što ga sačinjavaju datog trenutka, već je to jedno novo biće, koje sučlanovi njegovi svojim udruženjem stvorili i koje ima svoje interese, nezavisne od njihovih posebnih.Pristalice ovog pravca smatraju, da imenovanje takvog društva zasebnim imenom, pridavanje tomedruštvu oznake ličnosti nije prosta fikcija, već su ljudi morali jednoj novoj činjenici, što se među ljudimaistinski i stvarno pojavila, da dadu i ime i sve druge oznake ličnosti. Ovaj pravac zvaćemo organskimnasuprot individualističkom.Razlika ne izgleda još tako velika kada se radi o običnim ljudskim društvima, privrednim,kulturnim, dobročinim, mada je ta razlika praktično, ustvari, vrlo znatna.Ali ta razlika izaziva strašne suprotnosti, kada su u pitanju društva višeg karaktera: porodica i brak,narod, nacija i država.Očigledno mora biti duboke praktične razlike u odnosima jedinke u odnosu prema ovimzajednicama, prema tome da li će se stati na jedno ili na drugo gledište.Marksizam stoji na gledištu individualističkom: zajednica je samo zbir članova određenogtrenutka. Ne postoji zajednica i njeni interesi iznad toga zbira. Otuda marksizam ne zna, da iz pravazajednice nametne, - radi održavanja i poboljšanja proizvodnje, - obaveze svim proizvodnim faktorima,dakle i radu.Postoje samo interesi društvenih klasa. Ove klase prave zakone društvu. One se bore o prevlast.Cela istorija nije ništa drugo, do samo borba ovih klasa o prevlast. To samo i pokreće ljude, interes, i ništadrugo.Kada bi marksizam stajao na organskom gledištu on ne bi mogao tako tvrditi, jer bi, osim interesarada i interesa kapitala, priznavao i interes nacije ili društva.Po Marksu postoji i interes društva, ali je on, ustvari, interes rada, pa će otuda i taj interes bitipostignut pobedom radnih klasa kroz diktaturu proletarijata.Klasična ekonomija, koja je prethodila rascvetu kapitalizma kao i marksizma, koji je došao kaokritika njena nabrajajući činjenice proizvodnje, zna samo za ove: rad, kapital i prirodu.Odatle je, sasvim logično, morala iskrsnuti svađa i rasprava oko podele dobiti od proizvodnjeizmeđu rada i kapitala, pošto priroda ništa ne traži nego nam sa svoje strane pruža svoju zaista preizdašnupomoć.Potpuno u skladu sa individualističkom misli koja ih je rodila, ni klasična ni marksistička narodnaekonomija nisu nikako mogle da reše ovaj problem.Klasična je stajala na gledištu da samo treba pružiti slobodu. Slobodna utakmica će sama sobom,automatski, regulisati i nagradu radu i nagradu kapitalu.Marksistička je, po istom principu, propovedala borbu klasa, pa će opet kapitalizam automatski bitiuništen i pošto se prethodno prođe kroz diktaturu proletarijata dobiće se novo socijalističko društvo, ukome će ljudi odjednom postati drukčiji, zato što će prestati ekonomska vladavina nad ljudima.Tek docnije klasična narodna ekonomija pronalazi još jednog faktora u proizvodnji: uz rad, kapitali prirodu još i preduzimača.Ali marksizam ovoga (preduzimača) ne priznaje, smatrajući ga ili kapitalistom ili intelektualnimradnikom.Ali dalje ove dve ekonomske škole nikako nisu mogle doći, jer im je njihovo zajedničko poreklo utome izvanredno mnogo smetalo. One nisu mogle priznati u proizvodnji ulogu činioca zajednici, u čijoj sesredini obavlja proizvodnja i koja bezbednošću, tržištem i ranijim tekovinama omogućuje uopšteproizvodnju.9
- Page 1 and 2: DIMITRIJE V. LJOTIĆSVETSKAREVOLUCI
- Page 3 and 4: svetu bitku protivu satanskog zla,
- Page 5 and 6: metode naučnog osvetljavanja svake
- Page 7: nalazili za to... Mi smo hteli da o
- Page 11 and 12: njegovi neprijatelji, da su prava n
- Page 13 and 14: Sad je marksističko društvo bacil
- Page 15 and 16: To je pokretalo ljude na revoluciju
- Page 17 and 18: Jer je krvca iz zemlje provrela,Zem
- Page 19 and 20: ''Misliš li ti, da je ovo pusto''?
- Page 21 and 22: Narodi osećaju da u tome čudesnom
- Page 23 and 24: U čijoj duši ljubavi nema, već s
- Page 25 and 26: hrišćanstvom. Između hrišćanst
- Page 27 and 28: To je zemlja u kojoj se kupuju i st
- Page 29 and 30: -još čovek može i da razume - da
- Page 31 and 32: Rđavo odelo i krajnje rđava hrana
- Page 33 and 34: po zvaničnim statistikama, radi ka
- Page 35 and 36: Godina 1939 je vrlo karakterističn
- Page 37 and 38: BOLJŠEVIZAM - INSTRUMENAT TUĐE PO
- Page 39 and 40: ono, što je posle ta šaka boljše
- Page 41 and 42: Spoljna politika Sovjeta obeležena
- Page 43 and 44: d) Saznanje da je prethodna politik
- Page 45 and 46: U igru ulazi Sovjetija. Skinuvši m
- Page 47 and 48: svetu, s tim da komunističke stran
- Page 49 and 50: Jedan, narodne i organske države -
- Page 51 and 52: Da je nešto u Nemačkoj komunista
- Page 53 and 54: milostivom zaštitom Duha Svetog (b
- Page 55 and 56: zastideli, dakle? Videli smo to u R
- Page 57 and 58: ivši organizator borbenih štrajko
- Page 59 and 60:
Niko nas neće čuvati ako mi sami
- Page 61 and 62:
čak i sa čisto vojničkog glediš
- Page 63 and 64:
ola, što više krvi, što više su
- Page 65 and 66:
Tri središta rasula diriguju naši
- Page 67 and 68:
poznati. A, opet, i druga stvar da
- Page 69 and 70:
Ne vodi ona nikakvu rusku, a još m
- Page 71 and 72:
Sovjeti bi, s pogledom na nas narod
- Page 73 and 74:
se već nesreća dogodila. Naša ul
- Page 75 and 76:
38. Komandant kurskog fronta, Sluzi
- Page 77 and 78:
4. Direktor pasošne ekspedicije, M
- Page 79 and 80:
26. A. Rogov Jevrejin27. G. Lemerih
- Page 81 and 82:
Počasni članovi iste akademije42.
- Page 83 and 84:
Sovjetska industrijaTeška industri
- Page 85 and 86:
6,4% ostalihDržavaDiplomatska stra
- Page 87 and 88:
-kod boljševika:Šrejde;Borodin (G
- Page 89 and 90:
Sastav stanovništva SSSR u 1940 go
- Page 91:
PRIVATNA IZDANJAALEKSANDRA ŽELJKA