34ROMSKA KULTURAHedina Tahirović-Sijerčić, BiH KOORDINATORICA za RomeDekada je pokrenula lavinuHedina Tahirović-Sijerčićnekoliko godina uoči ratana RTV Sarajevo uređivalaje i vodila emisije naromskom jeziku. Diplomiralaje novinarstvo i Pedagoškifakultet (trenutno jena postdiplomskom studiju),državna je koordinatoricaza Rome s radnimmjestom u zgradi na Marindvoru.Odatle do Gorice,gdje je rođena, i gdje isada žive mnogi njoj bliskiljudi, nema ni desetak minutalaganog hoda. Kakose to nekad desi u životu,iako je obišla pola svijeta,izgleda kao da se nismo nimaknuli.Učenje bez kraja“Nikad neću zaboraviti pomoć mojihkolega i kolegica s RTV-a, svi sume nečemu naučili. Pokojni BatoZurovac, na primjer... Bila sam radoznala,puna pitanja, ali sam se ibojala ponekad izgovoriti ih, a onme je ohrabrio. Sjećam se i HarisaKulenovića, koji je prepoznao mojusklonost dokumentarnom izražaju”,govori Tahirović-Sijerčić, autoricanekoliko knjiga. Za početak radana autobiografskoj Noveli velikuzahvalnost duguje Safeti Obhođaš:„Studirale smo zajedno i, kada sampreselila u Njemačku, naiđem slučajnona nju, već afirmiranu u svijetuknjiževnosti i, kao mnogi Bosancii Hercegovci, puno cjenjeniju vaninego u matičnoj zemlji. Njezina mije podrška tada možda bila presudna",govori Tahirović-Sijerčić. Naopasku kako je lijepo što ne zaboravljaone koji su joj bili oslonac,kaže: "Učenje nisu samo diplome,titule, to je put kojim kruži neiscr-Učenje nisu samodiplome, titule, to jeput kojim kruži neiscrpnaenergija, a svise njome ogrijemo iokoristimopna energija. Svi se njome ogrijemoi okoristimo, i ona spoji sve nas kojiju prigrlimo. Znati primati i znatiodašiljati znanje i dobrotu, ne cijepatidlake na sto dijelova, uvijek jeblagodat života." Novelu je napisalana engleskom i predstavila na sajmuknjige u Sarajevu. Autorica otkrivakako je njena velika želja bila Romima,i ne samo njima, za ovogodišnjiDan <strong>Roma</strong>, 8. travnja, pokloniti nastavak.No, nisu se tome ispriječilinoćni sati u kojima Hedina jedinouhvati vrijeme za pisanje. Mogli bi-ROMANO čaćiperomska ISTINA
govoreći ROMSKA OBRAZOVANJE otvorenoKULTURA35smo sada, naravno, o dramatičnojsituaciji u BiH izdavaštvu, iako, zaHedinu, glavni krivac nije nikad siromaštvomaterije, nego siromaštvoduha. Pa i kada je u pitanju borbaza očuvanje romskog identitetaona kaže: "To nije nešto zakovano,ne trpi površnost. Vrijeme nije ničijisaveznik", upozorava Hedina,koja je priredila i rječnike, bosansko-romskii romsko-bosanski, ali ienglesko-romski i romsko-engleski.Fascinirana činjenicom da se Romirazumiju ma otkud dolazili, nastojalaje i sama nešto učiniti da se neutope sasvim u druge kulture, zaboravljajućimaterinji jezik, često ga sei stideći: "Uvijek me pogodi okretanjeglave od kolijevke u kojoj nasje mati ljuljala. A naša kolijevka jepuna čarobnih prizora života."Jedna riječ na romskomHedina koristi svaku priliku damakar riječ kaže na romskom jezikujavno. Kakve reakcije izazove?Kaže, najveće nerazumijevanjedoživjela je upravo od <strong>Roma</strong>,ali nas moli da promijenimo temu,uzdišući: "Ako sami sebe ne cijenimo,uzaludno je i sto Dekada<strong>Roma</strong>." Šta je ova donijela Romima?- Stavila nas je u središte brojnihdogađaja, konferencija, plenuma,pokrenula je lavinu, ali kakone primijetiti da su od ogromnihsredstava utrošenih u integracijunaše nacionalne manjine najmanjekoristi imali sami Romi, govori Hedina,napominjući da je BiH, premapoznavaocima općih romskih(ne)prilika, najviše u regiji učinilaposljednjih godina oko stambenogzbrinjavanja <strong>Roma</strong>. No, dodaje,to je opet samo jedan crijep naimaginarnom zajedničkom krovu:"Ali, Dekada je ponegdje i pojačalarazdvojenost između <strong>Roma</strong> ine-<strong>Roma</strong>, otvorila je flašu iz kojesu izletjeli nacizmi, šovinizmi...Pogledajte Francusku, Italiju, Rumuniju,Njemačku. Koliko je biloprotesta protiv <strong>Roma</strong>, paljevinanjihove imovine. Nisam veliki optimistza ono što nosi budućnost.Vrtimo se u začaranom krugu, govoriTahirović-Sijerčić, od koje čujemoo projektu švicarskog Caritasai švicarske ambasade u BiH.“Cilj je 60 nastavnika, sociologa,pedagoga, ali i roditelja ne-romskedjece podučiti o kulturi, tradiciji,aktualnom trenutku <strong>Roma</strong>: "Krećui tečajevi učenja romskog jezika unekoliko škola. No, ovo mora postatidio sistema, dio svijesti cijelogadruštva", kazuje Tahirović-Sijerčić,koja je prije nekoliko dana odSarajevske zime dobila još jednood brojnih priznanja. Radosna je,ali bi radije o svom snu, da o Romimapredaje na fakultetu. Inače,Hedina sada živi u Sarajevu sama.Njena obitelj je u Njemačkoj. U zemljiu kojoj se svi kunu u ustavnuravnopravnost <strong>Roma</strong>, čak ni ovasjajna žena nema stalan posao.Uručena nagrada“Sloboda” za 2011. godinuCeremonija uručenja nagrade “Sloboda” za 2011. godinu,koju Međunarodni centar za mir svake godine dodjeljujeosobama i institucijama za poseban doprinos razvoju humanizma,ljudskih prava i sloboda u BiH povodom Međunarodnogdana ljudskih prava 10. studenog, održana jeu Muzeju Sarajeva. Tom prilikom Ibrahim Spahić podsjetioje da su dobitnici nagrade “Sloboda” za 2011. godinuCrans Montana Forum, za posvećenost humanijem svijetui rješavanju problema nerazvijenih zemalja;Zavičajni muzej Travnik - Rodna kuća Ive Andrića, za višegodišnjuaktivnost na zaštiti kulturne baštine i promocijudjela Ive Andrića; Glazbeno-scenska agencija “Arion”Banja Luka, za kreativan doprinos razvoju kulturno-umjetničkogstvaralaštva; predsjednik Europskog vijeća Hermanvan Rompuy, za osobni doprinos miru i slobodi uEuropi; glumica i redatelj Angelina Jolie, veleposlanicadobre volje UNHCR-a - za humanizam i promociju Bosnei Hercegovine; bivši visoki predstavnik za BiH ChristianSchwarz-Schilling - za osobni doprinos uspostavi mira,slobode i razumijevanja u BiH; književnica Hedina Tahirović-Sijerčić- za promociju romske kulture, ljudskih pravai jednakosti svih građana; predsjednik Foruma Europakultura Gabriel Fragniere - za osobni doprinos promocijikulturnih različitosti u Europi i predstavnica OESS-a zaslobodu medija Dunja Mijatović - za doprinos slobodi irazvoju novih medija.Spahić je na ceremoniji uručio nagradu Hedini Tahirović-Sijerčić i rukovoditelju Muzičko-scenske agencije “arion”iz Banje Luke Muharemu Insaniću. Ostali nagrađeni su,zbog vremenskih neprilika bili spriječeni prisustvovati ceremoniji,te će im nagrada biti uručena drugom prilikom.ROMANO čaćipeROMska ISTINA