Talasi

fms.tivat.me

Talasi

10.1. KRETANJE MORSKE VODENASTAVNA PITANJA:1. Vertikalno kretanje morske vode2. Morski talasi3. Cunami – potresni talasi4. Plima i oseka5. Morske struje6. Kretanje morske vode u zatvorenim morima1


LITERATURA:• Brčić I., Pomorska meteorologija i okeanografija, Bar,2007.• Cadez M., Meteorologija, Bigz, 1973.• Simović A., Pomorska meteorologija, Zagreb, 1978.• Gelo B., Opća a i prometna meteorologija, Zagreb, 1994.• Enciklopedija – Wikipedija• Sajt W.M.O• Internet tekstovi i fotografije.2


KRETANJE MORSKE VODEU morima i okeanima se odvijaju trivrste dominantnih kretanja vodenihmasa: vertikalna kretanja morske vode, morski talasi i morske struje.3


1. VERTIKALNO KRETANJEZbog razlike u intenzitetu Sunčevog zračenja i izračivanja, kao i zbograzličitog zagrijavanja i hlađenja od vazdušnih masa koje se nalazeiznad vodenih površina, dolazi do razlika u zagrijavanju i hlađenjugornjih slojeva morske površine. Na taj način se mijenja gustinapovršinskih slojeva vode, čime se narušava statička ravnoteža uvodi. To prouzrokuje vertikalna kretanja u vodenim masama kojadovode do vertikalne razmjene toplote i fizičko-hemijskih sastojaka.Vertikalno kretanje morske vode nastaje zbog vertikalnerazmjene toplote i fizičko-hemijskih sastojaka izazvanihrazlikom temperature (i gustoće) površinskih i dubinskihslojeva morske vode.4


VODENE MASE U OKEANIMAVertikalno kretanje vodenih masa odvija se zbog razlika u gustoći hladnih itoplih vodenih masa. Zbog veće gustoće hladne vodene mase tonu.Kod vodenih masama u okeanima zbog malih razlika u temperaturi i salinitetu (koje suzadržale od površinskih slojeva od kojih su nastale), nastaju razlike u gustoći vode. Naosnovu gustoće vode možemo razlikovati nekoliko karakterističnih masa vode u okeanima.Glavne vodene mase okeana su:– AABW Antarcticbottomwater: najniža temperatura, -2°C niski salinitetS = 34,4 -34,6– NADW NorthAtlanticdeepwater: hladna voda 2,5 °C S = 35,03.– AAIW Antarcticintermediatewater: 2 - 4°C S=34,2 nastaje zbog konvergencijepovršinskih voda u subantarktičkom području. Ona je najveća masa vode uokeanima, to je tzv. Intermedijalna voda.– MW Mediterraneanwater: topla 12 - 13°C, i visokog saliniteta 38.5


VODENE MASE U OKEANIMA6


VODENE MASE U OKEANIMA7


VODENE MASE U OKEANIMA8


2. MORSKI TALASIMorski talasi predstavljaju periodičnudeformaciju granične površine mora. Njih,najčešće, izazivaju vjetrovi i oscilacijemora usled plime i oseke.9


MORSKI TALASI10


MORSKI TALASIPovršinski talasi se javljaju na granici atmosferamore,dok se u moru još javljaju i unutrašnjitalasi koji nastaju na granicama različitih slojevau moru. Radi postojanja prostornih promjena utopografiji mora javljaju se i takozvani rubnitalasi.11


Talasi u moru najčešće nastaju kao posledicadjelovanja vjetra na samu površinu mora (štoje zapazio još Aristotel 382-322 pne).Energija vjetra prenosi se na površinski slojmorske vode zbog razlika pritisaka kojanastaje između privjetrinske i zavjetrinskestrane krijeste talasa, tako da što vjetar jačeduva talasi postaju veći.Talasi prenose energiju kroz morsku vodubez značajnog ukupnog kretanja samog mora.Pojedine čestice kreću se kružno i na krajuvraćaju u ravnotežnu tačku kako talasprolazi.12


Talasi prouzrokovani plimotvornom silom –plimni talasi, talasi prouzrokovanipromjenama topografije dna (tektonskiporemećaji) – cunamiji,talasi prouzrokovani atmosferskim djelovanjena površinu mora – površinski talasi i drugi.13


Površinski talasi nastaju na površinama izmeđufluida ili slojeva fluida, zbog narušene relativneravnoteže e između njih ili kad je fluid pokrenutdjelovanjem spoljnje sile. Talasi u vodenoj masi na granici između različitihitihslojeva vodenih masa zovu se interni talasi. Npr. nahalo-, , termo-, , piknoklini. Jednom pokrenuti talasi održavaju se zbogpovršinske napetosti (samo do visine od 1,7 cm) i silegravitacije.14


Morski talas15


Vodene čestice u talasu ipak se pomalo pokreću(ukoliko duva vjetar). Oblik talasa pod uticajemvjetra je trohoidalan (kao da se čestica nalazi na ivicitočka koji se okreće).e). Dubina do koje se osjeća a kretanje talasa u moru je L/2= talasna baza. Ako je morsko dno pliće e od L/2 čestice vode imaćeeliptične putanje a na dnu će e se kretati naprijed -nazad. Na nevezanom sedimentu stvaraće e se riplovi -talasne brazde. Nad talasnom bazom isprani sediment (sortiranipijesci), a ispod talasne baze sakupljaće e se sitnozrnatečestice.16


Prilikom nailaska talasa na plitko more (ispod L/2),usporava se brzina kretanja talasa, talasi postaju sve strmijido nestabilnosti. Čestice vode počinju se kretati brže odtalasa tako da dolazi do loma vrha talasa. Zbog doticanjadna i usporavanja dolazi do pojave okretanja talasa ka17obali. Zato rtovi više "trpe" udare talasa od uvala.


Skretanje talasa ka obali19


STRUKTURA TALASAOsnovni elementi talasa :H - talasna visina,L - talasna dužinaina,talasna perioda italasna brzina.20


STRUKTURA TALASAOsnovni elementi talasa : H - visina talasna, , jeste razlika izmedu visine brijega i doline iiznosi dvije amplitude (a). Mjeri se u metrima. L - dužina talasna, , jeste udaljenost izmedu dve doline (ili dvabrijega) talasa. Mjeri se u metrima.Strmina talasa (steepness) (H/L) nije isto što i nagib površinetalasa (~0.03 - 0.06). Talasi velike strmine neugodni su zaplovidbu. talasna perioda (T) = jeste vremenski period od prolaska talasakroz fiksnu tačku u prostoru i vrijeme nailaska sledećeg eg brijegaili dola, izmjereno u sekundama, dok je broj vrhova (ili dolova)koji prolaze kroz fiksnu tačku u jednoj sekundi frekvencija (f),tako da je f = 1/T. i talasna brzina, jeste brzina prolaska dva susedna brega talasakroz fiksnu tačku u prostoru. Mjeri se u u m/s. Na otvorenommoru gdje je dubina mora veća a od L/2, brzina talasa zavisi samood talasne dužine, a u plitkom moru (gdje je dubina mora manjaod L/20) svi talasi imaju jednaku brzinu i ona zavisi jedino oddubine mora.21


Najveći i izmjereni talasi u Jadranu:U sjevernom Jadranu 31.1.1986 izmjereni su najvećitalasi visine Hmax = 10,8 m– značajna ajna visina talasa = 6,0 m,Tsr = 8,5 s (~ 6 -10 s),Lsr = 112,3 m (~100 m),strmina ~ 0,05.Najveći i talasi bure zabilježeni eni su u srednjem Jadranu8.1.1981. Hmax = 7,2 m,- značajna ajna visina talasa H1/3 = 3,9 m,Tsr = 5,7 s (~ 4 - 8 s),Lsr = 51,3 m (~ 50 m ),Strmina ~ 0,09.22


DAGLASOVA SKALA STANJA MORAStanje moraOpisVisina talasa (m)012mirnonaboranomalo talasasto00 - 0.10.1 - 0.53umjereno talasasto0.5 - 1.2545678talasastojače talasastojako talasastoteško morevrlo teško more1.25 - 2.52.5 - 44 - 66 - 99 - 149izuzetno teško more>1423


Povratne strujeZbog usporavanja talasa morskavoda se nagomilava u uvalama, takoda prilikom oticanja dolazi dostvaranja takozvane "povratne struje“(rip current) koje mogu biti opasne zaplivače na plažama.Talasi koji se kreću suprotno smjerumorske struje postaju strmiji i viši(posebno u prolazima izmeđuostrva).Oko roga Afrike Agulhas struja SWsusreće se sa talasima koji dolaze izSW. Povremeno se stvaraju vrloveliki i strmi talasi.(T = 14 s, L = 300 m, H = 30 m,strmina = 0,1).Najveći talasi su osmotreni 1933.godine na Pacifiku, na otvorenommoru visina talasa je bila H = 34 m.24


3. CUNAMI (tsunami) – potresni talasiCunamiji su dugi talasi prouzrokovani tektonskimporemećajem, pomicanjem ploča a morskog dna ilipodmorskim potresima.Naziv cunami (tsunami) potiče e iz japanskog jezika a uprevodu znači „talas u luci”. Često se pogrešno nazivaplimni talas, mada sa plimnim oscilacijama nema ništazajedničko.25


CunamiTalasi koji nastaju zbog podvodnihpotresa, erupcija vulkana iliobrušavanja (slumping) masesedimenata zbog gravitacionenestabilnosti često se nazivajuplimnim talasima.Dužina ovih talasa je ogromna L =desetine do stotine km, pa i brzinaširenja (propagacija) je vrlo velikado 238 m/s zavisi samo od dubineokeana.Visina ovih talasa na otvorenommoru je veoma mala (do 1m), ali uplitkom brzina se drastičnosmanjuje a visina talasa raste do višedesetina metara.26


Najrazorniji poznati cunami dogodio se 2004. godine uIndijskom okeanu. Računa se da je u njemu broj žrtavaiznosio oko 216.000.Takođe, , jedan od razornih cunamija desio se 1883. godinenakon erupcije vulkana Krakatau na Sundskim ostrvima.Najviša a zabilježena ena visina talasa tada je iznosila 35 metara,a broj žrtava se popeo na 36.830.Osim toga na Pacifiku su zabilježenaena četiri cunamija urazdoblju nakon 684. godine, visine talasa više e od 30metara.27


U blizini epicentra visina potresnih talasa može e bitiizuzetno visoka a udaljavanjem od epicentra, te prilikomputovanja u dubokim okeanskim zaravnima, cunami imamale amplitude, ali veliku brzinu, u prosjeku oko 700km/h.Približavajuavajući i se obali oni se usporavaju te se, zbogočuvanja mase, uzdižu što zavisi od smanjenja dubinemora.Dolaskom na obalu njihove visine mogu poprimitiekstremne vrijednosti. Uobičajeni periodi cunamijaiznose od 10 do 60 minuta, a zavise od prostorno-vremenskih karakteristika pomicanja morskog dna u zoniepicentra.28


4. MORSKE MIJENEMorske mijene (plima i oseka) superiodično dizanje i spuštanje nivoa morakoje nastaje pod uticajem sile gravitacijenebeskih tijela, a najviše Mjeseca i Sunca.29


MORSKE MIJENETo je u stavari talas najvećih dimenzija na Zemlji nastao kao posledicaprivlačnog djelovanja Mjeseca i Sunca. On se periodično kreće e površinomZemlje u bazenima okeana i mora.30


Morske mijene utiču u i na rotaciju Zemlje. Postojeproračuni po kojima morske mijene usporavaju rotacijuZemlje za 3,6 sekundi u toku jedne godine (za oko jedansat u periodu od hiljadu godina).GVAMUticaj Mjeseca na Zemlju31


GVAMUticaj Mjeseca na Zemlju, Zemlja kao čvrsta lopta sa svih strana jeopkoljena vodom. Mjesec slovom M, , a centar Zemlje V. . TačkeB, Bi A nalaze se na različitim itim udaljenostima od Mjeseca, zbog čega ihon različito ito privlači. i. Tačka A, koja je najbliža a Mjesecu, biće e najjačeprivučena, dok će e tačkaB, , biti najslabije. Sa slike je vidljivo da seplima javlja i u tačkiB koja je udaljena za 180° od tačkeA, , ali seovdje ne javlja usled toga što Mjesec privlači i vodu, već zbog togašto Mesec privlači i nešto jače e centar Zemlje V nego što privlači i onevodene čestice koje se nalaze na suprotnoj strani, te se na taj načintlo, odnosno centar Zemlje, udaljuje od vodenog sloja u tačkiB.Vodeni omotač zaostaje iza čvrste podloge, zbog čega se u njemujavlja plima. Na taj načinće e se u tačkama A i B redovno dešavatidvije vodene plime. Kada je u tačkama A i B plima, u tačkama C iD je oseka.32


Pošto se Mjesec kreće e u istom pravcu oko Zemlje, u kojemse i Zemlja okreće e oko svoje ose, plima i oseka se javljajutačno poslije 6 časova, 12 minuta mi 13 sekundi. Ili, vrijemekoje protekne između dvije uzastopne plime iznosi 12časova i 25 minuta (polovina vremena za koje Mjesecizvrši i svoje dnevno kretanje na nebeskoj sferi - polovinaMjesečevog evog dana).GVAM33


Dnevno kretanje plime i osekeNa visinu i kretanje plimnih talasa, pored Mjeseca i Sunca,utiče e i devijacijska (Koriolisova) sila, koja je proizvedenauticajem Zemljine rotacije. Zbog ovoga je plimni talas većina istočnoj nego na zapadnoj obali. Na visinu plimnogtalasa može e da utiče e i interferencija, , tj. tmeđusobni uticajjednih talasa na druge, bilo da se kreću u istim pravcemnejednakim brzinama, bilo da se kreću u i sudaraju podraznim uglovima.34


Osim talasa, na morima i okeanima zapaža a se u toku danaobično dva puta, naizmenično no dizanje i spuštanje morskepovršine.More se penje za jedno izvjesno vrijeme i tada ima prilivvode i dostiže e jedan maksimalni nivo. To je nivo visokevode ili visokog mora koji se naziva plima.Zatim se more spušta, povlači i i dostiže e najniži i nivo. To jenivo niske vode ili niskog mora koji se naziva oseka.Plima i oseka se zajedničkim imenom zovu morskemijene ili morska doba.35


Morske mijene su periodično dizanje i spuštanje nivoamora koje nastaje pod uticajem sile gravitacije nebeskihtijela, a najviše e Mjeseca i Sunca.Posljedica ove prirodne pojave su promjene dubinemora na određenoj poziciji i struje morskih mijena. . Utoku dana kod poludnevnog tipa morskih mijena javljajuse dvije visoke i dvije niske vode.36


Plima je dizanje nivoa mora kao posljedica morskihmijena, a oseka spuštanje nivoa mora. Plima se javlja uvremenskom periodu između niske i uzastopne visokevode, a oseka između visoke i uzastopno niske vode.Visoka voda (VV) je najveći i nivo mora koja nastaje umomentu prelaza plime u oseku.Niska voda (NV) je najniži i nivo mora koji nastaje umomentu prelaza oseke u plimu.Visoke i niske vode označavaju avaju se po redoslijedunastupa u toku jednog dana: prva visoka voda (1.VV),prva niska voda (1. NV), (2.VV) druga visoka voda idruga niska voda (2.NV).37


Period je vremensko trajanje jedne oscilacije od momentaniske vode do slijedeće e niske vode, a jednak je zbirutrajanja plime i oseke.Karakteristika morskih mijena je amplituda, , kao kvertikalna razlika između visoke i niske vode.Amplituda se razlikuje na različitim itim morima; veća a je naokeanima i njihovim zalivima nego na zatvorenimmorima.Na pojedinim obalama okeana amplitude morskih mijenadostižu u vrijednost preko 12 metara. U luci Port Gallegos(Argentina) izmjerena je najveća a amplituda od 18 merata,a u zalivu Fundy (Kanada) 19.6 metara. Ovako velikepromjene dubine bitno utiču u na sigurnost plovidbe iuslovljavaju da se kroz pojedina područja uz obaluprolazi ili u pojedine luke uplovljava u vrijeme visokihvoda.38


RASPONI MORSKIH MIJENA39


Geografska raspodjela srednjih dnevnih amplituda morskih mijena40


U područjima gdje su razlike morskih mijena jakoizražene npr. obala V.Britanije i Dowerskog kanala iiznose nekoliko metara, javljaju se promjenljive morskestruje jačine i do nekoliko čvorova.U tim područjima navigator stalno mora pratitipromjene morskih mijena i kretanje morskih struja, jerone imaju veliki uticaj na plovidbu i zanošenje broda.On stalno mora vršiti korekcije kursa kojim plovi, aposebno mora biti agilan prilikom uplovljenja iisplovljenja da nebi jahtu doveo u opasnost odnasukavanja.41


Visina amplitude morskih mijena utiče e na izgradnju luka injihovih hidrotrhničkih postrojenja.U pojedinim lukama gdje postoje velike amplitude brodovipristaju u dokove kako bi izbjegli nasukavanje za vrijemeniske vode.Na niskim obalama za vrijeme niske vode ostaje suv širokpojas od 100 i više e metara, a na nekim mjestima i prekojednog kilometra.42


Brzina struja morskih mijena na otvorenom okeanu neprelazi 0,5 čvorova, ali u nekim uskim morima i kanalimadostiže e vrijednost 4-64čvorova pa i više.U moreuzu Akutan (Aleutska ostrva) izmjerena je brzinastruje 13,6 čvorova.Prirodna pojava morskih mijena koristi se kao izvorenergije. Na mjestima velikih amplituda grade se plimneelektrične centrale. Jedna ovakva električna centrala naušću u rijeke Rance kod Saint Maloa (Francuska) proizvodi540 miliona kilovat časova električne energije.43


Uticaj morskih mijena na lučki saobraćajaj• Promjene nivoa mora najviše e su vidljive na niskim obalama tako datu mogu stvoriti i najveće e probleme u odvijanju pomorskogsaobraćaja.aja.• Na obalama gdje su velike amplitude morskih mijena grade sezatvorene ili dokovske luke. U te luke brodovi uplovljavaju ili iz njihisplovljavaju samo za vrjeme plime, a plovidba se obavlja pomoćuustava kao npr. u Le Havru.• Na ušćima uvelikih rijeka (naročito je izraženo kod Amazona iJangcea), plimni val stvara visoki vodeni zid koji se kreće e uzvodnovelikom brzinom ugrožavajuavajući i brodove koji plove rjekom. U Amazonita pojava se zove pororoca "grmeća a voda").44


Mont Saint Michel (obala Bretanje) za vrijeme plime i oseke45


U Jadranskom moru se morske mijene javljajuperiodično, sa faznim pomakom, tj. kada je na istočnojobali Jadrana plima − na zapadnoj obali je oseka, iobrnuto.U južnom Jadranu amplituda morskih mijena iznosioko 30 cm, a u sjevernom (Trst) iznosi 88 cm.Za vrijeme sizigijuma, amplituda može e dostići i i mnogoveće e vrijednosti, naprimjer u Trstu je izmjerenaamplituda 341 cm.Podaci o morskim mijenama dati su u tablicama idijagramima morski mijena.46


5. MORSKE STRUJEPored talasa i morskih mijena, postoji i treće e vrlo značajnoajnokretanje morske vode u određenom pravcu, , koje senaziva morske struje.Morske struje se kao velike rijeke, sa neodređenimnobalama, kreću u preko okeana i mora u određenim istalnim pravcima, dok se kod nekih morskih površinamogu mijenjati i prema godišnjim dobima ili vjetrovima.Morske struje su spora, ali neprekidna kretanja morskevode pomoću u kojih se vrši i opšta cirkulacija ili miješanjemorske vode.47


MORSKE STRUJE48


Zbog duvanja stalnih zapadnih vjetrovi (zbog rotacijeZemlje prema zapadu) nastaju istočne struje na srednjimgeografskim širinama.Pod uticajem vjetrova nastaju 5 velikih cirkulacijskih petlji,2 u smjeru kazaljke na satu na sjevernoj hemisferi i 3suprotne od smjera kazaljke na satu na južnoj hemisferi.One su važne jer nose velike količine toplote izekvatorijalnih prostora prema polovima.To su Zapadne rubne struje; Golfska, Brazilska, Kurošio.Istočne rubne struje vraćaju hladnu vodu ka ekvatoru;Kanarska, Peruanska, Kalifornijska.49


VODENE MASE U OKEANIMA50


MORSKE STRUJE51


Morske struje mogu biti horizontalne ivertikalne, površinske, dubinske i one koje sejavljaju pri dnu. One nastaju zbog pomjeranja vodenih masa iztoplijih u hladnija područja. Tada površinamora postaje hladnija i kao hladnija, voda sespušta prema dnu. Brzina struja se mijenja od područja dopodručja, ali isto tako zavisi i od vremenskogperioda.53


Elementi morskih struja se određuju na razne načine.Najstarije i najobičnije nije poznato mjerenje je proračunrazlike između procijenjene i stvarne pozicije broda.Osim na ovaj način elementi morskih struja se moguodrediti pomoću u plovaka, spuštanjem praznih buradi,boca i drvenih pločica koje nose.Brzina morske struje najviše e zavisi od vjetra. Ona nijeuvijek najveća a na površini, već često puta i ispodpovršine mora.Brzina struje je uvijek mnogo puta manja od brzinevjetra. Obično iznosi 1 do 2,5 m/s. Dubina do koje seosjeća a uticaj morskih struja je relativno mala i rijetkoprelazi 150 m. Izuzetak je Golfska struja, koja dosežedubinu do 650 m.54


Uzroci nastanka morskih struja su vjetrovi stalnogpravca (pasati i zapadni), periodični vjetrovi (monsuni),razlika u isparavanju i temperaturi vode, kao i salinitet(naknadne struje), Zemljina rotacija, periodičnotopljenje leda, razlika u vazdušnom pritisku i dr.55


Pasati, , kao stalni vjetrovi, stvaraju sa obje straneekvatora po jednu ekvatorijalnu struju u Atlanskom iTihom okeanu, i imaju smjer istok-zapad. Ove struje,udarajući i u istočne obale zapadnih kontinenata odbijajuse i dobijaju meridijanski smjer do zone zapadnih,vjetrova gdje uz njihovu pomoć skreću u i zatvaraju velikekrugove struja: sjevernoatlantski i sjevernopacifičkiki. . Iz Iovoga se vidi da između morskih struja i vjetrova postojitijesna veza, tako da je vazdušna struja koja djeluje napovršini nekog basena dovoljna da prouzrokuje vodenustruju na površini. Ako vazdušna struja traje dovoljnodugo, stvoriće e se stalna morska struja u basenu.56


Razlika u gustini vode, , njenoj specifičnoj težini, takođekođe,ima uticaj na stvaranje morskih struja.Površinska struja lakših voda uvijek teče e prema težimvodama.Istinitost ove tvrdnje najbolje je utvrđena na moreuzimakoji spajaju sporedna mora sa glavnim. U prolazimaBosfor i Dardaneli lakše e i slađe vode iz Crnog mora tekupovršinski u Sredozemno more, što uslovljava priličnojaku struju i smanjenje saliniteta na površini, dok udubini po dnu Moreuza vode Sredozemnog mora,poznate po svom velikom salinitetu, teku u Crno more.57


Dejstvo atmosferskog pritiska na kretanje struja imasložen uticaj pošto on određuje vjetrove koji vrše e uticaj namorske struje, jer se veliki krugovi okeanskih struja krećuisto kao i krugovi anticiklonalnih centara.Uticaj Zemljine rotacije, , slično plimi, takođe je od uticajaza nastanak morskih struja.Molekuli vode, pokrenuti strujom, kao i sva tijela napovršini Zemlje, nalaze se pod uticajem rotacije, koja težida ih skrene udesno na sjevernoj i ulijevo na južnojhemisferi.58


MORSKE STRUJEMorska struja je određena smjerom, , brzinom istalnošću.Smjer struje označava ava se prema smjeru u kome strujateče. e. U zatvorenim morima sjeverne hemisfere tečeobrnuto od smjera kazaljke na satu.Smjer kretanja morskih struja u praksi se dobija iznautičkih karata, informativnih karata morskih strujaili iz priručnika (peljar).Brzina se izražava ava u čvorovima ili miljama/sat (M/h).Morska struja djeluje na ceo brod brzinom svoga tokabez obzira na oblik ili gaz broda. Ako brod ploviprotiv struje smanjuje mu brzinu, a povećava akoplovi niz struju, a ako brod plovi bočno u odnosu nastruju javlja se bočno zanošenje.59


MJERENJA MORSKIH STRUJAZa određivanje struje u moru koriste se dvije metodeindirektna i direktna metode.Kod prve se iz odnosa nekih karakteristika morazaključuje o morskim strujama, dok se kod drugeneposredno mjere parametri koji opisuju struju.Najpoznatija indirektna metoda jeste metodageostrofičke aproksimacije za koju je potrebno znatitemperaturu i salinitet mora. Dok se za direktnomjerenje koriste se Lagranžeova i Eulerova metoda60


Indirektna metoda mjerenja morske struje61


Direktna metoda mjerenja morske struje1. Eulerova metoda – služi za određivanje smjera ibrzine morske struje u jednoj tački, tako da se naosnovu toga dobijaju strujnice.2. Lagranžova metoda – kod ove metode prate sečestice morske vode u prostoru i vremenu, tako dase na osnovu dobijenih podataka dobijajutrajektorije kretanja morske vode.62


Lagranžova metoda63


Eulerova metodaGlavni dijelovi instrumenta supropeler, kompas i krilo kojeorijentiše instrument u smjerustrujeMehanički strujomer Ekman64


Stanica za mjerenje morskih strujaSidrenje “levo”Sidrenje “desno”AANDERAA RCM-7Registracioni strujomjer65


Stanica za mjerenje morskih strujaAkustički ki strujomjerTip ADCPAcoustic Doppler Current Profiler66


Mjerenje temperature, saliniteta i gustoćeMjerenje temperature, saliniteta i gustoće mora mjerise CTD sondama.67


6. KRETANJE MORSKE VODE UZATVORENIM MORIMAU zatvorenim morima, , struje grade kružne sistemenezavisne od okeanskih. U njima se mnogo jasnije ogledauticaj Zemljine rotacije nego na okeanima. Tako uSredozemnom moru i njegovim ivičnim dijelovimarazvijen je uglavnom sistem struja u obrnutom smjeru odkazaljke na satu.69


JADRANSKO MORE70


JADRANSKO MOREBatimetrijska karta Jadranskog moraSedimentološka karta Jadranskog mora71


JADRANSKO MOREDubine Jadranskog mora72


TEMPERATURA MORA NA JADRANUPovršinske temperature mora dojene satelitskim mjerenjima u februaru i avgustu uperiodu od 1984. do 1992. godine.73


Struje u Jadranskom moru74


Površinske struje u Jadranskom moru75


Ova struja nosi znatne količine ine riječne vode, hladnije imanje slane, usled čega se kreće e znatno brže.Struja koja ide uz istočnu obalu je toplija, slanija i krećese sporije.Brzina kretanja jugozapadne struje duž istočne obaleJadrana je 7 km/dan, dok je jugoistočna struja dužzapadne obale duplo veća a i iznosi oko 14 km/dan.Sporije kretanje morske struje duž istočne obale Jadranaobjašnjava se znatnom obalskom razuđenošću u koja ovokretanje usporava.76


Talasi izazvani vjetrovima su češći i i veći i na pučini negou kanalima i zalivima. Visina im se obično kreće e od 2 do5,5 m, a dužina do 30 m.Na Jadranu, kao i na ostalim morima, talasi su najvišizimi. Njih proizvode vjetrovi bura i jugo ili široko.Talasi nastali pod uticajem bure su dosta nepravilni idostižu u srednju visinu od 2 m do 2,5 m. Kreću u se odobale prema pučini i ukrštaju se na ulazu i izlazu izkanala te mogu biti opasni za plovidbu.Talasi koje proizvodi jugo su mnogo pravilniji i dolaze saotvorenog mora prema kopnu dostižući i najveću u visinudo 5 m.77


Dizanje i spuštanje morske površine usled plime i osekeima poludnevnu periodu, u toku 24 časa jave se dvijeplime i dvije oseke.Međutim, , ovo dizanje i spuštanje morske površine nejavlja se istovremeno na cijelom Jadranu. Zbogdjelovanja sile devijacije, plimni talas najprije zahvatiistočnu obalu. Zatim se premješta na sjever i vraćakružno duž zapadne obale na jug. Zbog toga, suprotnidijelovi Jadrana imaju suprotne pojave, tj. kad je naistočnoj obali plima, na zapadnoj je oseka, , i obratno.78


MORSKE MIJENE NA JADRANUŠirenje glavne plimne poludnevne komponente M279


Treća a vrsta kretanja vodenih masa su morske struje.Osnovna morska struja ulazi u Jadran kroz Otrantskavrata i pod dejstvom sile devijacije teče e uz istočnu obaluka sjeverozapadu. U sjevernom Jadranu ona savija ulijevoi pored zapadne obale Jadrana teče e ka jugoistoku. Taj krakstruje je kompaktniji i brži i od kraka koji teče e duž istočneobale. Stoga se na pojedinim dijelovima Jadrana, naročitou pojasu od Boke Kotorske do Korčule, odvajaju maliogranci i teku ulijevo da bi nadoknadili oteklu vodujugoistočne struje.Prosječna brzina sjeverozapadne struje duž istočne obaleJadrana je 6,9 km/h. To znači i da voda koja teče e u toj strujidospije od Ulcinja do Trsta za nešto duže e od tri mjeseca.80


MORSKE STRUJE NA JADRANU81


Strujanje vode u Jadranu nalazi se u vezi sa strujama uSredozemnom moru i u istom smjeru.Iz Jonskog mora prolazi jedna struja prema sjeveru krozOtrant i nastavlja svoj tok duž istočne obale Jadrana kasjeverozapadu, gdje se kod ostrva Vis i Korčula počinjuodvajati manji rukavci koji skreću u prema zapadnoj obali.Ispred južne obale Istre glavna struja se razdvaja u dvarukavca, od kojih jedan neznatan dio ide prema Rijeci, adrugi skreće e prema zapadu i povija se pored zapadneobale ka jugoistoku. Krajnji krak ide od zapadne obaleIstre i Tršćanskog zaliva pa, izazvan ciklonskimkretanjem, ponovo skreće e ka zapadnoj obali spajajući i sesa drugim rukavcima i produžava prema Otrantu.82


LED U MORURaspored leda na Zemlji83


Na višim im geografskim širinama led u moru je prirodnapojava koja bitno utiče e na rashlađivanje morske vode(jedan je od generatora nastanka hladnih morskih struja),takođe otežava ili potpuno sprečava plovidbu jahti ibrodova.Led u moru:1. Morski led nastaje zaleđivanjem povrnastaje zaleđivanjem površine morskevode zbog niskih temperaturama vazduha. (Sjevernoledeno more, Finski i Botnički zaliv, Hudsonov zaliv,obale Labradora, Ohotsko i Japansko more, mora okoAntarktika). On se tokom cijele godine zadržava ava naAntartiku (oko Sjevernog geografskog pola) i Arktiku.Prolaz brodovima obezbjeđuju ledolomci probijanjemplovnih puteva. Lomljenjem morskog leda nastajuplivajuće e sante leda.84


2. Led sa glečeraera – sante ledaOsim leda koji se formira u moru u more dospijeva i ledkoji se otkida sa glečera era na kopnu (Aljaska, Island,Grenland, Čile).3. Led sa ledenog pokrivača a polovaTakođe, , ledene sante nastaju i otkidanjem dijelovaledenog pokrivača a na Antarktiku, koji se često zbog svojeveličine ine zovu ledenim poljima ili ledeni ostrvima.3. Led iz rijekaU toku proljeća a zbog otapanja velikih kanadskih,sibirskih i rijeka na Aljasci u more dospjevaju velikekoličine ine santi riječnog leda.85


HVALA NA PAŽNJI !86

More magazines by this user
Similar magazines