e-farmacia | broj 1.

e-farmacia 

RUJAN 2015. BROJ 1 

Maligne bolesti 

ULOGA 

ANTIVIROTIKA 

u liječenju gripe 

ZARAZNE 

BOLESTI 

u gradu Zagrebu 

Farmakoekonomika


SADRŽAJ 

4 Uloga antivirotika u liječenju gripe 

Martina Bago, mag. pharm., prof. dr. sc. Josip Čulig, prim. dr. med., spec. klin. farmakolog 

12 Maligne bolesti 

Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, Marina Polić Vižintin, dr. med., 

spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za ocjenu zdravstvenog stanja i potreba 

26 ISPOR i farmakoekonomika 

Prof. dr. sc. Josip Čulig, prim. dr. med. 

32 Zarazne bolesti u gradu Zagrebu 

Vladimira Lesnikar, dr. med., spec. epidemiolog, prim. mr. sc. Marina Polić Vižintin, dr. med., spec. javnog zdravstva 

44 Kvaliteta i ventilacija zraka zatvorenih radnih i boravišnih prostora 

Zdenko Zajec, dipl. ing., Odjel za životni i radni okoliš 

50 NOVOSTI 

54 STRUČNI SKUPOVI 

56 NAJAVE 

IZDAVAČ: 

Optima media d.o.o. 

Delnička 8b, Zagreb 

tel: 01/6198 924 

fax: 01/6198 787 

e-mail: info@optimamedia.hr 

www.optimamedia.hr 

Magazin izlazi u elektronskom obliku šest puta godišnje 

(dvomjesečnik). 

Izdavač ne odgovara za sadržaj objavljenih tekstova te 

informacije u oglasima. 

Sadržaj tekstova i oglasa služi isključivo u infomativne svrhe. 

Uputa za oglašavanje lijekova 

Sukladno članku 14. i 15. Pravilnika o načinu oglašavanja o lijekovima i homeopatskim proizvodima Ministarstva zdravstva i socijalne 

skrbi RH („Narodne novine“ br. 118/09.), materijali za oglašavanje namijenjeni zdravstvenim radnicima moraju nositi oznaku „Samo 

za zdravstvene radnike“. Nadalje, svako oglašavanje o lijeku prema zdravstvenim radnicima mora sadržavati bitne podatke o lijeku 

istovjetne onima iz sažetka opisa svojstava lijeka, a najmanje sljedeće podatke: broj odobrenja za stavljanje lijeka u promet, način 

izdavanja, ime i adresu nositelja odobrenja za stavljanje lijeka u promet, naziv lijeka i međunarodni naziv djelatne/ih tvari, odobrene 

indikacije, kontraindikacije, mjere opreza i učestale nuspojave, doziranje i način uporabe i upozorenja te mora uputiti zdravstvene 

radnike na zadnji odobreni sažetak opisa svojstava 

e-farmacia 3

Uloga antivirotika 

u liječenju gripe 

4 e-farmacia

Antivirotici su lijekovi koji se koriste za liječenje gripe uzrokovane virusima influence, 

kao i za sprječavanje gripe tijekom epidemije u zajednici. Navedeni lijekovi ublažavaju 

simptome gripe i skraćuju trajanje bolesti. Njihovo uzimanje preporučuje se rizičnim 

skupinama bolesnika kao što su: djeca mlađa od 10 godina, osobe starije od 65 godina, 

osobe s određenim kroničnim bolestima, osobe koje su na imunosupresivnoj terapiji te 

trudnice i žene u periodu nakon porođaja. Zdravim odraslim osobama se ne preporučuju. 

Antivirotici se moraju uzimati pod liječničkim nadzorom te se izdaju na recept. 

U 

Republici Hrvatskoj 

registrirana su dva 

antivirotika za liječenje 

influence A i B: oseltamivir 

(Tamiflu) i zanamivir (Relenza). 

Navedeni lijekovi su selektivni inhibitori 

neuraminidaze, enzima koji se nalazi 

na površini virusa influence. Virusna 

Martina Bago, mag. pharm. 

prof. dr. sc. Josip Čulig, prim. dr. med., spec. klin. farmakolog 

Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ 

neuraminidaza pomaže oslobađanju 

novostvorenih virusnih čestica iz inficiranih 

stanica i može olakšati prolaz virusa kroz 

sluznicu do površine epitelnih stanica te 

tako omogućiti infekciju drugih stanica 

virusom. Inhibicija ovog enzima je in vivo 

i in vitro pokazala aktivnost usmjerenu 

protiv replikacije virusa influence A i B. 


Oseltamivir dolazi u obliku tableta i 

sirupa dok je zanamivir inhalacijski 

lijek. Oseltamivir se koristi za liječenje 

i prevenciju gripe u odraslih i djece 

starije od jedne godine, a u djece mlađe 

od jedne godine koristi se za liječenje 

i prevenciju tijekom pandemijske 

se naručiti interventno. Zbog toga im je 

cijena viša od cijene na Osnovnoj listi 

lijekova HZZO-a. Cijena oseltamivir 

sirupa 65 ml (6mg/ml) je 238,77 kuna, 

a zanamivir praška inhalata 20x5 mg 

315,00 kuna. 

Doza oseltamivira za odrasle i 

epidemije gripe. 

Zanamivir se koristi za 

liječenje i prevenciju gripe 

u odraslih i djece starije 

od pet godina. Prema 

važećoj Osnovnoj listi 

Oseltamivir 

dolazi u obliku 

tableta i sirupa 

dok je zanamivir 

inhalacijski lijek 

adolescente s 13 godina i više, 

je 75 mg jednom ili dva puta 

dnevno, ovisno o indikaciji. Za 

djecu mlađu od 13 godina, doza 

se prilagođava ovisno o tjelesnoj 

težini i uzima se također jednom 

lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno 

osiguranje, oselatamivir i zanamivir 

se koriste u slučaju pandemijske 

gripe, ako je ista proglašena po odluci 

kriznog stožera Ministarstva zdravlja. 

U ljekarnama su trenutno dostupne 

oseltamavir tablete. Cijena oseltamivir 

tableta 10x30 mg u ljekarnama je 102,57 

kuna, 10x45 mg je 141,04 kuna, a 10x75 

mg je 197,38 kuna. Oseltamivir sirup 

i zanamivir trenutno nisu dostupni u 

veledrogerijama i ljekarnama te se mogu 

ili dva puta dnevno, ovisno o indikaciji. 

Oseltamivir se u liječenju gripe uzima 

dva puta dnevno, ujutro i navečer. 

Važno je lijek uzimati pet dana, čak i 

ukoliko poboljšanje nastupi i ranije. 

Za prevenciju gripe ili nakon kontakta 

s oboljelom osobom uzima se jednom 

dnevno tijekom deset dana, najbolje 

ujutro uz doručak. Liječenje se može 

nastaviti još 6 do 12 tjedana u posebnim 

slučajevima, kao što je epidemija 

gripe ili kod bolesnicka s oslabljenim 


imunološkim sustavom. Oseltamvir 

se može uzeti neovisno o obroku, iako 

uzimanje uz obrok može smanjiti mučninu 

i povraćanje. 

Doza zanamivira u liječenju gripe za 

odrasle i djecu stariju od pet godina je 

dva udisaja lijeka (dva mjehurića s jednog 

rotadiska) - dva puta na dan tijekom pet 

dana. Za pomoć u sprečavanju gripe, 

ako netko u kućanstvu ima gripu, doza 

za odrasle i djecu stariju od pet godina 

je dva udisaja lijeka jedanput na dan 

tijekom deset dana. Ako u zajednici vlada 

epidemija gripe, odrasli i djeca starija 

od pet godina uzimaju dva udisaja lijeka 

jedanput na dan tijekom najviše 28 dana. 

Vrlo je važno započeti uzimanje ovih 

lijekova na vrijeme. Oseltamivir se u 

liječenju gripe mora uzeti unutar 48 sati 

od pojave prvih simptoma, a u prevenciji 

gripe se mora uzeti unutar 48 sati od 


kontakta s oboljelom osobom. Zanamivir 

se u liječenju gripe kod odraslih mora uzeti 

unutar 48 sati od pojave prvih simptoma 

dok se kod djece mora uzeti unutar 36 sati 

od pojave prvih simptoma. U prevenciji 

gripe se zanamivir mora uzeti unutar 

36 sati od kontakta s oboljelim. Prema 

podacima Europske agencije za lijekove 

(European Medicines Agency, EMA), u 

studijama u kojima se ispitivalo liječenje 

oseltamavir je kod bolesnika starijih 

od 18 godina smanjio trajanje bolesti s 

prosječno 5.2 dana u placebo grupi na 

4.2 dana kod bolesnika koji su uzimali 

oseltamavir u dozi od 75 mg dva puta 

dnevno tijekom pet dana. Kod rizičnih 

bolesnika (bolesnici s 65 godina starosti 

i više te bolesnici s kardiološkim i/ili 

respiratornim bolestima) trajanje gripe 

nije bilo statistički značajno smanjeno. 

Prosječno smanjenje trajanja bolesti kod 

djece od jedne do šest godina bilo je 1,5 


dan. U grupi koja je uključivala djecu u 

dobi između 6 i 12 godina koja boluju od 

astme trajanje gripe nije bilo smanjeno. U 

studijama u kojima se ispitivala prevencija, 

oseltamavir je smanjio incidenciju gripe 

kod osoba koje su bile u kontaktu s 

osobom oboljelom od gripe. U studiji koja 

je provođena za vrijeme epidemije, 1,2% 

ispitanika koji je uzimao 

na dan oralnom inhalacijom ublažava 

simptome influence i skraćuje njihovo 

srednje trajanje za 1,5 dan u odraslih. 

Medijan vremena do ublažavanje 

simptoma influence u starijih osoba 

(≥65 godina) i u djece u dobi od pet 

do šest godina nije značajno smanjen. 

Djelotvornost zanamavira dokazana je 

u inače zdravih odraslih 

U obiteljima u kojima je 

oseltamavir u dozi od 

osoba ako se liječenje 

jedan član imao gripu, 7% 

75 mg jednom dnevno 

započne unutar 48 sati 

članova obitelji iz kućanstva 

tijekom šest tjedana 

razvilo je gripu nakon 

kontakta, u usporedbi 

s 4,8% ispitanika koji 

su primali placebo. U 

obiteljima u kojima 

razvilo je gripu kada su 

uzimali oseltamavir tijekom 

deset dana, dok je u grupi 

koja nije preventivno 

primala oseltamavir bilo 20% 

oboljelih članova. 

od nastupa simptoma 

te u inače zdrave djece 

ako se liječenje započne 

tijekom 36 sati od 

nastupa simptoma. U 

placebom kontroliranom 

je jedan član imao gripu, 7% članova 

obitelji iz kućanstva razvilo je gripu kada 

su uzimali oseltamavir tijekom deset 

dana, dok je u grupi koja nije preventivno 

primala oseltamavir bilo 20% oboljelih 

članova. 

Prema podacima iz Sažetka opisa svojstava 

lijeka, zanamavir u dozi od 10 mg dva puta 

ispitivanju u bolesnika s pretežito blagom 

do umjerenom astmom i/ili kroničnom 

opstruktivnom plućnom bolešću nije 

bilo klinički značajne razlike između 

zanamivira i placeba u forsiranom 

ekspiracijskom volumenu u prvoj sekundi 

(FEV1) ili vršnom ekspiratornom protoku 

zraka (PEF) mjerenima tijekom i nakon 


završetka liječenja. U ispitivanju unutar 

kućanstva u kojima je bio jedan član obolio 

od influence, omjer kućanstva s barem 

jednim novim slučajem simptomatske 

influence je bio smanjen s 19% u skupini 

koja je primala placebo na 4% u skupini koja 

je primala zanamivir oralnom inhalacijom u 

dozi od 10 mg jednom na dan tijekom deset 

dana. Ispitivanje zanamivira u sezonskoj 

profilaksi koje je uključivalo necijepljene, 

zdrave osobe u dobi od 18 godina i više 

smanjilo je incidenciju simptomatske 

influence s 6,1% u skupini koja je primala 

placebo na 2% u skupini koja je primala 

zanamivir. 

Zanimivir je općenito dobro podnošljiv. 

Niža bioraspoloživost zanamivira može 

objasniti manju toksičnost zanamivira u 

odnosu na oseltamavir (Cochrane). 

Zbog ograničenog iskustva primjene 

zanamivira u bolesnika s teškom astmom, 

treba pažljivo razmotriti odnos rizika i 

očekivane koristi liječenja pa zanamivir 

ne treba primijeniti ukoliko ne postoji 

mogućnost pažljivog medicinskog praćenja 

i nije dostupna odgovarajuća klinička 


oprema u slučaju bronhokonstrikcije. U 

bolesnika s perzistentnom astmom ili 

teškom kroničnom opstruktivnom plućnom 

bolešću treba optimalno prilagoditi 

liječenje podležeće bolesti tijekom liječenja 

zanamivirom. Ako se zanamivir ocijeni 

prikladnim za liječenje bolesnika s astmom 

ili kroničnom opstruktivnom plućnom 

bolešću, bolesnike treba obavijestiti o 

mogućem riziku od nastupa bronhospazma 

tijekom liječenja zanamivirom te da 

uvijek uz sebe moraju imati dostupan 

brzo djelujući bromhodilatator. Bolesnike 

na terapiji održavanja inhalacijskim 

bronhodilatatorima treba uputiti da te 

lijekove uzmu prije zanamivira. 

Američka agencija za hranu i lijekove 

(Food and Drug Administration, FDA) 

19. prosinca 2014. godine odobrila je 

upotrebu peramivira (Rapivab) za 

liječenje influence kod bolesnika 

starijih od 18 godina, koji boluju od 

akutne nekomplicirane gripe i kod 

kojih simptomi gripe ne traju dulje od 

dva dana. Peramivir je prvi odobreni 

intravenski inhibitor neuraminidaze. 

Primjenjuje se u samo jednoj dozi od 600 

mg. U studiji ispitivanja djelotvornosti 

trajanje simptoma kod ispitanika koji 

su primili jednu dozu peramivira od 

600 mg skratilo se za 21 sat u odnosu na 

placebo. Djelotvornost kod bolesnika 

s teškim oblikom gripe koji zahtjeva 

hospitalizaciju nije dokazana. Najčešća 

nuspojava peramivira je dijareja. Rijetke, 

ali ozbiljne nuspojave su teške kožne 

reakcije preosjetljivosti kao što su Stevens- 

Johsnson sindrom i multiformni eritem. 

Zaključak 

Važno je naglasiti kako antivirotici nisu zamjena za cijepljenje protiv gripe. 

Osim toga, njihovu primjenu treba započeti unutar dva dana od početka pojave 

simptoma. U suprotnom njihova primjena nije isplativa (farmakoekonomski). 


Maligne 

bolesti 


Pojavnost i smrtnost od zloćudnih bolesti u svijetu i kod nas su u uzlaznoj 

putanji. U svijetu svake godine od raka oboli 11, a umre 7 milijuna ljudi. 

S rakom u svijetu živi čak 25 milijuna ljudi. 

Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, 

voditeljica Odjela za promicanje zdravlja 

Marina Polić Vižintin, dr. med., spec. javnog zdravstva, 

voditeljica Odjela za ocjenu zdravstvenog stanja i potreba 


U 

Hrvatskoj godišnje oboli 

25.000 ljudi, a umre 12.500. 

S obzirom da liječenje 

oboljelih od raka često 

traje godinama, a osim oboljelog iscrpljuje 

i članove njegove obitelji, broju bolesnika 

može se pridodati i velik broj obitelji koje je 

bolest zaokupila i koje često trebaju različite 

oblike pomoći. Sa značajnim rastom 

očekivanog trajanja života pri rođenju i 

starenjem populacije, može se očekivati dalji 

trend rasta opće smrtnosti od zloćudnih 

bolesti. 

Najmanje jedna trećina zloćudnih tumora 


može se spriječiti odabirom odgovarajućeg 

načina života, a pojedine maligne bolesti 

mogu se izliječiti ranim otkrivanjem 

i odgovarajućim liječenjem. Barem 

jedna trećina karcinoma (tumora) je 

preventabilna. Prevencija je najučinkovitija i 

najdugoročnija strategija u borbi protiv ovih 

bolesti. 

MALIGNE BOLESTI 

KAO UZROK SMRTI 

U gradu Zagrebu, uz kardiovaskularne 

bolesti, maligne novotvorine su drugi 

najčešći uzrok smrti s udjelom od 29,6% 

u ukupnom mortalitetu. Među deset 

najčešćih uzroka smrti u Zagrebu, tri su iz 

skupine malignih bolesti: na trećem mjestu 

je zloćudna novotvorina traheje, bronha 

i pluća s udjelom od 6,1% u ukupnom 

mortalitetu, na četvrtom mjestu je zloćudna 

novotvorina debelog crijeva s udjelom 

od 4,4%, a na devetom mjestu zloćudna 

novotvorina dojke s udjelom od 2,2% u 

ukupnom mortalitetu (Tablica 1). 

Tablica 1. Deset vodećih uzroka smrti u 2013. godini: 

redoslijed, udio i stope na 100.000 stanovnika 

Red. br. MKB – X. rev. Dijagnoza Broj Udio(%) Stopa 

1. I20 – I25 Ishemijske bolesti srca 1.549 18,53 196,07 

2. I60 – I69 Cerebrovaskularne bolesti 937 11,21 118,61 

3. C33 – C34 Zloćudna novotvorina traheje, bronha i pluća 509 6,09 64,43 

4. I10 – I13 Hipertenzivne bolesti 422 5,05 53,42 

5. C18 – C21 Zloćudna novotvorina debelog crijeva 367 4,39 46,45 

6. I70 Ateroskleroza 253 3,03 32,02 

7. I50 Insuficijencija srca 247 2,95 31,27 

8. J44 Kronična opstruktivna plućna bolest 245 2,93 31,01 

9. E10 – E14 Dijabetes melitus 222 2,66 28,10 

10. C50 Zloćudna novotvorina dojke 180 2,15 22,78 

Prvih 10 uzroka 4.931 58,98 624,16 

Ukupno 8.360 100,00 1.058,21 

Ako promatramo vodeće uzroke smrti po spolu, 

među deset vodećih uzroka smrti muškaraca, uz 

rak pluća i debelog crijeva, na sedmom mjestu 

je i zloćudna novotvorina prostate (Tablica 2). 


Tablica 2. Deset vodećih uzroka smrti muškaraca u 2013. godini: 

redoslijed, udio i stope na 100.000 muškaraca 

Red. br. MKB – X. rev. Dijagnoza Broj Udio (%) Stopa 

1. I20 – I25 Ishemijske bolesti srca 719 18,07 194,67 






7. K70 – K76 Kronične bolesti jetre, fibroza, ciroza 103 2,59 27,89 

8. C61 Zloćudna novotvorina prostate 90 2,26 24,37 



Prvih 10 uzroka 2.300 57,79 622,73 


U žena su tri dijagnoze iz skupine novotvorina 

među 10 vodećih pojedinačnih uzroka smrti 

2013. godine. Zloćudna novotvorina dojke, s 

udjelom od 4,1% u ukupnom mortalitetu je 

na petom mjestu, bronha i pluća s udjelom 

od 3,8% na šestom, a zloćudna novotvorina 

debelog crijeva s udjelom od 3,7% je na 

sedmom mjestu (Tablica 3). 

Tablica 3. Deset vodećih uzroka smrti žena u 2013. godini: 

redoslijed, udio i stope na 100.000 žena 

Red. br. MKB – X. rev. Dijagnoza Broj Udio (%) Stopa 

1. I20 – I25 Ishemijske bolesti srca 830 18,95 197,30 



4. I70 Ateroskleroza 179 4,09 42,55 

5. C50 Zloćudna novotvorina dojke 175 4,00 41,60 






Prvih 10 uzroka 2.745 62,67 652,52 



Grafikon 1. Udio umrlih od zloćudnih 

novotvorina u dobi od 0 do 64 

i 65+ godina prema spolu 2013. 

godine 

Analizirajući smrtnost od novotvorina 

prema dobi, vidimo da je skoro trećina 

(29,1%) umrlih mlađa od 65 godina (30,2% 

muškaraca i 27,7% žena). 

U 2013. godini, prema dobno standardiziranim 

stopama smrtnosti na vodećem mjestu u 

gradu Zagrebu nalaze se maligne neoplazme 

sa stopom smrtnosti od 88,86 za dobnu 

skupinu od 0 do 64 godine života te sa 

stopom od 210,30 za sve dobne skupine 

(Tablica 4). U odnosu na 2011. godinu, dobno 

standardizirane stope smrtnosti (za dob 0-64 

godine) pale su za maligne neoplazme ukupno, 

za rak dojke i rak vrata maternice, a za rak 

bronha i pluća su porasle (Grafikoni 2 do 4). 

Tablica 4. Standardizirane stope smrtnosti za grad Zagreb po 

pojedinim uzrocima na 100.000 stanovnika za 2013. godinu 

Bolest 0 – 64 godine Sve dobne skupine 

Bolesti cirkulacijskog sustava (I00 – I99) 45,63 294,2 

Ishemična bolest srca (I20 – I25) 21,60 121,11 

Cerebrovaskularne bolesti (I60 – I69) 12,45 72,19 

Zloćudne novotvorine (C00 – C97) 88,86 210,30 

Rak traheje, bronha i pluća (C33 – C34) 24,39 45,48 

Rak vrata maternice (C53) 2,69 2,98 

Rak dojke (C50) 11,12 25,06 

Rak prostate (C61) 1,28 18,95 

Dijabetes (E10 – E14) 2,38 16,77 

Izvor: Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ – Odjel za ocjenu zdravstvenog stanja i potreba 


Grafikon 2. Standardizirana stopa 

smrtnosti od zloćudnih 

novotvorina (C00 – C97) za 

dobnu skupinu od 0 do 64 

godine na 100.000 stanovnika – 

usporedba 2012. i 2013. godina 


smrtnosti od zloćudnih 

novotvorina (C00 – C97) za 

dobnu skupinu od 0 do 64 

godine na 100.000 stanovnika – 

usporedba 2012. i 2013. godina 


smrtnosti od raka traheje, bronha 

i pluća (C33 – C34) za dobnu 

skupinu od 0 do 64 godine na 

100.000 stanovnika – usporedba 

2012. i 2013. godinagodine na 

100.000 stanovnika – usporedba 

2012. i 2013. godina 

RIZIČNI FAKTORI 

Pušenje 

Pušenje je najsnažniji pojedinačni rizični 

faktor pojave karcinoma. Izbjegavanje 

pušenja jedna je od najučinkovitijih metoda 

u prevenciji karcinoma i smrti uzrokovane 

karcinomom. 

Pušenje predstavlja veći ili manji rizični 

faktor nastanka brojnih karcinoma: 

karcinoma pluća, jednjaka, usne šupljine, 

larinksa, bubrega, mokraćnog mjehura, 

želuca, pankreasa i grlića maternice. Oko 

70% karcinoma pluća može se povezati 


s pušenjem kao pojedinačnim faktorom 

rizika. Dokazano je i da pasivno pušenje 

povećava rizik pojave karcinoma pluća. Zato 

je izrazito važno zaštiti nepušače na radnom 

mjestu i u javnim prostorima. 

I drugi oblici uživanja duhana povećavaju 

rizik obolijevanja: upotreba duhana 

žvakanjem povećava rizik pojave karcinoma 

usne šupljine, jednjaka i gušterače. 

Tjelesna neaktivnost, pretilost i 

prekomjerna tjelesna težina 

Uravnotežena prehrana jedan je od 

mehanizama prevencije pojave karcinoma. 

Postoji povezanost između pretilosti, 

prekomjerne tjelesne težine i pojave nekih 

karcinoma, kao što su karcinom jednjaka, 

dojke, kolorektalni karcinom i karcinom 

bubrega. 

Učestalo konzumiranje crvenog mesa može 

biti povezano s pojavom karcinoma debelog 

crijeva. Uravnotežene prehrambene navike 

i redovita tjelesna aktivnost osnova su 

zdravlja i prevencije kroničnih bolesti pa 

tako i karcinoma. 

Nacionalne strategije i javnozdravstveni 


programi svakako bi trebali biti usmjereni 

na edukaciju, senzibiliziranje, podršku 

i provedbu kroz sustav i institucije 

(uravnotežena prehrana u institucijama i 

tjelovježba u školama i na radnom mjestu i 

sl). Pozitivne zdravstvene navike reduciraju 

izloženost rizičnim faktorima, a velikim 

dijelom ovise o samom pojedincu. 

Alkohol 

Neumjerena konzumacija alkohola rizičan 

je faktor pojave mnogih karcinoma: 

karcinoma usne šupljine, dušnika, jednjaka, 

jetre, kolorektalnog karcinoma i karcinoma 

dojke. Rizik pojave karcinoma raste s 

količinom i učestalošću konzumacije 

alkohola. Rizik se povećava i ukoliko osoba 

uz učestalu konzumaciju alkohola i puši. 

Za pojavu pojedinih karcinoma, utjecaj 

alkohola različit je kod muškaraca i kod 

žena. Primjerice, 22% karcinoma usne 

šupljine i ždrijela povezuje se, između 

ostalog, s konzumacijom alkohola, dok kod 

žena alkohol „pridonosi“ 9%. Ova razlika 

pripisuje se prosječnoj količini konzumacije. 

Slične spolne razlike postoje za karcinome 

jednjaka i jetre (Rehm et al., 2004). 

Infekcije 

Mikroorganizmi su odgovorni za oko 

22% smrti od karcinoma u zemljama u 

razvoju i za 6% smrti od karcinoma u 

razvijenom svijetu. Hepatitis B i C, rizični 

su faktori pojave karcinoma jetre, humani 

papiloma virus uzrokuje karcinom cerviksa, 

Helicobater pylori povećava rizik pojave 

karcinoma želuca. U pojedinim zemljama 

infekcija parazitima (shistozomijaza) 

povećava rizik pojave karcinoma 

mokraćnog mjehura. Preventive mjere 

uključuju cijepljenje i zaštitu od infekcije i 

infestacije. 

Zagađenje okoliša 

Zagađenje okoliša: zraka, vode i tla 

karcinogenim tvarima (kemikalijama) 

smatra se odgovornim za 1-4% svih 

karcinoma (IARC/WHO, 2003). Izloženost 

karcinogenima iz okoline može se dogoditi 

konzumiranjem zagađene vode, udisanjem 


atmosferskog zraka ili zraka u zagađenoj 

prostoriji, konzumiranjem hrane koja sadrži 

kancerogene tvari. Smatra se kako postoji 

više od 40 uvjeta u radnoj okolini koji mogu 

biti karcinogeni za čovjeka, a svrstavaju 

se u tvz. radno-okolišne karcinogene 

(Siemiatycki et al., 2004). Najčešće se 

povezuju s rakom pluća, mokraćnog 

mjehura, dušnika, kože, s leukemijom i 

rakom larinksa. Mezoteliom se, primjerice, 

povezuje s izloženošću azbestu na radnom 

mjestu. 

Tumori čija pojava se povezuje s radnim 

mjestom učestaliji su u radno aktivnoj 

populaciji i rizik njihove pojave veći je 

u toj populaciji (u usporedbi s općom 

populacijom). Oko 20-30% muške i 5-20% 

ženske radno aktivne populacije (15-64 

godine) može biti izloženo karcinogenima 

raka pluća tijekom svog radnog vijeka. 

Smatra se i da je 2% slučajeva leukemije u 

svijetu uzrokovano uvjetima na poslu. 


Zračenje 

Ionizirajuće zračenje karcinogeno je za 

ljude. Ono može uzrokovati leukemiju i 

brojne tvz. solidne tumore, s većim rizikom 

ukoliko je izloženost bila u mlađoj životnoj 

dobi. Znanje o zračenju kao riziku pojave 

tumora stečeno je kroz epidemiološke 

studije koje su uključivale preživjele nakon 

atomske bombe, kao i na kohortnim 

istraživanjima zdravstvenih radnika i drugih 

populacijskih skupina izloženih zračenju 

tijekom radnog vremena. Ionizirajuće 

zračenje ujedno je i jedno od osnovnih 

dijagnostičkih i terapeutskih oruđa. Kako 

bi dobrobit od zračenja bila veća od 

potencijalne štete, radiološke medicinske 

procedure moraju biti adekvatno propisane 

i izvedene, s posebno pažnjom kada su u 

pitanju djeca. 

Ultraljubičasto zračenje, odnosno 

pretjerana izloženost sunčevim zrakama, 

može uzrokovati tumore kože, kao što 

su bazocelularni karcinomi, karcinomi 

skvamoznih stanica ili melanomi. 

Izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu, 

izbjegavanje izlaganja kada je zračenje 

najintenzivnije, zaštitne kreme, odjeće i 

pomagala važni su u prevenciji ovih tumora. 

MOGUĆNOSTI PREVENCIJE 

Promjena negativnih zdravstvenih i 

životnih navika, kao i okolišnih faktora u 

cilju sprječavanja pojave maligne bolesti 

primarna je prevencija. Primarna prevencija 

trebala bi biti metoda izbora u javnom 

zdravstvu i promicanju zdravlja. 

Nepušenje, odvikavanje od pušenja 

i izbjegavanje pasivnog udisanja 

dima cigarete 

Pušenje je direktno povezano s pojavom 

raka pluća, kao i brojnih drugih sijela raka. 

Najpametniji ulog u zdravlje je nepušenje, 

odnosno odvikavanje od ove štetne navike. 

Jedna popušena kutija cigareta dnevno 

tijekom jedne godine skraćuje život za 53 

dana. Prestanak pušenja u 30-tim godinama 

života smanjuje vjerojatnost prijevremenog 

umiranja od bolesti vezane uz pušenje za 

oko 90%. 


Uravnotežena prehrana 

Prehrana koja pridonosi sprječavanju 

pojave karcinoma podrazumijeva raznoliko 

povrće i voće (najmanje pet obroka 

dnevno), cjelovite žitarice i mahunarke. 

Ove namirnice bogate su antioksidansima, 

tvarima koje štite od štetnog djelovanja 

slobodnih radikala. Slobodni radikali 

su štetni spojevi koji nastaju tijekom 

metaboličkih procesa u organizmu ili se 

unose onečišćenom hranom ili zrakom. 

Slobodni radikali mogu uzrokovati 

oštećenja stanica. Naš organizam dijelom 

proizvodi antioksidanse uz pomoć 

vitamina i minerala, a dijelom ih unosi 

hranom. Najbogatiji su: crveni grah, grožđe 

(grožđice), borovnica, brusnica, artičoka, 

kupina, malina, šljiva, jabuka. Prema 

istraživanjima, antioksidativno djelovanje 

imaju vitamin C, A i E, beta-karoten, selen i 

neki drugi prirodni spojevi. 

Ograničavanje konzumiranja crvenog mesa 


i gotovih mesnih prerađevina 

Prekomjerna konzumacija gotovih 

prerađenih prehrambenih proizvoda, 

bogatih šećerima, mastima i solju te 

aditivima, a siromašnih vlaknima, 

predstavlja povećan rizik nastanka raka 

debelog crijeva i drugih dijelova probavnog 

sustava. Uz poštivanje zdravstvenog statusa 

pojedinca, u prehranu treba uvrstiti više 

ribe, purećeg i pilećeg mesa, a smanjiti unos 

crvenog mesa, suhomesnatih proizvoda i 

mesnih prerađevina. 

je važna i tjelesna aktivnost. Redovita 

tjelesna aktivnost može protektivno 

djelovati kada su u pitanju maligne bolesti. 

Glavni mehanizam djeluje preko razine 

hormona, koncentracije i aktivnosti faktora 

rasta, smanjenja količine masnog tkiva i 

mogućeg povećanja imunološke otpornosti 

organizma. Niža razina aktivnih spolnih 

hormona može biti udružena sa smanjenjem 

rizika za razvoj hormonalno ovisnih 

malignih bolesti, kao što su tumori dojke, 

endometrijuma, ovarija, prostate i testisa. 

Ograničavanje konzumiranja 

alkoholnih pića 

Osobe koje konzumiraju velike količine 

alkohola, posebno u kombinaciji s 

pušenjem, imaju veći rizik za neka sijela 

raka (rak usne šupljine, ždrijela, grkljana, 

jednjaka, jetre, dojke). Konzumiranje 

alkoholnih pića treba biti vrlo ograničeno, 

uz izbjegavanje žestokih alkoholnih pića. 

Redovita tjelesna aktivnost 

U prevenciji pojave malignih bolesti izrazito 

Primjerena zaštita od sunčevog 

zračenja 

Izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu, 

izbjegavanje izlaganja sunčevom zračenju 

u vrijeme kada je ono najintenzivnije, 

zaštitne kreme, odjeće i pomagala važni su u 

prevenciji ovih tumora. 

PREVENTIVNI PREGLEDI 

Preventivni pregledi sekundarna su 

prevencija bolesti. Pravovremenim 

otkrivanjem bolesti i primjerenim 


liječenjem, pojedine maligne bolesti moguće 

je izliječiti, dok je kod dugih moguće znatno 

produljiti životni vijek i kvalitetu života. 

Preventivni pregledi trebali bi postati 

uobičajena zdravstvena navika i trebali bi 

biti jedan od važnijih dijelova zdravstvenog 

sustava. Preventivni pregledi odgovornost 

su pojedinca, ali i zdravstvenog sustava, 

odnosno društva. Osobe koje su pod 

povećanim rizikom pojave maligne bolesti 

(pozitivna obiteljska anamneza, štetni 

učinci okoline, genetska predispozicija, 

biološka dob) učestalije moraju obavljati 

preventivne preglede. Otkrivanje 

maligne bolesti u ranom stadiju s ciljem 

povećanja mogućnosti izlječenja smatra se 

sekundarnom prevencijom. 

Preventivni programi ranog 

otkrivanja raka 

Ranim otkrivanjem bolesti stupanj 

dugogodišnjeg preživljavanja raste do 

mogućeg izlječenja, odnosno sprečavanja 

smrtnog ishoda i podizanja kvalitete života. 


U Hrvatskoj se provode tri Nacionalna 

programa ranog otkrivanja raka. 

Nacionalni program ranog otkrivanja 

raka dojke: Nacionalnim programom 

ranog otkrivanja raka dojke obuhvaćene su 

sve žene u RH u dobi od 50 do 69 godina. 

Mamografija je rendgenski pregled dojki 

kojim se mogu otkriti promjene na dojci i 

do dvije godine ranije od pojave kliničkih 

simptoma. Prvi mamografski pregled svaka 

žena treba napraviti između 38. i 40. godine 

života, a žene s pozitivnom obiteljskom 

anamnezom za rak dojke i ranije. Cilj 

programa je otkriti rak dojke u što ranijoj 

fazi te smanjiti smrtnost od raka dojke za 

25-30%. 

Nacionalni program ranog otkrivanja 

raka debelog crijeva: Nacionalnim 

programom ranog otkrivanja raka debelog 

crijeva obuhvaćene su sve žene i muškarci 

u RH u dobi od 50 do 74 godine. Testiranje 

na nevidljivu krv u stolici je jednostavna 

pretraga te svatko može sam nanijeti uzorak 

stolice na test kartone. Cilj programa je 

otkriti rak u početnom stadiju, odnosno 

smanjiti smrtnost od raka debelog crijeva za 

15% . 

Nacionalni program ranog otkrivanja raka 

vrata maternice: Nacionalnim programom 

ranog otkrivanja raka vrata maternice 

obuhvaćene su sve žene u RH u dobi od 

25 do 64 godine. U okviru programa žene 

se pozivaju na Papa test svake tri godine. 

Papa test je jednostavna, neinvazivna 

pretraga kojom se uzima bris rodnice, vrata 

maternice i kanala vrata maternice. Tada se 

mogu pronaći promijenjene stanice u ranom 

stadiju koje se mogu lako odstraniti, tako da 

se ne razviju u rak. Cilj programa je smanjiti 

pojavnost raka vrata maternice za 80% 

nakon razdoblja od 13 godina od početka 

Programa te postupno potpuno ukidanje 

Programa, uvođenjem organiziranog 

programa probira. 

Izvor: Državni zavod za statistiku i Zavod 

za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ – 

Odjel za ocjenu zdravstvenog stanja i potreba 


ISPOR i 

farmakoekonomika 


Percepcija pojma farmakoekonomike često je različita ovisno o perspektivi 

iz koje je promatrana. Doktori, propisivači lijekova je ponekad doživljavaju 

kao prisilni faktor koji bitno utječe na njihovu konačnu odluku o odabiru 

pravog lijeka za terapiju. A treba biti (i uglavnom jest!) jedan od alata koji 

pomaže kod konačnog odabira. 

Prof. dr. sc. Josip Čulig, prim. dr. med., 


Percepcija pojma 

farmakoekonomike često je 

različita ovisno o perspektivi 

iz koje je promatrana. Doktori, 

propisivači lijekova je ponekad doživljavaju 

kao prisilni faktor koji bitno utječe na 

njihovu konačnu odluku o odabiru pravog 

lijeka za terapiju. A treba biti (i uglavnom 

jest!) jedan od alata koji pomaže kod 

konačnog odabira. 

Pacijenti je često doživljavaju kao 

sredstvo uskraćivanja skupog lijeka (a 

po definiciji skupo=dobro), umjesto da 

bude brana za neisplativu i nedovoljno 

sigurnu terapiju. Predstavnici zdravstvenih 


osiguranja imaju uglavnom ispravnu 

percepciju farmakoekonomske analize. 

Sastavljaju liste isplativih lijekova, tj. 

lijekova koji imaju najprihvatljiviji omjer 

cijene i koristi u pojedinoj indikaciji. 

Farmaceutska industrija pak uz pomoć 

farmakoekonomske analize procjenjuje 

svoje razvojne projekte i predlaže cijene 

lijekova koje joj osiguravaju reprodukciju i 

profit. 

Što je zapravo farmakoekonomika? 

Koristeći ekonomske metode, 

farmakoekonomska analiza mjeri i 

uspoređuje troškove i ishode primjene 

lijekova na pacijenta, zdravstveni 

sustav i društvo u cjelini. Osnovni cilj 

farmakoekonomske analize je izmjeriti 

u novcu troškove postupka i ishod 

liječenja. Tako se mogu usporediti različiti 

postupci i različiti ishodi, što dovodi do 

zaključka o najisplativijem korištenju 

ograničenih resursa raspoloživih za 

osiguranje funkcioniranja zdravstvene 

zaštite u zajednici. U analizama se uzima 

u obzir trošak zdravstvene usluge (cijena 

rada zdravstvenog osoblja), materijalni 

resursi, uključujući cijene lijekova, rizik 


od nuspojava i cijena liječenja, rizik od 

neuspjeha i cijena drugog postupka, 

vrijednost produženih godina života… 

Dakle, cijena samog proizvoda je jedan 

od elemenata analize (dakako vrlo važan), 

ali ponekad nije presudan. Ako se naime 

pojavi lijek u dotad neizlječivoj bolesti, 

može se dogoditi 

da će zdravstveni 

budžet imati značajne 

troškove u rashodu 

za lijekove, ali će 

životi pacijenata biti 

produženi, što treba 

uračunati u ukupnu analizu isplativosti 

primjene novog sredstva. 

Koliko u novcu vrijedi jedna 

godina života? 

S aspekta pojedinca i njegove obitelji, 

to je nemjerljivo novcem. Koliko treba 

zdravstveno osiguranje platiti da se to 

Internacionalna usporedba 

je osobito nepravedna 

jer prema ekonomskim 

parametrima, godina života 

nije u svim dijelovima 

svijeta jednako vrijedna. 

ostvari? Pacijent s insuficijencijom bubrežne 

funkcije ne bi preživio bez redovitog odlaska 

na hemodijalizu. Koliko to godišnje košta? 

Cijenu bi valjalo odrediti prema direktnim 

troškovima (amortizacija aparata, troškovi 

boravka u zdravstvenoj ustanovi, plaće 

zaposlenika, lijekovi i sl.), ali i prema 

indirektnim troškovima (prijevoz, gubitak 

dnevnice). Naravno, ako se uzme cijena 

godišnje dijalize, moguće su poneke 

nepravedne procjene u drugim 

slučajevima. Ima i drugačijih 

prijedloga (godišnji bruto 

prihod, nacionalni dohodak po 

glavi stanovnika). 

Internacionalna usporedba je 

osobito nepravedna jer prema ekonomskim 

parametrima, godina života nije u svim 

dijelovima svijeta jednako vrijedna. 

Sljedeća nesavršenost se odnosi na modele 

farmakoekonomskih analiza. Naime, 

prigodom postavljanja modela uzimaju se 

u obzir publicirani randomizirani klinički 

terapijski pokusi i ishodi liječenja. Ovi 

modeli pate od više nedostataka: pacijenti 

nisu realni nego pažljivo selekcionirani, 

vrijeme promatranja je ograničeno što 


ne odgovara realitetu nekih bolesti (npr. 

hipertenzija je do kraja života prisutna). 

Pokušava se modelirati na temelju 

opservacijskih studija (realni pacijenti), ali 

tu još ima prilično nedostataka, u prvom 

redu malo je objektivnih opservacijskih 

studija. Naime, takve se 

Farmakoekonomska analiza pomaže svima 

u sustavu zdravstva: pacijentu, doktoru, 

osiguranju, proizvođaču. Kada je opravdano 

platiti lijek više od postojećeg? Ključna 

je perspektiva zaključivanja: društvena 

zajednica ili pojedinac. Treba pronaći jake 

argumente kojima se može 

studije pretežno naručuju 

u marketinške svrhe. No, 

unatoč svim slabostima, 

farmakoekonomika bitno 

doprinosi uklanjanju 

mnogih zabluda o 

Farmakoekonomska 

analiza pomaže svima 

u sustavu zdravstva: 

pacijentu, doktoru, 

osiguranju, proizvođaču. 

interes pojedinca postaviti 

u istu razinu interesa 

zajednice. Npr. jedna 

godina spašenog života 

pacijenta s hipertenzijom 

je oko 24 000 dolara, a 

stvarnim terapijskim ishodima pojedinih 

postupaka liječenja i korištenju istih. Npr. 

lijek A košta 1.000 kn, ali će izliječiti samo 

100 od ukupno 200 liječenih bolesnika. 

Lijek B košta 1.200 kn i izliječit će 110 od 

200 pacijenata. Dakle, lijek A u stvarnosti 

je koštao 20.000 kn, a lijek B 24.000 kn. 

Razlika od 4.000 kn odnosi se na 10 

pacijenata više izliječenih. Dakle, 400 kn po 

pacijentu je dodatni trošak. Tko će to platiti? 

Zdravstveno osiguranje ili pacijent? Ili će 

proizvođač smanjiti cijenu? 

pacijenta s povišenim kolesterolom 100 

000 dolara. Znači li to da četiri godine 

hipertoničara vrijede jednu godinu 

pacijenta s hiperlipidemijom? Interpretaciju 

farakoekonomske analize ne smije se krivo 

usmjeravati, farmakoekonomska analiza nije 

arbitar, nego alat u rukama zdravstvenog 

radnika (doktora medicine). 

Što je ISPOR? 

Međunarodno društvo za 

farmakoekonomiku i istraživanje ishoda 


(ISPOR) osnovano 1995. godine, neprofitna 

je, edukativna i znanstvena organizacija 

čije se informacije o ishodima istraživanja 

koriste u donošenju odluka o zdravstvenoj 

skrbi na svim razinama. Članovi ISPOR-a 

su iz različitih profesija (doktori, 

ekonomisti, farmaceuti i dr.) koji se bave 

farmakoekonomskom analizom. 

Pristup zdravstvenim informacijama ISPOR 

daje putem svojih časopisa Value in Health, 

Value in Health Regional Issues i Ispor 

Connections, na godišnjim sastancima, 

kongresima, regionalnim konferencijama, 

kao i preko ISPOR-ovog edukacijskog 

programa koji uključuje učenje na daljinu, 

kratke tečajeve i kontinuiranu edukaciju. 

Uz to, ISPOR nudi alate koje koriste 

donosioci zdravstvenih odluka, zdravstveni 

edukatori, istraživači, studenti i pacijenti. 

Dosada je ISPOR publicirao preko 50 

Dobrih praksa o ishodima istraživanja tj. 

konsenzus smjernice o ključnim metodama 

rezultata istraživanja. Društvo je također 

izradilo ISPOR istraživački registar, bazu 

koja se može pretraživati, a sadrži skoro 

30,000 sažetaka i prezentacija sa ISPORovih 

sastanaka, ISPOR svjetsku zdravstvenu 

mapu, Međunarodni registar baza te online 

upitnike o ocjenjivanju dokaza promatranja, 

modeliranja i drugih vrsta istraživanja. Sve 

navedeno dostupno je javnosti na ISPORovoj 

web stranici (www.ispor.org). 

ISPOR broji preko 7,000 aktivnih članova 

iz više od 100 zemalja. Nadalje, sa svoja 

64 regionalna predstavništva (ureda) broj 

članova veći je od 13,000. Svoju podružnicu 

ISPOR također ima i u Hrvatskoj. Članovi 

hrvatskog ISPOR-a provode analize, 

promoviraju istraživanja ishoda te sudjeluju 

na tečajevima i stručnim skupovima. 


Zarazne bolesti 

u gradu Zagrebu 


U našim krajevima je vrlo duga tradicija nadzora nad zaraznim bolestima 

te je unatoč podprijavljivanju, posebno bolesti s lakšom kliničkom slikom, 

moguće pratiti trend kretanja zaraznih bolesti. 

Vladimira Lesnikar, dr. med., spec. epidemiolog 

prim. mr. sc. Marina Polić Vižintin, dr. med., spec. javnog zdravstva 

Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ 

Sukladno Zakonu o zaštiti 

pučanstva od zaraznih bolesti 

i pravilnicima koji reguliraju 

pojedine segmente rada, Odjel 

za epidemiologiju zaraznih bolesti (Služba 

za epidemiologiju) preko mreže svojih 

20 timova koji pokrivaju cijelo područje 

grada, prikuplja prijave zaraznih bolesti 

od liječnika primarne zdravstvene 

zaštite, poliklinika, bolnica i laboratorija. 

Zbog potrebe brze provedbe određenih 

preventivnih mjera, djelatnici ove Službe 

dostupni su svakodnevno tijekom 24 sata u 

obliku pripravnosti zbog davanja stručnog 


savjeta, provođenja protuepidemijskih 

mjera, potrebne kemoprofilakse i 

imunoprofilakse te uzimanja uzoraka 

s ciljem ranog otkrivanja uzročnika 

bolesti i putova njihova prijenosa, a time 

i suzbijanja epidemije. Epidemiolog 

u pripravnosti, ako to epidemiološka 

situacija zahtijeva, poziva na rad izvan 

radnog vremena djelatnike drugih službi 

i odjela te koordinira njihov rad (Služba 

za kliničku mikrobiologiju, Služba za 

zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju, 

Odjel za DDD). 

Tijekom 2012. godine na području 

Zagreba zabilježeno je ukupno 15.234 

prijava zaraznih bolesti. 

Iz podataka je vidljivo da broj 

prijavljenih infektivnih bolesti u 

posljednje tri godine polagano, ali 

kontinuirano raste (tablica 1). 

Analiza dobivenih podataka pokazuje 

zadovoljavajuću epidemiološku 

situaciju na području grada Zagreba. 

Varicella-zoster najčešće je prijavljivana 

Tablica 1. Broj prijavljenih zaraznih bolesti na 

području grada Zagreba tijekom 2010., 

2011. i 2012. godine 

BOLEST 

BROJ 

PRIJAVA 

BROJ 

PRIJAVA 

BROJ 

PRIJAVA 

2012. god. 

2010. god. 2011. god. 

Typhus abdominalis - - - 

Sy dysenteriae 1 2 2 

Enterocolitis 2107 2884 2611 

Toxicoinfectio alimentaris 47 42 40 

Salmonellosis 379 422 257 

Campylobacter 290 272 175 

Hepatitis virosa A - - 1 

Hepatitis virosa B 24 18 22 

Hepatitis virosa C 40 43 31 

Poliomyelitis (postvakcinalni) - - - 

Pertussis 21 38 17 

Tetanus - - - 

Morbilli - - - 

Rubeola - - - 

Varicella 2651 3309 4115 

Herpes zoster 751 726 854 

Scarlatina 731 679 573 

Angina strept. 2266 2680 3048 

Erysipelas 304 342 261 

Parotitis epidemica 4 17 12 

Mening. mening/sepsa 8 15 10 

Meningitis bakt./purulenta 24 41 41 

Meningitis serosa 30 26 103 

Encephalitis 0 0 6 

Mononucleosis inf. 267 573 492 

Pneumonia-bronchopneum. 2211 2000 1990 

Enterovirosis 2 2 1 

Gonorrhoea 11 5 2 

Syphilis 9 9 14 

Scabies 38 39 77 

Pediculosis 95 53 117 

Malaria (importirana) - 2 2 

Dengue vrućica - - 1 

Leptospirosis 4 2 0 

Lyme-borel. 166 172 122 

Kala-azar - - - 

Toxoplasmosis 1 3 2 

Legionelosis 18 9 16 

Tularemia 1 - - 

Trichinelosis - - - 

TBC pulm. 110 55 63 

Febris haemorragica 1 3 54 

Psitacosis-ornithosis . - -- 

Chlamidia 112 90 99 

Botulismus - 1 - 

Echinococcosis 1 1 3 

Q-febris 5 - - 

HIV poz 3 5 - 

AIDS 3 5 0 

UKUPNO 12 736 14 585 15 234 


infekcija tijekom 2102. godine sa 4.969 

prijavljenih slučajeva (grafikon 1), a javljala 

se tijekom cijele godine s izrazitim padom 

broja oboljelih u razdoblju od srpnja do 

listopada (grafikon 2). Na drugom su mjestu 

streptokokne infekcije (streptokokne angine, 

3.048 i scarlatina, 573; grafikon 3), a nakon 

toga slijede gastrointestinalne infekcije 

(2.611) i pneumonije (1.990). Ove brojke 

ne odstupaju značajno od uobičajenog 

godišnjeg broja zaprimljenih prijava, iako 

je broj varicella nešto viši nego u prethodne 

dvije godine, što je u skladu s njihovim 

cikličkim kretanjem. 

Grafikon 1. Broj prijavljenih pacijenata 

oboljelih od varicella i herpes 

zostera tijekom 2012. godine u 

Zagrebu prema dobnim skupinama 

Grafikon 2. Broj oboljelih od varicellazoster 

infekcija tijekom 2012. 

godine u gradu Zagrebu 

Streptokokne infekcije, tonsilitisi i 

pharingotonsilitisi karakteristični su 

za školsku i mladu odraslu dob, dok je 

skarlatina najčešća u djece predškolske dobi 

i učenika prvih godina školovanja (grafikon 

3, grafikon 4). 

Grafikon 3. Broj oboljelih od 

streptokoknih infekcija prema 

dobnim skupinama tijekom 2012. 

godine u gradu Zagrebu 


I ove infekcije pokazuju sezonsko kretanje 

s najvećim brojem oboljelih u ranim 

proljetnim mjesecima i ranoj zimi, osim 

erizipela koji se javlja u nešto povećanom 

broju u ljetnim mjesecima i povezan je s 

infekcijama kože nakon povreda prilikom 

poljoprivrednih radova te se najčešće javlja 

u starijoj odrasloj dobi (grafikon 3). 

Grafikon 4. Broj oboljelih od streptokoknih 

infekcija tijekom 2012. godine u 

gradu Zagrebu 

dobnim skupinama, ali najčešće obolijevaju 

odrasle osobe u dobi od 20 do 39 godina te 

one starije od 60 godina. Kod djece crijevne 

su infekcije najčešće u dobi od 1 do 3 godine 

(grafikon 6). 

Grafikon 5. Broj oboljelih od crijevnih 

zaraznih bolesti na području 

grada Zagreba tijekom 2012. 

godine 

Crijevne zarazne bolesti čine ukupno 

petinu svih prijava zaraznih bolesti. Najveći 

broj prijava odnosi se na salmoneloze i 

enterokolitise uzrokovane kampilobakterom 

te na enterokolitise neutvrđenog uzročnika 

(grafikon 5, grafikon 6). Ove se infekcije 

javljaju tijekom cijele godine i u svim 

Grafikon 6. Broj oboljelih od crijevnih 

zaraznih bolesti na području 

grada Zagreba prema dobnim 

skupinama 


Analizirajući broj oboljelih od pneumonija 

uočava se značajan porast u starijoj 

životnoj dobi (više od 60 godina života), što 

ukazuje na još uvijek mali broj preventivno 

cijepljenih starijih osoba iako je cjepivo 

dostupno i preporučeno upravo u toj dobi 

(grafikon 7). Iako se pneumonije javljaju 

tijekom cijele godine, njihov najveći broj 

bilježi se tijekom zimskih i rano proljetnih 

mjeseci (grafikon 8). 

Grafikon 7. Broj oboljelih od pneumonija 

tijekom 2012. godine na području 

grada Zagreba prema dobnim 

skupinama 

Pojava pertusisa koju uočavamo svake 

godine, usprkos učinkovitom cjepivu i 

zadovoljavajućem cijepnom obuhvatu, 

rezultat je gubitka cijepljenjem stečenog 

imuniteta nakon otprilike 10. godine života. 

Grafikon 8. Broj oboljelih od pneumonija 

tijekom 2012. godine u gradu 

Zagrebu 

Tada adolescenti i mlađe odrasle osobe koje 

obolijevaju od blažih i često neprepoznatih 

oblika bolesti postaju izvor infekcije za 

dojenčad i malu djecu koja nisu cijepljena 

ili još nisu primila sve doze predviđene 

shemom cijepljenja. 

U 2012. godini prijavljene su ukupno 122 

osobe oboljele od Lyme borelioze, kao 

najčešće infekcije koju prenose krpelji 

u našim krajevima, dok su istovremeno 

prijavljena svega četiri oboljela od 

krpeljnog meningoencefalitisa. Najveći 

broj zabilježenih slučajeva oboljelih osoba 

od Lyme borelioze prisutan je u dobi od 

30.-50. godine života dok su od krpeljnog 


meningoencefalitisa oboljele dvije osobe u 

dobi od 30-39 godina i dvije osobe starije od 

60 godina. Lyme borelioza pokazuje klasični 

trend porasta oboljelih najviše u ljetnim 

mjesecima (od svibnja do kolovoza) te 

postupnim padom oboljelih tijekom jeseni i 

zime. 

2012. godine s najvećim brojem oboljelih 

u toplijim mjesecima kada su ljudi više 

boravili u prirodi (grafikon 10). 

Grafikon 10. Broj oboljelih od 

hemoragijskih vrućica 2011. i 

2012. godine 

Grafikon 9. Broj oboljelih od Lyme 

borelioze i krpeljnog 

meningoencefalitisa na području 

grada Zagreba tijekom 2012. 

godine 

Tijekom 2012. godine zabilježen je značajno 

veći broj oboljelih od hemoragijske groznice 

sa bubrežnim sindromom, “mišje groznice”, 

što je bio rezultat vremenskih prilika i 

povećanog broja mišolikih glodavaca. 

Prvi oboljeli zabilježeni su krajem 2011. 

godine, a novi slučajevi javljali su se do kraja 

Zabilježen je i povećan broj prijava ušljivosti 

glave i posebno svraba u starijoj životnoj 

dobi koji upućuje na slabije higijenske 

uvjete, ali i propuste u pravovremenom 

prepoznavanju ove parazitoze tako da 

bilježimo i “kućne epidemije” u manjim 

ustanovama koje skrbe o starijim i 

nemoćnim osobama. 

Većina zaraznih bolesti javlja se u obliku 

pojedinačnih slučajeva ili malih obiteljskih 

epidemija. Tijekom 2012. godine zabilježene 

su tri epidemije u kolektivima (jedna 


Grafikon 11. Broj osoba kod kojih je 

utvrđena ušljivost glave tijekom 

2011. i 2012. godine na području 

grada Zagreba 

razlika u broju bolesnika, iako dobna 

struktura stanovnika pojedinih gradskih 

četvrti znatno utječe na pojavnost nekih 

zaraznih bolesti (respiratorne infekcije, 

varicella). (grafikon 13). 

Grafikon 13. Broj prijava zaraznih bolesti 

prema epidemiološkim timovima 

tijekom 2012.godine 

Grafikon 12. Broj oboljelih od svraba 

tijekom 2012. godine prema 

dobnim skupinama 

uzrokovana salmonelom enteritidis, jedno 

trovanje hranom nedokazanog uzročnika i 

jedna epidemija uzrokovana norovirusom) 

te dvije obiteljske epidemije uzrokovane 

salmonelom enteritidis. 

Razlike u broju prijava prema timovima više 

su odraz podprijavljivanja nego stvarnih 

Cijepljenje 

Nesumnjivo je najučinkovitija preventivna 

mjera zaštite od zaraznih bolesti cijepljenje. 

Kontinuirano provođenje programa 

obveznih imunizacija uz visok cjepni 

obuhvat rezultirao je potiskivanjem nekad 

brojnih i teških zaraznih bolesti koje 

su nerijetko bile uzrok smrti i trajnog 

invaliditeta. Služba za epidemiologiju 


odgovorna je za provođenje obveznog 

programa cijepljenja na području grada 

Zagreba, što znači da planira, provodi i 

evaluira rezultate te distribuira cjepivo 

do cjepitelja. Tijekom 2012. godine 

distribuirane su ukupno 282.904 doze 

cjepiva liječnicima primarne zdravstvene 

zaštite, poliklinikama i bolnicama. 

Nakon evaluacije rezultata provedenih 

cijepljenja i izračuna cjepnog obuhvata 

izrađuju se mjesečna i godišnja izvješća. 

Prema podacima za 2012. godinu u gradu 

Zagrebu je obuhvat kod svih cijepljenja 

predviđenih obveznim programom 

cijepljenja bio viši od zadanih postotaka, 

osim kod cijepljenja protiv tetanusa osoba 

starije životne dobi (tablica 2). 

Na temelju mjesečnih izvješća, 

početkom svake sljedeće godine Služba 

za epidemiologiju izrađuje izvješće o 

cijepnom obuhvatu i procjenjuje da li je 

obuhvat cijepljenja zadovoljavajući i da 

li su zadovoljeni kriteriji postavljeni u 

Programu za svako pojedino cjepivo. Uz 

navedeno prate se podaci o neželjenim 

nuspojavama nakon cijepljenja, njihovoj 

učestalosti i težini, a izvješće se sastavlja 

krajem godine. 


Tablica 2. Izvršenje programa obveznih cijepljenja u gradu Zagrebu 

CIJEPLJENJE PREDVIĐENO CIJEPLJENO OBUHVAT % 

DiTePer (primarno) 8 769 8 365 95,39 

DiTePer (docjepljivanje) 16 759 15 434 92,09 

Difterija i tetanus (ana Di-TE) 24 790 23 672 95,49 

Ana-TE 6 126 2 343 38,24 

Poliomijelitis (primarno) 8 769 8 365 95,39 

Poliomijelitis (docjepljivanje) 24 219 23 029 95,08 

Haemophilus influenzae (primarno) 8 769 8 365 95,39 

Haemophilus influenzae (docjepljivanje) 8 841 8 243 93,23 

MRP (primarno) 8 526 8 124 93,23 

MRP (docjepljivanje) 7 399 7 132 96,39 

Tuberkuloza (primarno) 15 258 15 076 98,80 

Hepatitis B 15 799 15 216 96,30 

Tablica 3. Broj procijepljenih osoba izvan Programa obveznih cijepljenja 

(01.01. – 31.12.2012.) 

VRSTA CJEPIVA 

BROJ OSOBA 

Cjepivo protiv gripe 2 260 

Cjepivo protiv hepatitisa B 1 783 

Cjepivo protiv krpeljnog meningoencefalitisa 781 

Cjepivo protiv žute groznice 484 

Cjepivo protiv trbušnog tifusa 1 036 

Cjepivo protiv difterije-tetanusa 560 

Cjepivo protiv pneumokoka -polisaharidno cjepivo 183 

Cjepivo protiv tetanusa 314 

Cjepivo protiv hepatitisa A 340 

Cjepivo protiv hepatitisa A i B 1 017 

Cjepivo protiv meningokoka grupe A, C, W, Y135 - 4valentno 711 

Cjepivo protiv rubeole 4 

Imunoglobulin protiv hepatitisa B 4 

Cjepivo protiv kolere 13 

Cjepivo protiv bjesnoće 289 

Cjepivo protiv polia-inaktivirano 39 

Cjepivo protiv Haemophilus influenzae tipa B 6 

Cjepivo protiv vodenih kozica 47 

Tuberkulinsko testiranje osoba 2 

Cjepivo protiv pneumokoka-konjugirano cjepivo 7 

UKUPNO 9 880 


Osim obveznih cijepljenja, Služba za 

epidemiologiju provodi i druga cijepljenja 

namijenjena zaštiti zdravlja rizičnih 

skupina (osobe starije životne dobi, 

kronični bolesnici, imunokompromitirane 

osobe). Po potrebi i na poziv bolničkih 

liječnika cijepljenje se obavlja u bolnici gdje 

je pacijent hospitaliziran. Najčešće je to u 

slučaju neposredno prije splenektomije, 

prije i tijekom dijalize, prije težih 

operativnih zahvata, nakon transplantacija 

organa i koštane srži i sl. (tablica 3). 

Zbog prevencije unosa uzročnika zaraznih 

bolesti među domicilno stanovništvo 

provodi se zdravstveni nadzor nad 

osobama prilikom njihovog povratka, 

odnosno ulaska u Republiku Hrvatsku 

iz zemalja gdje su trajno ili povremeno 

prisutne karantenske i druge endemske 

bolesti (malarija, kolera, virusne 

hemoragijske vrućice) ili druge bolesti 

(polio, difterija, SARS, ptičja gripa itd.) 

prema odredbama međunarodnog 

pravilnika i Zakona o zaštiti pučanstva od 

zaraznih bolesti (NN 79/2007.). 

Preventivno savjetovanje o rizicima 

po zdravlje putnika, cijepljenje protiv 

određenih zaraznih bolesti, procjena 

potrebe za propisivanjem antimalarika 

te intenzivno praćenje epidemiološkog 

kretanja zaraznih bolesti u svijetu, ima 

za cilj zaštiti putnike tijekom boravka u 

zemljama u kojima postoji mogućnost 

zaražavanja određenim zaraznim bolestima, 

kao što i sprječavaju unos i širenje tih 

zaraznih bolesti u našu zemlju. 

Imunizacija se koristi i u prevenciji 

zaraznih bolesti kod putnika uz izdavanje 

međunarodnog certifikata o cijepljenju 

u tijeku savjetovanja prije polaska na 

međunarodna putovanja, posebno u 

endemična područja (tablica 4). Uz 

cijepljenje, putnicima se daju savjeti o zaštiti 

i prevenciji bolesti ovisno o mjestima na 

kojima se planira boravak, vrsti putovanja, 

trajanju puta te rizičnim ponašanjima 

putnika. Savjet sadrži i preporuku o 

antimalaričnoj zaštiti uz propisivanje 

recepata za antimalarik te prevenciju ostalih 

vektorskih bolesti. 


Tablica 4. Broj osoba cijepljenih zbog putovanja u endemska područja prema zemljama u 

koje su putovali 

ZEMLJA PUTOVANJA Broj cijepljenih ZEMLJA PUTOVANJA Broj cijepljenih 

AFGANISTAN 2 MAROKO 2 

ANGOLA 13 MAURITANIJA 3 

ARGENTINA 1 MEXICO 2 

BALI 1 MIANMAR 5 

BANGLADEŠ 1 MOZAMBIK 5 

BENIN 6 NAMIBIJA 3 

BOLIVIJA 18 NEPAL 4 

BOTSWANA 2 NIGERIJA 25 

BRAZIL 73 NIKARAGVA 2 

BURKINA FASO 4 OBALA SLONOVAČE 7 

BURUNDI 10 OMAN 1 

ČAD 1 PAKISTAN 1 

ČILE 2 PARAGVAJ 1 

DJIBUTI 1 PERU 41 

EGIPAT 3 RUANDA 8 

ETIOPIJA 6 RUSIJA 1 

GABON 2 SAD 8 

GANA 20 SAUDIJSKA ARABIJA 7 

GVAJANA 3 SENEGAL 3 

GVINEJA 8 SIERRA LEONE 6 

HAITI 3 SINGAPUR 1 

INDIJA 76 SIRIJA 1 

INDONEZIJA 8 SOLOMUNSKI OTOCI 1 

IRAK 5 SUDAN 6 

JUŽNOAFR. REP. 4 TAJLAND 22 

KAMBODŽA 1 TANZANIJA 55 

KAMERUN 8 TOGO 1 

KENIJA 80 TUNIS 1 

KINA 3 UAE 35 

KOLUMBIJA 4 UGANDA 17 

KONGO 16 VENEZUELA 15 

KUBA 1 VIETNAM 18 

LIBIJA 1 ZAMBIJA 13 

MADAGASKAR 4 ZANZIBAR 2 

MALEZIJA 6 ZIMBABVE 2 

MALI 5 MIANMAR 5 

Zdravstveni nadzor nad putnicima u 

međunarodnom prometu uključuje: 

• uzimanje anamneze od putnika o 

zdravlju/pojavi bolesti tijekom boravka u 

endemičnom području ili neposredno po 

povratku 

• laboratorijske pretrage (mikrobiološke i 

biokemijske pretrage). 

Tijekom 2012. godine zdravstvenom 

nadzoru je prema nalogu Graničnog 

sanitarnog inspektora RH podvrgnuto 229 

osoba od kojih je kod jedne osobe utvrđeno 

kliconoštvo zarazne bolesti (Giardia 

lamblia). 


Kvaliteta i ventilacija zraka 

zatvorenih radnih i 

boravišnih prostora 


Kvaliteta zraka unutarnjih prostora jedna je od pet glavnih prijetnji koje 

okoliš predstavlja za ljudsko zdravlje. Procjenjuje se da tri milijuna ljudi 

u svijetu umire od posljedica onečišćenja zraka, što predstavlja oko 5% 

ukupne smrtnosti godišnje. 

Zdenko Zajec, dipl. ing., Odjel za životni i radni okoliš 


Pojam kvalitete zraka obuhvaća 

sva njegova netermička 

djelovanja koja utječu na 

ugodnost i zdravlje čovjeka. 

Zrak na čovjeka djeluje putem respiracije. 

Kondicionirani zrak unutar zatvorenih 

prostorija trebao bi biti svjež i prijatan, a 

ne ustajao i zagušljiv. Zdravi okoliš (čiji 

dio je zrak) je osnovni preduvjet zdravlja, 

koje „predstavlja ne samo odsustvo bolesti 

i iznemoglosti, nego i stanje potpunog 

psihofizičkog i socijalnog blagostanja“. 

Zadaća ventilacije u zgradama je stalna 

izmjena onečišćenog zraka između 

unutarnjih prostorija i slobodne atmosfere 

radi održavanja potrebnih higijenskih uvjeta 

neophodnih za zdrav i ugodan boravak 

ljudi. Uloga ventilacije je i zagrijavanje zraka 


ako je potrebno, odstranjivanje suvišne vlage 

i štetnih plinova iz prostora te rashlađivanje 

zraka u ljetnom razdoblju. 

Zakonom o gradnji (NN 153/13) i 

Tehničkim propisom o sustavima ventilacije, 

djelomične klimatizacije i klimatizacije 

zgrada (NN 3/07) u okviru ispunjavanja 

bitnih zahtjeva za zgradu propisuju se 

tehnička svojstva i zahtjevi za projektiranje, 

izvođenje sustava, uporabljivost, održavanje 

i drugi zahtjevi za sustave. 

Važeća norma HRN EN 13779 fokusirana je 

na postizanje ugodnog i zdravog boravišnog 

okoliša, kojom se vanjski zrak kategorizira 

u tri stupnja. ODA1 predstavlja čisti zrak (s 

česticama peludi), a s kategorijom ODA3 

kategorizirana su gradska središta (Tablica 1). 

Tablica 1. 

Tablica 2. 

Kategorizacija unutarnjeg zraka izvršena je 

u četiri stupnja (Tablica 2). 

Komparacijom ODA i IDA kategorija 

dobivaju se potrebni zahtjevi za određenim 

stupnjem obrade zraka filtracijom. 

Količine vanjskog zraka po tlocrtnoj 

površini poda za zatvorene prostore bez 

stalne nazočnosti osoba prikazane su u 

Tablici 3. 

Potrebne količine vanjskog zraka po 

osobi koja boravi u zatvorenom prostoru 

prikazane su u Tablici 4. 

Važeća hrvatska norma HRN EN 779:2012. 

donesena je sa svrhom klasifikacije zračnih 

filtara prema najnižem stupnju filtrabilnosti 

(minimalna eficijentnost (ME)) za čestice 

veličine 0,4 µm. Gotovo 96% ukupnog broja 

Kategorije CO2 NO2 SO2 PM10 

ODA1

Tablica 3. 

Klasifikacija 

Količina vanjskog/izmijenjenog zraka po tlocrtnoj jedinici površine poda (m³/h, m²) 

Vrijednost 

Vrijednost koja se uobičajeno koristi pri projektiranju 

IDA 1* - - 

IDA 2 > 2,5 3 

IDA 3 1,3 – 2,5 2 

IDA 4 < 1,3 1 

(*) Za kategoriju IDA 1 nema definiranih preporuka 

Tablica 4. 

Količina vanjskog zraka po nazočnoj osobi (m³/h, osoba) 

Klasifikacija 

Prostori sa zabranom pušenja 

Prostori u kojima borave i pušači 

Vrijednosti Uobičajeno Vrijednosti Uobičajeno 

IDA 1 > 54 72 > 108 144 

IDA 2 36-54 45 72-108 90 

IDA 3 22-36 29 43-72 58 

IDA 4 < 22 18 < 43 36 

čestica u zraku su promjera manjeg od 1 

µm. ME vrijednost za fine filtre deklarirane 

klase F7 (EU7) iznosi minimalno 35% (uz 

prosječnu propisanu vrijednost odvajanja 

80 do 90%). Norma zasigurno predstavlja 

korak naprijed u osiguranju boljih uvjeta 

okoliša zatvorenih prostora. 

Preporučene minimalne klase filtara u 

filtarskim sekcijama prema normi HRN EN 

779:2012 (Tablica 5 i 6). 

Tablica 5. 

Kategorija vanjskog 

Kategorija unutarnjeg zraka 

zraka 

IDA 1 (visoka) IDA 2 (srednja) IDA 3 (promjenjiva) IDA 4 (niska) 

ODA 1 (čisti zrak) F9 (EU9) F8 (EU8) F7 (EU7) F5 (EU5) 

ODA 2 

(zrak s povišenom F7 (EU7)+F9 (EU9) F6 (EU6)+F8 (EU8) F5 (EU5)+F7 (EU7) F5 (EU5)+F6 (EU6) 

prašinom) 

ODA 3 

(zrak s visokom 

F7 (EU7)+GF*+F9 (EU9) F7 (EU7)+GF*+F9 (EU9) 

koncentracijom prašina i 

F5 (EU5)+F7 (EU7) F5(EU5)+F6(EU6) 

ostalih štetnih tvari) 

(*) GF = plinski (ugljični) filtri i/ili kemijski filtri 


Tablica 6. 

ADSE vrijednost za filtere 

Postotak zadržavanja čestica 

EU klasa 

(Atmospheric Dust Spot Efficiency) 

filtera 

Vrijednost 

veća ili jednaka od 

Vrijednost 

manja od 

Vrijednost 

veća ili jednaka od 

Vrijednost 

manja od 

EU1 65% 

Filtari klase EU1 do EU4 

EU2 65% 80% 

se klasificiraju prema postotku 

EU3 80% 90% 

zadržavanja čestica 

EU4 90% 

EU5 

40% 60% 

EU6 60% 80% 

EU7 Filtri klase povrh EU4 se klasificiraju 

80% 90% 

EU8 prema ADSE vrijednosti 

90% 95% 

EU9 

(HEPA) 

95% 

Ultra-fini filtri se ispituju prema normi „Eurovent 4/4“ („Sodium flame“ postupak) 

EU12 99.97% 99.99% 

EU13 99.99% 99.999% 

EU14 99.999% 


Pozitivne promjene u graditeljstvu i poticaj 

izgradnje energetski učinkovitih objekata, 

imaju za posljedicu i promjene u kvaliteti 

unutarnjeg zraka u boravišnim i radnim 

prostorima. Iako energetski učinkoviti, 

objekti s nepravilno reguliranim brojem 

satnih ventilacijskih izmjena mogu imati 

za posljedicu višu koncentraciju CO2 u 

zraku boravišnih prostora. Sve postojeće 

norme iz područja provjetravanja polaze 

od pretpostavke potrebe za ventilacijom 

kako bi se zagađivanje prostora svelo na 

minimum, odnosno na nivo na kojem 

je isto prihvatljivo. Novija ispitivanja 

pokazala su da na osjetnu kvalitetu zraka 

jako utječe temperatura i vlažnost zraka. 

Daje se prednost hladnijem i sušem 

zraku. Pretpostavlja se da umjereno niska 

vlažnost i temperatura u donjem dijelu 

područja termičke neutralnosti cijelog 

tijela poboljšava ne samo osjetnu kvalitetu 

zraka već također reducira potrebni učinak 

provjetravanja. Kontinuirano održavanje 

optimalne temperature (18° do 21°C) i 

vlažnosti (35 do 50%) zraka unutarnjih 

prostorija može djelovati pogodno i u smislu 

prevencije respiratornih infekcija. 

Radi svih navedenih razloga i održavanja 

optimalne kvalitete zraka unutarnjih 

prostorija, potrebno je educirati 

menadžment i same korisnike, posebno 

u ustanovama od javnozdravstvenog 

značaja (predškolske i školske ustanove, 

ustanove za starije i nemoćne i slčno) o 

važnosti nezavisne provjere ventilacije i 

svih parametara mikroklime od strane 

educiranih i ovlaštenih stručnjaka. 

Laboratorij za zrak, buku i ostale 

mikroklimatske uvjete Nastavnog zavoda 

za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ 

jedini je laboratorij među zavodima za 

javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj, koji 

unutar registrirane djelatnosti posjeduje 

odgovarajuća ovlaštenja MZOIP i MINGO 

za poslove stručnih pregleda, kontrola, 

uzorkovanja i mjerenja kvalitete vanjskog 

i unutarnjeg zraka (radnih i boravišnih 

prostora) kroz određivanje fizikalnih i 

kemijskih, mikrobioloških i aerobioloških 

parametara kvalitete zraka. 


NOVOSTI 

Svjetski dan ljekarnika 

Diljem svijeta obilježava se Svjetski dan ljekarnika (25. rujna 2015. godine) 

Ljekarnik - Vaš partner u zdravlju 

• Tema obilježavanja Svjetskog dana ljekarnika u 2015. godini je “Ljekarnik- Vaš partner u zdravlju”. 

Ova tema je odabrana kako bi se naglasilo neizmjerno povjerenje i suradnja na relaciji ljekarnikpacijent 

i ljekarnik-ostali zdravstveni djelatnici! 

• Svaki dan je tri milijuna ljekarnika i farmaceutskih znanstvenika diljem svijeta prisutno kao partner 

pacijentima, drugim zdravstvenim djelatnicima i znanstvenicima! 

• Povodom Svjetskog dana ljekarnika, Hrvatsko farmaceutsko društvo poziva sve građane da podijele 

svoje pozitivne dojmove o ljekarniku kao partneru u zdravlju na društvenim mrežama korištenjem 

hashtaga #partneruzdravlju (fotografija sa svojim ljekarnicima u lokalnoj zajednici, primjeri kako su 

Vam ljekarnici pomogli, riječi pohvale ili podrške za magistre farmacije u svom okruženju, primjeri 

pozitivne suradnje i partnerstva svih zdravstvenih djelatnika u timu koji skrbe o Vašem zdravlju, i 

dr.). 

Na dan osnutka FIP-a, Međunarodne farmaceutske federacije, 25. rujna, obilježava se Svjetski dan 

ljekarnika, koji promiče izvrsnost i doprinos ljekarničke struke zdravlju i zajednici. Ovogodišnji 

Svjetski dan ljekarnika, peti po redu, izvrsna je prigoda da sve članice Međunarodne farmaceutske 

federacije (132 diljem svijeta, koje okupljaju preko 3 milijuna ljekarnika), uključujući i Hrvatsko 

farmaceutsko društvo, naglase svim relevantnim institucijama, medijima, drugim profesijama i široj 

javnosti, utjecaj i važnost ljekarničke struke u poboljšanju zdravlja! 

Tema obilježavanja Svjetskog dana ljekarnika u 2015. godini je “Ljekarnik- Vaš partner u zdravlju”. 

Ova tema je odabrana kako bi se naglasilo neizmjerno povjerenje i suradnja na relaciji ljekarnikpacijent 

i ljekarnik-ostali zdravstveni djelatnici! Lijekovi su sastavni dio ljekarničke ekspertize i 

struke, a ljekarnik je ključan zdravstveni djelatnik za odgovornu i racionalnu primjenu lijekova unutar 

zajednice i zdravstvenog sustava, uz partnerstvo sa ostalim zdravstvenim stručnjacima i pacijentima. 

Tema partnerstva u zdravlju, kao ključni pristup FIP-a, je vrlo važna i nadležnim vladajućim 


institucijama i regulatorima, 

podsjećajući ih kako su 

ljekarnici također pružatelji 

rješenja i zdravstvenih usluga 

unutar zajednice. 

Ljekarnička struka diljem 

svijeta jasno ukazuje na potrebe 

višesmjernog partnerstva u 

suvremenom zdravstvu, kako 

bi se što uspješnije suočili s 

izazovima koji prijete zdravlju zajednice i blagostanju pojedinca, od pojave krivotvorenih lijekova do 

rezistencije na antibiotike i probleme zlorabe lijekova. Partnerstvo u zdravlju istovremeno pokriva 

temu samoskrbi i samoliječenja, ali i sve elemente stručne nabavke i skladištenja lijekova, te važnu 

uzajamnu povezanost s industrijom, istraživanjem i razvojem lijekova, te bolničkim okruženjem, 

izjavila je predsjednica FIP-a dr. Carmen Peña. Partnerstvo koje uključuje ljekarnika jamči najbolju i 

najsigurniju kvalitetu zdravstvene skrbi - za sve! 

Partnerstvo je ujedno i važna sastavnica FIP-ovog etičkog kodeksa i prisege za ljekarnike. Koncept 

interdisciplinarnog partnerstva u zdravstvu ujedno je sveprisutan u kontinuiranom učenju 

zdravstvenih stručnjaka i nezamjenjivoj kolaborativnoj praksi na dobrobit zdravlja pacijenata, što je i 

supotpisano od više zdravstvenih struka u okviru World Health Professions Alliance-a. 

“Uspješna partnerstva temelje se na dijeljenim vizijama; u podjeli ciljeva, predanosti i obveza, ključnih 

vještina, međuovisnog odnosa i sposobnosti da se komunikacijom prevladavaju značajne prepreke! 

Svaki su dan tri milijuna ljekarnika i farmaceutskih znanstvenika diljem svijeta prisutni kao partneri 

pacijentima, drugim zdravstvenim djelatnicima i znanstvenicima! Ljekarnici su sve ove elemente 

uspješnog partnerstva primijenili u praksi vođeni vizijom unaprijeđenog boljeg zdravlja!”, rekao je 

izvršni direktor FIP-a i glavni tajnik Luc Besançon! 


NOVOSTI 

Republika Hrvatska potpisala MEDICRIME konvenciju 

Republika Hrvatska je dana 3. rujna 2015. godine potpisala MEDICRIME konvenciju 

kojom se prvi put na međunarodnoj razini krivotvorenje lijekova i medicinskih 

proizvoda, kao i njihova proizvodnja i stavljanje na tržište bez potrebnog odobrenja 

ili usklađenosti sa sigurnosnim zahtjevima, definiraju kao kaznena djela. 

MEDICRIME konvencija za borbu protiv krivotvorenih lijekova i medicinskih 

proizvoda, u čijoj su izradi sudjelovali predstavnici HALMED-a, usvojena je od strane 

Odbora ministara Vijeća Europe 9. prosinca 2010. godine. Konvenciju su do sada 

potpisale 24, a ratificirale četiri države, no još nije stupila na snagu, s obzirom na to 

da je za stupanje na snagu potrebno minimalno pet ratifikacija. 

HALMED je bio iznimno angažiran oko potpisivanja navedene konvencije te će i 

ubuduće nastaviti intenzivno surađivati sa svim hrvatskim i europskim nadležnim 

institucijama u cilju sprečavanja prometa krivotvorenim lijekovima i medicinskim 

proizvodima. 

Navedena konvencija prvi je međunarodni instrument kaznenog prava koji obvezuje 

države članice Vijeća Europe da inkriminiraju proizvodnju krivotvorenih lijekova 

i medicinskih proizvoda, opskrbu, ponudu i promet krivotvorenim lijekovima i 

medicinskim proizvodima, krivotvorenje dokumenata te proizvodnju, opskrbu i 

stavljanje na tržište lijekova i medicinskih proizvoda bez potrebnih odobrenja ili 

usklađenosti sa zahtjevima. 


Uskoro svi podaci o pacijentu na eKartonu 

Nakon što su u zdravstveni sustav 2011. godine uvedeni eRecepti i eUputnice 

za laboratorijske usluge, uskoro bi trebalo početi uvođenje eKartona, koji će na 

jednom mjestu objediniti podatke o zdravstvenom stanju pacijenata iz kartona 

u ordinacijama obiteljskih liječnika, kao i podatke u bolničkim informacijskim 

sustavima, ljekarnama i laboratorijima. 

Projekt priprema Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) u suradnji s 

tvrtkom Ericsson Nikola Tesla. Po njegovu završetku pacijenti više neće morati ići 

od ordinacije do ordinacije s fasciklima punim medicinske dokumentacije, već će 

svi njihovi podaci o ranijem liječenju, podaci iz eRecepta i eUputnice, izvješća o 

bolovanju i ostali podaci biti pohranjeni na jednom mjestu. 

Uvođenje eKartona počet će u Karlovcu provedbom pilot-projekta u kojem će 

liječnicima obiteljske medicine biti omogućen pristup objedinjenim podacima za dio 

njihovih pacijenata, a nakon toga u proces će se uključiti i karlovačka Opća bolnica, 

kažu u HZZO-u. 


STRUČNI SKUPOVI 

Listopad 2015. 

Treći hrvatski simpozij o dojenju – Dojenje: 

temelj zdravih navika 

Hrvatska udruga IBCLC savjetnica za dojenje 

Zagreb, 01.10.2015. 

25 godina angiološkog odjela KBC Sestre 

milosrdnice (1. hrvatski vaskularni dan) 

Hrvatsko kardiološko društvo, KBC „Sestre 

milosrdnice“ 

Zagreb, 01.10.2015. 

Uloga liječnika obiteljske medicine u ranom 

otkrivanju slušnih i govornih poremećaja 

KOHOM 

Rijeka, 01.10.2015. 

Hospital days 2015 

IN2 

Zagreb, 01.-02.10.2015. 

24th Congress of the European Association of 

Tissue Banks, EATB 2015 

European Association of Tissue Banks 

Split, 01.-03.10.2015. 

1. Hrvatski kongres HD za imunologiju sluznice 

HLZ-a s međ.sud. 

HD za imunologiju sluznice HLZ-a 

Opatija, 01.-03.10.2015. 

Trening radnika izvanbolničke hitne medicinske 

službe za doktore medicine 

Zavod za hitnu medicinu Sisačko-moslavačke 

županije 

Sisak, 01.-03.10.2015. 

7. hrvatski endokrinološki kongres 

HLZ, Hrvatsko endokrinološko društvo 

Lovran, 01.-04.10.2015. 

1. hrvatski kongres putničke, tropske, 

migracijske medicine i HIV infekcije s međ. 

sud. 

HD za putničku, tropsku i migracijsku 

medicinu HLZ-a 

Dubrovnik, 01.-04.10.2015. 

7. kongres Hrvatskog gastroenterološkog 

društva 

Hrvatsko gastroenterološko društvo 


PIN 2015 – psihijatrija, interna, neurologija 

za liječnike obiteljske medicine 

Neuronet – udruga za istraživanje neuroloških 

bolesti i pomoći neurološkim bolesnicima 


XV. Kongres Hrvatskog društva obiteljskih 

doktora 

HD obiteljskih doktora HLZ-a 

Vodice, 02.-04.10.2015. 

Kongres Hrvatskog društva za 

endokrinologiju i dijabetologiju 

HLZ, Hrvatsko endokrinološko društvo 

Baška, otok Krk, 02.-04.10.2015. 

Jedan bolesnik, različiti pogledi, isti cilj 

Krka-farma d.o.o. Zagreb 

Našice, 06.10.2015. 

Nova Gradiška, 14.10.2015. 

Požega, 15.10.2015. 

Đakovo, 22.10.2015. 

7. hrvatski kongres dječje kirurgije s međ. 

sud. 

HLZ, HD za dječju kirurgiju 

Osijek, 07.-10.10.2015. 


6. međunarodni kongres Hrvatskoga društva 

za dentalnu implantologiju 

HLZ, HD za dentalnu implantologiju 

Vodice, 08.-10.10.2015. 

37. skup preventivne i socijalne pedijatrije 

HD za preventivnu i socijalnu pedijatriju 

HLZ-a 

Varaždin, 09.-11.10.2015. 

4th Dubrovnik Cardiology Highhlights an 

ESC Update Programme in Cardiology 

Hrvatsko kardiološko društvo 

Dubrovnik, 10.-13.10.2015. 

Lijekovi i … Šećerna bolest – 

javnozdravstveni izazov 

ZJZ „Dr. Andrija Štampar“ 

Zagreb, 14.10.2015. 

Sindrom iritabilnog crijeva: Od proljeva do 

opstipacije – dijagnostika, diferencijalna 

dijagnostika i liječenje 

MEF Sveučilišta u Zagrebu, KB „Sveti Duh“ 

Zagreb, 17.10.2015. 

Minimalno invazivne tehnike u liječenju kronične 

boli 

HLZ, HD za regionalnu anesteziju i analgeziju 

Biograd n/m, 17.10.2015. 

Suvremena saznanja o laktaciji i dojenju 2015. 

MEF Sveučilišta u Splitu 

Split, 21.-24.10.2015. 

S.I.S. European Congress on Breath Diseases and 

6-th Congress of the Croatian Senologic Society 

HLZ, Hrvatsko senološko društvo 

Opatija, 22.-25.10.2015. 

Gerontološki simpozij “Zdravstveni prioriteti u brizi za osobe starije životne dobi”, 

5. listopada, Opatija 

Odjel socijalne medicine Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko - goranske županije u suradnji 

s Centrom za zdravstvenu gerontologiju - Referentnim centrom Ministarstva zdravlja RH, pod visokim 

pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja RH i Grada Rijeke organizira gerontološki simpozij “Zdravstveni 

prioriteti u brizi za osobe starije životne dobi”. Simpozij će se održati 5. listopada 2015. godine 

(ponedjeljak) u “Grand Hotelu 4 opatijska cvijeta” u Opatiji. 

Na simpoziju će se održati tridesetak izlaganja kroz dvije paralelne sekcije, na kojima će pozvani predavači, 

stručnjaci za zdravlje starijih osoba iz cijele Hrvatske, sudionicima predstaviti najvažnije zdravstvene 

i socijalne probleme te zdravstvene prioritete za unapređenje zdravlja i kvalitete života osoba treće 

životne dobi. Simpozij će biti bodovan prema pravilima Hrvatske liječničke komore, Hrvatske komore 

medicinskih sestara, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Hrvatske liječničke komore. 

Kotizacija za sudjelovanje na simpoziju iznosi 250,00 kuna, za studente 50,00 kuna, a obuhvaća radne 

materijale, kavu i ručak. Detaljne informacije vezane uz simpozij, prijave i program možete pronaći na 

internetskoj stranici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko - goranske županije www.zzjzpgz.hr. 


NAJAVE 

Poslovni dnevnik organizira jednodnevni kongres: Budućnost 

zdravstvene industrije s ciljem promoviranja uspješnih poslovnih 

inicijativa u ovom rastućem sektoru 

Sektor zdravstva, proizvoda i usluga vezanih 

za pružanje zdravstvenih usluga jedan je 

od najbrže rastućih segmenata globalnog 

gospodarstva. Prema analizi velike američke 

investicijske kuće Bain Capital upravo je 

taj sektor bio investicijski najaktivniji dio 

svjetske ekonomije u 2011. i 2012. godini. U 

većini razvijenih zemalja zapadnog svijeta 

na zdravstvene usluge se troši više od 10 

posto bruto nacionalnog proizvoda, a zbog 

strukturalnih promjena izazvanih starenjem 

generacija ‘baby boomera’, razvoja inovativnih 

tehnoloških rješenja i općenitog produljenja 

životnog vijeka ljudi, ti troškovi u budućnosti će 

nastaviti rasti značajnim tempom. 

Budućnost zdravstvene industrije je 

jednodnevni kongres tematski posvećen: 

• reformi hrvatskog zdravstvenog sustava, 

jačanju privatnog sektora i to od osiguranja do 

zdravstvenih ustanova 

• promociji novih revolucionarnih tehnologija 

u zdravstvu, koje ne samo da omogućuju veću 

izlječivost letalnih i kroničnih bolesti, već 

uvelike utječu i na optimizaciju i smanjenje 

operativnih troškova poslovanja 

• novostima s polja dijabetesa, alergija, 

infektologije i kardiologije, što će pak biti 

predstavljeno sudionicima kongresa kroz četiri 

stručne prezentacije vrhunskih specijalista. 

Organizacijom kongresa, Poslovni dnevnik želi 

potaknuti javnu raspravu o mjerama nužnim 

za stvaranje održivog zdravstvenog sustava u 

Hrvatskoj, ali i promovirati sve uspješne mjere 

i poslovne inicijative koje se u tom sektoru već 

provode. Uz to, želja je i prezentirati novosti i 

trendove u svijetu medicine. Stoga, ovaj kongres 

je mjesto okupljanja svih bitnih sudionika u 

domaćem sektoru zdravstva, od kreatora javnih 

politika, preko predstavnika stručnih asocijacija 

do medicinskih i farmaceutskih kompanija 

te ostalih tvrtki i poduzetnika koji posluju na 

tržištu zdravstvenih usluga i proizvoda. 



Svakog drugog mjeseca na Vašoj e-mail adresi! 

Prijavite se na 

info@optimamedia.hr 

još danas!

e-farmacia | broj 1.

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?