organski-svijet

Želimo Vam uspješnu sezonuneka 

vam lijepo raste!

Organski svijet 

ČASOPIS ZA PRIRODNI VRT, 

ZDRAV DOM I BOLJE SUTRA. 

VISOKE GREDICE 

Mikoriza 

Priprema sadnica 

Balkonski vrt 

Njega orhideja

Br. 1/2017 

Uvod 

D 

ragi čitatelji i sukreatori održivijeg svijeta, 

prije svega želimo vam zahvaliti na iskazanom 

interesu za ove važne teme i na volji za 

učenje i širenje svojih znanja kao ulaganja u 

zdravije i bolje sutra. 

Razmišljajući kako pomoći ovom svijetu 

shvatili smo da to najbolje možemo učiniti 

putem kvalitetnih informacija. Iz toga smo 

razloga okupili vrtlare sa znanjem i velikim 

iskustvom koji vam putem ovoga časopisa 

velikodušno prenose vrijedne informacije 

kako bi vam olakšali vaše vrtlarske izazove. 

Početni uspjeh vrlo je važan u organskom 

vrtlarenju, a vrtlarenje je jedan od najboljih 

načina pomaganja našem lijepom planetu. 

Ako možete uzgojiti svoju hranu i znati što 

jedete, onda ste pravi sretnici. Buntovnost 

modernog vremena vjerojatno ćemo tražiti u 

miru i prostranim vrtovima kao odgovor na 

sve veća zagađenja hrane i naše zemlje. 

Poučite svoju djecu, potaknite prijatelje i rodbinu, 

proširite svoja znanja jer zajedno, zasigurno, 

ovaj svijet možemo učiniti predivnim 

mjestom. 

Zato vam, dragi prijatelji i vrtlari, želimo puno 

strpljenja i ljubavi za sve vaše biljke te puno 

uspjeha u vašim vrtlarskim avanturama. 

Vaš HomeOgarden tim :)

Br. 1/2017 

Sadržaj 

Sadržaj 

Planiranje 

vrta 

Str.2 

Priprema zemlje 

u vrtu 

Str.4 

Sijanje i priprema 

vlastitih 

sadnica 

Str.7 

Visoke grede 

Str.10 

Mikoriza–čudo 

prirode 

Str.12 

Uzgoj bobičastog 

voća 

Str.14 

Zeleni organski 

travnjak 

Str.15 

Kompost i 

recikliranje 

Str.18 

Volite li rajčice? 

Str.19 

Homeopatija 

za biljke 

Str.22 

Zasadite začinsku 

oazu na balkonu 

Str.24 

Balkonski vrt 

Moje iskustvo 

Str.26 

Biljke koje 

pročišćavaju 

zrak i podižu 

energiju prostora 

Str.28 

Uzgoj i njega 

orhideja 

Str.30 

Kvaliteta zraka 

Važan činitelj 

našeg zdravlja 

Str.31

Br. 1/2017 Str. 1 

Kategorija: Vrt 

Prilikom planiranja uzmite u obzir 

da postoje dobri i loši susjedi na 

vrtu. Neke vrste međusobno potiču 

rast, štite se od nametnika i bolesti 

(npr. luk i mrkva međusobno svojim 

mirisom tjeraju nametnike).

Br. 1/2017 Str. 2 


Planiranje vrta 

Vizija vrta započinje u vrijeme dok još priroda miruje, u očekivanju proljeća. Tada je idealno vrijeme da se 

dobro pripremite za vrtlarsku sezonu i sve svoje ideje i želje pretočite u plan vrta. 

Zašto planirati vrt? 

Planiranjem vrta možete uskladiti želje s postojećom 

površinom i uvjetima za uzgoj, a na temelju plana 

možete napraviti realan popis za nabavu sjemenja i 

sadnica. Također, ne sije se cijeli vrt odjednom jer se 

neke vrste siju već u ožujku (grašak, salata…), a neke 

tek početkom svibnja (tikve, grah…). 

Kako napraviti plan vrta? 

Vrt kreirajte prema svojim željama i potrebama. Za 

početak je potrebno napraviti popis vrsta koje želite 

sijati, kao i u kojim količinama biste ih htjeli uzgojiti 

(npr: 20 sadnica paprike, 10 sadnica rajčice, 40 glavica 

zelja.). Prema željenim količinama kasnije ćete predvidjeti 

potreban prostor u vrtu i potrebnu količinu 

sjemenja. Na popis svakako dodajte korisno bilje koje 

povoljno djeluje na cijeli biosustav, poput kadifica i 

nevena koji tjeraju štetne nematode iz tla. Poželjno je i 

začinsko i ljekovito bilje koje djeluje povoljno na 

zdravlje biljaka i pridonosi biološkoj ravnoteži u vrtu. 

Cvijeće nije tu samo radi svog izgleda i mirisa. Ono 

privlači korisne kukce u vrt (npr. gaillardia privlači 

bubamare, makovi osolike muhe, uresnica i borač 

pčele…), a neke vrste obogaćuju tlo dušikom (npr. 

vučika). 

Za cvijeće i začinsko bilje ne trebate zasebne 

gredice, već ih možete posaditi na rubovima gredica i 

u kombinaciji s povrćem. 

Kako biste dobro uskladili vrste i prostor, najbolje je po 

završetku popisa napraviti shemu vrta. Skicirajte gredice 

na papir ili u nekom računalnom programu te ih 

počnite popunjavati povrćem i cvijećem sa svog 

popisa. Idealna je širina gredica 80 - 100 cm, kako biste 

s obje strane mogli rukama dohvatiti sredinu, a idealni 

položaj sjever-jug. Tako će sve gredice dobiti podjednaku 

količinu sunca tijekom dana. Prilikom kombiniranja 

bilja po predviđenim gredicama važno je paziti na 

plodored. Uzmite u obzir cijele obitelji biljaka jer 

većina biljaka iz iste obitelji ima iste nametnike i bolesti. 

Npr. kupusnjače, u koje pripadaju kelj, kupus, gorušica, 

rotkvica i brokula, napadaju kupusna stjenica i 

kupusni buhač, dok pomoćnice, u koje pripadaju 

rajčica, paprika, krumpir, napadaju krumpirove zlatice i 

plamenjača… 

Naš savjet: 

Ne ponavljati biljke na istom 

mjestu na kojemu su rasle prošle 

godine! To vrijedi za sve vrste osim 

rajčica koje najbolje uspijevaju na 

istom mjestu svake godine. 

Ako je na nekoj gredici prošle godine rasla brokula, 

ovogodišnja promjena nije kelj, nego npr. mrkva i luk ili 

grah. To nije bitno samo s aspekta bolesti i nametnika 

koji mogu prezimiti u tlu, već i zbog iscrpljivanja tla.

Br. 1/2017 Str. 3 


Različite vrste imaju različite potrebe za hranjivima 

koje crpe iz zemlje pa ćete rotacijom biljaka po vrtu 

onemogućiti potpuno iscrpljivanje određenih elemenata 

na nekim mjestima, dok su vam druga područja 

neiskorištena. Imajte na umu da mahunarke obogaćuju 

tlo dušikom. 

Prilikom planiranja uzmite u obzir da postoje dobri i 

loši susjedi na vrtu. Neke vrste međusobno potiču rast, 

štite se od nametnika i bolesti (npr. luk i mrkva međusobno 

svojim mirisom tjeraju nametnike). Također, 

postoje kombinacije u kojima biljke međusobno usporavaju 

ili onemogućuju rast. Postoje različite, međusobno 

kontradiktorne, tabele dobrih i loših susjeda – 

zato slijedite osnovno pravilo: nikad na jednoj gredici 

ne kombinirate biljke iz iste obitelji. Također, uzmite u 

obzir veličinu i rast biljke pa ih kombinirajte kako biste 

dobili dovoljno prostora za obje na gredici (npr. luk 

zauzima prostor pod zemljom i odlično se slaže sa 

salatom koja treba više prostora iznad tla). Ne zaboravite 

zaštitu od vjetra i visoke biljke koje rade sjenu jer 

je važno da u sjeni završe upravo one biljke kojima to 

odgovara. 

Dobro je znati 

Uzmite pritom u obzir strane svijeta – sa sjeverne 

strane nikad ne sja sunce pa se najviše biljke, 

poput suncokreta, sade upravo na sjevernu stranu 

kako bi najmanje zasjenjivale ostatak vrta. One su 

istovremeno štit od hladnijeg sjevernog vjetra 

Napraviti dobar plan, koji će zadovoljavati sve uvjete, 

nije lako jer sve ovisi i o tome kakva će biti klimatska 

godina, kakvo je tlo, koje sve biljke skupa rastu… Pravila 

nisu tu da bismo ih se slijepo držali. Uzmite ih kao 

smjernice koje pomažu kod kreiranja vašeg vrta, a sve 

ostalo dolazi s iskustvom. 

Isprobavajte, promatrajte i učite od prirode, slušajte 

srce i uživajte u svom vrtu uzgajajući vlastitu zdravu 

organsku hranu. Tim procesom „uzgajate“ i sami 

sebe. 

Autor teksta: Silvija Kolar-Fodor zaljubljenica je u prirodu i edukatorica o biovrtlarenju u sklopu udruge 

„Biovrt – u skladu s prirodom“. Njezine vrtlarske savjete i iskustva možete čitati na www.biovrt.com

Br. 1/2017 Str. 4 


Priprema zemlje 

u vrtu 

Zemlja je kompleksna tvar koja se sastoji od malih i velikih čestica kamena, organskih ostataka biljaka i životinja 

te bakterija. U vrtu je vrlo važno da je zemlja zdrava i primjerenog sastava kako bi mogla biljkama pružati fizičku 

potporu, opskrbljivati ih vodom, zrakom i gnojivom iz rude. Ovisno o navedenom možemo razlikovati nekoliko 

vrsta zemlje, a njeno dobro poznavanje pomaže nam pri lakšoj pripremi te odabiru rješenja za poboljšanje sastava. 

Vrste zemlje/tla 

Pješčana tla 

Pješčana zemlja u našem je okruženju vrlo rijetka. 

Najčešće ju nalazimo blizu rijeka i gradova gdje je u 

prošlosti voda nanijela pijesak. Takva su tla sastavljena 

od 80 do 100 % pijeska, do 10 % ilovače i do 10 % 

gline. Organskih je sastojaka vrlo malo, siromašna je 

mikroorganizmima, a organska se tvar brzo razgrađuje. 

Od svih vrsta tla upravo su ova najprozračnija i ne 

sakupljaju mnogo vode. Nakon kiše brzo se suše i ne 

zadržavaju vodu. Biljke posađene u njima ispostavljene 

su suši te ih moramo češće i više zalijevati. 

Ilovasta tla 

Ilovasta tla – su u vrtu najpoželjnija temeljna tla. Teža 

su i hladna, a kada su vlažna, vrlo su ljepljiva. Potpuno 

obrnuto događa se u suši: tada su tvrda i zbijena. 

Pogodna su za sadnju i uzgoj većine vrtnih biljaka i 

plodova. Sastavljena su od 25 do 50 % pijeska, od 30 

do 50 % ilovača i od 10 do 30 % gline. Relativno 

dobro zadržavaju vodu te im kraća suša ne predstavlja 

preveliki problem. Voda kroz tlo prolazi sporo i biljke 

dulje opskrbljuje vlagom. 

Pri duljim padavinama voda ne zaostaje, a bogata je 

organskom osnovom i mikroorganizmima. Kombinacija 

ilovastih i pješčanih tla daje najbolju kombinaciju. 

Glinena tla 

Glinena tla vrlo dobro zadržavaju vodu, ali nisu prozračna. 

Teška su i zbita i vrlo se sporo griju. Sastavljena 

su od 50 do 100 % gline, do 40 % ilovače i do 40 % 

pijeska. Obrada je takve zemlje teška jer je supstrat 

ljepljiv što onemogućava rad s alatom. Dobro zadržavaju 

vodu i često su poplavljena, tj. voda često ostaje 

na površini i nekoliko dana nakon kiše. Kod veće suše 

tla su zbita i sužavaju se te se javljaju pukotine i grude. 

Svrstavaju se u kisela tla. 

Kamenita tla 

Kamenita tla su blijeda tla i sadrže velik udio kamenja i 

kremena. Zbog velikih dijelova voda se brzo odvaja i 

ispušta te se hranjive osnove brzo gube. Biljke s 

dubokim korijenjem nisu pogodne za sadnju u takvoj 

zemlji. Zbog velike količine vapnenca pripadaju u 

lužnata tla. 

Tresetna tla 

Treset je prepoznatljivo tamnosmeđe, sive ili crne boje 

i gljivaste strukture. Zemlja sadrži puno razgrađenih 

organskih tvari, ali je siromašna hranjivim tvarima. Vrlo 

slabo zadržava vlagu. Svrstavaju se u kisela tla.

Br. 1/2017 Str. 5 


Prepoznavanje i utvrđivanje vrste tla 

Vrstu tla i zemlje najbrže možemo odrediti testiranjem 

u vrijeme kada tlo nije premokro ili presuho. Uzmemo 

šaku zemlje te ju rukama oblikujemo u kuglu. Na 

pogled ocijenimo veličinu, sastav i boju prstiju. 

PJEŠČANA TLA teško se oblikuju u kuglicu, grublja 

su i zrnata, a boja je smeđa ili sivkasta. 

ILOVASTA TLA su ljepljiva i vrlo lako ih oblikujemo. 

Lijepo mijenju oblik na stisak. Svijetlosmeđe 

su boje. 

GLINENA TLA su vrlo ljepljiva i masna. Lako se 

oblikuju, a pri dodatnom stiskanju djeluju svilenkasto 

glatko. Svijetlosmeđe su ili sive boje. 

KAMENITA TLA imaju velike dijelove kamena, 

prhka su i svijetlosmeđe su boje. U kuglicu ih 

teško oblikujemo jer se raspadaju. 

TRESETNA TLA se lako oblikuju, vlažna su i 

mekana, skoro pahuljasta. Tlo je smeđe ili crne 

boje. 

Drugi način određivanje vrste tla je test sedimentacijskom 

analizom za koju trebamo vodu i veću prozirnu 

čašu. Postupak je sljedeći: 

Pri tome je postupak: 

1. Uzmemo 1 dl zemlje iz vrta; na više mjesta po malo 

tako da dobijemo prosječan uzorak koji istresemo u 

veću prozirnu čašu. 

2. U čašu dodamo 4 dl vode, zatvorimo i dobro 

protresemo da se zemlja posve pomiješa s vodom. 

3. Čašu ostavimo stajati 24 sata da se izluče određene 

frakcije zemlje. 

4. Ovisno o debljini pojedine frakcije ocijenimo njihov 

udio. Pijesak se odvaja na dno, ilovača je u sredini, a 

glina na vrhu. Organski dijelovi obično plivaju na vrhu. 

Postotak pojedinih frakcija pokazuje koji je tip zemlje: 

Postotak pojedinih frakcija pokazuje koji je tip zemlje: 

PJEŠČANA TLA: 

80–100 % pijeska, 0–10 % ilovače, 0–10 % gline; 

ILOVASTA TLA: 

25-50 % pijeska, 30–50 % ilovače, 10–30 % gline; 

GLINENA TLA: 

0–40 % pijeska, 0-40 % ilovače, 50–100 % gline. 

Pored te analize preporuka je da se izmjeri kiselost i 

lužnatost tla jer upravo to utječe na dostupnost hranjivih 

tvari u zemlji. U svim vrtnim centrima može se 

kupiti uređaj za mjerenje ph vrijednosti tla ili test s 

listićima u boji. 

U čašu ulijemo 1dl destilirane vode i dodamo malo 

zemlje. Otopinu dobro rastopimo i umočimo listić u 

boji. Nakon kratkog vremena listić promijeni boju koja 

po skali pokazuje određenu ph vrijednost. Vrijednost 

ph između 0 i 6,9 znači da je tlo kiselo, ph 7 znači da je 

tlo neutralno, a vrijednost od 7,1 do 14 pokazuje 

lužnato tlo. Za uzgoj biljaka i plodova najbolje je imati 

ph između 6 i 7,5. Sve izvan tih vrijednosti smanjuje 

vitalnost zemlje. Na osnovu kiselosti tla odlučujemo o 

načinima poboljšanja tla.

Br. 1/2017 Str. 6 


NAČINI POBOLJŠAVANJA TLA 

Kako bismo poboljšali rodnost i vitalnost tla, olakšali obradu te dobili dobar i zdrav proizvod, moramo paziti 

na ph zemlje. 

Kako bi poboljšali pješčano tlo, dobro je dodati kompost, glinu i ilovaču kako bi se omogućilo duže zadržavanje 

vode i kako bi se tlo obogatilo organskom osnovom. Odlično je i korištenje organskih gnojiva i u sušnom razdoblju 

dobro zalijevanje. Preporučujemo i korištenje lišća i slame kako bismo spriječili isušivanje i obogatili tlo 

organskim tvarima. Pri kraju sezone tla oremo. Kokosova vlakna pokazala su se iznimno korisna u poboljšanju ph 

zemlje. Kokosova vlakna neutraliziraju ph, dobro zadržavaju vlagu i poboljšavaju strukturu zemlje. 

ILOVASTA TLA su najbolja za uzgoj biljaka. Treba im dodavati organsko gnojivo i substrate ako im želimo 

poboljšati strukturu. Nakon korištenja dodataka lakša je i obrada tla. Redovito ih gnojimo kompostom i organskim 

gnojivom. Podvrgnuta su kiseljenju tla, zato im dodajemo vapnenac. Dodavanjem organskog substrata iz kokosovih 

vlakana, uvelike im poboljšavamo strukturu, normaliziramo ph, povećavamo dostupnost vode i hranjivih tvari. 

GLINENA TLA, kao prvo im moramo drenažom ili iskopavanjem kanala odvojiti višak vode. Dodatno im dodajemo 

pijesak i kompost, s čime im poboljšavamo strukturu za bolju obradu. Glinena tla su podvrgnuta kiseljenju i 

zato im dodajemo vapnenac, a najbolje rezultate daje dodavanjem organske zemlje iz kokosovih vlakana u kombinaciji 

s pijeskom. 

KAMENA TLA treba najprije očistiti od većih dijelova kamenja. Najbolje je to uraditi strojno, ali možemo i 

rukama. Dodajemo ih u kompost s dodatkom organskog gnojiva, slame i lišća. Dodatkom organske zemlje iz 

kokosovih vlakana lužnati ph se normalizira, a struktura uvelike poboljšava. Potreba po zalijevanju je osjetno 

smanjena, ph je nakon nekog vremena optimalan, a dostupnost hranjivih tvari za bilje je uvećana. 

Kod TRESETNOG TLA moramo paziti na odvajanje viška vode i poboljšanje strukture. Dodajemo kompost i 

pijesak. Tresetna tla uvrštavamo u kisela tla. Nakon odvajanja vode postaju vrlo rodna. Upotreba organske zemlje 

iz kokosovih vlakana u kombinaciji s pijeskom brzo povećava rodnost tla i ph, slično kao kod glinenih tala.

Br. 1/2017 Str. 7 


Sijanje i priprema 

vlastitih sadnica 

Početkom nove godine i produljenjem dana mnogi vrtlari i vrtlarice uzbudljivo iščekuju vrijeme prve sjetve. 

Vlastite presadnice nije teško uzgojiti. To je idealan način da budete neovisni od ponude na tržištu koja ne nudi 

uvijek ono što želite. Ovako točno znate što će vam narasti u vrtu, osobito ako skupljate i obnavljate domaće 

sjeme. 

Sredinom veljače možete započeti sa sjetvom paprika, 

feferona, patlidžana, peruanskih jagoda i celera, dok 

je početak ožujka pogodan za sjetvu rajčice i tomatilla 

u zatvorenom. Ove vrste porijeklom su iz toplijih predjela 

Srednje i Južne Amerike i trebaju dulje razdoblje 

vegetacije da bi počele rađati. Zato ih trebamo najprije 

uzgojiti u zatvorenom i kasnije presaditi na otvoreno. 

Ako nemate hladno klijalište ili staklenik, prozorske 

daske u vašem stambenom prostoru poslužit će svrsi, 

pa čak i ako imate radijatore. Sve što vam treba za 

sjetvu u zatvorenom je malo zemlje, posudice i sjeme. 

Odabir kvalitetne zemlje 

Preduvjet je uspješnog klijanja i rasta. Možete pomiješati 

kvalitetan kompost ili organsku zemlju s 1/3 

zemlje s krtičnjaka jer je bogata mikroorganizmima koji 

čine povoljne uvjete u zemlji za biljku. 

Posude za sjetvu 

Možete kupiti posebne teglice i posude predviđene 

baš za uzgoj presadnica napravljene od stiropora, 

plastike i kartona. Ja ipak više volim reciklirati nepotrebne 

stvari. Tako tijekom cijele godine skupljam 

čašice jogurta i vrhnja te korištene teglice. Važno je da 

posuda ima rupe na dnu kako se u zemlji ne bi zadržavala 

voda. 

Dobro je znati: 

Na dnu čašica obavezno je napraviti rupu za 

otjecanje vode da ne bi uslijed previše zalijevanja 

sjeme istrunulo ili se razvile gljivične bolesti.

Br. 1/2017 Str. 8 


S jetva 

Zemlju je potrebno napuniti do 2/3 posudice i zaliti 

prije sijanja. Nakon toga sjeme rasporedite po cijeloj 

površini i pazite da ne bude pregusto. U čašice jogurta 

idealno je staviti 2 - 4 sjemenke. Kad rasporedite 

sjeme, dodajte tanki sloj zemlje, dovoljan samo da 

prekrije sjemenke, te sve lagano utisnite prstima. Kako 

biste osigurali optimalne uvjete za nicanje, tj. povoljnu 

temperaturu i vlagu, prekrijte posudice prozirnim 

najlonom i pričvrstite ga gumicom kao nekad zimnicu. 

Ukoliko dolazi do pretjeranog nakupljanja vlage, najlon 

je potrebno s vremena na vrijeme dizati ili ga malo 

probušiti čačkalicom. Kad biljke niknu, najlon je 

potrebno potpuno maknuti. 

Računajte na različito vrijeme nicanja po vrstama – 

paprika klije i do 30 dana, rajčica najčešće 7 dana. 

Ako vam dio nije niknuo, malo prokopajte 

prstima i provjerite stanje zemlje: 

- ako je prevlažno, sjeme može strunuti 

- stavite odmah nekamo na toplije da se supstrat 

prosuši 

- ako je presuho, sjeme neće početi nicati 

- lagano zalijte supstrat 

- ako su se pojavili mali bijeli crvići u zemlji 

(ličinke šampinjonske mušice i sl.) 

- ponovite sjetvu u novi supstrat. 

Ličinke šampinjonske mušice - mali bijeli „crvići“ u 

zemlji koji uništavaju korijenje mladih presadnica. 

Pogoduje im vlažniji supstrat te je prva „crta obrane“ 

održavati gornji sloj supstrata sušim. Ako ih primijetite 

u supstratu, presadite sve u novi supstrat uz lagano 

ispiranje korijenja mlakom vodom. 

Priprema za sadnju na otvorenom 

Presadnice je potrebno postupno privikavati na 

vanjske uvjete. Svaki dan ih malo potapšajte, mašite im 

lepezom ili novinama. Time ih činite čvršćima i otpornijima. 

Osim toga, staklo filtrira štetne zrake. Zato ih je 

potrebno mjesec dana prije presadnje na otvoreno 

svaki dan malo pomalo iznositi da se priviknu na 

sunčeve zrake i ne dobiju opekline kod presađivanja 

na otvoreno. 

Presadnice se presađuju na otvoreno kad prestane 

opasnost od zadnjeg proljetnog mraza. Želim vam 

puno uspjeha s uzgojem vlastitih sadnica! 

Njega presadnica 

Presadnicama morate obavezno osigurati dovoljno 

svjetlosti i temperaturu između 16 i 20 °C. U slučaju da 

biljke nemaju dovoljno svjetlosti, počet će se izduživati 

prema izvoru svjetlosti, a previše će rasti i ukoliko je 

pretoplo. Sporiji je rast bolji od prebrzog i bujnog koji 

može rezultirati slabljenjem i polijeganjem presadnica. 

Ne pretjerujte sa zalijevanjem: bolje da je zemlja 

suša nego prevlažna jer previše vlage pogoduje 

štetnicima i bolestima. 

Problemi s bolestima i nametnicima 

Crna noga sadnica, padavičastost (Phomalingam) – 

stabljike se posuše kod površine tla, polegnu i počnu 

sušiti. Pojavljuje se na mladim biljčicama tijekom sijanja 

u zatvorenim i nedovoljno prozračnim prostorima te 

kod preguste sadnje i stalno prevlažnog supstrata. 

Autor teksta: Silvija Kolar-Fodor zaljubljenica je u 

prirodu i edukatorica o biovrtlarenju u sklopu udruge 

„Biovrt – u skladu s prirodom“. Njezine vrtlarske 

savjete i iskustva možete čitati na www.biovrt.com 

Štitasti moljci - bijele mušice koje isisavaju biljne 

sokove na poleđini listova i tako uništavaju mlade 

biljke. Čim je biljčica izduženija i slabija, to će ju 

nametnici više napadati.

Br. 1/2017 Str. 9 


Naučimo svoju djecu kako 

da sami uzgoje svoje biljke. 

Tako im dajemo nadu za 

bolju budućnost.

Br. 1/2017 Str. 10 


Visoke grede 

Visoke gredice su ograđene, izdignute površine različitih dimenzija koje omogućuju uzgoj mnogih biljnih 

kultura u kontroliranim uvjetima. Njihova visina ovisi o raspoloživom materijalu, ali i našim potrebama. 

Za izradu okvira visokih gredica mogu poslužiti prirodni 

materijali poput dasaka, greda, paleta, stare cigle, 

crijepa ili pak nekog drugog materijala kojim raspolažemo 

ili ga možemo nabaviti po pristupačnim cijenama. 

Idealno je vrijeme za izradu visokih gredica kasna 

jesen ili rano proljeće, vrijeme kada su naši vrtovi puni 

različitog bio otpada koji pomiješan sa zemljom čini 

idealan medij za uzgoj biljnih kultura. 

Prednosti visokih gredica 

Visoke gredice savršen su način uzgoja biljnih kultura 

na siromašnim i zakorovljenim tlima. U visokim gredicama 

se mogu uzgajati sve vrste povrća, cvijeća i 

začinskog bilja. Kako se brže zagrijavaju od okolnog tla, 

s uzgojem bilja može se započeti već u rano proljeće te 

se sezona može produžiti čak i u zimskim mjesecima 

ako ih zaštitimo od mraza vrtnom koprenom. Uzgoj 

biljnih kultura u visokim gredicama olakšan je pa je 

idealan za starije i bolesne osobe. 

Razgradnjom organske mase u procesu kompostiranja 

osigurava se višegodišnja plodnost. Biljke posađene u 

visoke gredice bujnije su, zdravije i zaštićenije od 

napada štetnika. Gustom sadnjom mješovitog bilja 

iskorištava se sav prostor te se zasjenjuje rast korova. 

Malčiranjem tla čuvamo ga od isušivanja pa će potrebe 

za vodom biti smanjene. Kako je tlo u visokim gredicama 

zaštićeno od gaženja, nije ga potrebno prekopavati. 

Visoke gredice mogu se postaviti i na terase i 

dvorišta. U tom ih slučaju punimo mješavinom 

zemlje, kućnog bio otpada (ostaci voća i povrća), 

komposta i kokosovih vlakana. Njihov izgled i oblik 

moguće je prilagoditi svakom prostoru. 

Kako napraviti visoku gredicu 

• Odaberite osunčano mjesto u svom vrtu na kojem 

želite smjestiti svoju visoku gredicu te pritom pazite da 

imate slobodan pristup sa svih strana radi lakše 

obrade. 

• Izmjerite i obilježite kolčićima površinu na kojoj ćete 

izraditi visoku gredicu. Neka bude okrenuta u smjeru 

sjever - jug kako bi tijekom dana dobivala podjednako 

sunčeve topline sa svih strana. Dužina visoke gredice 

ovisi o raspoloživom prostoru i količini materijala te 

nema ograničenja, ali njena širina ne bi trebala iznositi 

više od 120 cm radi lakše obrade i dostupnosti sredine 

gredice.

Br. 1/2017 Str. 11 


• Izdubite označeni prostor štihačom na dubinu od 

20-ak cm, odložite iskopanu zemlju na stranu te 

složite željeni okvir visoke gredice. 

• Na dno možete staviti pocinčanu žicu koja će štititi 

gredicu od napada voluharica. Nakon toga slažite 

organski otpad kojim raspolažete. Donji sloj, koji ste 

iskopali, prekrijte starim debljim granjem raznog 

drveća koji služi kao drenaža. Na deblje granje 

nastavite slagati tanje grančice od orezivanja voćki, 

živice i sl. Rupe popunite zemljom koju ste prethodno 

izdvojili te sve dobro sabijte kako biste osigurali 

stabilnu podlogu. Nastavite slagati slojeve lišća, 

slame, trave i stajnjaka miješajući ih sa zemljom 

(idealno je pokupiti krtičnjake s vrta koji su pročišćeni 

od korova). Sve dobro zalijte odstajalom vodom kako 

bi se popunile eventualne rupe. 

• Gornji sloj debljine 30-ak cm napunite organskom 

zemljom iz kokosovih vlakana pomiješanom s 

organskim gnojivom kako bi posađene biljke imale 

optimalne uvjete za rast i razvoj. 

• Ovako popunjene gredice potrebno je nadopunjavati 

mješavinom komposta i zemlje jer će se organska 

masa postepeno razgrađivati što će izazvati 

propadanje. 

Peletirano gnojivo za vrt i 

visoke gredice – sadrži 

mikorizu i leonardit te 

sve potrebne elemente 

za zdrav organski urod. 

Djeluje kao aktivator 

komposta! 

Ivanka Strunje, mag. ing. agroekonomike - Kreatorica 

svog "Organskog carstva" preko kojega dijeli svoja 

iskustva o potpuno organskom vrtlarenju. 

Popratite njezine "čarobne" savjete na: 

http://organskocarstvo.blogspot.hr/

Br. 1/2017 Str. 12 


Mikoriza–čudo 

prirode 

Priča o mikoriznim gljivicama toliko je suštinski zanimljiva da bi se mogla nazvati jednim od čuda prirode. 

Nešto kao bajka o životu biljaka ili čarobni svijet biljaka. Bilo kako bilo, ako još niste čuli za ovu fascinantnu 

pojavu u prirodi, danas je vaš sretan dan! 

Mikoriza su gljive koje ulaze u simbiozu s korijenom 

biljke. Simbioza je zajednica dvaju organizama od koje 

svaki ima koristi. 

Lagano zaobilaze prepreke u zemlji i koriste kiseline 

različite od korijenskih kiselina biljaka pa mogu otopiti 

hranjive tvari koje sama biljka ne može. 

Što biljka može dobiti od gljive? 

Upravo tu se događa prava čarolija. Znamo kako gljive 

umjesto korijena koriste hife. One su puno sitnije od 

korijena, ali imaju tisuće puta veću površinu. Budući 

da su uže, imaju veću kapilarnost i mogu povući vodu 

iz puno veće dubine.

Br. 1/2017 Str. 13 


Biljka pak pomaže mikorizi tako što joj šalje ugljikohidrate 

kojih ima na pretek zahvaljujući fotosintezi. 

Mikoriza svojoj biljci zauzvrat šalje razne hranjive 

tvari, minerale i opskrbljuju ju sa dodatnom vodom. 

Kada gledamo ovaj simbiotski organizam kao jedan 

rezultat ovog spoja je 4-5 puta veći korijenski doseg 

biljke, a sama biljka zbog veće količine vode i hranjiva 

bude i do dva puta razvijena nego što bi inače bila. 

Plodovi su znatno sočniji, a i biljka je zdravija i 

otpornija na vanjske stresove. 

Toliko toga još imamo za naučiti i sa svakom 

novom lekcijom iz prirode samo shvaćamo koliko 

je ona prelijepa cjelina. Neka naše poštovanje 

prema njoj raste svakim danom. Zasigurno ćemo 

svjedočiti još mnogim posebnim pričama. 

Kako mikorizu možemo dodati našim biljkama? 

Uzmemo pola žličice do žličicu (ovisno o veličini 

biljke) mikorize i dodamo ispod korijena biljke kada ju 

presađujemo. Ako je biljka već posađena, tada sa 

svake strane biljke probušimo rupu koja prodire do 

korijena te ubacujemo mikorizu koju zatim zatrpamo. 

Može se koristiti i na određenim voćkama, ali uvijek 

treba provjeriti treba li vaša biljka endomikorizu ili 

ektomikorizu. Osim već navedenih čudesnih 

mogućnosti mikorize, ona je zaslužna i za puno 

fascinantnije pojave. Primjerice mikoriza omogućuje 

komunikaciju između biljaka. Da, dobro ste pročitali, 

biljke međusobno mogu komunicirati jedna s 

drugom upravo preko mikorize. Ako se neka biljka 

razboli ili ju napadne štetnik, ona to može „dojaviti“ 

ostalim biljkama iz svoje porodice koje zatim podižu 

prirodnu obranu koju imaju protiv tih štetnika ili 

bolesti. 

Priča o majčinskom drveću jedna je od onih 

koje zagriju dušu. Majčinsko je drveće najveće 

drveće u šumama. Ono je upravo mikorizom 

povezano s cijelom šumom i može „znati“ sve 

što se događa na svakom rubu šume. Ono 

prepoznaje svoje potomke i mikorizom im šalje 

hranu kako bi osiguralo da njihov rod opstane, a 

mala drveća narastu u velika. 

Primijećeno je da se nakon sječe šume u kojoj se 

ostave majčinska stabla cijela šuma puno brže 

oporavlja upravo zato jer majčinska stabla šalju 

energiju okolnim mladicama. 

Upravo nevjerojatno. 

Bitno je naglasiti da je mikoriza u posljednje 

vrijeme zbog svojih svojstava uvelike proučavana 

te je sve navedeno u tekstu i dokazano. Rezultati 

između biljaka s mikorizom i bez mikorize više su 

nego očigledni i brzo vidljivi. Zato vas sve pozivam da 

napravite svoj mali pokus i uzgojite sadnice s mikorizomi 

bez nje kako biste se i sami uvjerili koliko je ona 

nevjerojatna. Priroda je ispričala još jednu svoju 

nevjerojatnu priču i pokazala nam koliko je njena 

kreacija veličanstvena. 

Ivan Strunje zaljubljenik je u biljke i prirodu iz Vinkovaca. 

Student je i stipendist tvrtke HomeOgarden u 

sklopu koje promiče organski uzgoj i vrtlarenje kao 

jedan od načina na koji možemo spasiti naš planet.

Br. 1/2017 Str. 14 


Uzgoj bobičastog 

voća 

Jagode i voćne vrste koje ubrajamo u skupinu bobičastog voća (ribiz, ogrozd, borovnica) omiljena su poslastica 

tijekom ljetnih mjeseci. Njihovi plodovi nutritivno su vrlo bogati, niskokalorični i ne sadrže kolesterol. 

Odavno su poznata njihova ljekovita svojstva i i blagotvorni 

učinak na ljudsko zdravlje zbog sadržaja antocijana, 

flavonola i vitamina C koji imaju antioksidativna i 

protuupalna svojstva. Smanjuju kronični oksidativni 

stres i kronične upale koje su glavni faktori za razvoj 

karcinoma. Poznato je da pomažu regulaciji razine 

šećera u krvi jer se ubrajaju u namirnice s niskim glikemijskim 

indeksom (borovnice). 

Od ostalih nutrijenata sadrže vitamine (A, E i K, neke 

vitamine B-skupine), minerale, od koji su najzastupljeniji 

mangan, kalij, kalcij, željezo i magnezij, te 

dijetalna vlakna. Važno je napomenuti da se navedena 

svojstva gube duljim stajanjem ubranih plodova i 

termičkom obradom, stoga je najbolje kada se voće 

jede sirovo i svježe ubrano. 

Prehrana koja prati sezonsku dinamiku dozrijevanja 

plodova najviše doprinosi očuvanju zdravlja i vitalnosti 

organizma tako da ne treba puno dvojiti glede vlastitog 

uzgoja ovih vrijednih voćnih vrsta. Posađene u vrtu ili 

okućnici neće zauzeti puno prostora, a neke od njih, 

poput jagoda ili borovnica, mogu se uspješno uzgajati i 

u posudama na balkonu ili terasama uz kuću. Pogodne 

su za ekološki uzgoj jer je za nesmetan rast i kvalitetan 

urod sasvim dovoljna preventivna primjena pripravaka 

za prirodno jačanje biljaka u svrhu regulacije pojave 

bolesti i štetnika. Zbog lako dostupnih te nadasve 

primamljivih i ukusnih plodova djeca će se vrlo brzo 

motivirati na uzgoj jagoda i bobičastog voća, ali i na 

uzgoj biljaka općenito. 

Dokazano je da djeca uključena u radove na vrtu lakše 

stječu naviku jedenja voća i povrća te brže usvajaju 

pozitivne radne navike nužne za zdraviji i sretniji život. 

Dopustite djeci da aktivno sudjeluju u poslovima planiranja, 

sadnje i njegovanja biljaka. S velikim nestrpljenjem 

iščekivat će prve zrele plodove, a probajte samo 

zamisliti koliko će biti ponosni kada probaju jagodu ili 

neko drugo voće koje su sami uzgojili. Kako biste 

zajedno s njima mogli uživali u plodovima vlastitog 

rada, potrebno je ispoštovati osnovne uvjete za rast i 

plodonošenje pojedine voćne vrste, stoga su u 

nastavku teksta navedene osnovne smjernice za uzgoj 

jagoda, ribiza i američke borovnice. 

Uzgoj jagoda vrlo je poticajan jer prve plodove 

možemo ubrati već u godini sadnje dok se puni rod 

očekuje u sljedeće dvije do tri godine. Uspješan uzgoj 

jagoda podrazumijeva kvalitetnu pripremu tla uz 

dodatak organskog gnojiva. Prostor između sadnica 

zastire se slamom kako bi se spriječilo prekomjerno 

isušivanje tla i ograničilo nicanje korova te da bi 

plodovi prilikom berbe bili čisti.

Br. 1/2017 Str. 15 


Jagode se mogu uzgajati i u posudama na 

balkonu, a prilikom pripreme supstrata za sadnju 

preporučuje se koristiti organsku zemlju na bazi 

kokosovih vlakna zbog boljeg zadržavanja vode i 

hranjiva. 

Ribiz je voćka skromnih zahtjeva i vrlo jednostavna 

za uzgoj. Prilikom odabira sadnog mjesta bira 

se sunčani položaj te treba paziti na moguće 

zasjenjivanje od voćaka veće krošnje. Za redovit i 

obilan urod ključna je dovoljna količina lako 

dostupnih hranjiva u tlu zbog čega se prilikom 

sadnje i tijekom vegetacije koristi organsko gnojivo 

čija primjena pozitivno utječe na rast biljke, 

kvalitetu i količinu uroda. 

Uzgoj američkih borovnica predstavlja izazov za 

svakog voćara amatera s obzirom da rastu 

isključivo na izrazito kiselim tlima. Generalno se 

može reći kako tla uz okućnicu nisu prikladna za 

sadnju borovnica te se tijekom pripreme tla za 

sadnju preporučuje koristiti specijalni supstrat. Za 

održavanje potrebne kiselosti tijekom vegetacije 

koriste se organska gnojiva prilagođena potrebama 

biljaka kojima odgovara kiselo tlo, zalijevaju 

se kišnicom, a kao prirodan pokrov koristi se 

piljevina od četinjača ili borove iglice. 

Znatno je jednostavnije ispuniti optimalne uvjete 

za rast ako se američke borovnice uzgajaju u 

posudi. Kada postojeća posuda postane 

„pretijesna“, sadnice se presade u malo veću 

posudu. Smjernice za održavanje kiselosti tla 

jednake su kao i kod uzgoja borovnica u tlu. 

Autor teksta: Sanja Hrašćanec iz Varaždina, dipl. ing. 

agronomije, istražuje mogućnosti proizvodnje 

vlastite hrane na površinama uz okućnicu, urbanim 

vrtovima i balkonima. 

O uzgoju voća i povrća savjetuje na 

Facebook stranici Voćkarica&Vrtlarica: 

Prirodne morske alge, 

magnezij i kalcij u 

organskom granuliranom 

gnojivu za svo bobičasto 

voće. Gnojivo ima eko 

certifikat i idealno je za sve 

slatke bobice u vašem vrtu.

Br. 1/2017 Str. 16 


Zeleni organski 

travnjak 

Proljeće je vrijeme kada počinjemo s obnovom travnjaka. Travnjak možemo očistiti, dosaditi i ponovno pognojiti 

ili ga ponovno možemo saditi i postavljati. Optimalno vrijeme je negdje do sredine svibnja jer trava treba 

vremena da postane dovoljno moćna. U cjelovitu obnovu travnjaka krećemo tada kada je ista puna korova, ako 

slabo raste ili se kvaliteta smanjila, te ako su se posljedično pojavile jame i grbe. 

Posebnu pozornost travi dajemo tada kada istu sijemo 

potpuno na novo kako bi je što bolje zasadili i kasnije 

lakše održavali. Kod izbora sjemena travne smjese 

razlikujemo nekoliko vrsta: s obzirom na namjenu 

(ukrasna, za hodanje, sportska), vrstu podloge i mjesto 

na kojem je postavljamo (sjena, sunce, ravnina, brijeg) i 

klimu (morska ili kontinentalna). Travna smjesa je 

sastavljena iz različitih vrsta sjemena (uobičajene 

mješavine sjemena), npr. vlasulja ili ljulj. 

PRIPREMA ZEMLJIŠTA 

Nakon odabira vrste trave moramo razmisliti o sustavu 

navodnjavanja kako bi spriječili postavljanje sustava 

nakon što smo uredili travnjak. Ako sustav navodnjavanja 

već imamo, potrebno ga je temeljito oprati, 

pregledati i po potrebi servisirati. 

Tlo moramo dobro obraditi frezom kako bi bilo što više 

rahlo te sadržavalo što manje gruda. Moramo odstraniti 

kamenje, korijen stare trave te zemlju poravnati i 

oblikovati. Ako je potrebno, zemlji moramo dodati 

pijesak, gnojilo, humus, organsku zemlju i sl. Dodavanjem 

HomeOgarden organske zemlje poboljšavamo 

strukturu i sastav zemlje. Vrlo je važno dodavati organske 

certificirane dodatke bez umjetnih kemijskih 

primjesa. Također je vrlo važno koristiti proizvode koji 

ne utječu štetno na okoliš i ljude. 

Dušična nitratna gnojiva smanjuju klijanje sjemena te 

se tope. Ukoliko želimo samo „pokrpati” prazni prostor 

i travu obnoviti, moramo je prvo pokositi, prozračiti i 

očistiti od korijenja. 

Zemlji prilikom obrade zemlje 

dodajemo organsko gnojivo i 

prirodne poboljšavače rasta, kao 

što su LEONARDIT I MIKORIZA. 

Navedeni elementi travi omogućavaju 

br razvoj korijena, bolje 

primanje hranjivih tvari i vode iz 

zemlje. Sve navedeno sadrži 

Organsko ozelenjivanje trave 

HomeOgarden. Bilo kakvo 

korištenje mineralnih gnojiva se 

ne savjetuje prilikom sadnji trave. 

Zatim dodati tanki sloj organske zemlje te organskog 

ozelenjivanja trave. Na kraju treba sve zajedno poravnati 

i zaliti vodom. Preporuka je da se sijanje i 

priprema obave nekoliko dana prije kišnih dana. Kiša je 

svakako najpogodnija za travu da brzo nikne te da 

sunce ne isuši tlo. Nakon tjedan dana možemo očekivati 

mladu travu koju potom redovito održavamo (košnja, 

dognojavanje, zalijevanje). Travu ne smijemo nikada 

kositi prenisko. Optimalna visina je 4-6 cm. Koristite 

prirodna i organska gnojiva kako vaša djeca i kućni 

ljubimci ne bi došli u kontakt s opasnim tvarima. Za 

kontinuiran rast trave gnojite je tijekom cijele godine. 

Neka vaš travnjak bude zelen, prirodan i siguran za 

korištenje i uživanje s obitelji i prijateljima. 

Autor teksta: Marko Hočevar, 

dipl. ing. agronomije, Homeogardenov vizionar :)

Br. 1/2017 Str. 17 


Kompost i 

recikliranje 

Kompostiranjem kućnog i vrtnog organskog otpada, koji iznosi oko 40 % ukupnog otpada kućanstva, 

odgovorno i aktivno sudjelujemo u rješavanju problema otpada, što smanjuje troškove odvoza i utječe na 

smanjenje deponija, te svjesno doprinosimo smanjenju onečišćenja zraka, vode i tla. 

Kako i što kompostirati 

Izrada komposta koristan je i zanimljiv način da prirodi 

vratimo sve što smo od nje uzeli, a veliko je zadovoljstvo 

svakom vrtlaru jer je siguran da koristi prirodnu 

organsku tvar koju je sam proizveo i u kojoj se ne 

nalaze nikakve kemikalije. 

Smeđi organski otpad (C) sadrži visoki postotak 

celuloze i sporo se razgrađuje (slama, čvrste stabljike 

povrća, uvenule jednogodišnje biljke, kukuruzovina, 

drvenasta sječka, karton, suho lišće...), a kompostnoj 

hrpi daje volumen, prozračnost i prijeko potrebna 

vlakna. 

Kompostna hrpa slaže se na ocjeditoj 

zemlji, najbolje u sjeni drveća koje će ju štititi 

od izravnog udara jakih sunčevih zraka i 

vjetra. 

Kompostirati možemo i na balkonu upotrebom 

specijalnih plastičnih kompostera te si 

osigurati kvalitetan i besplatan humus za 

kućno i balkonsko bilje. 

Za kvalitetan kompost možemo iskoristiti sve organske 

ostatke iz kuhinje i vrta pazeći pritom da naizmjenično 

na hrpu slažemo slojeve smeđeg (bogato ugljikom) i 

zelenog organskog otpada (bogato dušikom) poštujući 

pravilan omjer hranjivih tvari (C : N omjer) koji u prosjeku 

iznosi 3 : 1.

Br. 1/2017 Str. 18 


Zeleni organski otpad (N) sadrži visoki postotak 

dušičnih spojeva pa potiče zagrijavanje kompostne 

hrpe i brzo se razgrađuje. U njega pripadaju svi zeleni 

dijelovi vrtnog bilja, mekane grančice od orezivanja, 

pokošena trava, zeleno lišće, kuhinjski otpad (ostatci 

povrća i voća, talog od čaja i kave...), životinjsko gnojivo 

bez slame... Udio zelenog organskog otpada u 

kompostnoj hrpi ne bi trebao biti veći od 1/3 ukupnog 

otpada jer bi u suprotnom moglo doći do procesa 

truljenja (neugodan miris), previsoke temperature 

kompostne hrpe i uginuća mnoštva korisnih organizama. 

Slaganje kompostne hrpe: donji sloj kompostne hrpe 

trebao bi biti debljine 20-ak cm (drvena sječka, 

komadići granja...), kako bi se osigurao protok zraka, 

nakon čega se slažu slojevi zelene i smeđe sirovine. 

Da bi aktivirali i ubrzali proces razgradnje, u kompostnu 

hrpu možemo staviti nekoliko šaka organskog 

gnojiva bogatog brojnim mikroorganizmima. 

Kompostna hrpa trebala bi biti visoka oko 1,5 m i isto 

toliko široka dok za njenu dužinu ne postoje 

ograničenja. 

U pravilno složenoj i optimalno vlažnoj kompostnoj 

hrpi brzo započinje proces razgradnje uz pomoć 

brojnih organizama. U sredini hrpe temperatura može 

dosegnuti 50 – 70 °C što je bitno za uništavanje korova 

i raznih uzročnika bolesti. Složenu hrpu važno je zaliti 

i prekriti nekim prirodnim materijalom (slama, karton, 

suho lišće...) jer se na taj način sprječava ispiranje 

hranjivih tvari te njeno isušivanje i hlađenje. 

Kompostnu hrpu potrebno je u procesu razgradnje 

barem jednom preokrenuti te po potrebi zaliti odstajalom 

vodom ako je presuha (ljetni mjeseci). Optimalna 

vlažnost kompostne hrpe iznosi 50 %, a možemo ju 

odrediti ako iz njene dubine uzmemo nešto materijala 

i stisnemo u šaku. Materijal bi trebao biti vlažan, ali iz 

njega ne bi smjela curiti voda. Previše vlažna kompostna 

hrpa potaknut će truljenje te ju treba preokrenuti i 

dodati joj smeđe mase. 

Zreo kompost ugodnog je mirisa poput šumskog tla, 

tamnosmeđe je boje i mrvi se pod prstima. Koristi se za 

poboljšanje strukture tla pa će tla povećanjem humusa 

s 1 na 5 % zadržavati i do 700 % vode. To će u sušnim 

razdobljima povoljno utjecati na zdrav rast biljnih 

kultura te će i potrebe za zalijevanjem biti znatno 

manje. 

Da bismo proizveli zdravu hranu, potrebno 

nam je prije svega živo, zdravo i plodno tlo! 

Autor teksta: 

Ivanka Strunje, mag. ing. agroekonomike - Kreatorica 

svog "Organskog carstva" preko kojega dijeli 

svoja iskustva o potpuno organskom vrtlarenju. 

Popratite njezine "čarobne" savjete na: 

http://organskocarstvo.blogspot.hr/

Br. 1/2017 Str. 19 


Br. 1/2017 Str. 3 


Volite li rajčice?

Br. 1/2017 Str. 20 


Već je iz samih naziva (rajčica – „raj“ i paradajz – „paradise“) 

ovog povrća/voća u našem jeziku jasno kako se 

radi o biljci koja u ovim krajevima ima kultni status i 

zasigurno je najčešća povrtna kultura. Gotovo da 

nema vrta iz kojega ne vire kolci ili mreže kojima se 

daje potporanj ovoj obožavanoj biljci, biljci koja zahtijeva 

vrtlarsku njegu i pažnju, ali zato svaki uloženi trud, 

svaku kaplju znoja višestruko vraća svojim ukusnim 

plodovima. 

Kulinarska lepeza zrcali svestranost upotrebe plodova 

rajčice počevši od mnogima najdražeg načina - narezanih 

netom ubranih plodova u salati, preko kuhanih jela, 

prženih i pečenih rajčica, do sokova i umaka. Neizostavnost 

ove kulinarske delicije dovela je i do primjene 

svih mogućih metoda „spremanja“ njenog okusa za 

mjesece izvan sezone - sušenje, kuhanje i kiseljenje. 

Svi se rado sjete okusa svježih rajčice iz 

bakinog ili roditeljskog vrta, osobito danas kad 

se u supermarketima uglavnom mogu kupiti 

rajčice visokorodnih i otpornih hibrida, sorti kod 

kojih okus nije najvažnija osobina. Stoga ne 

iznenađuje što se bakino sjeme pažljivo 

prikuplja te poput obiteljskog blaga čuva i 

prenosi s koljena na koljeno. 

Crvene se po vrtovima amerikanci, jabučari, šljivari ili 

volovska srca, nerijetko nimalo nalik istoimenoj sorti iz 

susjednog vrta. Križanje i prilagodba pojedinom 

podneblju i zemlji čine svaku od tih vrtnih linija posebnom. 

Razvoj komunikacija (internet) omogućio je razmjenu 

takvih starih obiteljskih sorti te se sve češće po 

našim vrtovima mogu pronaći naoko neobične i egzotične 

rajčice svih oblika i boja. 

U vrtovima koji su donedavno bili rezervirani samo za 

amerikance i volovska srca sve se više gredica odvaja 

za isprobavanje novih starih sorti iz svih krajeva svijeta. 

Preko Facebook stranice i inicijative Volim rajčice 

može se tako nabaviti stotinjak od preko 4000 katalogiziranih 

starih sorti rajčica. Roze, crvene, ljubičaste, 

crne, indigo, žute, narančaste, zelene, sa šarama i bez 

njih, okrugle, duguljaste, srcolike, cherry… 

Za svoje mjesto pod suncem i u povrtnim gredicama 

konkuriraju tako Brandywine Sudduth, Brandywine 

Cowlick, Brandy Boy i Marianna’s peace - četiri velike 

roze sorte intenzivnog starinskog okusa. Crvenu boju 

brane sorte Neves Azorean Red i Rose de Berne. 

bogatog okusa koji je uvertira u sorte koje se nazivaju 

crnima (iako im je boja između ljubičaste i smeđe). Crni 

tron dijele sorte Black Krim, složenog slatko-kisela 

okusa, Paul Robeson i dva crna osvajača mnogih natjecanja 

Black cocktail cherry i Negro Azteca. 

Najveću sumnju među vrtlarima, kojima se otvorio ovaj 

potpuno novi svijet rajčica, izaziva pogled na zelene 

sorte, odnosno rajčice čiji su potpuno zreli plodovi 

zelene ili žutozelene boje. Iako nam pri prvom kušanju 

mozak govori kako bi takve rajčice trebale biti 

neukusne ili kisele, one su zapravo među najslađima i 

najukusnijima. Specifičnog slatkastog okusa, gotovo 

bez kiseline i često vrlo sočne, zelene su sorte idealna 

salata ili čak samostalan obrok. Među zelenim sortama 

kriju se pravi šampioni okusa: Cherokee Green, veliki 

zeleni brat hvaljene ljubičaste sestre, Green Giant, 

Ananas vert, Malakhitovaya Shkatulka, iznimno 

ukusna ruska sorta koja je ime dobila po kutijici 

izrađenoj od zelenog dragog kamena malahita, te 

pobjednik gotovo svih testiranja okusa Green tiger, 

iznimno rodna rajčica duguljastog oblika, žuto-zelenih 

šara i egzotičnog okusa. 

Predstavljen je samo djelić iz tog mora boja, oblika i 

okusa u kojemu svatko može pronaći rajčicu za sebe. 

Dobar početak jedne velike i beskrajne ljubavi. 

Dražen Karačić-Šoljić informatičar je i zaljubljenik u 

rajčice iz Osijeka. Pokretač je inicijative Volim rajčice 

koja čuva i razmjenjuje stotinjak, od preko nekoliko 

tisuća katalogiziranih „starih“ sorti rajčica. 

ORGANSKA SIMBIOZA + 

ORGANSKE RAJČICE I PLODOVITO POVRĆE + 

OTPORNOST RAJČICE = 

ODLIČAN PAKET ZA SVE LJUBITELJE/ICE RAJČICA! 

Nijansu tamnije, ljubičaste sorte, odlično predstavlja 

Cherokee purple, rodna sorta iznimnog slatkastog i

Br. 1/2017 Str. 21 


Korištenje homeopatije 

na domaćem vrtu 

Homeopatija za biljke je noviji održiv i ekološki pristup u preradi zdrave hrane. Industrija umjetnih gnojiva 

je za okoliš jedna od najštetnijih industrija, prije svega pa njihovo nepravilno i pretjerano korištenje. Poznata je 

činjenica da se dugotrajnim korištenjem umjetnih gnojiva pogoršava kvaliteta tla, višak gnojiva ispire se u 

podzemne vode te na taj način dolazi u vodovodnu mrežu te zagađuje našu pitku vodu. 

ŠTO JE HOMEOPATIJA ZA BILJKE? 

Agrohomeopatija je korištenje homeopatije u poljoprivredi 

i vrtlarstvu, djelujući na principu energetskog 

naboja koji utječe na biološke procese u biljkama. To je 

način kod kojega priroda pomaže prirodi. Pomoću nje 

uspješno kontroliramo i tjeramo bolesti te štetočine na 

biljkama. Prirodna je i odlična pomoć u poljoprivredi, 

vrtlarstvu, cvjećarstvu, ekološkom i bio uzgoju. 

POVIJEST HOMEOPATIJE KOD BILJAKA 

Homeopatija za biljke prvi put se spominje unazad 

nekih 200 godina u zapisima baronna von Boenninghausena, 

koji je bio povezan s osnivačem homeopatije 

dr. Samuelom Hahnemannom. Primijetio je da je 

ostatak hemopatskog pripravka koji je izlio u teglicu s 

biljkom dobro utjecao na njenu rast. Charles Darwin, 

zdraveći se homeopatijom, također je pisao o njenom 

pozitivnom utjecaju na biljke. Ali neka posebna 

istraživanja na tom području nisu provodili. 

Homeopatiju za biljke dobro poznaju i koriste u Indiji, 

Australiji i Africi. 

U Europi i USA fitofarmaceutski lobi nisu naklonjeni 

tom načinu zaštite biljaka jer njihov je cilj prodaja 

njihovih sintetičkih pripravaka. Pionir korištenja 

homeopatije kod biljaka je biološki vrtlar i homeopat 

Vaikunthanath das Kaviraj, koji od 1986. godine 

proučava i homeopatiju za biljke. Njemačka stručnjakinja 

Christiane Maute je tražeći prirodne načine za 

njegu i zaštitu biljaka probala i homeopatiju, sada 

koristi samo još to. I drugi vrtlari, poljoprivrednici, 

vinogradari i voćari počeli su eksperimentirat s 

homeopatskim pripravcima. Na taj se način počelo 

pridobivati odgovarajuće znanje koje putem Interneta 

šire diljem svijeta. To je mlada znanost koja se još 

razvija te se amaterski i u institucijama proučava 

pomoću pokusa, studija i istraživanja. 

KAKO DJELUJU HOMEOPATSKI PRIPRAVCI NA 

BILJKE? 

Ključno djelovanje pripravaka je energetski naboj. Kod 

izrade preparata postupkom potenciranja energija se, 

po zakonima kvantne fizike, povećava. Masa tvari 

djelovanja iznimno je malena, a njen energetski dio 

predstavlja kruženje elektrona po orbitali oko jezgre 

atoma. 

Za vrijeme toga kruženja elektroni prelaze iz različitih 

energetskih stanja u druga ili iz jednih orbitala u druge 

te na taj način nastaje foton, djelić bez mase s 

povećanim energetskim nabojem. Razrjeđivanjem i

Br. 1/2017 Str. 22 


tresenjem masa se dodatno smanjuje, ali se pritom 

povećava energija koja se zalijevanjem prenosi na 

biljku. Pritom se koriste mješavine matičnih esencija u 

određenim frekvencijama. Esencije ili tinkture su 

ekstrakti biljaka, prirodni minerali, metali i mikro hranjive 

tvari, a za štetočine ekstrakti dijelova predatorskih 

buba. Za djelovanje homeopatskog pripravka jako je 

bitno da uzmemo u obzir stanje i fazu biljke, potencijalne 

bolesti ili štetočinu te čimbenike u ekosustavu 

(suša ili vlažnost, temperatura, godišnje doba, vlaga u 

zraku…). 

Čovjek mora prilikom korištenja homeopatskih pripravaka 

biti smiren i koncentriran jer svojom energijom 

može dodatno povećati energetski potencijal i učinak 

pripravka. Način pripreme je također izuzetno važan. 

Moramo postupati prema uputama. Za miješnje 

pripravka ne koristimo metalne žlice i metalne kante 

za zalijevanje jer metal kao takav smeta učinkovitosti 

pripravka. Korištenje kemijskih pripravaka za zaštitu 

biljaka i umjetnih mineralnih gnojiva u kombinaciji s 

homeopatskim pripravcima se ne preporuča jer isti 

poništavaju energetski naboj i sprečavaju djelovanje 

homeopatskih pripravaka. Navedeni pripravci se mogu 

koristiti odvojeno, razmak mora biti barem 14 dana! 

Energija u pripravcima ostaje trajno, kada prije 

upotrebe istu protresemo tu energiju ponovno 

aktiviramo. Što više razrijedimo pripravak, kraće je 

vrijeme djelovanja. Pritom treba naglasiti da kiša ne 

smanjuje djelovanje homeopatskih pripravaka. Od 

unosa pripravka u tla ili na biljku potrebno je 2-4 dana 

prije nego isti počne djelovati. Sam pripravak može se 

koristiti više godina ukoliko je pravilno skladišten – 

čuvati ga treba na sobnoj temperaturi (nikada ne na 

hladnoći ili vrućini), u tamnom prostoru (nikada ne 

neposredno na suncu), ne preblizu tvari s jakim 

mirisom (parfemi, sapuni, bilja, čajevi, kreme…) te ne u 

blizini elektromagnetskih uređaja (radio, televizija, 

mobitel…). 

štetna, brzo raspadaju te ih zato moramo češće koristiti. 

Određene aktivne prirodne tvari sredstva za 

špricanje (dalmatinski buhač) napravljene su sintetički 

te su ujedno jače, djeluju duže te uništavaju živčani 

sustav štetočina. One imaju karenciju te iz toga razloga 

nisu baš preporučljive u ekološkom vrtlarenju. Suprotno 

od pesticida i prirodnih sredstva za špricanje 

homeopatski proizvodi ne djeluju neposredno na 

bolest ili štetočinu, nego jačaju biljku i djeluju cjelovito. 

Ne djeluju pomoću kemijski aktivne tvari nego 

pomoću energije. Aktivna tvar je toliko razrijeđena da 

je gotovo nemjerljiva te pritom ne djeluje štetno na 

okoliš, ostale organizme, životinje i čovjeka. Njihovo 

razdoblje djelovanja je dugačko (energetski naboj se 

očuva od 2 do 3 mjeseca) zato ih koristimo na početku 

razdoblja rasta u razmaku od 14 dana te zatim još 

jednom u sezoni rasta, odnosno po potrebi kod napada 

patogena ili ekstremnih vremenskih uvjeta (tuča, 

vjetar, suša…). 

Homeopatske pripravke dijelimo glede na POTENCI- 

JU ENERGIJE – na grupe D, C i M. D znači najmanja 

razrijeđenost matične tinkture, i to 1:10. C znači da 

je razrijeđenost u omjeru 1:100. I M da je razrijeđenost 

u omjeru 1:1000. Postoje i podgrupe (C1, 

C2, C3…) – viša su potencija i razrijeđenost manje je 

matične tinkture te je veća energija pripravka. Za 

biljke koristimo niže potencije (od C15 dalje). 

Najveći učinak zalijevanja homeopatskim pripravcima 

dobijemo tada kada biljka apsorbira energetski naboj 

iz korijena. Biljke možemo i špricati, ali učinak je manji 

jer biljka apsorbira energetski naboj iz listova. 

Pripravke prije upotrebe uvijek dobro protresemo 

kako bismo „probudili“ energetski naboj. Osoba koja 

rukuje pripravcima trebala bi biti smirena, koncentrirana 

jer svojom energijom utječe na pripravak, a svojim 

pozitivno mirnim odnosnom dodatno će povećati 

energetsko djelovanje pripravka! 

RAZLIKA MEĐU PESTICIDIMA, PRIRODNIM 

SREDSTVIMA I HOMEOPATSKIM PROIZVODIMA 

Djelovanje pesticida temelji na neposrednoj kemijskoj 

reakciji na bolest ili štetočinu, ali isto tako su 

štetni za okoliš i čovjeka. Aktivne tvari iz pesticida 

nabiru se u biljkama te iste zatim jedemo u hrani. 

Štetne su i za korisne organizme jer su neselektivne, 

vežu se za tlo ili putuju zrakom koji udišemo. Uzeti u 

obzir moramo karenciju (razdoblje od špricanja do 

upotrebe)! Prirodna sredstva za špricanje dobivena su 

iz bilja te djeluju direktno na bolest i štetočine. Nisu

Br. 1/2017 Str. 23 


PREDNOSTI KORIŠTENJA HOMEOPATIJE 

KOD BILJAKA 

Biljke su moćne, zdrave i prirodno otporne na 

bolesti i štetočine. Utječe na bolji rast slabijih 

biljaka te stimulira klijanje sjemena. 

Ublažava šokove (presađivanje, suša, hladnoća, 

tuča, oluje…) 

Pomaže stvoriti lijep i bogat cvat, a kod biljaka 

koje imaju plod utječe na to da su plodovi 

kvalitetni i da ih je dovoljno. 

Poboljšava apsorpciju vode tla. U usporedbi s 

NPK proizvodima, homeopatski pripravci puno su 

jeftiniji, ne zagađuju podzemne vode, tla ili zrak. 

Homeopatija pomaže i djeluje tamo gdje druge 

metode u poljoprivredi, vrtlarstvu, voćarstvu, 

vinogradarstvu ne djeluju. Priroda pomaže prirodi 

uspostaviti ravnotežu između biljaka i okoliša. 

Puno je argumenata u korist homeopatije za 

biljke zato je pravi trenutak da ih svaki pojedinac 

vrtlar, poljoprivrednik i cvjećar počne koristiti! 

Postupanje svakoga pojedinca bitno je za ekološku 

preradu, zdrav usjev i očuvanje okoliša. Za nas i naše 

buduće naraštaje… 

Želimo vam veselo i plodno vrtlarenje! 

Autor: Srečko Blas, inženjer agronomije i 

hortikulture

Br. 1/2017 Str. 24 

Kategorija: Balkon 

Zasadite začinsku 

oazu na balkonu 

Dolaskom proljeća kreću razmišljanja o uređenju balkona i sadnji bilja. Hoće li balkon biti raskošniji od prošlogodišnjeg, 

planirate li saditi nove vrste ili ste skloniji usavršiti one dobro poznate. Možda ste spremni na nešto 

drugačije, zelenu oazu od začinskog bilja koja će biti poslastica za vas i za korisne kukce koji će uživati u vrlo medonosnim 

cvjetovima. Ima li što ljepše i ukusnije od svježih začina koje ćete upotrijebiti u vlastitoj kuhinji, a potom 

u delicijama uživati okruženi mirisima na svom balkonu. 

Začinsko bilje samoniklo je bilje čija su korisna svojstva 

ljudi prepoznali još davnih dana. Najpopularniji su 

kao dodatak raznim jelima i slasticama, no često imaju 

višestruka ljekovita svojstva. Začini su odlični zaštitnici 

drugog ukrasnog i jestivog bilja jer djeluju repelentno, 

insekticidno i fungicidno, odnosno tjeraju nepoželjne 

insekte te umanjuju ili sprječavaju bakterijska i gljivična 

oboljenja biljaka. Iz istog razloga imaju bitnu ulogu 

u proizvodnji lijekova i prirodnih zaštitnih sredstava. 

Razlog više da svoj balkon obogatite ovim čudesnim 

biljkama, ali kako odlučiti koje vrste uzgojiti? 

Krenite od začina koje volite konzumirati u jelima, 

čajevima i osvježavajućim napitcima. Najpopularniji iz 

ove skupine svakako su bosiljak, majčina dušica, origano, 

timijan i kadulja, zatim paprena metvica ili menta i 

matičnjak ili melisa. Lavanda je neizostavna na svakom 

osunčanom balkonu jer, osim mirisom, oduševljava 

izgledom. Uz nju je potrebno spomenuti i manje 

poznatu vrstu iz iste porodice bilja zvanu izop ili sipan 

koji također cvate prekrasnim klasom s plavim, rozim ili 

bijelim cvjetićima. 

Preduvjet za uzgoj začinskog bilja na 

balkonu dovoljna je količina sunčeve svjetlosti, 

minimalno od 4 do 6 sati dnevno. Postoje vrste 

koje dobro podnose polusjenu te će uspješno 

rasti i na istočnim balkonima, no najbolji izbor su 

svakako južne i jugozapadne orijentacije 

balkona. 

Pri uzgoju začinskog bilja vrlo je važno pravilno 

izabrati posudu i supstrat te osigurati dobru drenažu. 

Posuda u koju ćete saditi začinsko bilje mora imati 

rupice na dnu i ne smije biti suviše duboka. Na dno je 

poželjno staviti sloj drenaže kako biste bili sigurni da 

će se višak vode iz supstrata iscijediti. Između 

drenažnog sloja i supstrata stavite sloj geotekstila koji 

sprječava probijanje korijena u drenažni sloj i tako 

sprječava utapanje i propadanje korijena biljke.

Br. 1/2017 Str. 25 


Koristite li podloške ispod posuda u kojima raste 

začinsko bilje, ispraznite višak vode nakon svakog 

zalijevanja, a zalijevanje ponovite tek kada se supstrat 

gotovo u potpunosti prosuši. 

Začinsko bilje najbolje je posaditi u dobro propusni 

supstrat s primjesom pijeska. Mješavinu možete 

napraviti sami dodavanjem 1/3 pijeska u organsku 

zemlju iz kokosovih vlakana. Tek neke vrste zahtijevaju 

nešto teži i vlažniji supstrat te u njihovom slučaju 

nećete primiješati pijesak. 

Začinsko bilje vrlo je skromnih zahtjeva za hranjivima 

što će vam dodatno olakšati uzgoj. U pripremljenu 

zemlju dodajte i organsko gnojivo za mediteranske 

biljke, agrume i začinsko bilje. Gnojivo na bazi morskih 

algi će osigurati dovoljno hranjiva za uspješan rast i 

razvoj biljke, a prihranu će biti potrebno ponoviti samo 

još jednom krajem ljeta. 

možete i zasjeniti vrste koje ne vole prejako popodnevno 

sunce, primjerice bosiljak uvijek sadite pokraj 

višeg bilja i smjestite ga s istočne strane sandučića. 

Gradacija začinskog bilja prema rastu: 

• visoki: čubar, estragon, gorušica, izop, kiml, 

korijander, kopar, koromač, ljupčac, limunska trava, 

pelin, ružmarin 

• srednji: anis, bosiljak, crnjika, čubar, lavanda, kadulja, 

matičnjak, mažuran, menta, peršin, ruta, timijan, vlasac 

• niski: majčina dušica, origano, mažuran, neke sorte 

mente, puzajući ružmarin. 

Također, kod kombiniranja začinskog bilja bitno je 

pripaziti na zahtjeve za vlagom i hranjivima te dubinom 

supstrata. Robusnije i agresivne vrste začinskog 

bilja posadite u zasebne posude kako ne bi zavladale 

ostalim biljem. To su na primjer matičnjak, kadulja, 

lavanda, menta i limunska trava. 

Začinsko bilje možete nabaviti u dva oblika - kao 

sjeme ili kao već formirane presadnice. 

Odlučite li se za sjetvu, krenite na vrijeme, još u 

zimskim mjesecima u toplini svog doma, na 

osunčanom prozoru. Želite li preskočiti ovaj korak, 

presadnice potražite na proljeće kod proizvođača 

začinskog bilja. Ne zaboravite provjeriti radi li se o 

organskom uzgoju. 

Kombinirajte prema ukusu, boji, habitusu i ljepoti 

cvijeta. 

U jedan klasičan balkonski sandučić dužine 60 centimetara 

posadite najviše tri do četiri vrste začina 

ostavljajući razmak između biljaka minimalno 10 do 

15 centimetara, ovisno o načinu rasta i veličini habitusa. 

Možete kombinirati začine višeg rasta, na primjer 

korijander ili kopar s bosiljkom te timijan s origanom ili 

mažuranom s time da više biljke posadite u sredinu, 

bosiljak ili timijan na jednu stranu sandučića, a origano 

ili mažuran na drugu. Puzajuće forme s vremena na 

vrijeme malo ukrotite kako ne bi zavladale 

sandučićem. 

Na ovaj način sandučić će izgledati dinamično, 

ravnoteža će biti zadovoljena jer se začini razlikuju po 

visini i načinu rasta, teksturi i boji lista te mirisu. Ovako 

Nemojte se previše opterećivati pravilima, 

najljepše je o biljkama učiti iz vlastitog iskustva, 

metodom pokušaja i promašaja. 

Poštujte osnovne smjernice, poslušajte koji savjet iz 

susjedstva i birajte vrste koje vam se sviđaju. Prikratite 

ih redovito kako biste dobili što zdravije i bogatije 

biljke, ubirite plodove svog rada, kuhajte sa začinima 

sa svog balkona, konzumirajte ih na salatama, pijte 

svježe čajeve. Ako neka vrsta krene nadvladavati 

drugu, slobodno ju presadite na drugu poziciju, a na 

njeno mjesto ubacite neku novu vrstu. I najvažnije - 

uživajte u mirisnoj oazi na svom balkonu! 

Među začisko bilje ubacite pokoju cvjetnu vrstu 

ljekovitog bilja poput nevena, dragoljuba, buhača, 

kamilice ili stolisnika koje će uljepšati i dodatno 

zaštititi začine od nepoželjnih gostiju. 

Željka Kolak krajobrazna je arhitektica i vlasnica tvrtke 

Mojbalkon koja se bavi uređenjem balkona i urbanih 

vrtova te ozelenjavanjem interijera. 

Tekuće gnojivo iz čistoga 

leonardita - za 150L vode 

- organski tekući humus! 

Nema mirisa i pogodan za 

sve vrste biljaka.

Br. 1/2017 Str. 26 


Balkonski vrt 

Moje iskustvo uzgoja povrća u vrećama 

Imati povrtnjak u gradu nikada nije bilo popularnije. Vrtlarenje više nije rezervirano samo za vrtlare s “gruntom”, 

nego i za urbane stanovnike koji su ukrasne biljke na svojim balkonima zamijenili teglama punim začinskog bilja i 

crvenih plodova ljutih papričica. Zdrava, svježe ubrana i ukusna hrana iz vlastitog balkonskog povrtnjaka može se 

naći i na vašem tanjuru pa čak i ako se radi o balkonu s tek nekoliko tegli. 

Mini rajčice u konzervi, baby mrkve u kašetama ili 

hrskave rotkvice u žardinjerama - sve su to primjeri 

kako se uz malo kreativnosti na balkonima može uzgojiti 

hrana za vlastite potrebe. Vertikalni vrtovi dobro će 

poslužiti urbanim vrtlarima malih balkona. Osim 

uštede prostora, povećan je i kapacitet samoga vrta pa 

je moguće posaditi dvostruko više biljaka. Slatke 

jagode u košari, bosiljak i drugi začini u visećim “torbama” 

dodatno će estetski oplemeniti balkon. 

Osunčani balkoni savršeni su za uzgajanje povrća 

Veličina samoga prostora namijenjenog vrtu nije važna. 

Na bogatu berbu voća i povrća ponajviše će utjecati 

sama pozicija vrta/balkona u odnosu na Sunce. Za 

uspješan uzgoj većine povrtnih kultura i bobičastog 

voća potrebno je biljke dnevno izložiti suncu najmanje 

6 sati. Na balkonima koji se nalaze u sjeni dobro će rasti 

lisnato povrće poput salate, blitve, rikole, pa čak i 

začinska teglica s vlascem i peršinom, biljke koje su 

inače osjetljivije na visoke temperature i ljetnu žegu. 

Zato je važno dobro se informirati o biljkama i njihovim 

potrebama prilikom planiranja balkonske gredice. Ne 

zaboravite uračunati i odlazak na godišnji odmor pa, 

sukladno tome, uzgajajte jestivo bilje koje će dozrijeti 

na vrijeme, kad ima nekoga kod kuće. 

Vrt na balkonu stvoren za početnike 

Iako samo vrtlarstvo zahtijeva mnogo znanja, urbano 

vrtlarenje idealno je za početnike jer se biljkama 

svakodnevno pruža najbolja njega, a i male su šanse za 

pojavu bolesti i nametnika. 

Povrće poput krastavca ili paprike čak i bolje uspijeva u 

posudama nego na gredicama, no treba ih posaditi u 

dovoljno velike posude kako bi biljke pravilno razvile 

korijenov sustav. Za uzgoj povrća optimalne su tegle od 

25 litara. Začinsko bilje može se uzgajati i u manjim 

posudama, dok salatno povrće sitnih listova može rasti 

u posudama dubokim svega 8 cm. Biljčice poput 

potočarke, rukole, matovilca, tušta ili maslačka imaju 

plitko korijenje, brzo dozrijevaju, a i pogodne su za 

višekratno rezanje.

Br. 1/2017 Str. 27 


Povrtnjaci na balkonima stvoreni su za eksperimentiranje. 

Posude u kojima se uzgaja povrće mogu se 

reciklirati od svakodnevnih predmeta iz kućanstva 

poput starih limenki, plastičnih boca, kašeta, drvenih 

sanduka. Sve ovisi o vašoj kreativnosti i snalažljivosti. 

Za uzgajanje balkonskog povrća koristite kvalitetan 

supstrat nadopunjen hranjivima kako bi biljke imale 

dovoljno energije za rast i razvoj. To je posebno važno 

za uzgoj rajčica i drugog plodovitog povrća koje već 

četiri tjedna nakon sadnje treba početi prihranjivati 

organskim tekućim gnojivom. 

Trikovi za uspješan balkonski vrt 

1. Reciklirajte. Drvene sanduke izradite od reciklirane 

drvene građe, a za manje posude možete iskoristiti 

plastične boce ili konzerve. 

2. Sadite jestivo cvijeće tijekom cijele godine. Cvjetovi 

i listovi borača i dragoljuba koriste se u salatama, dok 

su cvjetovi vlasca i češnjaka ukusni u krumpir salati. 

3. Uzgajajte sorte prilagođene za uzgoj u posudama, 

primjerice ljute čili papričice, patuljasta sorta krastavca 

Salad Bush ili lisnate salate poput hrastovog lista. 

Plodovi tih sorti nešto su sitniji, a stabljika je niža i 

kompaktnija. 

Andreja Čoh urbana je vrtlarka, uzgajateljica povrća i 

drugih biljaka na krovu zgrade u kojoj živi u Zagrebu. 

Koristi se isključivo tehnikama organskog uzgoja, a 

savjetuje na http://www.urbanavrtlarka.com 

Organska zemlja iz kokosovih vlakana – idealna 

za urbano vrtlarenje i vrtlare početnike – 

jednostavna za upotrebu! 

Ponesite u torbici vrt u malome! 50L organske 

zemlje + gnojivo + vreća za sadnju. Pravi izbor 

za sve vrste biljaka: cvijeće, začine i povrće.

Br. 1/2017 Str. 28 

Kategorija: Dom 

Biljke koje pročišćavaju 

zrak i podižu 

energiju prostora 

Osim što su lijepe, biljke zaista mogu učiniti puno dobra za naše zdravlje, a da ih pritom uopće nije potrebno 

konzumirati. Postavite ih na radni stol i one će vam produljiti trajanje koncentracije te poboljšati efikasnost od 10 

do 20 %. Vrlo su značajne i za poboljšanje kvalitete zraka. Tako određene biljke mogu izvući veliki broj štetnih 

spojeva iz vašeg životnog prostora. Neke nevjerojatno utječu na pamćenje, dok druge podižu energiju i od davnina 

su smatrane nositeljima dobrih vibracija. Pročitajte kojih se pet biljaka pokazalo pravim prijateljima vašeg doma. 

1. Mirni ljiljan (Spathiphyllum) 

Ova nevjerojatna biljka ostvarila je posebne rezultate u 

istraživanjima. Jedina je izvlačila svih šest štetnih 

spojeva na koje su testirane, a koje često možemo 

pronaći u zraku (benzen, formaldehid, trikloretilen, 

ksilen, toluen, amonijak). Smatra se da podiže enrgiju 

prostora i pozitivno utječe na duhovnost osobe. Vrlo je 

lagana za održavanje te može uspjeti i u tamnijim, 

sjenovitim prostorima. 

2. Bršljan (Hedera helix) 

Poznata kao jedna od najboljih biljaka za pročišćavanje 

zraka iz kojega izvlači pet štetnih spojeva koje često 

nalazimo u našim domovima (benzen, formaldehid, 

trikloretilen, ksilen i toluen). Biljka djeluje nježno, ali je 

zaista otporna i vrlo ju je lagano uzgojiti. Vjerojatno će 

vas razveseliti činjenica da raste veoma brzo. Prednost 

joj je cijena koja je gotovo uvijek zaista povoljna. 

Svakako ju je dobro imati oko radnih površina ili na 

radnom mjestu. 

3. Svekrvin jezik (Sansevieria trifasciata) 

U istom se istraživanju pokazalo kako, jednako kao 

bršljan, uklanja 5 štetnih spojeva iz našeg životnog 

prostora. Velika je prednost ove biljke što oslobađa 

kisik tijekom noći, a ne tijekom dana kao velika većina 

biljaka. Upravo je zbog te činjenice odličan gost u svim 

spavaćim sobama. Ne preporučuje se stavljati je u 

dječje sobe jer su listovi ove biljke blago toksični. Vrlo 

je lagana za uzgoj te su joj potrebna zaista rijetka 

zalijevanja, a uspijeva i u tamnijim prostorima. 

4. Ružmarin (Rosmarinus Officinalis) 

Svrstava se u začine, ali se isto tako može pohvaliti 

nevjerojatnim blagodatima koje ima na pamćenje 

čovjeka. Naime, istraživanja su pokazala da miris 

ružmarina za vrijeme učenja poboljšava pamćenje čak 

od 60 do 75 %. Zaista čudesan podatak koji će vjerojatno 

pronaći mjesta i u vašim praktičnim trikovima za 

svladavanje „štreberskih“ izazova. Upravo zbog te 

činjenice preporučuje se imati biljku ružmarina na 

radnom stolu. 

Odličan je za pročišćavanje zraka, a njegov će vam 

miris poboljšati raspoloženje i povećati budnost. Vrlo 

je lagana za uzgoj te se svakako isplati pronaći malo 

mjesta za nju u svom domu. 

5. Orhideje 

Biljke nevjerojatno lijepih cvjetova koje dižu 

raspoloženje i najviše od svih biljaka podižu energiju 

prostora. U drevnoj su se Kini cvjetovi orhideje

Br. 1/2017 Str. 29 


koristili za istjerivanje štetnih utjecaja, prvenstveno 

neplodnosti, otkud dolazi i njezino ime (orhis – jaje 

–simbol oplodnje). I stari su je Grci smatrali simbolom 

plodnosti pa su ih poklanjali mladim parovima. 

Jednako kao svekrvin jezik, otpušta kisik tijekom noći 

što ju čini odličnim izborom za spavaću sobu. 

Uzgoj orhideja nije težak, ali je potrebno znati 

poneke činjenice zbog drugačijeg principa uzgoja 

biljaka. Velika preporuka za udomljavanje ove 

biljke, ali oprez – ovaj hobi je zarazan i gotovo se 

sigurno nećete zadržati na samo jednoj biljci. 




jedan od načina na koji možemo spasiti naš planet. 

Uz biljke koje 

pročišćavaju zrak 

isprobajte i prirodno 

gnojivo od kojega će 

probujati.

Br. 1/2017 Str. 30 


Uzgoj i njega 

orhideja 

Možda ste tek dobili prvu orhideju pa ste izgubljeni u svijetu prepunom informacija ili samo volite čitati o 

vašim omiljenim kućnim biljkama. Bilo kako bilo u ovom tekstu možete pronaći najvažnije upute o uzgoju i njegi 

orhideja te nekoliko trikova za poboljšanje zdravlja orhideja. 

Za početak volio bih razbiti jedan mit – „Orhideje su 

komplicirane za održavanje“. To jednostavno nije 

točno jer one su biljke koje ne traže previše pažnje ili 

vremena od onoga trenutka kada shvatite kako s njima 

treba postupati. Kako bih vam olakšao život i učinio 

stvari jednostavnijima, odlučio sam iznijeti sva svoja 

iskustva u ovom tekstu. 

NJEGA ORHIDEJA ILI KAKO PRAVILNO ZALIJEVATI 

ORHIDEJE: 

Vjerojatno svi već znamo da se orhideje ne zalijevaju 

kao druge biljke. Zbog strukture supstrata u kojima one 

žive potrebno je prilagoditi i način zalijevanja. Recimo 

supstrat od kokosa ne može u minuti primiti dovoljno 

vlage da bi kvalitetno opskrbio orhideju niti se orhideja 

može za to vrijeme napiti. Međutim ako na pravi 

način zalijemo taj supstrat on će bolje zadržavati vlagu 

i tako nam smanjiti učestalost zalijevanja naših 

sustanarki. 

PRAVILNO ZALIJEVANJE ORHIDEJA: 

Prvo kako to ne raditi: Orhideje ne stavljamo pod mlaz 

vode jer ona jednostavno prođe kroz supstrat. 

Uzmemo posudu veću od one u kojoj je posađena 

orhideja. U posudu nalijemo vode i ako je vrijeme za 

dognojavanje dodamo preporučenu količinu gnojiva za 

orhideje i promiješamo vodu kako bi se ono pravilno 

rasporedilo po posudi. 

Stavimo orhideju u vodu i ostavimo je da se natopi 

barem 20-ak minuta (možete ju ostaviti i nekoliko sati 

u slučaju da je jako dehidrirana, neće im naškoditi). 

Zatim izvadimo orhideje i pustimo ih da se procijede 

pa ih vratimo na njihovo mjesto. 

NJEGA LISTOVA ORHIDEJA: 

Listovi su kao i kod svake biljke tvornica energije. Zbog 

toga je dobro osigurati toj tvornici prave uvjete rada 

kako bi biljka bila sretna i zadovoljna. 

SAVJETI ZA NJEGU LISTOVA: 

Istina je da orhideje vole veliku vlažnost u zraku pa 

ako imate suh zrak u stanovima, posebice preko zime, 

dobro je staviti na radijatore posudice s vodom kako 

bi podigli vlažnost. 

One isto tako vole i prskanje po listovima i zračnom 

korijenju– nije nužno ali ponekad dobro dođe. Samo 

pažnja: Ne smije se zadržavati vlaga u sredini orhideja! 

– uzrokuje truljenje i to je čest način umiranja orhideja 

pošto npr. phalenopsisi rastu samo iz jedne stabljike.

Br. 1/2017 Str. 31 


Za sjaj listova nije dobro koristiti koru od banana. 

Premazivanje listova korom banane znatno povećava 

mogućnost pojave bolesti i oboljenja jer škrob i drugi 

ugljikohidrati koji se tako nanose su idealna podloga 

za njihov razvoj. Ipak nemojte posegnuti za sintetičkim 

sprejevima koji ne dozvoljavaju disanje listovima i 

zagađuju zrak u stanovima. Pustite biljku neka diše. 

Kada su listovi prašnjavi obrišite ih ili otuširajte 

orhideje kako bi oni lakše disali. 

NJEGA KORIJENA ORHIDEJA: 

Korijen orhideja je onaj najosjetljiviji dio i najčešći 

razlog zašto nam orhideje ne uspiju. Dobro je uputiti 

posebnu pažnju na ovaj dio. Pa krenimo! 

SAVJETI ZA BRIGU O KORIJENU ORHIDEJA: 

Posuda za orhideje bi trebala biti prozirna kako bi znali 

kakvog je zdravlja korijen. Isto tako ona bi trebala imati 

dovoljno rupa kako bi zrak strujao između korijenja jer 

ih to čini zdravima. Kako izgleda savršena posuda za 

orhideje pročitajte ovdje. 

Korijen je sklon truljenju zato orhideje zalijevamo tek 

kada im korijen potpuno pobijeli i supstrat se osuši. 

One imaju dovoljne zalihe vode u listovima ili 

pseudolukovicama (eng. „pseudobulbs“) koje predstavljaju 

zadebljanje stabljike – recimo kod porodice 

oncidiuma. Zbog toga ne treba paničariti ako zakasnite 

dan ili dva sa zalijevanjem jer su se one već spremne 

za crne dane. 

Zbog toga što kada padne pH supstrata navedene soli 

postanu topljive i zatim ih biljka može apsorbirati, 

međutim te soli značajno štete korijenju i čest su 

razlog umiranja biljke. Zato osobno preporučujem 

prirodni preparat – Prekrasne orhideje jer on neće 

naštetiti korijenju i ne uzrokuje nakupljanje soli. Osim 

toga kemikalije neće isparavati u vaš životni prostor. 

I prošli smo kroz najvažnije elemente uzgoja orhideja. 

Može se činiti kako toga ima puno ili kako treba 

puno vremena međutim to ipak nije tako. Jednom 

kada se uhodate radit ćete sve jako brzo i bez 

poteškoća. Siguran sam da će vam one uzvratiti svu 

ljubav i nagraditi vas sa puno cvjetova, ali i novih 

listova. 

Želim vam puno sreće! 




jedan od načina na koji možemo spasiti naš planet. 

Savršen paket za vaše 

ljubimice – zemlja iz 

kokosove kore + prirodno 

gnojivo za orhideje. 

Supstrat mora biti prozračan i dopuštati korijenju da 

diše. U slučaju da je raspadnut i „gnjecav“ potrebno je 

presaditi orhideje – o presađivanju pročitajte više 

ovdje. Novi supstrat treba imati jasne komade koji se 

neće odmah raspasti. Profesionalni uzgajivači često 

koriste onaj od kokosa jer odlično zadržava vlagu, a i 

orhideje u tropima rastu upravo na palmama pa kokos 

predstavlja i njihovo prirodno stanište. 

Korijen koji izlazi iz posude je normalna pojava. 

Možete ga povremeno pošpricati vodom. U slučaju 

truljenja veće količine korijenja, presadite biljku, 

odstranite trulo korijenje i koristite preparat za 

sprječavanje gljivičnih bolesti – Bolesti STOP. Ako su 

vam biljke sklone truljenju koristite ga preventivno i 

smanjite zalijevanje. 

Budite oprezni s kemijskim gnojivima. Naime, kako 

zalijevamo duže vrijeme naše orhideje, pH supstrata 

počinje s vremenom padati – postaje kisel. Kemijska 

gnojiva uzrokuju nakupljanje soli na supstratu i 

korijenju koja mogu biti smrtonosna za biljke. Zašto?

Br. 1/2017 Str. 32 


Kvaliteta zraka 

Važan činitelj našeg zdravlja 

Z a pretpostaviti je da većina nas nikada ne razmišlja o kvaliteti zraka u svojim domovima. Upravo zato neobično 

je važno osvijestiti koliko nam dobrobiti može donijeti čist zrak. U životnim prostorima provodimo većinu 

svog dana – samo na spavanje prosječno nam odlazi od 6 do 8 sati dnevno. Uzimajući tu činjenicu u obzir, 

svakako bismo trebali poduzeti nešto po pitanju zraka kojega udišemo. Njegova kvaliteta značajno se razlikuje u 

zatvorenim i otvorenim prostorima. Nije rijedak slučaj da je zrak na najprometnijoj cesti čišći nego u vašem 

dnevnom boravku. 

Kvaliteta zraka prvenstveno utječe na naš respiratorni 

sustav, odnosno disanje i organe povezane s disanjem. 

Djeluje i na raspoloženje, a visoka količina štetnih 

spojeva može uzrokovati neželjene glavobolje, suzne 

oči, pospanost i umor. 

Kako bismo to izbjegli, u prostorima u kojima provodimo 

najviše vremena potrebno je zaobići radnje koje povećavaju 

udio štetnih spojeva u zraku. 

Što najviše ut ječe na smanjenje kvalitete i povećanje 

štetnih spojeva u zraku 

Plijesni – svakako pokušajte održavati zdravu razinu vlage u 

zraku (30 –50 %) i na taj način smanjiti mogućnost pojave 

plijesni. 

Proizvodi za čišćenje – vrlo brzo mogu utjecati na smanjenje 

kvalitete zraka jer su hlapljive prirode. Izbjegavajte 

snažne dezinficijense i umjetne osvježivače zraka jer djeluju 

vrlo štetno na nas, ali i na okoliš. Sjetite se da sve što 

počistite mora negdje i završiti kada odbacujete prljavu 

vodu. Odlične alternative su ocat, soda bikarbona, limunov 

sok i sol koji jednako dobro mogu očistiti vaš dom. Za svjež i 

mirisan zrak koristite prirodna eterična ulja. 

Pušenje – dim cigarete može sadržavati i do 4000 kemijskih 

spojeva. Izbjegavajte pušenje u zatvorenim prostorima. Dim 

se zadržava u namještaju i zidovima, stoga radije pušite 

vani. 

Pesticidi – otrovni spojevi koji se koriste za uništavanje 

štetnika. Koristimo ih na kućnim ljubimcima, biljkama, ali i 

po domu u slučaju pojave glodavaca ili mrava. Nevjerojatna 

je činjenica da su se neki od njih zadržavali i po 20 godina u 

domovima ljudi koji su ih koristili (protiv glodavaca – danas 

su zabranjeni). Pesticide nije potrebno koristiti i njihovom 

uporabom svjesno štetite sebi i okolišu u značajnoj mjeri. 

Kao alternativa se koriste prirodni pripravci koji postižu 

jednako dobre rezultate. Pesticide nemojte skladištiti u kući 

i općenito je najbolje da ih potpuno izbacite iz uporabe radi 

vlastitog zdravlja. 

Umjetna gnojiva – osobito ona s visokom koncentracijom 

dušika, smatraju se jednim od najvećih zagađivača zraka. 

Kada ih koristimo u unutarnjim prostorima za njegu kućnog 

bilja, mogu značajno povećati koncentraciju štetnih spojeva. 

Raspadanjem dušika na manje komponentne oslobađa se 

amonijak – vrlo nepoželjna tvar u zraku. Koristite prirodna 

gnojiva kao alternativu, pogotovo u slučaju orhideja koje 

zbog prozračnog supstrata povećavaju hlapljivost štetnih 

spojeva. 

Kupujte organski uzgojenu hranu kako biste smanjili količinu 

pesticida u svom okolišu. Uporabom organskih gnojiva i 

pripravaka na svojim okućnicama smanjit ćete unošenje 

pesticida obućom ili preko kućnih ljubimaca u svoj dom. 

Velika stvar koju možete napraviti je obrazovati susjede i 

prijatelje o važnosti upotrebe prirodnih pripravaka istovremeno 

argumentirajući o štetnosti pesticida i umjetnih gnojiva. 

Osvještavanje je prvi korak u rješavanju problema i upravo 

zato je vrlo važno znati što se oko nas događa te to znanje 

proširiti dalje. 

Autor teksta: Ivan Strunje

organski-svijet

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?