za opstanak na ovim prostorima - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i ...
za opstanak na ovim prostorima - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i ...
za opstanak na ovim prostorima - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
BH GLAS<br />
BOSNISK NYHEDSBLAD GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ ISSN:<br />
DANSKA * DECEMBAR 2012 * BR./NR.: 30 * GODINA/ÅRGANG: 3 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com<br />
1904-5433<br />
Ćamil Durakovi Duraković:<br />
Izbori u Srebrenici nisu samo klasič<strong>na</strong><br />
politička borba <strong>za</strong> vlast, već i borba<br />
<strong>za</strong> <strong>opsta<strong>na</strong>k</strong> <strong>na</strong> <strong>ovim</strong> <strong>prostorima</strong><br />
DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 1
2 I BH GLAS I DECEMBAR 2012
Po{tovani ~itaoci,<br />
Mjesec novembar je oduvijek bio pun<br />
aktivnosti, a posebno obilje‘avanja raznih<br />
datuma iz <strong>na</strong>{e historije. Tako je obilje‘en i<br />
25. novembar, Dan dr‘avnosti <strong>na</strong>{e<br />
domovine <strong>Bosne</strong> i Hercegovine. U tom<br />
kontekstu organizovano je vi{e manifestacija,<br />
uglavnom lokalnog karaktera, ali je sigurno<br />
da je BH Glas tom prazniku, koji simboli{e<br />
<strong>na</strong>{u dr‘avnost, posvetio posebnu pa‘nju. To<br />
se prije svega odnosi <strong>na</strong> Prvu smotru folklora<br />
i sevdalinke BH dijaspore u Danskoj koja je<br />
16. novembra odr‘a<strong>na</strong> u Randersu. Bila je<br />
to prilika da bosanskohercegova~ka mladost<br />
poka‘e da je sprem<strong>na</strong> podr‘avati kulturu,<br />
tradicije i obi~aje zemlje porijekla njihovih<br />
roditelja te time od ne<strong>za</strong>borava spasiti <strong>na</strong>{e<br />
<strong>na</strong>jve}e kulturno blago u usl<strong>ovim</strong>a kakvi<br />
vladaju ovdje, daleko od domovine.<br />
Pored te Prve smotre folklora BH<br />
dijaspore u Danskoj, odr‘ano je i mnogo<br />
drugih manifestacija, od promocije knjiga<br />
bosanskohercegova~kih autora do <strong>za</strong>bavnih<br />
ve~eri izlo‘bi slika i drugih oblika kulturnog i<br />
<strong>za</strong>bavnog izra‘avanja, a sve u ~ast Da<strong>na</strong><br />
dr‘avnosti. O ve}ini tih manifestacija<br />
donosimo kratke izvje{taje popra}ene<br />
odgovaraju}im fotografijama.<br />
Na{ sagovornik u ovom broju je ]amil<br />
BH GLAS<br />
BOSNISK NYHEDSBLAD GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ ISSN:<br />
DANSKA * DECEMBAR 2012 * BR./NR.: 30 * GODINA/ÅRGANG: 3 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com<br />
1904-5433<br />
Ćamil Durakovi Duraković:<br />
Izbori u Srebrenici nisu samo klasič<strong>na</strong><br />
politička borba <strong>za</strong> vlast, već i borba<br />
<strong>za</strong> <strong>opsta<strong>na</strong>k</strong> <strong>na</strong> <strong>ovim</strong> <strong>prostorima</strong><br />
Foto sa <strong>na</strong>slovne strane:<br />
TVUSK<br />
BH Glas /Bosnisk nyhedsblad<br />
ISSN: 1904-5433<br />
Broj/Nummer: 30<br />
Godi<strong>na</strong>/Årgang: 3<br />
DECEMBAR 2012.<br />
Izdava~/Udgiver:<br />
Foreningen BH Glas<br />
Nørremarken 6<br />
DK - 7330 Brande<br />
Telefon:<br />
(45) 29721948 /(45) 71684521<br />
Durakovi}, li~nost koja sigurno obilje‘ava<br />
po~etak jednog novog, <strong>na</strong>damo se mnogo<br />
boljeg vreme<strong>na</strong> <strong>za</strong> ovu ratom opusto{enu i<br />
stradalu op{tinu, Srebrenicu, mjesto<br />
planetarnog stradanja Bo{njaka.<br />
Posebnu pa‘nju skre}emo <strong>na</strong>{im<br />
~itaocima <strong>na</strong> ~la<strong>na</strong>k Idri<strong>za</strong> Hod‘i}a o<br />
predstoje}em popisu stanovni{tva. U tom<br />
tekstu daje se odgovor <strong>na</strong> pitanje {ta }e se<br />
desiti sa Bo{njacima, ako se pravilno ne<br />
popi{u. Bit }e to klasi~an dovr{etak <strong>za</strong>misli<br />
ratnih zlo~i<strong>na</strong>ca da sa etni~ke karte i slike<br />
<strong>na</strong>{e domovine izbri{u cijeli jedan <strong>na</strong>rod,<br />
<strong>za</strong>vr{e etni~ko ~i{}enje i Bo{njake otjeraju u<br />
grupu <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnih manji<strong>na</strong> svrstav{i ih me|u<br />
ostale.<br />
Na{i novi<strong>na</strong>ri Sabrija Ov~i<strong>na</strong> i Arben Deliu<br />
ukazuju <strong>na</strong>m <strong>na</strong> pravce dalje politike danske<br />
vlade kroz prizmu pravilnog tuma~enja,<br />
shvatanja i registrovanja pore<strong>za</strong>, a te obrasce<br />
su dobili svi gra|ani Danske, te o aktivnostima<br />
Vlade i parlamenta ve<strong>za</strong>nim <strong>za</strong> ekonomske<br />
projekcije <strong>za</strong> <strong>na</strong>rednu i slijede}ih 10 godi<strong>na</strong>.<br />
U ovom jubilarnom broju BH Glasa <strong>na</strong>}i<br />
}e te sve one <strong>za</strong>nimljive informacije i savjete<br />
<strong>na</strong> koje ste ve} <strong>na</strong>vikli, a <strong>na</strong>laze sa <strong>na</strong> svojim<br />
uobi~ajenim mjestima.<br />
Ugodno ~itanje!<br />
REDAKCIJA<br />
Redakcija/Redaktion:<br />
Vezuv Ba{i}<br />
Fadil ]atovi}<br />
(gl. urednik/redaktør)<br />
Emir Ov~i<strong>na</strong><br />
(graf. urednik/layout)<br />
Sabrija Ov~i<strong>na</strong><br />
Saradnici/Korrespondenter:<br />
Benjamin Daji}<br />
Arben Deliu<br />
Idriz Hod‘i} (Sarajevo)<br />
Amila Smajlagi}<br />
D‘e<strong>na</strong><strong>na</strong> [e~i}<br />
Almira [i{i}<br />
Bahrija [i{i}<br />
SADRŠAJ Z<br />
AKTUELNOSTI 4/5/6/7/9/10<br />
AKTUELNO 4<br />
Ratne traume se vra}aju<br />
DANSKA POLITIKA 5<br />
Kako pokrenuti dansku<br />
ekonomiju?<br />
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA 6/7<br />
RAZGOVOR S POVODOM 8<br />
Arne Sigtenbjerggaar: „Otvoreni<br />
smo <strong>za</strong> sve oblike saradnje sa<br />
onima koji to `ele“<br />
ZAKONODAVSTVO 9<br />
Predra~un prelimi<strong>na</strong>rnog<br />
pore<strong>za</strong> i Poreska kartica<br />
BOSANCI U DANSKOJ 10<br />
Bosanski cvijet procvjetao<br />
u Kopenhagenu<br />
AKTUELNO 12/13<br />
Izjasniti se u korist, a ne<br />
<strong>na</strong> {tetu etni~kog ili<br />
<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnog identiteta<br />
INTERVIEW 12/13<br />
]amil Durakovi}: „Izbori u<br />
Srebrenici nisu samo klasi~<strong>na</strong><br />
politi~ka borba <strong>za</strong> vlast, ve} i<br />
broba <strong>za</strong> <strong>opsta<strong>na</strong>k</strong> <strong>na</strong> <strong>ovim</strong><br />
<strong>prostorima</strong>!<br />
FOTOGALERIJA 14/15<br />
ZDRAVLJE 16<br />
Kako izbje}i gripu?<br />
ZENSKI KUTAK 17<br />
Ko`a u zimskom periodu<br />
SPORT 18<br />
Usponi i padovi bh. rukometa<br />
BH SPORTISTI U DK 19<br />
Sportista rasko{nog talenta<br />
DIJASPORA 20<br />
Odnos vlasti BiH prema<br />
njenoj dijaspori, treba biti mnogo<br />
bolji, intezivniji i konkretniji<br />
HISTORIJA 21<br />
17 godi<strong>na</strong> nepravednog mira<br />
Bank-konto broj/nummer.:<br />
2760-0744236177<br />
E-mail:<br />
bhglas@gmail.com<br />
redakcija@bhglas.com<br />
Web stranica/Hjemmeside:<br />
www.bhglas.com<br />
[tampa/Tryk:<br />
„[tamparija Fojnica“ d.d.<br />
Fojnica, BiH<br />
Distribucija/Distribution:<br />
Hamdija Breko<br />
Sado Breko<br />
Mirsad Dervi{evi}<br />
Meho Kasumovi}<br />
Hivzo Nikontovi}<br />
Emir Solak<br />
DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 3
AKTUELNOSTI AKTUELNO<br />
Mladi}eva<br />
odbra<strong>na</strong> i<strong>za</strong>zivala<br />
Birte Weiss<br />
16.11.12<br />
Branitelj srpskog generala<br />
<strong>za</strong> vrijeme rata u Bosni od<br />
1992. do 1995. je nekoliko<br />
puta <strong>na</strong> <strong>za</strong>dnjem saslu{anju pri<br />
slu~aju <strong>za</strong> ratne zlo~ine spominjao<br />
sumnju u to {ta danska<br />
novi<strong>na</strong>rka i biv{a ministrica<br />
unutra{njih poslova uop{te<br />
radi kao svjedok u slu~aju.<br />
Dok je optu‘eni <strong>za</strong> ratne<br />
zlo~ine Ratko Mladi} pa‘ljivo<br />
pratio {ta se doga|a u slu~aju i<br />
sa laganim osmjehom ~esto<br />
slao male <strong>za</strong>bilje{ke svojim<br />
srbijanskim braniteljima, sudija<br />
Alphons Orie je vi{e puta<br />
ukorio tu‘ila{tvo zbog kori-<br />
{tenja Weissove kao svjedoka.<br />
Razmje<strong>na</strong> rije~i je nekoliko<br />
puta bila tako o{tra da je<br />
sudija <strong>na</strong>{ao povod da podvu-<br />
~e da se svjedoci <strong>na</strong> sudu ne<br />
smiju koristiti <strong>za</strong> davanje<br />
informacija iz tre}e ruke. Ali<br />
je <strong>na</strong>{ao i povod da se izvine<br />
Birthe Weiss:<br />
- „Ovo nije nikako kritika<br />
Vas, gospo|o Weiss. Upu}e<strong>na</strong><br />
je gospodinu Jeremyju (pomo-<br />
}ni tu`itelj Edward Jeremy).<br />
Cijenim Va{ rad i Vi odgovarate<br />
<strong>na</strong> pitanje <strong>na</strong>jbolje {to<br />
mo`ete, rekao je sudija Orie“.<br />
U jednom trenutku je sudija<br />
tako|e rekao Weissovoj da<br />
se ovakvi sporovi obi~no ne<br />
de{avaju u njegovoj sudnici,<br />
po{to je posljednje saslu{anje<br />
bilo obilje‘eno problemima sa<br />
jezikom, prevodiocima i sporednim<br />
stranicama u pisanim<br />
dokaznim materijalima.<br />
Weissova je svjedo~ila o<br />
tome {ta je vidjela kada je kao<br />
ministrica unutra{njih poslova<br />
1996. pomalo slu~ajno prisustvovala<br />
iskopavanju masovne<br />
grobnice i prate}em identifikovanju<br />
djelimi~no raspadnutih<br />
le{eva iz sela Biljani.<br />
Bila je tako|e detaljno ispitiva<strong>na</strong><br />
o svom istra‘ivanju <strong>za</strong><br />
knjigu „Vanviddets Vidner“<br />
(Svjedoci ludila) kada je pra-<br />
}e<strong>na</strong> filmskom ekipom iz Danmarks<br />
Radio-a izme|u ostalog<br />
do{la <strong>na</strong> trag lokalnog srpskog<br />
komandanta i u~itelja, Marka<br />
Samard‘ije, kojeg su lokalni<br />
muslimani oz<strong>na</strong>~ili odgovo-<br />
Pi{e: Sabrija OV^INA<br />
sabrija.ovci<strong>na</strong>@bhglas.com<br />
4 I BH GLAS I DECEMBAR 2012<br />
Bh. gra|ani u Danskoj: 17 godi<strong>na</strong> <strong>na</strong>kon <strong>za</strong>vr{etka rata u BiH<br />
Ratne traume se vra}aju<br />
Premda se smatraju <strong>na</strong>jbolje integrisanim od svih izbjeglica i doseljenika u danskom<br />
dru{tvu, {to statist~ki podaci i potvrdjuju jer vi{e od 50 % svih radno sposobnih<br />
gra|a<strong>na</strong> b-h porijekla je <strong>za</strong>posleno, sve je ve}i broj onih, koji 17 godi<strong>na</strong> <strong>na</strong>kon<br />
<strong>za</strong>vr{etka rata i agresije <strong>na</strong> BiH, stoje u redu <strong>za</strong> lije~enje ratnih trauma i psihi~kih<br />
problema, koji su izne<strong>na</strong>da, ponovo iskrsli<br />
Prve bosansko-hercegova~ke<br />
izbjeglice, ogromnom<br />
ve}inom Bo{njaci,<br />
dolaze u Dansku 1992 godine<br />
kada je otpo~ela agresija <strong>na</strong> <strong>na</strong>{u<br />
suverenu, ne<strong>za</strong>visnu i me|u<strong>na</strong>rodno<br />
priz<strong>na</strong>tu domovinu. Oko<br />
22.000 Bosa<strong>na</strong>ca i Hercegovaca<br />
dolazi u Dansku, a prve boravi{ne<br />
i radne dozvole dobivaju tek 1995<br />
godine, <strong>na</strong>kon 3 godine ~ekanja u<br />
izbjegli~kim centrima.<br />
U Danskoj trenutno ‘ivi 20.618<br />
gra|a<strong>na</strong> koji imaju bosanskohercegova~ko<br />
porijeklo, od kojih<br />
oko 14 % ‘ivi u 2 <strong>na</strong>jve}a danska<br />
grada, Kopenhagen-u i Odense-u.<br />
Dostupni podaci pokazuju da je par<br />
hiljada dobilo dansko dr‘avljanstvo<br />
ali i <strong>za</strong>dr‘alo bosnko-hercegova~ko<br />
dr‘avljanstvo, jer uslov <strong>za</strong> dobijanje<br />
danskog dr‘avljanstva nije bio odricanje<br />
od bh dr‘avljanstva.<br />
Vi{e od 50 % svih radno<br />
sposobnih gra|a<strong>na</strong> koji imaju bh.<br />
porijeklo je <strong>za</strong>posleno u Danskoj,<br />
pla}a porez, i <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>~in <strong>na</strong>jbolje<br />
doprinosi razvoju danskog dru-<br />
{tva. Gotovo svi danski politi~ari<br />
se sla‘u, bez obzira iz koje politi-<br />
~ke grupacije dolaze, da su bh.<br />
izbjeglice blistav, ali i jedini, primjer<br />
dobre i uspje{ne integracije u<br />
Danskoj. Statisti~ki podaci nesumnjivo<br />
pokazuju, da je broj <strong>za</strong>poslenih,<br />
u odnosu <strong>na</strong> primjerice<br />
doseljenike iz Pakista<strong>na</strong>, Turske ili<br />
Srbije, a posebno u odnosu <strong>na</strong><br />
Sve je ve}i broj bh.<br />
izbjeglica u Danskoj<br />
stoje u redu <strong>za</strong><br />
lije~enje ratnih<br />
trauma i psihi~kih<br />
problema<br />
(foto: Politiken.dk)<br />
izbjeglice i doseljenike iz arapskih<br />
i afri~kih zemalja, procentualno<br />
z<strong>na</strong>tno ve}i, u nekim slu~ajevima,<br />
i duplo ve}i. Validnih statisti~kih<br />
podataka, kada je u pitanju <strong>za</strong>po-<br />
{ljavanje <strong>na</strong>{e omladine, jo{ uvijek<br />
nema. Procjene, o broju <strong>za</strong>poslenih<br />
mladih ispod 30 godi<strong>na</strong>,<br />
su jo{ bolje, u odnosu <strong>na</strong> cjelokupnu<br />
sliku <strong>za</strong>poslenosti gra|<strong>na</strong><br />
bh. porijekla u Danskoj.<br />
Postoji vi{e polu-zvani~nih<br />
teorija i obja{njenja, <strong>za</strong>{to su bosansko-hercegova~ke<br />
izbjeglice<br />
<strong>na</strong>jbolje integrisane u dansko dru-<br />
{tvo. Najbli‘a istini jeste teorija,<br />
da su Bosanci i Hercegovci autohtoni<br />
evropski <strong>na</strong>rod sa visokim<br />
stepenom obrazovanja, i genetskim<br />
kodom koji se uspijeva adaptirati<br />
<strong>na</strong> razne situacije. Ipak, iako<br />
se smatraju <strong>na</strong>jbolje integrisanim<br />
izbjeglicama u danskom dru{tvu,<br />
sve je ve}i broj bh. izbjeglica koji<br />
tek sada,17 godi<strong>na</strong> od <strong>za</strong>vr{etka<br />
rata i agresije <strong>na</strong> <strong>na</strong>{u domovinu,<br />
stoje u redu <strong>za</strong> lije~enje ratnih<br />
trauma i psihi~kih problema.<br />
Na osnovu informacija iz centara<br />
<strong>za</strong> rehabilitaciju i ‘rtve torture<br />
(RCT) iz Kopenhagen-a i Haderslev-a,<br />
gdje se veliki broj <strong>na</strong>{ih<br />
zemljaka upu}uje <strong>na</strong> lije~enje, liste<br />
~ekanja su sve du‘e i du‘e.<br />
Psiholozi, koji rade u pomenutim<br />
centrima su mi{ljenja, da je ogroman<br />
broj bh. izbjeglica i<strong>za</strong>brao<br />
integraciju, odnosno u~enje i <strong>za</strong>-<br />
poslenje, kao jednu vrstu odbrambene<br />
strategije, koja im je slu‘ila<br />
<strong>za</strong> savladavanje psihi~kih pote-<br />
{ko}a i probema u datom momentu.<br />
Ali takva strategija, po njihovom<br />
mi{ljenju, nije bila potpuno<br />
i dugoro~no odr‘iva, {to stvarnost<br />
i pokazuje. Ukoliko se dobije<br />
otkaz <strong>na</strong> poslu, do‘ivi povreda<br />
ili nesre}a, ako <strong>na</strong>stanu porodi~ni<br />
problemi i razvod braka –<br />
vrlo brzo puca tanka nit odr‘ivosti<br />
ove strategije, i svi prija{nji psihi~ki<br />
problemi, koje smo bili<br />
privremeno parkirali negdje u<br />
podsvjesti, isplivaju <strong>na</strong> povr{inu.<br />
Profesor psihologije <strong>na</strong> Univerizetu<br />
u Århus-u Ask Elklit,<br />
obja{njava to <strong>na</strong> ovaj <strong>na</strong>~in: „To<br />
je op{te poz<strong>na</strong>ti, generalni fenomen.<br />
Nakon <strong>za</strong>vr{etka Drugog<br />
svjetskog rata, trebalo je pro}i 15-<br />
20 godi<strong>na</strong>, kada su prvi policajci i<br />
danski <strong>za</strong>tvorenici, koji su bili u<br />
<strong>na</strong>cisti~kim logorima, psihi~ki<br />
potpuno kolapsali i nisu mogli<br />
vi{e. Takav slu~aj – tvrdi ovaj profesor<br />
psihologije - vidimo sada<br />
kod bosansko-hrcegova~kih izbjeglica,<br />
koji su bili potpuno integrisani<br />
u dansko dru{tvo. I oni, <strong>na</strong>kon<br />
15-20 godi<strong>na</strong>, po~inju posustajati“<br />
– ka‘e uva‘eni profesor.<br />
Bez obzira <strong>na</strong> ove sumorne<br />
psilolo{ke prognoze, raduje <strong>na</strong>s<br />
~injenica, da jo{ uvijek sl<strong>ovim</strong>o<br />
kao <strong>na</strong>jbolje integrisa<strong>na</strong> etni~ka<br />
grupa u Danskoj.
Pi{e: Arben DELIU<br />
arben.deliu@bhglas.com<br />
Reforme ekonomskog sistema u Danskoj<br />
DANSKA POLITIKA<br />
Kako pokrenuti dansku ekonomiju?<br />
Najz<strong>na</strong>~ajniji doga|aji u Danskoj, u posljednjih mjesec da<strong>na</strong>, svakako su novi<br />
Zakon o fi<strong>na</strong>nsijama i reforma pore<strong>za</strong>. Sve to mora se posmatrati i kroz izjavu<br />
lidera partije Venstre da plate u Danskoj trebaju da spadnu <strong>na</strong> nivo njema~kih<br />
plata, a da porezi budu <strong>na</strong> nivou {vedskog pore<strong>za</strong><br />
Glavne ta~ke Zako<strong>na</strong> o<br />
fi<strong>na</strong>nsijama svakako su<br />
rije{avanje pitanja ljudi<br />
koji gube pravo <strong>na</strong> <strong>na</strong>k<strong>na</strong>du <strong>za</strong><br />
vrijeme ne<strong>za</strong>poslenosti, obzirom da<br />
se rok prava <strong>na</strong> „dagpenge“ spustio<br />
sa ~etiri <strong>na</strong> dvije godine. Vlada }e<br />
ulo`iti 480 milio<strong>na</strong> kru<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />
obrazovanje onih kojima rok<br />
primanja <strong>na</strong>k<strong>na</strong>de <strong>za</strong> ne<strong>za</strong>poslenost<br />
isti~e u prvoj polovini 2013. godine.<br />
Vlada i Ujedinje<strong>na</strong> lista su poo{trile<br />
mjere protiv ekonomskog krimi<strong>na</strong>la,<br />
posebno onog u vi{im slojevima<br />
danskog dru{tva. [pekulacije<br />
<strong>na</strong> berzi i poku{aji da se dr‘ava<br />
prevari <strong>za</strong> porez, bit }e o{trije<br />
ka‘njavani, a policija }e imati ve}e<br />
<strong>za</strong>konske mogu}nosti, ovla{tenja i<br />
resurse da se usmjeri <strong>na</strong> ovo polje.<br />
Za oblast kulture izdvojit }e se 20<br />
milio<strong>na</strong> kru<strong>na</strong>. Neke osnovne<br />
‘ivotne <strong>na</strong>mirnice bit }e oslobo|ene<br />
pore<strong>za</strong>, {to z<strong>na</strong>~i da }e se cije<strong>na</strong><br />
ovih <strong>na</strong>mirnica sniziti. Pored toga,<br />
smanjit }e se porez <strong>na</strong> elektri~nu<br />
energiju firmama kao i porezni<br />
tro{kovi ve<strong>za</strong>ni <strong>za</strong> administraciju.<br />
[to se ti~e rje{avanja socijalnih<br />
pitanja, Vlada je <strong>na</strong>pravila socijalni<br />
paket koji ima bud‘et od 1,1<br />
milijardi kru<strong>na</strong>, a koji }e se slijede-<br />
}e ~etri godine koristiti <strong>za</strong> ekonomski<br />
i socijalno lo{e stoje}e gra-<br />
|ane. Vlada ‘eli stvoriti 13.500 flex<br />
poslova, koji nisu stalni, ali pru‘aju<br />
mogu}nost da se ne<strong>za</strong>posleni<br />
aktiviraju te da se osje}aju kao<br />
korisni ~lanovi dru{tva. Na polju<br />
{kolovanja oja~at }e se tehni~ke<br />
{kole, a univerziteti }e dobiti 770<br />
milio<strong>na</strong> <strong>za</strong> inovacije i istra‘ivanja.<br />
Poenta <strong>za</strong>ko<strong>na</strong> o fi<strong>na</strong>sijama je da<br />
se ponovo pokrene danska ekono-<br />
Da li }e <strong>na</strong>jnoviji Zakon o<br />
fi<strong>na</strong>nsijama i reforma pore<strong>za</strong><br />
pridonijeti pobolj{anju<br />
ekonomske situacije<br />
u Danskoj?<br />
(Foto: Colourbox)<br />
mija kroz investiranje u dr‘avni sektor<br />
i istrovremeno da se stvori svijest<br />
me|u ne<strong>za</strong>poslenima, da ako ne<br />
mogu da <strong>na</strong>|u posao da se onda {koluju<br />
i <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>~in pobolj{aju mogu}nost<br />
<strong>za</strong> <strong>za</strong>poslenje. Mo‘e se re}i<br />
da Vlada <strong>za</strong>htjeva manje ne<strong>za</strong>poslenih,<br />
ali i manje <strong>za</strong>poslenih sa niskim<br />
nivoom obrazovanja i plata, dok<br />
se istrovremeno uklanja maksimum<br />
<strong>na</strong> primanje socijalne pomo}i, tako<br />
da familije mogu dobijati odgovaraju}u<br />
socijalnu pomo}. To opet<br />
ne z<strong>na</strong>~i da }e socijal<strong>na</strong> pomo} z<strong>na</strong>tno<br />
porasti, obzirom da je stav Vlade<br />
da se mora osjetiti razlika izme|u<br />
onih koji rade i onih koji primaju<br />
socijalnu pomo}. Ovo iz razloga da<br />
bi se ljudi motivisali da rade.<br />
Istovremeno se, <strong>na</strong> primjer, uklanja<br />
<strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> samopla}anje vje{ta~ke<br />
oplodnje i kori{tenje prevodilaca.<br />
Pored <strong>za</strong>ko<strong>na</strong> o fi<strong>na</strong>nsijama,<br />
Vlada je provela i reformu pore<strong>za</strong><br />
koja izme|u ostaloga z<strong>na</strong>~i da }e se<br />
takozvani topskat (<strong>na</strong>jvi{i porez i<br />
dodatni porez od 15%) pomaknuti sa<br />
sada{njih cirka 380.000 kru<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />
421.000 kru<strong>na</strong> u 2013. godini, sa<br />
kranjim ciljem od 467.000 kru<strong>na</strong> u<br />
2022. godini. Dje~iji dodatak }e se<br />
postepono ukloniti onima koji<br />
<strong>za</strong>ra|uju vi{e od 750.000 kr godi-<br />
{nje. Zaposleni koji <strong>za</strong>ra|uju do<br />
320.000 kru<strong>na</strong> }e ostvariti povi{eni<br />
neoporezivi dio, dok }e samohrane<br />
majke ili o~evi koji <strong>za</strong>ra|uju do<br />
320.000 kru<strong>na</strong> ostvariti jo{ ve}i neoporezivi<br />
dio. Penzioneri sa niskim<br />
privatnim penzijama }e dobiti ve}i<br />
dodatak, dok penzioneri sa dobro<br />
u{te|enim privatnim penzijama,<br />
tipi~no oni koji su visokoobrazovani<br />
ili koji su dobro <strong>za</strong>ra|ivali, morat }e<br />
se <strong>za</strong>dovoljiti sa manjom <strong>na</strong>rodnom<br />
penzijom. Tako|e se smanjuje neoporezivi<br />
dio <strong>za</strong> prevoz <strong>na</strong> posao i sa<br />
posla. Razlog tome, iako to djeluje<br />
neshvatljivo u doba krize, su strani<br />
radnici koji to pravo zloupotrebljavaju.<br />
Pored promje<strong>na</strong> u fi<strong>na</strong>snijama i<br />
porezu u Danskoj, Venstre je<br />
nedavno izjavila da ako Danska ‘eli<br />
efektivno konkurisati susjedima,<br />
onda se porez mora smanjiti <strong>na</strong> {vedski<br />
nivo (26-36 %), a plate moraju<br />
biti <strong>na</strong> nivou Njema~ke. To z<strong>na</strong>~i da<br />
bi, <strong>na</strong>primjer, jedan <strong>za</strong><strong>na</strong>tlija <strong>za</strong>ra-<br />
|ivao duplo manje. Ovakve promjene<br />
bi mo‘da dobro do{le privredi<br />
ali bi <strong>za</strong>to predstavljale kraj Danske<br />
kao socijalne dr‘ave koja socijalno<br />
izjed<strong>na</strong>~ava one koji <strong>za</strong>ra|uju puno<br />
i one koji <strong>za</strong>ra|uju malo. Smanjenje<br />
plata <strong>na</strong> nivo Njema~ke bi z<strong>na</strong>~ile<br />
da bi se mnogima koji <strong>za</strong>ra|uju ispod<br />
320.000 kru<strong>na</strong> godi{nje plate prepolovile,<br />
a sa danskim cije<strong>na</strong>ma to<br />
bi bilo katastrofalno. To bi tako|er<br />
z<strong>na</strong>~ilo da bi kupov<strong>na</strong> mo} tih ljudi<br />
pala, tako da je nejasno kako je to<br />
dobro <strong>za</strong> ekonomiju. To je samo jo{<br />
jedan dokaz da desnica ‘eli <strong>na</strong>praviti<br />
razlike u danskome dru{tvu po{to<br />
ideologija koju prate smatra da je<br />
velika ekonomska razlika u dru{tvu<br />
dobra <strong>za</strong> dru{tvo.<br />
Nadajmo se da }e sada{njoj<br />
Vladi, kakva god da je, do}i bolji<br />
dani obzirom da se cr<strong>na</strong> vreme<strong>na</strong> pribli‘avaju<br />
sa politikom koju desnica<br />
‘eli provesti. Sada{nji fi<strong>na</strong>nsijski<br />
<strong>za</strong>kon i reforma pore<strong>za</strong> poma‘u<br />
slabe u dru{tvu, dok bi prijedlog<br />
Venstre partije pomagao samo onima<br />
koji su visoko obrazovani i koji<br />
dobro <strong>za</strong>ra|uju.<br />
AKTUELNOSTI<br />
rnim <strong>za</strong> masakr <strong>na</strong>d <strong>na</strong>jmanje<br />
140 muslimanske djece i mu-<br />
{karaca u julu 1992.<br />
Veliki dio saslu{anja je bio<br />
usmjeren <strong>na</strong> dokumente koje je<br />
Weissova dobila poslije rata u<br />
lokalnoj policijskoj stanici, a sa<br />
Samard‘ijinim potpisom, kao<br />
i <strong>na</strong> opasku u pomenutoj knjizi<br />
o Samard‘ijinom motivu osvete<br />
i cilju stvaranja Velike Srbije<br />
i posti<strong>za</strong>nju potpunog ~i{}enja<br />
ne-srpskog stanovni{tva. Weissova<br />
je rekla da je to vi{e bio<br />
generalni utisak, zbir informacija<br />
koje su tada dobili. Nijedan<br />
dio njenog svjedo~enja<br />
koje je trajalo dva i po sata nije<br />
se direktno odnosio <strong>na</strong> optu-<br />
‘enog Ratka Mladi}a.<br />
Muslimani: Odbor<br />
bi trebao ponovo<br />
razmotriti bo‘i}nu<br />
jelku<br />
09.11.12<br />
Islamsko vjerska <strong>za</strong>jednica<br />
(Islamisk Trossamfund) je<br />
primila prijetnje <strong>na</strong>kon slu~aja<br />
o bo‘i}noj jelci u stambenoj<br />
<strong>za</strong>druzi u Kokkedalu.<br />
Odbor u stambenoj <strong>za</strong>druzi<br />
Egedalsvænge u Kokkedalu bi<br />
trebao ponovo razmotriti<br />
odluku muslimanske ve}ine o<br />
odbacivanju pla<strong>na</strong> o kupovini<br />
tradicio<strong>na</strong>lne bo‘i}ne jelke <strong>za</strong><br />
stambenu <strong>za</strong>drugu.<br />
To misli Imran Shah, glasnogovornik<br />
Islamske vjerske<br />
<strong>za</strong>jednice u Danskoj.<br />
- „Mora biti mjesta <strong>za</strong> nemuslimane<br />
da sprovode svoju<br />
vjersku praksu bez obzira gdje<br />
to bilo u svijetu. Postoji saglasnost<br />
o tome me|u muslimanskim<br />
vjerskim u~enjacima“,<br />
ka`e Imran Shah.<br />
- „Kada to uzmete kao principijelnu<br />
polaznu ta~ku i prenesete<br />
je <strong>na</strong> konkretni slu~aj,<br />
osta}e vam pomisao da bi vrijedilo<br />
ponovo razmotriti pomenutu<br />
odluku“.<br />
Danska <strong>na</strong>rod<strong>na</strong> partija<br />
(Dansk Folkeparti) i Konzervativ<strong>na</strong><br />
stranka (De Konservative)<br />
su kritikovali odluku<br />
stambene <strong>za</strong>druge. Martin Henriksen,<br />
koji je govornik Danske<br />
<strong>na</strong>rodne partije <strong>za</strong> pitanja<br />
integracije, <strong>na</strong>zvao je odluku<br />
„pravim prljavim trikom prema<br />
dru{tvu“.<br />
DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 5
AKTUELNOSTI AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA<br />
Kopenhagen: Debata povodom Da<strong>na</strong> dr‘avnosti BiH<br />
- „Izgleda kao da se politi~ari<br />
igraju sa <strong>ovim</strong> slu~ajem<br />
i to je veoma tu`no. Svi se<br />
sla`u da je to nesretan slu~aj, a<br />
politi~ari nisu bili tu da rije{e<br />
problem“, ka`e glasnogovornik<br />
Islamske vjerske <strong>za</strong>jednice.<br />
Islamska vjerska <strong>za</strong>jednica<br />
je zbog ovog slu~aja primila<br />
prijetnje. - „Nepoz<strong>na</strong>te osobe<br />
<strong>na</strong>s zovu i `estoko pljuju po<br />
<strong>na</strong>ma iako mi sa <strong>ovim</strong> slu~ajem<br />
nemamo nikakve veze. Sramota<br />
je da se muslimani u zemlji<br />
<strong>na</strong> ovaj <strong>na</strong>~in iskori{tavaju<br />
u ovom slu~aju“, ka`e Shah.<br />
Odbor stambene <strong>za</strong>druge<br />
se ne sla‘e sa po<strong>za</strong>dinom <strong>za</strong><br />
odluku o nekupovanju bo‘i}ne<br />
jelke. Prema rije~ima Ismaila<br />
Mestafija, ~la<strong>na</strong> odbora, nije<br />
bilo nikog a ko bi se prihvatio<br />
<strong>za</strong>datka kupovine jelke.<br />
Predsjednica Karin Leegaard<br />
Hansen to me|utim<br />
opovrgava.<br />
Danci izoluju<br />
strance<br />
8.11. 2012<br />
Danska bi trebala u <strong>na</strong>rednih<br />
30 godi<strong>na</strong> primati stranu<br />
radnu s<strong>na</strong>gu kako bi bila u<br />
mogu}nosti izdr‘avati pola<br />
milio<strong>na</strong> ljudi starijih od 65 godi<strong>na</strong><br />
– broj koji se o~ekuje u<br />
2040. godini. A<strong>na</strong>li<strong>za</strong> iz Rambølla<br />
pokazuje da }e se<br />
ustvari takozvani „stara~ki teret“<br />
izjed<strong>na</strong>~iti ako svake<br />
godine u Dansku bude dolazilo<br />
10.000 imigra<strong>na</strong>ta u radnoj<br />
dobi.<br />
Ali da bi do{lo do toga, Danci<br />
se moraju potruditi da malo<br />
bolje i otvorenije primaju strance<br />
u svoju svakodnevnicu. –<br />
„Mada su Danci ljubazni i susretljivi,<br />
oni su tako|e i distancirani.<br />
Mi ih, strance, ne<br />
pozivamo u <strong>na</strong>{ krug prijatelja“,<br />
ka<strong>za</strong>o je Steen Donner,<br />
direktor istra`iva~kog parka<br />
Scion DTU, gdje je uku}eno<br />
oko 200 preduze}a.<br />
Gdin Donner je <strong>na</strong>~uo o<br />
dragocjenim stranim radnicima,<br />
koji se te{ko <strong>na</strong>vikavaju<br />
u Danskoj. Prema Trine Lund<br />
Thomsen, profesorici migracijskih<br />
studija <strong>na</strong> Univerzitetu<br />
u Aalborgu, realno gledaju}i,<br />
ono {to nedostaje strancima u<br />
Udru‘enje bosansko-hercegova-<br />
~kih stude<strong>na</strong>ta u Danskoj <strong>na</strong> ~elu<br />
sa predsjednicom Sabrijom Ti-rak<br />
i podpredsjednikom Arminom O}uzom<br />
organizirali su debatu u Svjetskom<br />
kulturnom centru u Kopenhagenu<br />
povodom 25. novembra, Da<strong>na</strong><br />
dr‘avnosti BiH. U sali ispunjenoj do<br />
posljednjeg mjesta prete‘no mla|om<br />
publikom govorili su Bo Jessen, danski<br />
ekspert <strong>za</strong> BiH, Tea Sindbæk sa<br />
Instituta <strong>za</strong> me|ukulturalne i religijske<br />
studije i Ismar Dedovi}, kandidat<br />
predmeta Historije i balkanskih<br />
studija. Bo Jessen je odr‘ao predavanje<br />
o etni~koj identifikaciji ljudi u<br />
BiH i <strong>za</strong>klju~io da se mo‘e imati vi{e<br />
identiteta istovremeno i <strong>na</strong>veo primjer<br />
da se u isto vrijeme osoba mo‘e<br />
osje}ati i kao Srbin i kao Bosa<strong>na</strong>c,<br />
jer su se do 18. st. <strong>za</strong>pravo svi stano-<br />
U BKC<br />
Kopenhagen, u organi<strong>za</strong>ciji<br />
Udru‘enja ‘e<strong>na</strong>, organizova<strong>na</strong><br />
je promocija knjiga bosan-skohercegova~kih<br />
pisaca i novi<strong>na</strong>ra BH<br />
Glasa Vezuva Ba{i}a i Idri<strong>za</strong> Hod‘i}a.<br />
D‘e<strong>na</strong><strong>na</strong> [e~i} je veoma uspje{no<br />
moderirala ovu manifestaciju.<br />
Vezuv Ba{i} Ba{o promovisao je<br />
svoje dvije knjige i to: „U predvorju<br />
smrti“ i „Pri~e iz Avnstrupa, a Idriz<br />
Komu<strong>na</strong> Vejle je u dane 5. i 6. novembra<br />
ove godine veoma uspje-<br />
{no pripremila i organizovala z<strong>na</strong>~ajnu<br />
privredno-kulturnu manifestaciju u<br />
Spinderihallerne u Vejleu. Radi se o aran‘iranju<br />
susreta danskih privrednika sa<br />
privrednicima sa podru~ja Balka<strong>na</strong> sa<br />
ciljem uspostavljanja prije svega privredne<br />
i kulturne, ali i svakog drugog oblika<br />
saradnje dva veoma udalje<strong>na</strong> geografska<br />
podru~ja. Pozvane su i pozivu se odazvale<br />
tri zemlje <strong>na</strong>stale raspadom biv{e<br />
Jugoslavije, Makedonija Srbija i Bos<strong>na</strong><br />
i Hercegovi<strong>na</strong>. Predstavljali su ih njihovi<br />
ambasadori akreditovani u Danskoj.<br />
Skupu je prisustvovao i ministar <strong>za</strong> razvoj<br />
Evropske unije, {to nedvosmisleno<br />
govori o z<strong>na</strong>~aju ovog skupa. Organi<strong>za</strong>tor<br />
ovog skupa bila je ekipa Vejle<br />
komune <strong>na</strong> ~elu sa Biljanom Lozo, Bosankom<br />
iz Mostara. Manifestacija je<br />
6 I BH GLAS I DECEMBAR 2012<br />
vnici <strong>Bosne</strong> i izja{njavali kao Bo-<br />
{njaci, neovisno o religijskoj pripadnosti.<br />
Tea Sindbæk je istakla historiju<br />
kao faktor koji nosi i doprinosi<br />
kontinuitetu identiteta jednog <strong>na</strong>roda,<br />
a Bos<strong>na</strong> to ima od Kuli<strong>na</strong> ba<strong>na</strong>, preko<br />
Turaka i Austro-Ugarske do da<strong>na</strong>s.<br />
Posebno je stavila akce<strong>na</strong>t <strong>na</strong> ~injenicu<br />
da se kroz povijest de{avaju i ru‘ne<br />
stvari, ali da ih treba <strong>za</strong>boraviti u ime<br />
Hod`i} svoju <strong>na</strong>jnoviju knjigu: „[apati<br />
otvorenih ~esama“. Oba knji`evnika su<br />
izrazili <strong>za</strong>dovoljstvo {to se prva<br />
promocija njihovih knjga odr`ava<br />
upravo <strong>na</strong> ovom mjestu u BKC Kopenhagen.<br />
Nakon polusatne promocije,<br />
Vezuv Ba{i} se osvrnuo i <strong>na</strong> svoju tre}u<br />
knjigu dje~ije poezije „@draka“. Ovdje<br />
je z<strong>na</strong>~ajno <strong>na</strong>vesti da je pisac ~ist prihod<br />
ove knjige <strong>na</strong>mijenio u humanitarne svr-<br />
Vejle: Organizova<strong>na</strong> privredno-kultur<strong>na</strong> manifestacija<br />
odr‘a<strong>na</strong> pod slikom mostarskog Starog<br />
mosta i geslom: „Most izme|u Danske<br />
i Balka<strong>na</strong>“. U dva rad<strong>na</strong> da<strong>na</strong> prezentirane<br />
su do sada realizovane aktivnosti<br />
<strong>na</strong> polju privredne i kulturne<br />
saradnje Danske i zemalja Balka<strong>na</strong>. U<br />
okviru dvije stru~ne radionice poku{ao<br />
se <strong>na</strong>}i odgovor kako dalje ili bolje re}i<br />
poku{ali su se utvrditi pravci i putevi<br />
dalje uspje{ne saradnje. Goste je primio<br />
bolje budu}nosti. Na kraju, debatu je<br />
<strong>za</strong>okru‘io Ismar Dedovi} iscrpnim i<br />
detaljnim opisom ekonomskofi<strong>na</strong>nsijskog<br />
stanja BiH. Publika je bila<br />
jako z<strong>na</strong>ti‘elj<strong>na</strong> i aktivno u~estvovala<br />
u postavljanju pitanja i nu|enju odgovora,<br />
ali niko nije imao ko<strong>na</strong>~no ili<br />
realno rje{enje <strong>na</strong> mnoga komplicira<strong>na</strong><br />
pitanja u BiH.<br />
D‘e<strong>na</strong><strong>na</strong> [E^I]<br />
Odr‘ano uspje{no knji‘evno ve~e u BKC Kopenhagen<br />
he. Nakon ovoga je Idriz Hod`i}, osebujnim<br />
opisima predstavio svoju knjige<br />
„[apat otvorenih ~esama“. Pored toga<br />
govorio je i o svojoj prethodnoj knjizi<br />
„Grom u njedrima Igma<strong>na</strong>“ koju je<br />
promovisao pro{le godine, <strong>na</strong> ovom<br />
istom mjestu.<br />
Op}i dojam knji‘evne ve~eri je<br />
jako pozitivan. Ljubitelji pisane bosanske<br />
rije~i su s u‘ivanjem pratili<br />
kvalitet<strong>na</strong> predstavljanja knjiga, a<br />
pisci su se potrudili svim s<strong>na</strong>gama da<br />
{to vi{e do~araju ljepotu bosanske<br />
rije~i i <strong>na</strong> <strong>na</strong>jbolji <strong>na</strong>~in predstave djeli}e<br />
bosanske stvarnosti i postojanosti<br />
kroz razli~ite ljudske sudbine u razli-<br />
~itim periodima ‘ivota i <strong>na</strong> razli~itim<br />
mjestima. Bosanska pri~a se <strong>na</strong>stavlja,<br />
a posebno je bitno pri~ati i pisati<br />
o Bosni <strong>na</strong> njenom jeziku i o njenim<br />
ljudima, <strong>na</strong>ma dijaspori i <strong>na</strong>{oj djeci.<br />
D‘e<strong>na</strong><strong>na</strong> [E^I]<br />
i pozdravio grado<strong>na</strong>~elnik Vejlea i<br />
<strong>za</strong>‘elio im ugodan boravak i uspje{an<br />
rad <strong>na</strong> ovom izuzetno z<strong>na</strong>~ajnom<br />
skupu. Po <strong>za</strong>vr{etku ove privrednokulturne<br />
manifestacije odr‘an je<br />
konzularni dan gdje su radnici i<br />
saradnici BiH Ambasade iz Kopenhage<strong>na</strong><br />
savjetodavno ali i konkretno<br />
radili po pitanjima gra|a<strong>na</strong>.<br />
Vezuv BA[I]
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA AKTUELNOSTI<br />
Herning: Obilje‘en Dan dr‘avnosti <strong>Bosne</strong> i Hercegovine<br />
U<br />
Herningu je, 24. novembra ove<br />
godine, organizovano obilje‘avanje<br />
25. novembra Da<strong>na</strong> dr‘avnosti<br />
BiH prigodnim kulturno<strong>za</strong>bavnim<br />
programom. Sve~anost je odr‘a<strong>na</strong> u<br />
prostorijama „Kulturama“ u Herningu,<br />
a prisustvovalo joj je oko 50<br />
<strong>na</strong>{ih gra|a<strong>na</strong>. Bila je to prilika da se<br />
javnosti predstave bosanskohercegova~ki<br />
slikari i knji‘evnici koji<br />
‘ive i djeluju u Danskoj, a prisustvovao<br />
je i Idriz Hod‘i}, jedini dopisnik<br />
BH Glasa iz <strong>na</strong>{e domovine,<br />
koji je predstavio svoju <strong>na</strong>jnoviju<br />
knjigu. Nakon {to je intonira<strong>na</strong> him<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>{e domovine, publici su se prvo<br />
predstavili likovni umjetnici D‘a<strong>na</strong> i<br />
Nijaz Kapetanovi}, a <strong>za</strong>tim i Radmila<br />
i Drago Luki} - Bardak. Svih ~etvoro<br />
likovnih umjetnika izlo‘ilo je svoje<br />
likovne radove, a <strong>za</strong>tim se svako od<br />
njih predstavio i objasnio gdje <strong>na</strong>laze<br />
motive i inspiracije <strong>za</strong> svoje radove.<br />
Osniva~ka i izbor<strong>na</strong> skupt{i<strong>na</strong> Save<strong>za</strong> bh udru‘enja<br />
U<br />
Herningu je 18.novembra ove<br />
godine odr‘a<strong>na</strong> osniva~ka<br />
skup{ti<strong>na</strong> Save<strong>za</strong> BH. udru‘enja u<br />
Danskoj. Ovoj skup{tini prethodio<br />
je pripremni i inicijativni skup u septembru<br />
mjesecu u Hobru, <strong>na</strong> kojem<br />
je i <strong>za</strong>ka<strong>za</strong><strong>na</strong> osniva~ka, a <strong>za</strong>tim i<br />
izbor<strong>na</strong> skup{ti<strong>na</strong>. Pozivu <strong>na</strong> osniva~ku<br />
skup{tinu odazvalo se ukupno<br />
sedam udru‘enja registrovanih po<br />
U Hammelevu,<br />
malom mjestu<br />
nedaleko od Grene, organizova<strong>na</strong><br />
je sve~anost posve}e<strong>na</strong> prikupljanju<br />
humanitarne pomo}i. D‘emat Randers<br />
je uz pomo} entuzijaste iz Grene Bajre<br />
Ba{i}a organizovaop ovu sve~anost i<br />
cijeli prihod <strong>na</strong>mijenio akciji koju je<br />
pokrenuo BH Glas u svrhu prikupljanja<br />
sredstava <strong>za</strong> transport velikog konvoja<br />
humanitarne pomo}i instituciji <strong>za</strong><br />
mentalno i fizi~ki hendikepira<strong>na</strong> lica<br />
„Drin“ iz Fojnice. Sve~anosti je prisustvovao<br />
veliki broj gra|a<strong>na</strong> tako da<br />
je sala Doma kulture u ovom malom<br />
mjestu bila tijes<strong>na</strong> da primi sve koji su<br />
‘eljeli dati svoj doprinos ovoj humanoj<br />
akciji. U programu su u~estvovali<br />
muzi~ari i folklor iz Randersa. Uz<br />
dobru muziku i fantasti~nu igru mladih<br />
Nakon slikara predstavili su se i<br />
knji‘evnici i to Radmila Luki} Bardak<br />
knjigom: “Preko mosta“, Nijaz<br />
Kapetanovi} knjigom: „Mutne rijeke<br />
Novlja<strong>na</strong>“, Vezuv Ba{i} knjigama: „U<br />
predvorju smrti“ i „Pri~e iz Avnstrupa“<br />
te Idriz Hod‘i} knjigom: „[apati<br />
otvorenih ~esama“. Pored toga promovisa<strong>na</strong><br />
je i knjiga dje~ije poezije<br />
„@draka“ autora Vezuva Ba{i}a koji<br />
je cjelokupan ~ist prihod od knjige<br />
<strong>na</strong>mijenio <strong>za</strong> prevoz humanitarne po-<br />
va‘e}im propisima Danske, uglavnom<br />
sa podru~ja Jyllanda, a prisustvovao<br />
joj je i predstavnik Save<strong>za</strong><br />
penzionera i starih lica iz Frederiksberga<br />
te Sekretar Save<strong>za</strong> SSDD iz<br />
Kopenhage<strong>na</strong>. Na osniva~koj skup{tini<br />
verifikovani su mandati u~esnika,<br />
provede<strong>na</strong> rasprava o dokumentima<br />
Save<strong>za</strong> i <strong>na</strong> kraju, <strong>na</strong>kon trosatne<br />
rasprave usvojen je Statut Sa-<br />
mo}i <strong>za</strong> „Drin“ instituciju <strong>za</strong> mentalno<br />
i fizi~ki hendikepira<strong>na</strong> lica iz Fojnice<br />
u BiH. Izuzetno uspje{an organi<strong>za</strong>tor<br />
obilje‘avanja Da<strong>na</strong> dr‘avnosti<br />
BiH bilo je Bosansko-dansko udru-<br />
‘enje iz Herninga, a moderatorica<br />
@eljka [e}erbegovi} uspje{no je<br />
vodila cijeli program. U toku pauze<br />
pripremljen je koktel <strong>za</strong> sve goste gdje<br />
su slu‘eni izuzetno ukusni apetisani<br />
uz be<strong>za</strong>lkohol<strong>na</strong> pi}a.<br />
Vezuv BA[I]<br />
Gre<strong>na</strong>: Odr‘a<strong>na</strong> velika humanitar<strong>na</strong> sve~anost<br />
djevojaka iz Randersa program je tekao<br />
kao <strong>na</strong> filmskoj vrpci. Prisutni su ~estim<br />
aplauzima <strong>na</strong>gra|ivali izvo|a~e muzike<br />
i <strong>na</strong>rodnih kola. Pored <strong>na</strong>{ih ljudi u sali<br />
se <strong>na</strong>{lo i nekoliko Da<strong>na</strong>ca koji su bili<br />
odu{evljeni onim {to se <strong>na</strong> otvorenoj<br />
sceni de{avalo. Program je trajao do<br />
duboko u no}, a ve}i<strong>na</strong> prisutnih izra-<br />
ve<strong>za</strong>. Nakon pauze odr‘a<strong>na</strong> je izbor<strong>na</strong><br />
skup{ti<strong>na</strong> Save<strong>za</strong> <strong>na</strong> kojoj je <strong>za</strong><br />
Predsjednika skup{tine i<strong>za</strong>bran<br />
Rufad [e}erbegovi}. Na kraju je i<strong>za</strong>bran<br />
i Glavni odbor Save<strong>za</strong> koji ima<br />
klju~nu ulogu u budu}em radu. Glavni<br />
odbor odmah je odr‘ao konstituiraju}u<br />
sjednicu <strong>na</strong> koj je <strong>za</strong> predsjednika<br />
jednoglasno i<strong>za</strong>bran Edin<br />
Hajder iz Hobra. Pozva<strong>na</strong> su i druga<br />
udru‘enja koja imaju sli~ne programske<br />
ciljeve da se pridru‘e ovom<br />
<strong>Savez</strong>u. Mo‘da su u formiranju novog<br />
save<strong>za</strong> u~injeni neki propusti formalne<br />
prirode, ali je sigurno da su<br />
primjetne ‘elja i volja u~esnika skupa<br />
da o‘ive <strong>za</strong>jedni~ke projekte koje<br />
bi trebale koordinirati aktivnosti od<br />
<strong>za</strong>jedni~kog interesa <strong>na</strong> {to {irem<br />
podru~ju.<br />
Vezuv BA[I]<br />
zila se pozitivno o ovakvom aran‘manu<br />
sa prijedlogom da se ubrzo ponovi,<br />
ali i da se organizuje i <strong>na</strong> drugim<br />
mjestima. Cjelokupan ~ist prihod od<br />
ove manifestacije usmjeren je <strong>za</strong><br />
tro{kove <strong>na</strong>bavke traktora i pla}anje<br />
transporta <strong>za</strong> Zavod <strong>za</strong> mentalno i<br />
fizi~ki retardira<strong>na</strong> lica „Drin“ iz Fojnice.<br />
svemu tome su prijatelji.<br />
– „Mnogi od njih se iz tog<br />
razloga vra}aju u svoju domovinu,<br />
a ne zbog nedostatka<br />
profesio<strong>na</strong>lnih i<strong>za</strong>zova ili zbog<br />
ne ispunjenih o~ekivanja u<br />
vezi fi<strong>na</strong>nsijske situacije“,<br />
izjavila je Trine Lund Thomsen<br />
<strong>za</strong> ABC News.<br />
Nijemac Steven Griffin,<br />
koji radi u danskoj farmaceutskoj<br />
firmi ALK u Hørsholmu,<br />
ima li~no iskustvo u<br />
vezi pote{ko}a sklapanja prijateljskih<br />
ve<strong>za</strong> sa Dancima.<br />
- „Naravno da imam svoj<br />
posao i dobre kolege. Ali <strong>na</strong>kon<br />
posla, moje kolege imaju<br />
svoje danske porodice i prijatelje,<br />
a ja nemam, ka`e Steven<br />
Griffin. On smatra da mnogi<br />
Danci ve} imaju te prijatelje<br />
koji su im potrebni.<br />
– „Vjerovatno razmi{ljaju<br />
tako {to misle da nije potrebno<br />
da <strong>na</strong>s upu{taju u svoje dru-<br />
{tvo, ali bi bilo lijepo da je<br />
obrnuto, rekao je Steven Griffin.<br />
I istra`iva~ki park Scion<br />
DTU i Steven Griffin smatraju<br />
da bi ve}i broj preduze}a/kompanija<br />
trebao ulo`iti <strong>na</strong>por da<br />
se stvori pove<strong>za</strong>nost izme|u<br />
danskih i stranih radnika.<br />
Biblioteku <strong>na</strong>jvi{e<br />
koriste imigranti<br />
5. 11. 2012<br />
Kad ste <strong>za</strong>dnji put bili u<br />
biblioteci? Ako ste odgovorili<br />
da to nije bilo ba{ skoro, onda<br />
spadate u grupu sa tri ~etvrtine<br />
Da<strong>na</strong>ca. Osim ako ste imigrant,<br />
onda je puno vjerovatnije da<br />
ste u biblioteci bili u posljednjih<br />
mjesec da<strong>na</strong>, {to pokazuje<br />
veliki studij od 400 stranica,<br />
koji se bazira <strong>na</strong> temu<br />
„[ta Danci rade u slobodno<br />
vrijeme i koliko ula`u u li~ni<br />
kulturni razvoj“.<br />
Laura Mbange je iz Kameru<strong>na</strong>,<br />
te u Danskoj `ivi tri godine.<br />
O<strong>na</strong> posje}uje biblioteku u<br />
Viborgu svake sedmice. Dala je<br />
veoma jednostavan odgovor <strong>na</strong><br />
pitanje reportera Larsa Fjorda,<br />
<strong>za</strong>{to vi{e stra<strong>na</strong>ca/imigra<strong>na</strong>ta<br />
ide u biblioteku nego Da<strong>na</strong>ca:<br />
- „U biblioteci se mo`e<br />
pro<strong>na</strong>}i mnogo razli~itih stvari<br />
koje mogu pomo}i pri u~enju<br />
danskog jezika, rekla je Laura<br />
Mbange.<br />
DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 7
RAZGOVOR S POVODOM<br />
Gospodin Arne Sigtenbjerggaard, grado<strong>na</strong>~elnik komune Vejle:<br />
„Otvoreni smo <strong>za</strong> sve oblike saradnje<br />
sa onima koji to `ele“<br />
Razgovarao: Vezuv BA[I]<br />
vezuv.basic@bhglas.com<br />
U<br />
Vejleu je 5. i 6. novembra<br />
ove godine, odr‘a<strong>na</strong><br />
izuzetno z<strong>na</strong>~aj<strong>na</strong> privredno-kultur<strong>na</strong><br />
manifestacija pod<br />
<strong>na</strong>zivom „Most <strong>za</strong> Balkan region“.<br />
Komu<strong>na</strong> Vejle, ve} dugi niz<br />
godi<strong>na</strong>, pokazuje veliki interes <strong>za</strong><br />
zemlje Balka<strong>na</strong> te ~ini sve da se<br />
uspostavi {to tje{nja saradnja sa<br />
<strong>ovim</strong>, <strong>za</strong> danske prilike udljenim<br />
podru~jem. O z<strong>na</strong>~aju koji je ova<br />
manifestacija poprimila govori<br />
veoma jasno prisustvo visokih i<br />
cijenjenih gostiju kao {to su: Nicolai<br />
Wamen, ministra <strong>za</strong> razvoj<br />
EU, ambasador Republike Makedonije<br />
gospodin Asaf Ademi,<br />
ambasador <strong>Bosne</strong> i Hercegovine<br />
gospodin Kemal Mufti}, ambasador<br />
Srbije gospo|a Vida Ognjenovi}<br />
te pokrajinski sekretar u vladi<br />
Vojvodine gospodin Branislav<br />
Bugarski. U radu skupa u~estvovali<br />
su i drugi radnici i saradnici<br />
ambasada u~esnica te privredni<br />
predstavnici nekih firmi sa podru-<br />
~ja biv{e Jugoslavije. Pored njih,<br />
<strong>na</strong> poziv doma}i<strong>na</strong> ovom skupu<br />
se odazvalo vi{e predstavnika,<br />
uglavnom <strong>na</strong>jodgovornijih ljudi iz<br />
danskih firmi, koje su izrazile<br />
interes da investiraju i poma‘u privredni<br />
razvoj i privrednu saradnju<br />
sa zemljama Balka<strong>na</strong>. Sve to je<br />
bilo dovoljan povod da posjetimo<br />
grado<strong>na</strong>~elnika komune Vejle, gospodi<strong>na</strong><br />
Arne Sigtenbjerggaarda i<br />
sa njim obavimo razgovor.<br />
Gospodine Sigtenbjerggaard,<br />
odakle poti~e ideja da se odr‘i<br />
jed<strong>na</strong> ovakva manifestacija u<br />
gradu ~iji ste Vi grado<strong>na</strong>~elnik?<br />
SIGTENBJERGGAARD: SIGTENBJERGGAARD: Ve}<br />
du‘i niz godi<strong>na</strong> mi imamo izrazito<br />
dobru saradnju sa zemljama {irom<br />
svijeta, a posebno sa zemljama<br />
Balka<strong>na</strong>, gdje se <strong>na</strong>lazi i va{a zemlja,<br />
Bos<strong>na</strong> i Hercegovi<strong>na</strong>. Namjera<br />
<strong>na</strong>m je da se ta saradnja pro-<br />
{iruje u oba smjera, prije svega u<br />
razmjeni roba, a <strong>za</strong>tim i kori{tenju<br />
privrednih resursa i mogu}nosti<br />
<strong>za</strong>jedni~ke proizvodnje. Na tom<br />
8 I BH GLAS I DECEMBAR 2012<br />
planu su postignuti neki, uglavnom<br />
po~etni, rezultati, ali mi<br />
smatramo da nisu dovoljni jer su<br />
mogu}nosti mnogo ve}e. Radi<br />
toga smo i ‘eljeli da se sastanemo,<br />
razmjenimo iskustva i dogovorimo<br />
kako dalje.<br />
Manifestacija je odr‘a<strong>na</strong> sa<br />
velikom slikom Starog mosta u<br />
Mostaru u po<strong>za</strong>dini. Ima li <strong>za</strong><br />
to neki poseban razlog?<br />
SIGTENBJERGGAARD: SIGTENBJERGGAARD: U fazi<br />
pripreme mi smo donijeli odluku<br />
da se ova manifestacija <strong>na</strong>zove<br />
„Most <strong>za</strong> Balkan region“. Bilo je<br />
to prirodno jer je i <strong>na</strong>{a saradnja<br />
jed<strong>na</strong> vrsta mosta koja <strong>na</strong>s povezuje<br />
sa podru~jem Balka<strong>na</strong>. Ideja<br />
poti~e od gospo|e Biljane Lozo,<br />
<strong>na</strong>{eg saradnika u Vejle komuni,<br />
a odmah <strong>na</strong>m se dopala. Moram<br />
priz<strong>na</strong>ti da je ova Bosanka ili bolje<br />
re}i Mostarka bila i glavni<br />
organi<strong>za</strong>tor ove manifestacije.<br />
Zahvaljuju}i njoj sve je proteklo<br />
<strong>na</strong> <strong>na</strong>jbolji mogu}i <strong>na</strong>~in.<br />
Vejle nije veliki grad, ali je<br />
mo‘da jedan od rijetkih gradova<br />
koji ima veze sa mnogim<br />
drugim grad<strong>ovim</strong>a {irom svijeta.<br />
Odakle dolazi ta velika<br />
‘elja <strong>za</strong> daljom saradnjom?<br />
SIGTENBJERGGAARD: SIGTENBJERGGAARD: U<br />
svjetskim razmjerama Vejle jeste<br />
mali grad, ali je to ipak {esti po<br />
veli~ini grad u Danskoj. Ono {to<br />
je va‘no to je da je ovaj grad ve}<br />
poodavno postao grad koji ima<br />
otvorenu sardnju sa mnogo balkanskih<br />
gradova, a me|u njima i nekoliko<br />
sa podru~ja <strong>Bosne</strong> i Hercegovine.<br />
Ponosan sam {to mogu<br />
ista}i da je Vejle jedan od <strong>na</strong>jve}ih<br />
konferencijskih gradova i veliki<br />
trgovinski i industrijski centar. Zaposlenost<br />
u Vejle komuni, ali i {iroj<br />
okolini je jako velika. Tu je<br />
koncentrisano mnogo privrednih<br />
i drugih subjekata. Kada bi ~ovjek<br />
<strong>na</strong>pravio put od samo jednog sata<br />
vo‘nje u svim pravcima oko grada<br />
<strong>na</strong>brojao bi oko 642.000 radnih<br />
mjesta i isto toliko <strong>za</strong>poslenih.<br />
I dalje smo otvoren grad <strong>za</strong><br />
sve koji ‘ele raditi i ovdje ‘ivjeti.<br />
Povod <strong>za</strong> <strong>na</strong>{ razgovor je manifestacija<br />
o kojoj smo ve} govorili.<br />
Kakve su perspektive privredne<br />
politike Vejlea u<br />
budu}nosti?<br />
SIGTENBJERGGAARD: SIGTENBJERGGAARD: Poli-<br />
tika gradske vlade usmjere<strong>na</strong> je <strong>na</strong><br />
pro{irenje saradnje sa zemljama<br />
Balka<strong>na</strong>, a skup koji smo organizovali<br />
je odli~<strong>na</strong> platforma <strong>za</strong> tako<br />
ne{to. Moj interes <strong>za</strong> Bosnu i<br />
Hercegovinu poti~e jo{ iz vreme<strong>na</strong><br />
zimske olimpijade u Sarajevu<br />
1984. godine. Posebno sam bio<br />
<strong>za</strong>divljen njenom dobrom organi<strong>za</strong>cijom<br />
i to me je <strong>na</strong>velo da posjetim<br />
Bosnu i Hercegovinu vi{e puta.<br />
Komu<strong>na</strong> Vejle ‘eli biti u prijateljskim<br />
odnosima sa svim zemljama<br />
Balka<strong>na</strong>. @eli da ti odnosi<br />
idu dvosmjernim putevima, <strong>na</strong> <strong>za</strong>dovoljstvo<br />
i jednih i drugih. Ranije<br />
se sva saradnja <strong>za</strong>snivala <strong>na</strong><br />
pru‘anju humanitarne pomo}i, a<br />
sada o<strong>na</strong> treba da poprimi sasvim<br />
druga~ije i pozitivnije osobine.<br />
Na kraju, {ta <strong>na</strong>m mo‘ete re}i<br />
o <strong>na</strong>~inu rada ovog skupa i<br />
postignutim rezultatima?<br />
SIGTENBJERGGAARD: SIGTENBJERGGAARD: Skup<br />
je po~eo radom u plenumu, a <strong>na</strong>stavio<br />
se u dvije odvojene radionice,<br />
gdje se razgovaralo o mogu-<br />
}im vid<strong>ovim</strong>a saradnje i putevima<br />
kojima se mora pro}i da bi se ta<br />
saradnja i ostvarila u praksi. Na<br />
ovaj <strong>na</strong>~in pru‘e<strong>na</strong> je mogu}nost<br />
svim prisutnim da izraze svoje mi-<br />
{ljenje i vi|enje dalje perspektive<br />
u reali<strong>za</strong>ciji <strong>na</strong>{e saradnje. Krajnji<br />
cilj je postignut, a utvr|eni <strong>za</strong>klju~ci<br />
}e <strong>na</strong>m pomo}i da sve budu}e<br />
aktivnosti budu usmjerene ka<br />
pravom cilju, a to je kori{tenje kapaciteta<br />
i privredno-trgovinskih<br />
resursa <strong>na</strong> <strong>za</strong>dovoljstvo svih <strong>na</strong>s.<br />
Time bi most prema Balkanu bio<br />
sagra|en i siguran sam da bi<br />
odoljevao i ljudima i vremenu ba{<br />
kao i va{ Stari most u Mostaru.
Danski propisi u praksi (19)<br />
ZAKONODAVSTVO<br />
Predra~un prelimi<strong>na</strong>rnog pore<strong>za</strong> i Poreska kartica<br />
(forskudsopgørelse og skattekort)<br />
Od 7.novembra ove godine Poreska uprava(Skat) ima <strong>na</strong> svojoj web-stranici „TastSelv.Skat.Dk“ procjenu, koliko<br />
trebamo platiti <strong>na</strong> ime pore<strong>za</strong> u <strong>na</strong>rednoj 2013 godini. Procje<strong>na</strong> je <strong>za</strong>snova<strong>na</strong> <strong>na</strong> ekonomskim poka<strong>za</strong>teljima koje<br />
Poreska uprava ima o <strong>na</strong>{em prihodu iz prethdne poreske godine, a du`nost svakog pojedinca je, da kontrolira i<br />
po potrebi koriguje predlo`enu procjenu<br />
Pi{e: Sabrija OV^INA<br />
sabrija.ovci<strong>na</strong>@bhglas.com<br />
U<br />
<strong>na</strong>{oj rubrici „Danski<br />
propisi u praksi“, u toku<br />
smo obrade razli~itih tematskih<br />
cjeli<strong>na</strong> iz danskog <strong>za</strong>konodavstva.<br />
Pisali smo, izme-<br />
|u ostalog, o <strong>na</strong>k<strong>na</strong>di <strong>za</strong> bolovanje(sygedagepenge),rehabilitaciji(revalidering),<br />
flexjob<br />
(fleksjob), dotakli se generalno<br />
svih vrsta penzija (pensioner, førtidspension,<br />
folkepension, brøkpension),<br />
pisali o radnim i privatnim<br />
penzijama i <strong>na</strong>~inu<br />
ostvarivanja istih, o potpori <strong>za</strong><br />
pla}anje sta<strong>na</strong>rine (boligstøtte,<br />
boligsikring, § 34), o porodiljskom<br />
odsustvu (barselsorlov),<br />
besplatnom mjestu <strong>za</strong> ~uvanje<br />
djeteta (økonomisk friplads), o<br />
raznim vrstama socijalne pomo-<br />
}i i pravima <strong>na</strong> ostvarivanje pomo}i<br />
(kontanthjælp og social-<br />
hjælp), pravilima koja va`e <strong>za</strong> penzionere<br />
prilikom putovanja izvan<br />
Danske (udlandsrejser), o zdravstvenom<br />
dodatku, pomo}i <strong>za</strong> grijanje<br />
i ~eku <strong>za</strong> starije osobe, o likvidnoj<br />
imovini koja ima uticaja <strong>na</strong><br />
visinu penzije i pomo}i od op{tine,<br />
a ovoga puta je fokus <strong>na</strong> predra~unu<br />
prelimi<strong>na</strong>rnog pore<strong>za</strong> i poreskoj<br />
kartici (forskudsopgørelse og skattekort).<br />
Predra~un prelimi<strong>na</strong>rnog<br />
pore<strong>za</strong> sadr`i veoma bitne informacije<br />
o <strong>na</strong>{oj ekonomskoj situaciji u<br />
<strong>na</strong>rednoj godini, o<strong>na</strong>ko kako je vidi<br />
Poreska uprava, prora~u<strong>na</strong>to <strong>na</strong> osnovu<br />
poka<strong>za</strong>telja koje uprava ima<br />
iz prethodne poreske godine. Predra~un<br />
prelimi<strong>na</strong>rnog pore<strong>za</strong> procjenjuje<br />
prevashodno <strong>na</strong>{u bruto<br />
<strong>za</strong>radu u slijede}oj godini, poreski<br />
proce<strong>na</strong>t (trækprocent) i poresko<br />
izuze}e (fradrag) koji <strong>za</strong>pravo odre-<br />
|uju koliko trebamo platiti <strong>na</strong> ime<br />
pore<strong>za</strong> u <strong>na</strong>rednoj godini, odnosno<br />
<strong>na</strong> koji dio <strong>za</strong>rade smo oslobo|eni<br />
pla}anja pore<strong>za</strong>. Poreska kartica je<br />
sastavni dio predra~u<strong>na</strong> prelimi<strong>na</strong>rnog<br />
pore<strong>za</strong>. Postoje 3 vrste poreskih<br />
kartica: glav<strong>na</strong> (hovedkort), bkartica<br />
(bikort) i poreska kartica <strong>na</strong><br />
osovu koje se ne pla}a porez <strong>na</strong><br />
odre|eni dio <strong>za</strong>rade (frikort). Glav<strong>na</strong><br />
kartica se automatski {alje va-<br />
{em poslodavcu ili op{tini koja<br />
vam ispla}uje osnovnu <strong>za</strong>radu. Bkartica<br />
stoji vam <strong>na</strong> raspolaganju<br />
<strong>za</strong> pla}anje pore<strong>za</strong> <strong>na</strong> <strong>za</strong>radu <strong>za</strong><br />
sporedne i dodatne poslove koje<br />
obavljamo pored osnovnog posla.<br />
Poreska kartica <strong>na</strong> osnovu koje se<br />
ne pla}a porez <strong>na</strong> <strong>za</strong>radu (frikort)<br />
otvara mogu}nost <strong>za</strong>rade do<br />
42.900 DKK <strong>za</strong> 2013 godinu, i<br />
aktuel<strong>na</strong> je prevashodno <strong>za</strong> mlade<br />
osobe ispod 18 godi<strong>na</strong>, koji <strong>za</strong>ra-<br />
|uju novac npr. u trgovi<strong>na</strong>ma ili dijele}i<br />
reklame i novine. Veoma je<br />
bitno uskladiti predlo`eni predra-<br />
~un Poreske uprave sa fakti~kim<br />
stanjem u kojem se <strong>na</strong>lazete, ili u<br />
kojem }e te se <strong>na</strong>laziti u slijede}oj<br />
godini, ukoliko te podatke<br />
imate u ovom momentu, npr. ako<br />
ste <strong>na</strong> bolovanju, ili ako ste dobili<br />
otkaz <strong>na</strong> poslu i prelazite <strong>na</strong><br />
primanja iz a-kase, odlazite u penziju<br />
i sli~no. Naj~e{}e situacije<br />
u kojima je potrebno korigovati<br />
predlo`eni predra~un prelimi<strong>na</strong>rnog<br />
pre<strong>za</strong> su slijede}e:<br />
· Z<strong>na</strong>~ajnija promje<strong>na</strong><br />
primanja, manja ili ve}a<br />
primanja (lønændringer)<br />
· Promje<strong>na</strong> kamatne stope<br />
(renteændringer)<br />
· Kupovi<strong>na</strong> ili prodaja ku}e<br />
ili sta<strong>na</strong> (køb og salg af ejendom)<br />
· Promje<strong>na</strong> du‘ine putovanja<br />
od mjesta stanovanja do posla<br />
(ændret kørsel/befordring).<br />
Vi{e informacija o svemu<br />
ovome mo‘ete dobiti kod Poreske<br />
uprave ili od va{ih socijalnih<br />
savjetnika, u op{ti<strong>na</strong>ma u kojima<br />
‘ivite.<br />
DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 9
AKTUELNOSTI BOSANCI U DANSKOJ<br />
Nakon opomene<br />
direktorice {kole:<br />
[kola <strong>na</strong> Fynu }e<br />
<strong>na</strong>praviti razrede<br />
<strong>za</strong> danske<br />
u~enike<br />
30.12.2012.<br />
Ejerslykkeskolen u Odenseu<br />
je <strong>za</strong>tra‘ila dozvolu da<br />
podijeli razrede <strong>na</strong> one sa<br />
dvojezi~nim u~enicima i one<br />
sa etni~kim Dancima.<br />
Nedavno je direktorica<br />
{kole, Birgitte Sonsby, bila<br />
kritikova<strong>na</strong> jer je bila ukorila<br />
jednu grupu muslimanskih<br />
u~enika da ne doprinose<br />
pozitivno <strong>na</strong>stavi. Navodno je<br />
bila rekla: „Preko glave mi je<br />
vas muslima<strong>na</strong> koji ometaju<br />
<strong>na</strong>stavu“.<br />
Jedan od roditelja u~enika<br />
ju je prijavio <strong>za</strong> rasi<strong>za</strong>m i<br />
direktorica je dobila profesio<strong>na</strong>lnu<br />
opomenu <strong>na</strong>kon du‘eg<br />
sastanka sa {efom <strong>za</strong> {kole pri<br />
Odense Kommuni, Poulom<br />
Anthoniussenom.<br />
Ejerslykkeskolen trenutno<br />
ima 55% dvojezi~nih u~enika.<br />
Sa tom polaznom ta~kom,<br />
prema mi{ljenju predsjednika<br />
{kolskog odbora, Petera<br />
Juliusa, podjela u~enika bi bila<br />
dobitak <strong>na</strong> stru~nom polju i u<br />
{kolskoj svakodnevnici.<br />
- „Imamo potrebu da <strong>za</strong>po~nemo<br />
dijalog i diskusiju o<br />
osnivanju razreda u kojima<br />
imamo bolje mogu}nosti <strong>za</strong><br />
stvaranje jakih odjeljenja i<br />
osiguranje integracije. U nekim<br />
godi{tima nemamo mnogo<br />
danskih familija i bar u<br />
nekima od njih bi bilo razumno<br />
imati ~iste dvojezi~ne razrede“,<br />
ka`e Peter Julius.<br />
Politi~ari su <strong>za</strong>tra‘ili bolje<br />
obja{njenje od {kole i eventualnu<br />
dokumentaciju koja bi poka<strong>za</strong>la<br />
da bi podjela u~enika<br />
dala bolje {kolovanje.<br />
Predsjednik {kolskog<br />
odbora priz<strong>na</strong>je da {kola trenutno<br />
ne posjeduje takvu dokumentaciju,<br />
ali ka‘e da i{~ekuje<br />
daljnju diskusiju sa politi~arima:<br />
„Veoma se radujemo<br />
diskusiji i rado pristajemo<br />
<strong>na</strong> debatu. @elimo iznijeti<br />
neka od iskustava koja smo do<br />
sada imali“.<br />
Pi{e: D‘e<strong>na</strong><strong>na</strong> [E^I]<br />
dze<strong>na</strong><strong>na</strong>.secic@bhglas.com<br />
10 I BH GLAS I<br />
DECEMBAR 2012<br />
Pri~e o obi~nim ljudima: Iris Popari}<br />
Bosanski cvijet procvjetao u Kopenhagenu<br />
Mnogo je muzi~kih<br />
tale<strong>na</strong>ta koji bljesnu <strong>na</strong><br />
estradnom nebu svijeta,<br />
a ubrzo <strong>na</strong>kon toga i<strong>za</strong> njih<br />
ostane trag koji se poput traga<br />
zvijezde repatice izgubi u prostoru<br />
i vremenu. Godine 1998. U Kopenhagenu<br />
je ro|e<strong>na</strong> Iris Popari}.<br />
Njen rasko{an tale<strong>na</strong>t, poka<strong>za</strong>n<br />
ve} u prvoj godini ‘ivot razvijao<br />
se bri‘no usmjeravan od strane<br />
njenih roditelja, oca Banjalu~ani<strong>na</strong><br />
i majke Sarajke. Ime Iris dobila<br />
je po muzi~koj grupi ~iji je ~lan<br />
bio njen otac jo{ u srednjoj {koli.<br />
U muzi~ku {kolu u Frederiksbergu<br />
krenula je sa svega 1,5 godinu<br />
starosti, prvo <strong>na</strong> ritmi~ku sekciju,<br />
a <strong>za</strong>tim sekciju klavira i pjevanja.<br />
U tom periodu se i rodila nje<strong>na</strong> ljubav<br />
prema klaviru, te je imala nekoliko<br />
<strong>za</strong>pa‘enih <strong>na</strong>stupa <strong>na</strong> tom<br />
instrumentu. Sa svega 4 godine<br />
krenula je <strong>na</strong> balet u „Det Kongelige<br />
balet“. Sa 9 godi<strong>na</strong> se po~ela<br />
baviti hip-hopom u plesnoj {koli<br />
„Alletiders dans“ {to je usmjerilo<br />
cijeli njen umjetni~ki ‘ivot. Do da<strong>na</strong>s<br />
je u toj oblasti u~estvovala <strong>na</strong><br />
oko 50 takmi~enja osvojiv{i pri<br />
tome mnogo <strong>na</strong>grada i medalja.<br />
Da<strong>na</strong>s je o<strong>na</strong> aktuelni prvak Danske<br />
u hip-hopu u juniorskoj konkurenciji.<br />
Pred preko 5.000 gledalaca i<br />
sudijama koje su do{le iz razli~itih<br />
zemalja Evrope, rasko{ni tale<strong>na</strong>t<br />
mlade Bosanke bljesnuo je u svoj<br />
svojoj ljepoti i nikoga nije ostavio<br />
ravnodu{nim. Kada je sve to po-<br />
~elo, Iris je uhvatila ogrom<strong>na</strong> trema.<br />
Mislila je da se ne}e mo}i ni<br />
pokrenuti. Plesala je i ranije pred<br />
mnogobrojnom publikom, ali<br />
nikada ovako brojnom i nikada<br />
pred o~ima stru~njaka iz cijele<br />
Iris Popari}<br />
Evrope koji su trebali dati svoj sud<br />
o njenoj umjetnosti. A onda je sve<br />
krenulo kako treba. Iris se koncentrisala<br />
<strong>na</strong> ples, potisnula tremu i<br />
misli o rezultatima i samo u‘ivala.<br />
Plesala je <strong>za</strong> sebe i svoje roditelje,<br />
plesala je <strong>za</strong> sve dobre ljude <strong>na</strong><br />
ovom svijetu i ni~ega se nije bojala.<br />
Kada je <strong>za</strong>vr{ila bila je svjes<strong>na</strong><br />
jedino toga da je dala svo<br />
svoje umije}e i sve svoje godine<br />
mladog ‘ivota da poka‘e svijetu<br />
ono {to z<strong>na</strong>, umije i voli. Uvijek<br />
isti~e da muzika i ples daju smisao<br />
njenom ‘ivotu i to ju je vodilo<br />
kroz period odrastanja i stasanja<br />
u prvakinju zemlje u kojoj je ro-<br />
|e<strong>na</strong> i u kojoj ‘ivi. To ju je vodilo<br />
i te ve~eri, jedne od <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>~ajnijih<br />
u njenom ‘ivotu.<br />
Iris u‘iva u ovome {to radi. Na<br />
sceni se osje}a sjajno, bez obzira<br />
pjeva li ili repa, a osje}a se oslobo-<br />
|e<strong>na</strong> svih okova koji ste‘u ljude,<br />
pa i mlade njenih godi<strong>na</strong>, u svakodnevnom<br />
‘ivotu. Obi~no <strong>na</strong>stupa<br />
sa plesnom hip-hop grupom, ali<br />
i kao individualni solista sa pjesmom<br />
ili rapom. Mnogo je ljudi<br />
koji imaju odre|ene predrasude o<br />
hip-hopu i rapu. Iris sve to do‘ivljava<br />
kao ~istu umjetnost i pravac<br />
sa mnogo mogu}nosti sopstvenog<br />
izra‘avanja. Smatra da je svaka<br />
pjesma jed<strong>na</strong> pri~a i ‘ivot<strong>na</strong> filozofija<br />
ispunje<strong>na</strong> <strong>na</strong>jdubljim razmi-<br />
Adis sa Ocem Hazimom<br />
{ljanjima i osje}anjima. O<strong>na</strong> pi{e<br />
pri~e o ljubavi, prijateljstvu, sn<strong>ovim</strong>a,<br />
budu}nosti, predrasudama,<br />
ljubomori, ljubavi prema muzici i<br />
o jo{ mnogo toga. O<strong>na</strong> nikada ne<br />
staje i nikada ne misli da je u~inila<br />
dovoljno. Misli da se umjetnost<br />
mora pokazivati. Radi toga u~estvuje<br />
u svim oblicima predstavljanja<br />
javnosti putem workshopova,<br />
muzi~kih predstava i u svemu<br />
{to je pove<strong>za</strong>no sa muzikom i<br />
plesom.<br />
Na kraju rije~ dvije o njoj privatno.<br />
Iris poha|a osmi razred<br />
<strong>na</strong>rodne {kole i uspijeva uskladiti<br />
{kolske obaveze sa savojim ljubavima,<br />
muzikom i plesom. Ima<br />
svesrdnu podr{ku i pomo} roditelja,<br />
ali i svojih <strong>na</strong>stavnika. Stigne<br />
uraditi sve svoje {kolske <strong>za</strong>da}e i<br />
obaveze prema {koli te <strong>na</strong>}i dovoljno<br />
vreme<strong>na</strong> i prostora <strong>za</strong> ono<br />
{to voli. Ponekada osjeti da je dan<br />
isuvi{e kratak, a njoj nije dosta<br />
muzike i igre. Svojim vr{njacima,<br />
tinejd‘erima poru~uje da samo tale<strong>na</strong>t<br />
i ljubav <strong>za</strong> umjetno{}u, sportom,<br />
<strong>na</strong>ukom kulturom i svim drugim<br />
oblastima ‘ivota nije dovolj<strong>na</strong><br />
ako sve to ne prati discipli<strong>na</strong> i <strong>na</strong>poran<br />
rad. Kada neko ima tale<strong>na</strong>t,<br />
ako ga podr‘i treningom i uporno-<br />
{}u <strong>na</strong> pravom je putu ka uspjehu.<br />
Po‘elimo ovom bosanskoherecgova~kom<br />
cvijetu svu sre}u u<br />
‘ivotu i neka je njeno ime, poput<br />
stvarnog cvijeta prati <strong>na</strong> svakom<br />
koraku i putu ka uspjesima.
Popis stanovni{tva u BiH 2013. godine: Izja{njavanje o<br />
<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnoj pripadnosti klju~no je pitanje<br />
Izjasniti se u korist, a ne <strong>na</strong> {tetu<br />
etni~kog ili <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnog identiteta<br />
Pi{e: Idriz HOD@I]<br />
idriz.hodzic@bhglas.com<br />
U<br />
Bosni i Hercegovini, ali i<br />
u bh. dijaspori, veoma je<br />
aktuel<strong>na</strong> tema ve<strong>za</strong><strong>na</strong> <strong>za</strong><br />
popis stanovni{tva 2013. godine.<br />
Mi{ljenja gra|a<strong>na</strong>, o nekim klju-<br />
~nim pitanjima o kojima }e se<br />
izja{njavati <strong>na</strong> predstoje}em popisu,<br />
su podijelje<strong>na</strong>. Ipak, uo~ljivo<br />
je da se <strong>na</strong>j{ire rasprave vode o<br />
pitanju etni~ke ili <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lne identifikacije<br />
Bo{njaka. Upravo zbog<br />
toga je i pokrenuta kampanja „Bitno<br />
je biti Bo{njak. Na nedavno<br />
odr`anoj tribini u Sarajevu o ovoj<br />
temi govorio je akademik Muhamed<br />
Filipovi}. On je, uz ostalo,<br />
ka<strong>za</strong>o: „Bo{nja~ka <strong>na</strong>cija je bit<strong>na</strong><br />
<strong>za</strong> postojanje <strong>Bosne</strong> i Hercegovine<br />
kao zemlje i dr`ave, jer ako ne<br />
bi bilo Bo{njaka onda u BiH nema<br />
historijskog i konstitutivnog <strong>na</strong>roda,<br />
osim Srba i Hrvata“, te <strong>na</strong>glasio<br />
da se Bo{njacima „ponovo podme}e<br />
upitnost njihovog bo{nja-<br />
~kog <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnog identiteta, s tendencijom<br />
<strong>na</strong>metanja dileme da li<br />
su <strong>na</strong>cija, etni~ka ili regilijska<br />
grupa“.<br />
Prema Zakonu o popisu stanovni{tva,<br />
doma}instava i stanova<br />
u Bosni i Hercegovini 2013. godine,<br />
popis }e se provesti u vremenu<br />
od 1. do 15. aprila 2013. godi-<br />
ne, sa stanjem <strong>na</strong> dan 31. 03.<br />
2013. godine. Popisom Popisom Popisom }e }e biti<br />
biti<br />
obuhva}eni obuhva}eni obuhva}eni i i dr‘avljani dr‘avljani dr‘avljani BiH BiH koji<br />
koji<br />
‘ive ‘ive u u inozemstvu, inozemstvu, a a imaju imaju pre- preprebivali{te bivali{te bivali{te u u u BiH BiH i i odsutni odsutni su su du‘e<br />
du‘e<br />
od od 12 12 mjeseci, mjeseci, a {to je regulisano<br />
~lanom 40. Zako<strong>na</strong> o popisu.<br />
Predstoje}i popis, u odnosu <strong>na</strong><br />
o<strong>na</strong>j iz 1991. godine, ima izvje-<br />
snih razlika i specifi~nosti, <strong>na</strong> koje<br />
‘elimo uka<strong>za</strong>ti. Kod popisa stanovni{tva<br />
iz 1991. godine, <strong>na</strong>jbrojniji<br />
su bili Muslimani (43,47%), <strong>za</strong>tim<br />
Srbi (31,21%), Hrvati (17,21%),<br />
Jugoslaveni (5,54%) dok su pripadnici<br />
ostalih <strong>na</strong>roda i <strong>na</strong>rodnosti<br />
ili osobe s nepoz<strong>na</strong>tom <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnom<br />
pripadno{}u ~inili veoma<br />
mali proce<strong>na</strong>t.<br />
Modalitet „Musliman“, kao<br />
<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lno ili etni~ko izja{njenje<br />
tada je kori{teno <strong>na</strong> temelju Ustava<br />
biv{e SFRJ iz 1974. godine, kada<br />
je dr`avljanima SFRJ koji su se<br />
izja{njavali kao muslimani, priz<strong>na</strong>t<br />
<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lni identitet pod imenom<br />
„Musliman“, sa velikim slovom<br />
M, da bi ih u~inili ravnopravnim<br />
sa ostalim <strong>na</strong>rodima biv{e SFRJ.<br />
Ne ulaze}i u dru{tveno politi-<br />
~ke i historijske okolnosti tog ~i<strong>na</strong>,<br />
razvoj doga|aja koji su obilje‘ili<br />
vrijeme od 1992. godine pa <strong>na</strong>dalje<br />
(disolucija biv{e SFRJ, agresija<br />
<strong>na</strong> RBiH, postdejtonsko ustrojstvo<br />
BiH i dr.), doveli su do radikalnih<br />
promje<strong>na</strong> demografske slike<br />
stanovni{tva u BiH. Tokom<br />
agresije <strong>na</strong> RBiH veliki broj gra|a<strong>na</strong><br />
je poginuo ili nestao, ve}i broj<br />
je izbjegao u druge zemlje ili je raseljen<br />
unutar BiH, {to je u z<strong>na</strong>-<br />
~ajnoj mjeri izmijenilo sliku <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnog<br />
sastava sta<strong>na</strong>vni{tva u pojedinim<br />
grad<strong>ovim</strong>a i <strong>na</strong>seljima u<br />
BiH. Stoga je i razumljivo o~ekivati<br />
mnogo druga~ije brojke i statisti~ke<br />
podatke <strong>na</strong> popisu 2013., u<br />
odnosu <strong>na</strong> popos iz 1990. godine.<br />
Ne ‘ele}i se detaljnije upu{tati<br />
u sadr‘aj popisnih obra<strong>za</strong>ca, ‘elimo<br />
da uka‘emo samo <strong>na</strong> neka<br />
klju~<strong>na</strong> pitanja i <strong>na</strong> mogu}e odgovore<br />
<strong>na</strong> njih. U prvom redu<br />
osvrnu}emo se <strong>na</strong> etni~ko ili<br />
<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lno izja{njavanje.<br />
Uz pitanje koje se odnosi <strong>na</strong><br />
ETNI^KO ILI NACIONALNO<br />
IZJA[NJAVANJE, mogu}e je da<br />
}e biti vi{e opcija <strong>za</strong> izja{njavanje,<br />
koje popisiva~i ne}e saop{tavati<br />
gra|anima prije nego {to se sami<br />
izjasne, ve} }e upisivati ono {to<br />
oni u svom odgovoru ka‘u.<br />
Iako <strong>za</strong>kon dozvoljava da se<br />
AKTUELNO AKTUELNOSTI<br />
gra|ani o ovom pitanju nisu obavezni<br />
izja{njavati, logi~no je o~ekivati<br />
da }e se mo}i izjasniti <strong>za</strong><br />
jednu od sljede}ih opcija: BO-<br />
[NJAK-SRBIN-HRVAT-OSTALI<br />
I NE IZJA[NJAVA SE.<br />
Kako smo u uvodu konstatirali,<br />
kod jednog broja Bo{njaka<br />
prisut<strong>na</strong> je dilema ili nerazumijevanje<br />
u pogledu izja{njenja <strong>na</strong> ovo<br />
pitanje. Mnogi misle da je ispravno<br />
da se izjasne kao „Bosa<strong>na</strong>c“,<br />
„Hercegovac“ ili kao „Musliman“.<br />
Oni koji tako misle treba da<br />
z<strong>na</strong>ju da njihovo izja{njavanje kao<br />
Bosa<strong>na</strong>c, Hercegovac ili Musliman<br />
ne predstavlja njihov ni <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lni<br />
ni etni~ki identitet. Ime<br />
„Musliman“, <strong>na</strong> primjer, je univer<strong>za</strong>l<strong>na</strong><br />
vjerska i duhov<strong>na</strong> vrijednost<br />
koja pripada muslimanima<br />
iz svih etni~kih i <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnih <strong>za</strong>jednica<br />
{irom svijeta. Iz tih razloga<br />
Bo{njaci nemaju pravo svojatati i<br />
upotrebljavati ime „Musliman“ <strong>za</strong><br />
svoje uske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lne interese.<br />
Svi oni koji <strong>na</strong>vode Bo{njake da<br />
se <strong>na</strong> <strong>na</strong>rednom popisu stanovni-<br />
{tva u BiH pi{u <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lno „Musliman“,<br />
„Bosa<strong>na</strong>c“ ili „Hercegovac“,<br />
treba da z<strong>na</strong>ju da time direktno<br />
ili indirektno rade <strong>na</strong> etni-<br />
~kom ~is}enju Bo{njaka i doprinose<br />
svo|enju Bo{njaka <strong>na</strong><br />
OSTALE, odnosno <strong>na</strong> nivo <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lne<br />
manjine u vlastitoj dr`avi.<br />
Bilo bi pogre{no to dopustiti, jer<br />
Bo{njacima je prvi put dozvoljeno<br />
da se, <strong>na</strong>kon stotinu godi<strong>na</strong>, <strong>na</strong><br />
predstoje}em popisu stanovni{tva<br />
izjasne kao Bo{njaci.<br />
Pitanje izja{njavanja po pitanju<br />
religiozne pripadnosti i jezika<br />
kojim govore nema ozbiljniji uticaj<br />
<strong>na</strong> popis koliko to ima izja{njavanje<br />
o <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnoj pripadnosti.<br />
Svako Svako ima ima pravo pravo da da se se izjasni<br />
izjasni<br />
kako kako ‘eli. ‘eli. Na Na vama vama je je je po{tovani<br />
po{tovani<br />
gra|anigra|ani – – dr‘avljani dr‘avljani <strong>Bosne</strong> <strong>Bosne</strong> i i HeHercegvoinercegvoine<br />
da da da se se <strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>rednom <strong>na</strong>rednom <strong>na</strong>rednom popo-<br />
pisu pisu stanovni{tva stanovni{tva u u BiH BiH 2013.<br />
2013.<br />
godine godine izjasnite izjasnite u u korist, korist, korist, a a ne ne <strong>na</strong><br />
<strong>na</strong><br />
{tetu {tetu va{eg va{eg etni~kog etni~kog ili ili <strong>na</strong>cio- <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnog<strong>na</strong>lnog identiteta, identiteta, va{e va{e vjerovjerovjero- ispovijesti ispovijesti i i va{eg va{eg maternjeg<br />
maternjeg<br />
jezika.<br />
jezika.<br />
Direktori {kola<br />
prave razliku<br />
izme|u danske i<br />
muslimanske<br />
djece<br />
17.10.2012.<br />
„Preko glave mi je vas<br />
muslima<strong>na</strong>, koji ometaju<br />
<strong>na</strong>stavu“, rekla je direktorica<br />
{kole, Birgitte Sonsby, u svojoj<br />
kancelariji u Ejerslykkeskolen<br />
u Odense prije 14 da<strong>na</strong> kada<br />
je kritikovala grupu dje~aka<br />
koji su ometali <strong>na</strong>stavu u<br />
razredu.<br />
Otac jednog od dje~aka iz<br />
grupe, Shaib Mansoor, smatra<br />
da se direktorici to nije tek<br />
tako omaknulo nego da je to<br />
odraz generalnog stava,<br />
<strong>na</strong>vodi se u DR Fyn. Sutradan<br />
kada se direktorica izvinula<br />
Shaib Mansooru zbog rije~i<br />
koje je upotrijebila, <strong>za</strong>mjenik<br />
{efa, Jan Beck-Larsen, je<br />
potvrdio da {kola „generalno“<br />
ima problem sa muslimanskim<br />
dje~acima koji ometaju<br />
<strong>na</strong>stavu.<br />
- „U po razgovora spominju<br />
muslimansku djecu i<br />
dansku djecu. To z<strong>na</strong>~i da oni<br />
imaju takvu vrstu sortiranja u<br />
{koli“, ka`e Shaib Mansoor <strong>za</strong><br />
DR Fyn. On je snimio cijeli<br />
sasta<strong>na</strong>k sa Larsenom i pustio<br />
ga <strong>za</strong> DR. Na snimku izjavljuje<br />
Larsen da {kola uop{teno „ima<br />
problem sa muslimanskom<br />
djecom“, koja koriste „<strong>na</strong>{e danske<br />
standarde kako bi <strong>za</strong>ta-<br />
{kali stvari i skrenuli pa`nju sa<br />
<strong>na</strong>stave“. Larsen obja{njava da<br />
takvu vrstu problema nikad<br />
nisu imali sa danskom djecom<br />
i dodaje da to vjerovatno ima<br />
veze s tim {to u {koli ima<br />
mnogo muslimanske djece.<br />
Obja{njenja od strane <strong>za</strong>mjenika<br />
{efa, Jan Beck-Larsen,<br />
<strong>na</strong> temu direktoricine izjave,<br />
samo potvr|uje Shaib Mansooru<br />
da o<strong>na</strong> to nije rekla iz<br />
revolta. Zato ju je Mansoor<br />
prijavio policiji zbog rasizma,<br />
<strong>na</strong> {to Larsen nije pristao da<br />
prokomentari{e <strong>za</strong> vijesti DR<br />
Fy<strong>na</strong>.<br />
Prevela i priredila:<br />
Almira [I[I]<br />
almira.sisic@bhglas.com<br />
DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 11
INTERVIEW<br />
]amil Durakovi}, novoi<strong>za</strong>brani <strong>na</strong>~elnik Op{tine Srebrenica:<br />
„Izbori u Srebrenici nisu samo klasi~<strong>na</strong><br />
politi~ka borba <strong>za</strong> vlast, ve} i borba <strong>za</strong><br />
<strong>opsta<strong>na</strong>k</strong> <strong>na</strong> <strong>ovim</strong> <strong>prostorima</strong>“<br />
Razgovarao: Idriz HOD@I]<br />
idriz.hodzic@bhglas.com<br />
]amil Durakovi} je ro|en<br />
18. 01. 1979. godine u<br />
Srebrenici. Nakon {to je<br />
pre‘ivio genocid u Srebrenici, kao<br />
{es<strong>na</strong>estogodi{nji dje~ak je<br />
„mar{om smrti“ stigao <strong>na</strong> slobodnu<br />
teritoriju u Tuzli, a odatle<br />
u statusu „izbjeglice“ oti{ao u<br />
Ameriku i spojio se s ostatkom porodice.<br />
Tokom boravka u Americi,<br />
<strong>za</strong>vr{io je Fakultet Pravosudne<br />
uprave i Savjetne psihologije<br />
(oblast porodi~nog <strong>na</strong>silja), 2003.<br />
godine. U Americi je stekao<br />
petogodi{nje radno iskustvo iz<br />
oblasti Pravosudne uprave. U<br />
aprilu 2005. godine vratio se u<br />
Srebrenicu, gdje i sada ‘ivi. Radio<br />
je u op{tinskoj administraciji<br />
u Srebrenici <strong>na</strong> du‘nostima me<strong>na</strong>d‘era<br />
centra <strong>za</strong> pru‘anje usluga<br />
gra|anima i savjetnika <strong>na</strong>~elnika<br />
<strong>za</strong> odnose sa me|u<strong>na</strong>rodnom<br />
<strong>za</strong>jednicom, a potom je ob<strong>na</strong>{ao i<br />
du‘nost <strong>za</strong>mjenika <strong>na</strong>~elnika<br />
Op{tine Srebrenica. Na Lokalnim<br />
izborima 2012. godine i<strong>za</strong>bran je<br />
<strong>za</strong> <strong>na</strong>~elnika Op{tine Srebrenica,<br />
kao ne<strong>za</strong>visni kandidat. Te~no<br />
govori, pi{e i ~ita engleski jezik<br />
Gospodine Durakovi}u, u ime<br />
Redakcije BH Glasa i svoje li-<br />
~no, ~estitam Vam <strong>na</strong> izboru <strong>za</strong><br />
<strong>na</strong>~elnika Op{tine Srebrenica.<br />
Mo`ete li s ~itateljstvom BH<br />
Glasa u Danskoj podijeliti {ta<br />
<strong>za</strong> Vas, <strong>za</strong> Bo{njake i druge gra-<br />
|ane Srebrenice i <strong>za</strong> BiH z<strong>na</strong>~i<br />
taj izbor?<br />
DURAKOVI]: DURAKOVI]: Hvala <strong>na</strong> ~esti-<br />
tkama. Na po~etku moram re}i da<br />
izbori u Srebrenici nisu samo<br />
klasi~<strong>na</strong> politi~ka borba <strong>za</strong> vlast,<br />
ve} i borba <strong>za</strong> <strong>opsta<strong>na</strong>k</strong> Bo{njaka<br />
<strong>na</strong> <strong>ovim</strong> <strong>prostorima</strong> sa kojih su<br />
12 I BH GLAS I DECEMBAR 2012<br />
genocidom protjerani. Va‘nost<br />
ove pobjede <strong>za</strong>sniva se <strong>na</strong> ~injenici<br />
da sve srpske politi~ke stranke<br />
u Srebrenici jo{ uvijek javno<br />
i otvoreno negiraju genocid. Moja<br />
pobjeda nije samo pobjeda Bo-<br />
{njaka, nego pobjeda svih normalnih<br />
ljudi koji ne negiraju genocid<br />
u Srebrenici.<br />
Pre‘ivjeli ste genocid <strong>na</strong>d Srebreni~anima<br />
1995. godine, koji<br />
ima planetarne razmjere, kao<br />
<strong>na</strong>jve}i genocid u Evropi, poslije<br />
Drugog svjetskog rata. [ta<br />
<strong>na</strong>m mo‘ete re}i o tom te{kom<br />
i mu~nom vremenu zla iz<br />
da<strong>na</strong>{nje perspektive?<br />
DURAKOVI]:<br />
DURAKOVI]: DURAKOVI]: Sramotno je da je<br />
nekih 40 minuta leta avionom iz<br />
Be~a do Srebrenice, a ta ista<br />
Evropa je nijemo gledala {ta se u<br />
julu 1995. doga|alo u i oko Srebrenice.<br />
Da<strong>na</strong>s, <strong>na</strong>kon velike sramote<br />
cijeloga svijeta, ne postoji<br />
<strong>na</strong>mjera, ali jas<strong>na</strong> i iskre<strong>na</strong> <strong>na</strong>mjera,<br />
da se Srebrenici su{tinski<br />
pomogne kako bi pre‘ivjele ‘rtve<br />
genocida dobile bar malu satisfakciju<br />
<strong>za</strong> ono {to se dogodilo.<br />
Na trnovitom i neizvjesnom putu,<br />
„mar{em smrti“, obuzimala su<br />
Vas razli~ita osje}anja. Mo`ete li<br />
ta Va{a osje}anja opisati u kra}im<br />
crtama?<br />
DURAKOVI]: DURAKOVI]: Ja sam tada imao<br />
16 godi<strong>na</strong>, i nesre}u, a mo‘da i<br />
sre}u, da sam sam i{ao mar{em<br />
smrti. Majka, otac i brat su bili <strong>na</strong><br />
prostoru <strong>za</strong>{ti}ene zone @epa u<br />
mjestu Luka, odakle su moji<br />
roditelji porijeklom, dok sam ja<br />
bio u Srebrenici i poha|ao ratnu<br />
{kolu. Uglavnom, bio sam usamljen<br />
i to mi je te{ko padalo, ali<br />
kada sam vidio da neki ljudi ostaju<br />
u {umi sa svojom bra}om i o~evima<br />
koji su ranjeni ili ve} mrtvi,<br />
onda mi je bilo lak{e jer ne bih ‘e-
lio da moj otac i brat ostanu zbog<br />
mene ili ja zbog njih. Uglavnom<br />
sam pratio ~elo kolone i nisam<br />
<strong>za</strong>ostajao, niti se obazirao. Bilo je<br />
situacija gdje sam htio odustati i<br />
predati se, ali neka s<strong>na</strong>ga koja mi<br />
je dolazila, nije mi to dozvolila.<br />
Pre{ao sam <strong>na</strong> slobodnu teritoriju<br />
u Nezuku, u prvoj grupi koja je<br />
sedmi dan pre{la <strong>na</strong> slobodnu<br />
teritoriju.<br />
Kako ste Vi osobno i kako su<br />
ostale izbjeglice iz Srebrenice<br />
tada primljeni u Tuzli?<br />
DURAKOVI]: DURAKOVI]: [ta re}i? Nakon 7<br />
da<strong>na</strong> pakla bilo je dovoljno ugledati<br />
<strong>na</strong>{ <strong>na</strong>rod u Nezuku. Pored pomo}i<br />
u hrani, pi}u i drugim potrebama,<br />
<strong>na</strong>rod je bio veoma gostoprimljiv.<br />
Sje}am se, jed<strong>na</strong> tetka je donijela<br />
pitu sirnicu ~iji miris i da<strong>na</strong>s<br />
osje}am. Prijem je bio, jednostavno<br />
re~eno, bratski...<br />
Na koji <strong>na</strong>~in i kojim putevima<br />
ste stigli u Ameriku i spojili se s<br />
ostatkom svoje porodice?<br />
DURAKOVI]: DURAKOVI]: Po prelasku u<br />
Tuzlu spojio sam se sa svojim<br />
<strong>na</strong>jstarijim bratom koji je, 1993.<br />
godine, iz Srebrenice preba~en u<br />
Tuzlu kao te{ki ranjenik. Iz Tuzle<br />
smo, <strong>na</strong>kon {to smo se spojili s<br />
majkom, <strong>na</strong>kon reintegracije Sarajeva,<br />
oti{li u Vogo{}u. Tu smo bili<br />
sve do odlaska u Ameriku, gdje<br />
smo se spojili sa ocem i bratom,<br />
koji su iz koncentracinog logora,<br />
iz Srbije, preba~eni u Ameriku.<br />
Mo‘ete li <strong>na</strong>m re}i vi{e detalja<br />
o Va{em boravku, {kolovanju i<br />
sticanju prvog radnog iskustva<br />
u Americi?<br />
DURAKOVI]: DURAKOVI]: U Americi sam,<br />
odmah po dolasku, krenuo u<br />
Srednju {kolu, jer po <strong>za</strong>konu u<br />
Americi mo‘ete i}i u srednju {kolu<br />
samo do <strong>na</strong>vr{enih 18 godi<strong>na</strong>.<br />
Uspio sam s dobrim uspjehom<br />
<strong>za</strong>vr{iti srednju {kolu i iste godine<br />
krenuo <strong>na</strong> fakultet, koji sam u roku<br />
<strong>za</strong>vr{io 2003. godine. Nakon toga<br />
dvije godine sam radio u<br />
op}inskoj upravi grada Manchestera<br />
i 2005. godine sam se<br />
odlu~io vratiti u BiH. Tokom {kolovanja<br />
radio sam <strong>na</strong> sudu, uglavnom,<br />
<strong>na</strong> administrativnim posl<strong>ovim</strong>a<br />
i posl<strong>ovim</strong>a prevo|enja...<br />
Tako da svo moje radno iskustvo<br />
je, uglavnom, iz oblasti<br />
pravosudne uprave, a moja diploma<br />
i jeste Pravosud<strong>na</strong> uprava.<br />
Molim Vas, opi{ite <strong>na</strong>m Va{<br />
povratak u Srebrenicu 2005.<br />
godine?<br />
DURAKOVI]: DURAKOVI]: Do{ao sam u<br />
Srebrenicu s <strong>na</strong>mjerom da ‘ivim i<br />
radim i da <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>~in doprinesem<br />
oporavku svog rodnog grada<br />
koji je mnogo stradao u periodu<br />
1992.-1995. godine. Ubrzo po<br />
mom dolasku tada{nji <strong>na</strong>~elnik<br />
Malki} me primio da radim u<br />
op}inskoj administraciji, gdje sam<br />
ostao do da<strong>na</strong>s, <strong>na</strong> razli~itim<br />
pozicijama.<br />
Na ~emu ste se posebno anga‘irali<br />
kao <strong>za</strong>mjenik <strong>na</strong>~elnika, a koji su<br />
Va{i prioriteti kao <strong>na</strong>~elnika<br />
Op{tine Srebrenica?<br />
DURAKOVI]:<br />
DURAKOVI]: DURAKOVI]: Prije svega funkcija<br />
<strong>za</strong>mjenika <strong>na</strong>~elnika nije<br />
toliko uticaj<strong>na</strong> kao funkcija <strong>na</strong>~elnika,<br />
dakle ne kreirate svoj program<br />
rada, svoj bud‘et i svoju viziju.<br />
Ali, kroz svoje politi~ko djelovanje,<br />
uvijek sam se <strong>za</strong>lagao da<br />
oni koji ‘ive u Srebrenici imaju<br />
prednost <strong>na</strong>d onima koji dolaze u<br />
nju samo da rade, a svoje plate<br />
odnose negdje drugo da tro{e.<br />
Uvijek sam se trudio da poma‘em<br />
mladim bra~nim par<strong>ovim</strong>a, u<br />
odnosu <strong>na</strong> starije, jer su upravo oni<br />
budu}nost i stub opstojnosti<br />
Bo{njaka <strong>na</strong> <strong>ovim</strong> <strong>prostorima</strong>.<br />
Primarni mi je cilj <strong>za</strong>{tita digniteta<br />
i prava ‘rtava genocida i<br />
njihovih porodica koje su<br />
pre‘ivjele genocid.<br />
Mo‘ete li <strong>na</strong>m re}i ne{to vi{e o<br />
etni~koj strukturi stanovni{tva,<br />
me|u<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnim odnosima u<br />
samom gradu i <strong>na</strong> podru~ju<br />
op{tine Srebrenica?<br />
DURAKOVI]: DURAKOVI]: Od prijeratnih<br />
36.666 stanovnika Srebrenice<br />
(Bo{njaka 78%, 22% Srba i<br />
drugih), sada u Srebrenici ‘ivi<br />
negdje oko 7000 stanovnika, od<br />
toga 50% su Bo{njaci, a 50% Srbi.<br />
Uglavnom, u Srebrenici nisu ostali<br />
oni Srbi koji su <strong>na</strong> bilo koji <strong>na</strong>~in<br />
ukaljali ruke u genocidu, tako da<br />
su‘ivot i nije lo{, ako uzmemo u<br />
obzir ~injenicu da do sada nije bilo<br />
niti jednog fizi~kog obra~u<strong>na</strong><br />
me|u etni~kim grupama zbog<br />
osvete i sli~no. Problemi koji<br />
<strong>na</strong>staju ponekad su uzrokovani<br />
tenzijama <strong>na</strong> vi{im politi~kim<br />
nivoima, a koje imaju svoj odraz i<br />
<strong>na</strong> ‘ivot ljudi ovdje u Srebrenici.<br />
Koliko iznose ulaganja RS-a u<br />
razvoj Op{tine i jeste li <strong>za</strong>dovoljni<br />
s tim?<br />
DURAKOVI]:<br />
DURAKOVI]: DURAKOVI]: Vlada RS-a ula‘e<br />
onoliko koliko mora, dakle, nema<br />
nekih posebnih izdvajanja <strong>za</strong><br />
Srebrenicu, u<strong>na</strong>to~ odluci iz 2007.<br />
godine o posebnom socioekonomskom<br />
tretmanu<br />
Srebrenice. Re}i }u vam da smo<br />
u pro{loj godini dobili nekih<br />
50.000,00 KM. Naravno da nismo<br />
<strong>za</strong>dovoljni sa ovakvim<br />
ma}ehinskim odnosom.<br />
Bili ste predsjednik Inicijativnog<br />
odbora <strong>za</strong> poseban status<br />
Srebrenice. [ta mislite o tom<br />
pitanju kao novoi<strong>za</strong>brani<br />
<strong>na</strong>~elnik Op{tine Srebrenica?<br />
DURAKOVI]: DURAKOVI]: Jo{ uvijek sam <strong>na</strong><br />
stanovi{tu da jedino trajno i<br />
odr‘ivo rje{enje <strong>za</strong> Srebrenicu je<br />
njen poseban status u okviru dr‘ave<br />
BiH. Sve drugo }e Srebrenicu<br />
u~initi poligonom <strong>za</strong> dnevno<br />
politi~ka prepucavanja. Svakako,<br />
razgovarat }u sa svim politi~kim<br />
partnerima o mogu}em modalitetu<br />
posebnosti Srebrenice.<br />
Da li se, u kojoj mjeri i od koga<br />
politizira srebreni~ka tragedija<br />
Bo{njaka?<br />
DURAKOVI]: DURAKOVI]: Naravno, upravo<br />
<strong>za</strong>to sam i rekao da Srebrenicu<br />
traba osloboditi svih politi~kih<br />
previranja, kako bi o<strong>na</strong> mogla<br />
nesmetano i}i <strong>na</strong>prijed.<br />
Mo‘ete li <strong>na</strong>m re}i ne{to o me-<br />
INTERVIEW<br />
|uop{tinskoj saradnji Srebrenice<br />
sa drugim lokalnim <strong>za</strong>jednicama<br />
u BiH i eventualno u inostranstvu?<br />
DURAKOVI]:<br />
DURAKOVI]: DURAKOVI]: Do sada nisam<br />
<strong>za</strong>dovoljan saradnjom Srebrenice<br />
sa drugim lokalnim <strong>za</strong>jednicama.<br />
Smatram da Srebrenica, zbog<br />
svoje pro{losti, ima mnogo ve}u<br />
{ansu <strong>za</strong> saradnju nego neke druge<br />
op{tine, ali to <strong>na</strong>‘alost nije iskori{teno.<br />
U svom novom mandatu<br />
}u i te kako raditi <strong>na</strong> tome.<br />
BH Glas svojim tekst<strong>ovim</strong>a i<br />
gra|ani BiH u Danskoj organiziranjem<br />
prigodnih manifestacija,<br />
njeguju sje}anje <strong>na</strong> `rtve<br />
genocida u Srebrenici. @elite li<br />
im uputiti neku poruku, u vezi<br />
s tim?<br />
DURAKOVI]: DURAKOVI]: Dola<strong>za</strong>k u Me-<br />
morijalni centar u Poto~arima,<br />
gdje su ukopane do sada identifikovane<br />
‘rtve genocida u Srebrenici,<br />
sveta je obave<strong>za</strong> <strong>za</strong> sve Bo-<br />
{njake, ma gdje da ‘ive, a dobrodo{li<br />
su i svi drugi dobro<strong>na</strong>mjerni<br />
ljudi iz cijelog svijeta, da {ire istinu<br />
o genocidu u Srebrenici, a ne<br />
da ga negiraju. Jedino <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>~in,<br />
tj. ‘ivim sje}anjem, ne}emo<br />
dozvoliti da ‘rtve genocida budu<br />
<strong>za</strong>boravljene i da <strong>na</strong>{i izgra|eni<br />
spomenici, kao sje}anje <strong>na</strong> te<br />
‘rtve, <strong>za</strong>rastu u {ipra‘je. Bo{njacima<br />
u BH dijaspori poru~ujem:<br />
Iako ste integrisani u nova dru{tva<br />
va{e pravo, a i obave<strong>za</strong> je da, kada<br />
do|ete <strong>na</strong> odmor u BiH, izvadite<br />
li~ne karte u mjestima u kojim ste<br />
ro|eni, jer <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>~in spa{avate<br />
dr‘avu BiH. A mi druge nemamo.<br />
DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 13
FOTO REPORTAZA<br />
U Randersu<br />
Prva smotra folklora<br />
bh. dijaspore u Danskoj<br />
je 17. novembra ove godine odr‘a<strong>na</strong> Prva smotra<br />
folklora i sevdalinki BH dijaspore u Danskoj. Uspje{an organi<strong>za</strong>tor<br />
ove <strong>za</strong>ista z<strong>na</strong>~ajne sve~anosti bio je BH Glas. Nastupile su ~etiri folklorne<br />
grupe koje gaje tradicije kulturu i obi~aje <strong>na</strong>{ih <strong>na</strong>roda i <strong>na</strong>rodnosti<br />
sa podru~ja <strong>na</strong>{e domovine. Bile su to folklorne grupe iz Odense,<br />
Randersa i dvije grupe iz Rinkobinga. Kompletan program je pripremljen<br />
i izveden u ~ast 25. novembra Da<strong>na</strong> dr‘avnosti BiH.<br />
Cilj ove smotre je bio da se prika‘e autenti~<strong>na</strong> slika <strong>na</strong>{e <strong>na</strong>rodne<br />
umjetnosti koju njeguju folklorne grupe i dru{tva u Danskoj,<br />
oslanjaju}i se <strong>na</strong> kulturu i tradiciju <strong>na</strong>roda u BiH. Na ovaj <strong>na</strong>~in ove<br />
folklorne grupe predstavljaju <strong>na</strong>jbolji i <strong>na</strong>jvrijedniji most sa<br />
domovinom, Bosnom i Hercegovinom, te njihovo djelovanje ima<br />
izuzetno veliki z<strong>na</strong>~aj. Sve <strong>za</strong>jedno, one sa~injavaju op{tu riznicu<br />
<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lne kulture i umjetni~ke ba{tine, jer od <strong>za</strong>borava otimaju ono<br />
{to je osobenost <strong>za</strong>jedni~kog ‘ivota svakog <strong>na</strong>roda <strong>na</strong> <strong>prostorima</strong> BiH.<br />
Pored <strong>na</strong>rodnih igara, u programu je u~estvovalo i 5 izvo|a~a<br />
sevdalinki.<br />
Smotru folklora bh. dijaspore u Danskoj, otvorio je Idriz Hod‘i}.<br />
U svom kratkom obra}anju uka<strong>za</strong>o je <strong>na</strong> osnovni cilj koji se smotrom<br />
‘elio posti}i, <strong>na</strong>glasio z<strong>na</strong>~aj ovakvih susreta koji spa{avaju obi~aje,<br />
tradiciju i kulturu <strong>na</strong>{ih <strong>na</strong>roda od <strong>za</strong>borava te istakao da smotra nema<br />
14 I BH GLAS I DECEMBAR 2012<br />
takmi~arski karakter. Sala Doma kulture u Randersu bila je pu<strong>na</strong>.<br />
Sitni tehni~ki propusti, poneka nespretnost ili neuvje‘banost ostali<br />
su primje}eni, ali ni <strong>na</strong>jmanje nisu umanjili op{ti utisak o uspje{nosti<br />
i z<strong>na</strong>~aju ove prve smotre folklora bh. dijaspore u Danskoj.<br />
Svim u~esnicima uru~ene su <strong>za</strong>hvalnice BH Glasa kao uspome<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong> ovaj izuzetno uspje{an program. Voditeljski par Senida Zaklan i<br />
Mensur Graca iz Odense, vodili su program veoma uspje{no. Muzi~ku<br />
i tehni~ku podr{ku kompletnog programa obezbijedio je Besim Haji}<br />
– Besko.<br />
Fredericia<br />
Svi oni, sa veoma dobrom publikom ~inili su veoma dobru<br />
cjelinu iz koje je izviralo <strong>na</strong>{e <strong>za</strong>jedni{tvo, ali i nostalgija <strong>za</strong><br />
domovinom.
V<br />
FOTO REPORTAZA<br />
DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 15
ZDRAVLJE<br />
Savjeti <strong>za</strong> prevenciju od prehlade i gripe<br />
Kako izbje}i gripu?<br />
Pravilnim i zdravim stilom ‘ivota ove godine mo‘ete<br />
izbje}i <strong>na</strong>pornu gripu. Savjete koje vam donosimo<br />
po~nite prakticirati {to prije, jer je sezo<strong>na</strong> gripe blizu<br />
Sezo<strong>na</strong> gripe je <strong>na</strong> vratima.<br />
Ako je ‘elite izbje}i, sada<br />
je pravo vrijeme da po~nete<br />
djelovati preventivno. Najva‘nije<br />
je da oja~ate imunitet {to }e pove-<br />
}ati otpornost <strong>na</strong> infekcije. I iako<br />
nema ~vrstih garancija da }ete<br />
gripu izbje}i, savjeti stru~njaka koje<br />
vam donosimo svakako }e pridonijeti<br />
smanjenju rizika od gripe.<br />
Prehra<strong>na</strong><br />
Prehra<strong>na</strong><br />
Ako ‘elite jak imunitet, povedite<br />
ra~u<strong>na</strong> o prehrani. O<strong>na</strong> mora obilovati<br />
vo}em i povr}em i to posebno<br />
onim plod<strong>ovim</strong>a koji su poz<strong>na</strong>ti kao<br />
bogati izvor vitami<strong>na</strong> C. Neka se <strong>na</strong><br />
va{em jelovniku <strong>na</strong>|u limun, grejp,<br />
<strong>na</strong>ran~a, brusnice, jabuke… Dobro<br />
je poja~ati i konzumiranje jogurta,<br />
posebno probiotika jer istra‘ivanja<br />
pokazuju da probiotici ja~aju imu-<br />
Grejp je agrum poz<strong>na</strong>t po<br />
svom kiselkasto-gorkastom<br />
okusu, ali i odli~nim<br />
beneficijama <strong>za</strong> zdravlje. Rezultat<br />
je kri‘anja izme|u slatke <strong>na</strong>ran~e<br />
i pomela, a raste u grozd<strong>ovim</strong>a poput<br />
gro‘|a. Me|utim, grejp nije be<strong>za</strong>zlen<br />
i mo‘e reagirati u kombi<strong>na</strong>ciji<br />
s lijek<strong>ovim</strong>a te uzrokovati<br />
zdravstvene probleme. Uzimate li<br />
bilo kakve lijekove preporu~uje<br />
se konzultirati svog lije~nika<br />
prije konzumacije grejpa.<br />
Ako s grejpom nemate<br />
problema, ali vam ne<br />
odgovara okus, i tome<br />
se mo‘e dosko~iti.<br />
Njegovu<br />
gor~inu mo‘ete<br />
smanjiti kombiniraju}i ga<br />
nitet.<br />
Odmor<br />
Odmor<br />
Op}e je poz<strong>na</strong>to da stres slabi<br />
imunitet i <strong>za</strong>to su ljudi pod stresom<br />
skloniji raznim bolestima pa tako i<br />
gripi. Oduprite se stresu kvalitetnim<br />
odmorom. Spavajte sedam-osam<br />
sati tokom no}i, odnosno lije‘ite <strong>na</strong>jkasnije<br />
u 23 sata. Slobodne dane koristite<br />
<strong>za</strong> odmor i opu{tanje. Bavite<br />
se stvarima koje volite i koje vas ~ine<br />
sretnima. Molite, meditirajte, slikajte,<br />
odnosno radite sve ono {to vas<br />
opu{ta. Jako je va‘no da takvim<br />
aktivnostima ‘ispraznite’ <strong>na</strong>kupljeni<br />
stres.<br />
Higije<strong>na</strong><br />
Higije<strong>na</strong><br />
U prevenciji gripe va‘nu ulogu<br />
ima higije<strong>na</strong>, i to posebno higije<strong>na</strong><br />
ruku. Naime, ruke nerijetko<br />
Zdrave <strong>na</strong>mirnice<br />
s drugim vo}em u vo}nim salatama<br />
ili zelenom salatom i radi~em.<br />
Ovo su neki od od razloga<br />
<strong>za</strong>{to biste trebali dodati grejp u<br />
svoju prehranu:<br />
1 . Poma‘e kod<br />
mr{a-<br />
16 I BH GLAS I NOVEMBAR 2012<br />
dodiruju inficira<strong>na</strong> mjesta i ljude,<br />
a upravo tako se gripa i {iri. Perite<br />
ruke puno ~e{}e nego {to to radite<br />
i<strong>na</strong>~e. Posebno je va‘no djecu<br />
uputiti u to. Ukratko, sprije~ite<br />
razvijanje virusa i bakterija u organizmu<br />
kvalitetnom higijenom.<br />
Gu‘ve<br />
Gu‘ve<br />
Izbjegavajte <strong>za</strong>tvore<strong>na</strong> mjesta<br />
<strong>na</strong> kojima se okuplja ve}i broj<br />
ljudi poput kafi}a i trgova~kih<br />
centara. Ljudi ka{lju, ki{u i di{u<br />
pa je <strong>na</strong> takvim mjestima puno<br />
ve}a koncentracija virusa i bakterija<br />
u zraku. Dakle, puno je<br />
ve}a {ansa <strong>za</strong> dobivanje gripe.<br />
Iako je te{ko izbje}i gu‘ve u svakodnevnom<br />
‘ivotu, potrudite se da<br />
to svedete <strong>na</strong> minimum.<br />
Pu{enje<br />
Pu{enje<br />
Grejp poma‘e tijelu da ostane zdravo<br />
vljenja. Grejp sadr‘i puno vode, malo<br />
<strong>na</strong>trija i tijelu <strong>na</strong>domje{ta potrebu <strong>za</strong><br />
teku}inom i mineralima. Bogat je<br />
enzimima i efikasno razgra|uje masti<br />
pa je ovo vo}e savr{eno <strong>za</strong><br />
ubr<strong>za</strong>vanje metabolizma. Grejp<br />
mo‘ete iscijediti kao sok ili ga<br />
konzumirati kao zdrav me|uobrok.<br />
2. Sprje~ava bolove u zglob<strong>ovim</strong>a.<br />
Grejp ima enzime<br />
koji poma‘u da se tijelo {to<br />
prije rije{i kalcija koji se<br />
<strong>na</strong>kuplja u zglob<strong>ovim</strong>a i<br />
rezultira boli u zglob<strong>ovim</strong>a<br />
ili artritisom. Lije-<br />
~nici ga preporu~uju <strong>za</strong><br />
osloba|anje boli i <strong>za</strong> zdrave<br />
kosti. Jedan doma}i recept<br />
mo‘ete pripraviti i sami.<br />
Sok od grejpa pomije{ajte<br />
Iako pu{a~ima smeta kad ih se<br />
svrstava u posebnu kategoriju, <strong>za</strong><br />
to ipak postoje razlozi. Pu{a~i su,<br />
<strong>na</strong>ime, izlo‘eniji virusima i bakterijama<br />
jer im je organi<strong>za</strong>m oslabljen.<br />
To se po<strong>na</strong>jvi{e odnosi <strong>na</strong><br />
nedostatak vitami<strong>na</strong> C koji pu{a~i<br />
vi{e tro{e nego nepu{a~i. Upravo<br />
<strong>za</strong>to oni moraju poja~ati unos<br />
vitami<strong>na</strong> C u organi<strong>za</strong>m.<br />
Vje‘banje<br />
Vje‘banje<br />
Ako ‘elite zdrav i s<strong>na</strong>‘an<br />
organi<strong>za</strong>m otporan <strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>jrazli~itije vrste infekcija, onda<br />
vje‘banje treba postati va{a<br />
redovita <strong>na</strong>vika. Ljudi koji<br />
vje‘baju, pokazuju istra‘ivanja,<br />
otporniji su i <strong>na</strong> gripu jer imaju ja~i<br />
imunitet. Ako jo{ uvijek ne<br />
vje‘bate, sad je pravo vrijeme da<br />
po~nete. (Izvor: tportal.hr)<br />
s jabu~nim octom i pijte jednom <strong>na</strong><br />
dan, pi{e Ve~ernji.<br />
3. Prevencija raka. Grejp je<br />
bogat razli~itim pigmentima koji<br />
poma‘u u borbi protiv raka. Sadr‘i<br />
likopen koji spre~ava rast stanica<br />
raka i tumora ubijaju}i slobodne<br />
radikale. U kombi<strong>na</strong>ciji s vitaminom<br />
A i C, te antioksidansima<br />
koje sadr‘i sposoban je jo{ ja~e<br />
<strong>za</strong>{tititi organi<strong>za</strong>m.<br />
4. Probava i prehlada. Grejp<br />
mo‘e uspje{no lije~iti i uobi~ajene<br />
bolesti kao {to su groznica i prehlade.<br />
Poti~e funkciju jetre i pobolj{ava<br />
imunolo{ki sistem. Prisutnost<br />
pekti<strong>na</strong> i dijetalnih vlaka<strong>na</strong>,<br />
tako|er poma‘e u probavi. Osim<br />
toga, grejp tako|er djeluje kao<br />
antiseptik zbog prisutnosti salicilne<br />
kiseline. Mo‘ete koristiti<br />
kapi ekstrakta grejpovih sjemenki<br />
pomije{anih s vodom protiv gljivi~nih<br />
i bakterijskih infekcija.
Ko‘a u zimskom periodu<br />
Izlagaju}i tijelo hladno}i svaki dan, pripremate ga<br />
<strong>za</strong> zimu. Naime, niske temperature aktiviraju<br />
pozitivnu energiju i hladno}a pokre}e cirkulaciju,<br />
a samim tim se i ko‘a br‘e <strong>za</strong>grijava<br />
Priredila: Almira [I[I]<br />
almira.sisic@bhglas.com<br />
Njega ko‘e je <strong>za</strong>ista va‘<strong>na</strong><br />
ne samo ljeti nego<br />
<strong>na</strong>ro~ito zimi. U<br />
<strong>na</strong>rednih nekoliko redova<br />
mo‘ete pro~itati savjete koji<br />
Priprema: AmilaSMAJLAGI]<br />
amila.smajlagic@bhglas.com<br />
Sogan dolma<br />
Sadr‘aj: 600 g crvenog luka<br />
u ne{to ve}im glavicama, malo<br />
crvene aleve paprike, malo sir}eta<br />
i 400 g pavlake.<br />
Materijal <strong>za</strong> <strong>na</strong>djev:<br />
100 g crvenog luka, 400 g<br />
mljevene junetine, 80 g ri‘e, dvije<br />
ka{ike para-dajz<br />
pirea, dvije<br />
ka{ike<br />
ma-<br />
Njega ko‘e<br />
vam se preporu~uju <strong>za</strong> njegu<br />
ko‘e tokom zime.<br />
„Ko`a tra`i vlagu, a idealan<br />
<strong>na</strong>~in da postignete vla`nost<br />
zraka u va{em stanu je da kupite<br />
biljke. Biljke kako bi osigurale<br />
prenos vode od korije<strong>na</strong> do<br />
vrhova opu{taju vodu i <strong>na</strong> taj<br />
<strong>na</strong>~in pove}avaju vla`nost zraka<br />
i to redovno“, kako se <strong>na</strong>vodi<br />
<strong>na</strong> portalu web stranice<br />
Ljepota.ba.<br />
Po{to je ve} stiglo vrijeme u<br />
kojem je nu‘no <strong>za</strong>grijavanje<br />
prostorija, veoma je va‘no da<br />
zra~ite svoje prostorije<br />
umjereno. Dovoljno je da<br />
frekventno otvarate prozor<br />
Male Kuli<strong>na</strong>rskeVjestine<br />
slaca ili ulja, malo soli, malo bibera<br />
i 1 krupnije jaje.<br />
Priprema: Podre<strong>za</strong>ti vrhove<br />
<strong>na</strong> glavicama luka. Staviti glavice<br />
luka da se skuhaju u vodi, ali paziti<br />
da se ne prekuhaju. U vodu se<br />
doda malo sir}eta.<br />
Skinuti s pe}i, ocijediti toplu i<br />
<strong>na</strong>liti hladnu vodu. Pritiskanjem<br />
prstima istiskivati ko{uljice odnosno<br />
prstenove luka - dolme. Prvi<br />
sloj s ljuskom se odbacuje, a upotrebljavaju<br />
se ostali slojevi.<br />
Od jedne glavice luka dobije se<br />
vi{e dolmi koje se pune <strong>na</strong>djevom.<br />
Dolme se pune malom ka{ikom ili<br />
prstima.<br />
Nadjev se priprema tako da se<br />
sitno isjecka crveni luk i izmije{a sa<br />
mljevenim mesom. Dodati biber,<br />
ri‘u, paradajz-pire, jaje, so i ulje. Sve<br />
dobro izmije{ati. Punjene<br />
dolme luka se<br />
sla‘u u {erpu,<br />
<strong>za</strong>liju<br />
<strong>na</strong>kratko kako bi se razmijenio<br />
zrak u prostoriji.<br />
Preporu~uje se tako|e da<br />
iskoristite svaki dan tra~ak<br />
sunca koji se pojavi kroz oblake.<br />
Oti|ite u {etnju kada je sunce<br />
vani kako biste ko‘i obezbjedili<br />
dovoljnu apsorpciju vitami<strong>na</strong> D.<br />
toplom vodom tako da budu<br />
pokrivene, doda se malo sir}eta<br />
(ako se glavice nisu kuhale sa<br />
sir}etom), pritisnu tanjirom ili<br />
drugim poklopcem (u‘im od<br />
{erpe), te stave kuhati.<br />
U kuhanu dolmu<br />
se doda malo<br />
aleve slatke paprike.Uz<br />
dolmu se<br />
servira kiselo mlijeko ili<br />
pavlaka.<br />
Kompot od<br />
mu{mula<br />
Sadr‘aj:1 kg mu{mula, 1 kg<br />
{e}era, 500 ml vode,100 ml<br />
konjaka (po ‘elji), jedan limun (kora<br />
od limu<strong>na</strong>)<br />
Priprema: Tvrde mu{mule<br />
operemo, posu{imo, skinemo im<br />
vrh i izbodemo iglom.<br />
Kada smo ih tako pripremili<br />
stave se u vodu kuhati. Pustimo ih<br />
da kuhaju nekoliko minuta, a <strong>za</strong>tim<br />
ih vadimo i ostavimo <strong>na</strong> cijediljku<br />
da se ocjede.<br />
[e}er dodati u pola litra vode i<br />
staviti da prokuha tako da sirup<br />
v<br />
ZENSKI KUTAK<br />
Izlagaju}i tijelo hladno}i<br />
svaki dan, pripremate ga <strong>za</strong><br />
zimu. Naime, niske temperature<br />
aktiviraju pozitivnu energiju<br />
i hladno}a pokre}e cirkulaciju,<br />
a samim tim se i ko‘a br‘e<br />
<strong>za</strong>grijava.<br />
Izvor: Ljepota.ba<br />
postane bistar. Zatim se doda cimet,<br />
kora od limu<strong>na</strong> i po ‘elji konjak.<br />
Mu{mule poredati u mlake tegle,<br />
pa onda <strong>za</strong>liti pripremljenim vru}im<br />
sirupom. Tako ostaviti da stoje<br />
jedan dan.<br />
Drugi dan izliti sok u {erpu,<br />
ponovo ga prokuhati, a <strong>na</strong>kon<br />
toga ponovo <strong>za</strong>liti mu{mule.<br />
Tre}i dan staviti <strong>za</strong>jedno mu-<br />
{mule i sok da prokuhaju. Malo ih<br />
ohladiti, a <strong>za</strong>tim ih redati u tegle i<br />
preliti sirupom u kojem su se<br />
kuhale i <strong>za</strong>rvoriti tegle.<br />
DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 17
SPORT<br />
Pi{e: Benjamin DAJI]<br />
benjamin.dajic@bhglas.com<br />
Ve} nekoliko puta do sada<br />
smo se u <strong>na</strong>{em listu<br />
osvrtali <strong>na</strong> stanje u bh.<br />
rukometu. Pisali smo o uspjesima<br />
sarajevske <strong>Bosne</strong> koja se jedne<br />
sezone <strong>na</strong>{la me|u 16 <strong>na</strong>jboljih<br />
ekipa u <strong>na</strong>jja~em evropskom klupskom<br />
rukometnom takmi~enju,<br />
da bi sljede}e sezone isti klub<br />
do{ao <strong>na</strong> ivicu fi<strong>na</strong>nsijskog kraha<br />
koji je bio propra}en rezultatskim<br />
sunovratom. Spominjali smo<br />
uspje{an <strong>na</strong>stup mu{ke rukometne<br />
reprezentacije u grupnoj fazi kvalifikacija<br />
<strong>za</strong> SP u [paniji 2013., {to<br />
je bio korak u<strong>na</strong>prijed u odnosu<br />
<strong>na</strong> katastrofalan <strong>na</strong>stup u prethodnim<br />
kvalifikacijama. U me|uvremenu<br />
se desio i bara‘ <strong>za</strong> pomenuto<br />
SP koji je sa sobom donio oba<br />
kraja spektra <strong>za</strong>dovoljstva. Dvome~<br />
sa favoriziranim Nijemcima<br />
je poka<strong>za</strong>o da <strong>na</strong>{i rukometa{i ne<br />
spadaju u sam evropski vrh, ali da<br />
<strong>za</strong> njega imaju potencijal. Nakon<br />
blijedog izdanja u Stuttgartu i<br />
pora<strong>za</strong> od 36-24, desio se pozitivni<br />
mentalni {ok u red<strong>ovim</strong>a <strong>na</strong>{e<br />
reprezentacije i nekoliko da<strong>na</strong> kasnije<br />
veliki protivnik je savladan<br />
sa 33-24. Na{i momci su u <strong>za</strong>dnjim<br />
minutama susreta bili <strong>na</strong>domak<br />
‘eljenog rezultata, ali nedostajalo<br />
je malo sre}e i plasman <strong>na</strong><br />
SP <strong>na</strong>m je <strong>za</strong>malo izmakao.<br />
Upravo ovaj revan{-me~ protiv<br />
Njema~ke i visoka pobjeda<br />
trebalo je da oz<strong>na</strong>~i prekretnicu i<br />
bude temelj <strong>za</strong> <strong>na</strong>stavak kontinuiranog<br />
progresa bh. rukometa.<br />
Ekipa je poka<strong>za</strong>la da posjeduje<br />
igra~ki kvalitet i borbeno srce sa<br />
kojima se mo‘e nositi i sa <strong>na</strong>jboljima<br />
u Evropi. To je bila osnova<br />
koja je svim ljubiteljima rukometa<br />
u bh. krug<strong>ovim</strong>a podgrijavala<br />
<strong>na</strong>de u plasman <strong>na</strong> EP 2014. u<br />
Danskoj. U te{koj kvalifikacijskoj<br />
grupi sa Srbijom, Rusijom i Austrijom,<br />
ali ohrabreni odli~nom<br />
predstavom u revan{u protiv Njema~ke<br />
i uspje{nim igrama u rani-<br />
jim utakmicama u kvalifikacijama,<br />
i<strong>za</strong>branici selektora Draga<strong>na</strong><br />
Markovi}a zra~ili su samopouzdanjem<br />
i o~ekivanja bh. sportske<br />
javnosti bila su optimisti~no upere<strong>na</strong><br />
ka jednom od prva dva mjesta<br />
u grupi koja vode <strong>na</strong> EP.<br />
A onda umjesto <strong>na</strong>dogradnje i<br />
<strong>na</strong>stavka uspo<strong>na</strong> desio se novi pad.<br />
U prvom kolu bh. rukometa{i su u<br />
Linzu ubjedljivo pora‘eni od<br />
doma}i<strong>na</strong> Austrije (35-24) uz veoma<br />
lo{u igru i minimalno <strong>za</strong>laganje<br />
<strong>na</strong> terenu, i postavljalo se pitanje<br />
ho}e li se u susretu drugog kola<br />
protiv Srbije u Sarajevu dogoditi<br />
novi pozitivan odskok ili }e se<br />
<strong>na</strong>staviti slobodni pad koji bi z<strong>na</strong>-<br />
~io kraj kvalifikacija ve} u njihovom<br />
startu. Po~etak utakmice je izgledao<br />
obe}avaju}e i prvo poluvrijeme su<br />
<strong>na</strong>{i rukometa{i odigrali u solidnom<br />
stilu <strong>za</strong>vr{iv{i ga sa lijepom predno{}u<br />
(12-8). Me|utim u drugom<br />
poluvremenu se u igru <strong>na</strong>{eg tima<br />
ponovo uvukla anemija. Zastali su<br />
opet i odbra<strong>na</strong> i <strong>na</strong>pad, izgubila se<br />
imagi<strong>na</strong>cija, nestalo je sr~anosti.<br />
Drugi u<strong>za</strong>stopni poraz (21-24) i novi<br />
ula<strong>za</strong>k u defeti<strong>za</strong>m.<br />
Osim toga {to su ovi porazi <strong>za</strong>-<br />
18 I BH GLAS I DECEMBAR 2012<br />
Rukometne oscilacije<br />
Usponi i padovi bh. rukometa<br />
Ovako stanje podsje}a neodoljivo <strong>na</strong> situaciju koja je ne tako davno vladala u<br />
nogometnoj reprezenztaciji BiH i N/F BiH. Zbog toga se samo po sebi <strong>na</strong>me}e<br />
pitanje da li je rukometu u BiH potreban Komitet <strong>za</strong> normali<strong>za</strong>ciju poput onoga<br />
koji je pokrenuo pozitivne pomake unutar bh. nogometa?<br />
Bh. rukometa{i sa <strong>za</strong>dnje utakmice sa Njema~kom<br />
u Sarajevu (Foto: Rukometni <strong>Savez</strong> BiH)<br />
boljeli zbog lo{e igre pojavila se<br />
opet stara boljka – odnos pojedi<strong>na</strong>ca<br />
prema <strong>na</strong>jva‘nijem dresu.<br />
Golman Barcelone Danijel [ari}<br />
jo{ jednom se oglu{io o izbornikov<br />
poziv, dok jedan od <strong>na</strong>jiskusnijih<br />
bh. reprezentativaca, Ad<strong>na</strong>n<br />
Harmandi}, odbio u}i u igru u 50.<br />
minuti susreta protiv Srbije. [ari}<br />
svoje odbijanje pravda nepoja-<br />
{njenim razlozima li~ne prirode<br />
koji imaju veze sa Rukometnim<br />
<strong>Savez</strong>om BiH, dok Harmandi}<br />
svoj potez obja{njava razo~arenjem<br />
u lo{u atmosferu unutar reprezentacije<br />
i odnosom pojedinih<br />
igra~a prema njoj. Bez imalo ‘elje<br />
da pravdamo postupke <strong>na</strong>vedenih<br />
igra~a moramo staviti ruku <strong>na</strong> srce<br />
i priz<strong>na</strong>ti da je ta~no da je odnos<br />
pojedi<strong>na</strong>ca prema dr‘avnom dresu<br />
~esto diletantski i kao takav <strong>za</strong><br />
svaku kritiku, a i da je u vrhu RS<br />
BiH mnogo toga haoti~no. Pominjali<br />
smo u vezi sa <strong>ovim</strong>e izme|u<br />
ostalog odre|ene du‘nosnike u<br />
<strong>Savez</strong>u ~ija djeca igraju <strong>za</strong> reprezentacije<br />
drugih dr‘ava.<br />
Ovako stanje podsje}a neodoljivo<br />
<strong>na</strong> situaciju koja je ne tako<br />
davno vladala u nogometnoj re-<br />
prezenztaciji BiH i N/F BiH. Zbog<br />
toga se samo po sebi <strong>na</strong>me}e pitanje<br />
da li je rukometu u BiH potreban<br />
Komitet <strong>za</strong> normali<strong>za</strong>ciju<br />
poput onoga koji je pokrenuo pozitivne<br />
pomake unutar bh. nogometa?<br />
Da li bi komitet u kome bi<br />
glavnu rije~ vodili priz<strong>na</strong>ti rukometni<br />
asovi poput Maglajlije, [uma<strong>na</strong>,<br />
Hasanefendi}a, Mrkonje,<br />
Smajlagi}a, Demirovi}a, i da ne<br />
<strong>na</strong>brajamo dalje, uspjeli urediti<br />
odnose unutar vrhovne bh. rukometne<br />
ku}e, popraviti imid‘ reprezentacije<br />
i unijeti u nju trajno pozitivniju<br />
atmosferu? Odgovori se<br />
iz ove perspektive samo mogu <strong>na</strong>ga|ati,<br />
ali jedno je sigurno – BiH<br />
ima bogatu rukometnu tradiciju i<br />
oduvijek je bila rasadnik rukometnog<br />
talenta i kao takva u <strong>na</strong>jmanju<br />
ruku <strong>za</strong>slu‘uje optimalne uslove<br />
<strong>za</strong> daljnji razvoj rukometne<br />
igre. Tale<strong>na</strong>t i potencijal su i da<strong>na</strong>s<br />
uo~ljivi, ali se moraju kontinuirano<br />
efektivno iskori{tavati {to }e<br />
dovesti i do kontinuiteta u rezultatima,<br />
a <strong>na</strong> kraju i do plasma<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>jve}e rukometne smotre {to sa<br />
nestrpljenjem i{~ekujemo jo{ od<br />
osnivanja RS BiH.
Pi{e: Fadil ]ATOVI]<br />
fadil.catovic@bhglas.com<br />
Na{a domovi<strong>na</strong> Bos<strong>na</strong> i<br />
Hercegovi<strong>na</strong> prepu<strong>na</strong> je<br />
mladih sportskih tale<strong>na</strong>ta<br />
koji <strong>na</strong>j~e{}e bljesnu, a <strong>za</strong>tim se<br />
ugase i utope u sivilo prosje~nosti.<br />
Samo tale<strong>na</strong>t i vlastito anga‘ovanje<br />
te <strong>na</strong>poran rad nisu dovoljni da bi<br />
se oblikovao jedan pravi sportista.<br />
Bos<strong>na</strong> i Hercegovi<strong>na</strong> jako malo<br />
ula‘e u svoje talente, a samo rijetki,<br />
oni vanserijski, uspiju se izdi}i<br />
iz<strong>na</strong>d prosje~nosti prije svega <strong>za</strong>hvaljuju}i<br />
pojedincima, <strong>na</strong>j~e{}e<br />
roditeljima, a samo ponekada i<br />
usl<strong>ovim</strong>a koji im omogu}uju kakvo<br />
takvo normalno treniranje i pripremu<br />
<strong>za</strong> posti<strong>za</strong>nje vrhunskih rezultata.<br />
Nasuprot tome <strong>na</strong>{im mladim<br />
i talentovanim sportistima ro|enim<br />
u Bosni i Hercegovini ili u inostranstvu<br />
otvore<strong>na</strong> su sva vrata prema<br />
uspjehu. Ma}ehinski odnos zemlje<br />
porijekla prema sportistima koji<br />
‘ive i rade van domovine prisutan<br />
je isto kao i generalni odnos dr‘ave<br />
prema dijaspori. Nije ni ~udo {to<br />
su <strong>za</strong> <strong>na</strong>{u domovinu nepovratno<br />
izgubljeni talenti poput Zlata<strong>na</strong><br />
Ibrahimovi}a i mnogih drugih<br />
manje vi{e z<strong>na</strong>nih i poz<strong>na</strong>tih.<br />
Na sportskom nebu Danske sija<br />
mnogo pravih sportskih zvijezda<br />
sa korijenima iz <strong>Bosne</strong> i Hercegovine.<br />
O ve}ini njih smo ve} pisali<br />
u BH Glasu. Radilo se uglavnom<br />
o mladim i ve} dobro afirmisanim<br />
sportistima koji su <strong>za</strong>uzeli svoje<br />
mjesto u klub<strong>ovim</strong>a, a poneki i u<br />
danskim reprezentativnim selekcijama,<br />
gdje brane boje Danske, a ne<br />
zemlje svog porijekla. Na putu<br />
sportskih uspjeha <strong>na</strong>lazi se i Dennis<br />
Rakovi} iz Fredericije, koji je<br />
sa tek <strong>na</strong>vr{enih 16 godi<strong>na</strong> <strong>na</strong> putu<br />
da postane pravi sportski dragulj.<br />
Dennis Rakovi} ro|en je 17.<br />
jula 1996 godine u danskom gradu<br />
Randersu gdje su njegovi roditelji,<br />
Zeni~ani, boravili kao tra‘ioci azila.<br />
Po preseljenju u Fredericiju<br />
Dennis je poka<strong>za</strong>o ogroman interes<br />
<strong>za</strong> fudbal te je sa nepunih 5 godi<strong>na</strong><br />
po~eo svoju sportsku karijeru kao<br />
mla|i pionir u KFUM Fredericia,<br />
BH SPORTISTI U DANSKOJ<br />
Portret sportiste (10): Dennis Rakovi}, fudbalski golman<br />
juniorske ekipe FC Fredericia<br />
Sportista rasko{nog talenta<br />
Dennis Rakovi}:<br />
Ho}e li BiH<br />
drugima<br />
prepustiti jo{<br />
jednog<br />
perspektivnog<br />
fudbalera?<br />
(privat foto)<br />
a svoju prvu zvani~nu utakmicu je<br />
odigrao sa svega 6 godi<strong>na</strong>. Slu~ajno<br />
je stao me|u stative i one su<br />
definitivno opredijelile njegov dalji<br />
‘ivotni, ali i sportski put. Uporedo<br />
sa stasanjem u mladog ~ovjeka razvijala<br />
se i njegova sportska karijera.<br />
Pro{ao je sve pionirske i juniorske<br />
selekcije u Fredericiji kao<br />
golman koji ni‘e uspjehe i nikada,<br />
ni <strong>na</strong> jednoj utakmici nije bio <strong>za</strong>mijenjen.<br />
2010. godine Dennis je<br />
potpisao svoj prvi ugovor sa FC<br />
Fredericia sa svega 14 godi<strong>na</strong><br />
‘ivota, a i da<strong>na</strong>s je prvi i ne<strong>za</strong>mjnjivi<br />
golman juniorskog pogo<strong>na</strong>, koji<br />
kuca <strong>na</strong> vrata prvog tima. Putevi<br />
uspjeha <strong>za</strong> njega su {irom otvoreni.<br />
Veliki uticaj <strong>na</strong> njegovu karije-<br />
ru imali su njegovi roditelji. Sa njihove<br />
strane imao je bezrezervnu<br />
podr{ku, a tako je i dan da<strong>na</strong>s. Kao<br />
malog dje~aka podsticali su ga <strong>na</strong><br />
rad i treninge, z<strong>na</strong>ju}i da time <strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>jbolji <strong>na</strong>~in ula‘u u njegovu<br />
budu}nost. Nikada nisu propustili<br />
da mu uka‘u da je ro|en u Danskoj,<br />
daleko od svoje domovine, ali da<br />
nikada ne smije <strong>za</strong>boraviti svoje<br />
porijeklo i korijene. Zato i ka‘e da<br />
mu je <strong>na</strong>jve}i sportski san <strong>za</strong>uzeti<br />
mjesto me|u stativama reprezentativne<br />
selekcije <strong>Bosne</strong> i Hercegovine.<br />
Kako je stasao i razvijao se<br />
tako su se mijenjali i njegovi treneri.<br />
Sa njim je <strong>na</strong>jdu‘e radio Thomas<br />
Ulrik, trener FC Fredericia,<br />
koji ga je pou~io <strong>na</strong>jva‘nijim i <strong>na</strong>j-<br />
vrijednijim karakteristikama koje<br />
jedan dobar golman mora imati.<br />
Dennis isti~e da je veliki uticaj <strong>na</strong><br />
njegovu karijeru golma<strong>na</strong> imao i<br />
njegov tetak, Safet Mujevi} koji je<br />
i sam u mladosti bio vrstan golman.<br />
Odigrao je mnogo utakmica u pionirskim<br />
i juniorskim selekcijama,<br />
ali je jed<strong>na</strong> od njih <strong>na</strong> njegovu karijeru<br />
ostavila <strong>na</strong>jubjedljiviji pe~at.<br />
Bila je to utakmica protiv ekipe<br />
AGF iz Aarhusa, odigra<strong>na</strong> ove<br />
godine, a <strong>za</strong>vr{e<strong>na</strong> je podjelom bodova<br />
i krajnjim rezultatom 1:1. Na<br />
toj utakmici Dennis je bio pravi<br />
ju<strong>na</strong>k i nepremostiva prepreka <strong>za</strong><br />
igra~e AGF. Branio je i nemogu}e<br />
{uteve i samo jednom je kapitulirao,<br />
kada nije mogao u~initi apsolutno<br />
ni{ta da sprije~i pogodak. Nakon<br />
ovoga <strong>za</strong> njega je bilo normalno<br />
da ga poslije svake utakmice<br />
progla{avaju <strong>na</strong>jboljim akterom<br />
susreta.<br />
Dennis uveliko kuca <strong>na</strong> vrata<br />
danskih selekcija i samo je pitanje<br />
vreme<strong>na</strong> kada }e ih ko<strong>na</strong>~no {irom<br />
otvoriti. Njegova ‘elja je da <strong>za</strong>igra<br />
u dresu sa <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnim grbom <strong>Bosne</strong><br />
i Hercegovine. Ho}e li mu se<br />
to ispuniti ostaje da se vidi. Sude}i<br />
po dosada{njim iskustvima, gdje<br />
<strong>na</strong>{a domovi<strong>na</strong> olako odbacuje talente<br />
koji se pojave u inostranstvu,<br />
te{ko je ostvarljivo. Ali uporan rad,<br />
trenenizi i utakmice izbacit }e<br />
uskoro ovog mladog ~ovjeka u prvi<br />
plan. A tada }e se <strong>na</strong>{i fudbalski<br />
stru~njaci morati opredijeliti da<br />
mladim talentima pru‘e mnogo<br />
vi{e mogu}nosti.<br />
Dennis Rakovi} (u prvom redu - ~etvrti zdes<strong>na</strong>) sa juniorskom ekipom FC Frederician<br />
DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 19
DIJASPORA<br />
Njema~ka: Odr‘an sasta<strong>na</strong>k Glavnog odbora Svjetskog save<strong>za</strong> bh. dijaspore<br />
Odnos vlasti BiH prema njenoj dijaspori, treba<br />
biti mnogo bolji, intenzivniji i konkretniji<br />
Bh. dijaspora izra‘ava ~u|enje vi{egodi{njim indolentnim odnosom vlasti u BiH prema vi{e od<br />
milion i po svojih gra|a<strong>na</strong> koji ‘ive u svijetu<br />
Pripremio: Vezuv BA[I]<br />
vezuv.basic@bhglas.com<br />
Foto: SSDBiH<br />
U<br />
poz<strong>na</strong>tom njema~kom<br />
turisti~kom gradi}u Bad<br />
Liebenzell, ~etrdesetak<br />
kilometara udaljenom od [tutgarta,<br />
od 9. do 11. novembra 2012.<br />
godine odr‘an je sasta<strong>na</strong>k Glavnog<br />
odbora Svjetskog save<strong>za</strong> dijaspore<br />
<strong>Bosne</strong> i Hercegovine i<br />
tribi<strong>na</strong>, <strong>na</strong> temu „Bos<strong>na</strong> i Hercegovi<strong>na</strong><br />
i nje<strong>na</strong> dijaspora – pet do<br />
12“. Sasta<strong>na</strong>k i tribi<strong>na</strong> odr‘ani su<br />
u prostorijama „Haus des Grafen“,<br />
a odli~an doma}in i organi<strong>za</strong>tor<br />
bili su Consulting Medical<br />
Care Group, njema~ke korporacije<br />
iz Sindelfinge<strong>na</strong> ([tutgart), ~iji<br />
je vlasnik i predsjednik Upravnog<br />
odbora uspje{ni Bosa<strong>na</strong>c Sead<br />
Graf Kozli~i} von Tinj i asocijacija<br />
gra|a<strong>na</strong> BiH u SR Njema~koj,<br />
<strong>na</strong> ~elu sa <strong>Savez</strong>om bosanskih dopunskih<br />
{kola u ovoj zemlji ~iji je<br />
predsjednik Haris Halilovi}, potpredsjednik<br />
Svjetskog save<strong>za</strong> dijaspore<br />
<strong>Bosne</strong> i Hercegovine.<br />
Glavne teme sastanka GO<br />
SSD BiH i tribine „Bos<strong>na</strong> i Hercegovi<strong>na</strong><br />
i nje<strong>na</strong> dijaspora – 5 do<br />
12“ bile su odnos vlasti BiH pre-<br />
ma njenoj dijaspori, a <strong>za</strong>klju~ak je<br />
da taj odnos treba biti mnogo bolji,<br />
intenzivniji i konkretniji.<br />
Istaknuto je da bh. dijaspora<br />
izra‘ava ~u|enje vi{egodi{njim<br />
indolentnim odnosom vlasti u BiH<br />
prema vi{e od milion i po svojih<br />
gra|a<strong>na</strong> koji ‘ive u svijetu i koji<br />
su jedan od njenih <strong>na</strong>jve}ih potencijala,<br />
ulaga~a i koji su spremni<br />
da se jo{ vi{e anga‘uju u njen eko-<br />
20 I BH GLAS I DECEMBAR 2012<br />
Otvoren spomenik ‘rtvama<br />
genocida u Srebrenici<br />
Dio rukovodstva Svejtskog save<strong>za</strong> dijaspore BiH sa susreta u Bad Liebenzellu (Njema~ka)<br />
nomski razvoj ako se <strong>za</strong> to <strong>na</strong>prave<br />
<strong>za</strong>konske pretpostavke.<br />
Kao pozitivan primjer dobre<br />
saradnje dijaspore i institucija BiH<br />
<strong>na</strong> sastanku u Njema~koj istaknuto<br />
je samo Ministarstvo <strong>za</strong><br />
ljudska prava i izbjeglice BiH.<br />
Bh. dijaspora <strong>za</strong>htijeva da vlasti<br />
u BiH sprovedu u praksi odluke<br />
koje su ve} same donijele: pravno<br />
regulisanje dopunskog obrazova-<br />
Detalj sa tribine o Bosni i Hercegovini <strong>na</strong> susretu SSDBiH u Bad Liebenzellu (Njema~ka)<br />
nja <strong>na</strong> maternjem jeziku <strong>za</strong> djecu<br />
iz BiH u inozemstvu, statut <strong>na</strong>stavnika<br />
i koordi<strong>na</strong>tora u dopunskim<br />
{kolama, otvaranje Kulturno-informativnih<br />
centara u zemljama sa<br />
velikim brojem dijaspore, pojednostavljenje<br />
u~estvovanja dr‘avlja<strong>na</strong><br />
BiH u dijaspori <strong>na</strong> izborima<br />
u BiH, aktivnije uklju~ivanje<br />
dr‘ave u organizovanje bh. dijaspore,<br />
podsticanje njenog boljeg<br />
organizovanja i omogu}avanje da<br />
i dr‘avljani BiH koji ‘ive u svijetu<br />
budu popisani <strong>na</strong> <strong>na</strong>rednom popisu<br />
stanovni{tva u Bosni i Hercegovini<br />
koji je planiran <strong>na</strong>redne godine.<br />
Tra‘i se da popis stanovni-<br />
{tva u BiH bude izvr{en u ljetnim<br />
mjesecima, kada se veliki broj<br />
dr‘avlja<strong>na</strong> BiH <strong>na</strong>lazi <strong>na</strong> godi-<br />
{njim odmorima u domovini.<br />
U dijaspori <strong>Bosne</strong> i Hercegovine<br />
postoji veliki broj veoma<br />
uspje{nih privrednika dr‘avlja<strong>na</strong><br />
BiH ili onih koji su porijeklom iz<br />
BiH. Dijaspora BiH je sprem<strong>na</strong> da<br />
ula‘e u BiH i pomogne njen privredni<br />
razvoj, ali se u samoj BiH<br />
<strong>za</strong> to moraju stvoriti <strong>za</strong>konske<br />
pretpostavke i regulative kako bi<br />
ulaganje bilo stimulisano i mogu}e.
Pi{e: Benjamin DAJI]<br />
benjamin.dajic@bhglas.com<br />
Prije 17 godi<strong>na</strong> Bos<strong>na</strong> i<br />
Hercegovi<strong>na</strong> je kro~ila u<br />
novu epohu svoga hiljadugodi{njeg<br />
postojanja. Nakon<br />
skoro 1500 da<strong>na</strong> agresorskih dejstava<br />
koja su BiH <strong>na</strong>nijela ne<strong>na</strong>dok<strong>na</strong>divu<br />
{tetu u vidu preko 100<br />
000 ljudskih ‘rtava, vi{e stoti<strong>na</strong><br />
hiljada ranjenih i zlostavljenih,<br />
vi{e od milio<strong>na</strong> izbjeglih, ru{enja<br />
i uni{tavanja ogromnog broja kulturnih<br />
i vjerskih gra|evi<strong>na</strong> i institucija,<br />
zemlja je od kraja novembra<br />
1995. <strong>za</strong>po~ela egzistiranje<br />
<strong>na</strong> n<strong>ovim</strong> principima u oviru do<br />
tada neoprobanih ramova.<br />
U vojnoj zra~noj luci Wright-<br />
Patterson <strong>na</strong>domak ameri~kog<br />
grada Dayton u dr‘avi Ohio, od<br />
1. do 21. novembra te godine<br />
odvijala se konferencija koja je<br />
trabala rezultirati okon~avanjem<br />
ratnog sukoba <strong>na</strong> podru~ju BiH i<br />
uspostavljanjem temelja <strong>za</strong> budu}e<br />
ure|enje i funkcioniranje<br />
dr‘ave. U su{tini je ova konferencija<br />
predstavljala <strong>na</strong>dogradnju <strong>na</strong><br />
Va{ingtonski sporazum postignut<br />
18. marta 1994., kojime je<br />
uspostavlje<strong>na</strong> Bo{nja~ko-hrvatska<br />
federacija, i <strong>na</strong> pregovore Vlade<br />
RBiH i vlade bosanskih Srba u<br />
@enevi od 8. septembra 1995. gdje<br />
Historija i historijske li~nosti <strong>Bosne</strong> i Hercegovine (18):<br />
Dejtonski mirovni sporazum i njegove implikacije<br />
17 godi<strong>na</strong> nepravednog mira<br />
su dogovoreni osnovni principi<br />
unutarnjeg dr‘avnog ure|enja<br />
<strong>Bosne</strong> i Hercegovine, a koji su<br />
dopunjeni 26.9. 1995. u New Yorku,<br />
i po kojima je pod pritiskom<br />
me|u<strong>na</strong>rodne <strong>za</strong>jednice izme|u<br />
ostalog legalizirano postojanje<br />
srpske paradr‘avne tvorevine pod<br />
imenom Repulika Srpska.<br />
NATO-s<strong>na</strong>ge su krajem augusta<br />
i po~etkom septembra 1995.<br />
bombardirale polo‘aje bosanskih<br />
Srba {to je pomoglo da hrvatskom<br />
vojnom akcijom Oluja budu pora‘eni<br />
Srbi iz Kninske Krajine, a<br />
ofanzivom bosanske armije bude<br />
probije<strong>na</strong> blokada Biha}a. Armija<br />
BiH i HVO su tada stavili pod<br />
svoju kontrolu preko 50% teritorije<br />
BiH koja je ~inila Federaciju<br />
BiH, a ostatak je otpadao <strong>na</strong><br />
Republiku Srpsku. Evropska unija<br />
je inicijativu <strong>za</strong> rje{avanje „bosanskog<br />
problema“ prepustila Amerikancima<br />
tako da su novi pregovori<br />
vr{eni <strong>na</strong> ameri~kom tlu i pod pokroviteljstvom<br />
SAD-a, a pod vodsvom<br />
njihovog Dr‘avnog sekretara<br />
Warre<strong>na</strong> Christophera i glavnog<br />
posrednika Richarda Holbrookea.<br />
Kompromis<strong>na</strong> karakteristika<br />
daytonskih pregovora je bilo polazi{te<br />
od <strong>za</strong>te~enog stanja. Real<strong>na</strong><br />
situacija 1995.godine je bila postojanje<br />
Republike Srpske i Federacije<br />
BiH. Nakon dugih i iscrpnih<br />
pregovora postignut je ko<strong>na</strong>~ni<br />
dogovor. Delegaciju BiH su sa~injavali<br />
predsjednik Alija Izetbegovi},<br />
Haris Silajd‘i}, Kre{imir<br />
Zubak, Jadranko Prli}, Miro Lazovi},<br />
Ivo Kom{i}, Muhamed [a-<br />
}irbegovi}, a kao pravni eksperti<br />
tu su bili Kasim Trnka, Kasim Begi}<br />
i D‘emil Sabrihafizbegovi}.<br />
Bosanske Srbe je <strong>za</strong>stupao tim <strong>na</strong><br />
~elu sa srbijanskim predsjednikom<br />
Slobodanom Milo{evi}em,<br />
dok je hrvatsku delegaciju predvodio<br />
hrvatski predsjednik Franjo<br />
Tu|man. Uz pomenuta tri<br />
predsjednika potpisnici sporazuma<br />
kao svjedoci su bili jo{ i Bill<br />
Clinton, Jacques Chirac, John<br />
Major, Helmut Kohl i Viktor<br />
Chernomyrdin.<br />
Sporazum ili bolje re~eno niz<br />
sporazuma oz<strong>na</strong>~enih kao aneksi<br />
<strong>na</strong> Op{ti okvirni sporazum <strong>za</strong> mir<br />
u Bosni i Hercegovini parafiran<br />
je 21. novembra u Daytonu, a zvani~no<br />
je potpisan 14. decembra<br />
1995. u Parizu. Sporazum sadr‘i<br />
11 aneksa od kojih se Aneks 4<br />
direktno odnosi <strong>na</strong> ustav, a Aneks<br />
3 (izbori), Aneks 6 (ljudska prava)<br />
i Aneks 7 (izbjegla i raselje<strong>na</strong> lica)<br />
reguliraju ustavnu materiju.<br />
Prema ~lanu I/1. Ustava <strong>Bosne</strong> i<br />
Hercegovine, BiH je <strong>na</strong>stavila<br />
svoje pravno postojanje prema<br />
me|u<strong>na</strong>rodnom pravu kao dr‘ava<br />
HISTORIJA<br />
sa unutarnjom strukturom modificiranom<br />
<strong>ovim</strong> ustavom i sa postoje}im<br />
me|u<strong>na</strong>rodno priz<strong>na</strong>tim<br />
granicama. O<strong>na</strong> je ostala ~lanica<br />
Ujedinjenih <strong>na</strong>cija i mogla je <strong>za</strong>tra‘iti<br />
da bude primlje<strong>na</strong> u i u druge<br />
me|u<strong>na</strong>rodne organi<strong>za</strong>cije. Jedan<br />
od osnovnih principa <strong>na</strong> kojima<br />
je sporazum bio <strong>za</strong>snovan bila<br />
je podjela teritorija BiH po klju~u<br />
51-49 (51% Federaciji BiH, 49%<br />
Republici Srpskoj), dok je <strong>na</strong>k<strong>na</strong>d<strong>na</strong><br />
arbitra‘a trebala odrediti<br />
sudbinu br~anskog koridora.<br />
Daytonski sporazum jeste u<br />
svoje vrijeme <strong>za</strong>ustavio daljnje<br />
krvoproli}e i ponudio osnovu <strong>za</strong><br />
mirniju budu}nost, ali u svakodnevnici<br />
savremene BiH vidljivo<br />
je da Daytonski sporazum sprje-<br />
~ava <strong>na</strong>predak zemlje u pravcu reintegracije<br />
i rekonstrukcije gra|anskog<br />
dru{tva. Sporazum se tako|e<br />
pokazuje i kao smetnja <strong>na</strong><br />
putu BiH ka evroatlantskim integracijama,<br />
koji predvi|a efikasniji,<br />
jednostavniji i transparentniji<br />
upravni aparat. Nekoliko inter<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnih<br />
konferencija<br />
poka<strong>za</strong>lo je neophodnost izmjene<br />
Daytonskog sporazuma ~ime bi<br />
BiH jednog da<strong>na</strong> pre{la iz tzv.<br />
daytonske u tzv. briselsku fazu,<br />
fazu aktivnih evroatlantskih<br />
integracija i ve}e funkcio<strong>na</strong>lnosti<br />
<strong>na</strong> internom planu.<br />
DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 21
Lego kockice - magi~ne<br />
igra~ke stolje}a<br />
Priredio: Emir OV^INA ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA<br />
Plasti~ne kockice koje je prije 80 godi<strong>na</strong> brendirao danski stolar Kirk<br />
Kristiansen kreativcima su dovoljne da sastave nevjerovatne oblike. Sve<br />
ljubitelje Lego kockica odu{evit }e fotografije koje, izme|u ostalih,<br />
prikazuju stegosaurusa, Koloseum i popularne likove iz Ratova zvijezda<br />
te ilustruju <strong>za</strong>{to su 1999. upravo one progla{ene igra~kom stolje}a.<br />
[vedska: Starica od<br />
105 pozva<strong>na</strong> u vrti}<br />
[ve|anka A<strong>na</strong> Erikson, starica od<br />
105 godi<strong>na</strong>, nedavno je dobila veoma<br />
neobi~no pismo. Naime, jedno obdani{te<br />
u Tierpu, <strong>na</strong> istoku [vedske,<br />
poslalo joj je pismo u kojem je obavje{tava<br />
da u toj pred{kolskoj ustanovi<br />
ima jedno slobodno mjesto <strong>za</strong><br />
nju. Direktorka vrti}a objasnila je da<br />
je dobila listu sa imenima i adresama<br />
svih ro|enih u Tierpu ’07, pa je tako<br />
i A<strong>na</strong> Erikson, ro|e<strong>na</strong> daleke 1907,<br />
dobila poziv.<br />
Skupljala kosti i<br />
koristila ih kao<br />
seksualne igra~ke!<br />
Policija je uhapsila [ve|anku <strong>na</strong>kon<br />
{to je u njezinu stanu pro<strong>na</strong>{la ljudske<br />
kosti, a optu‘e<strong>na</strong> je da ih je upotrebljavala<br />
kao seksualne igra~ke.<br />
O<strong>na</strong> tvrdi da ih je skupljala iz hobija<br />
i <strong>za</strong>to {to je <strong>za</strong>nima povijest. Protiv<br />
‘ene je podnese<strong>na</strong> optu‘nica zbog<br />
„povrede mira pokojnika“, pi{e Lo-<br />
^okoladni voz te‘ak<br />
1.250 kg i dug 24 metra<br />
cal. Tu‘iteljica Kristi<strong>na</strong> Ehrenborg-<br />
Staffas nije rekla kako je ‘e<strong>na</strong> uspjela<br />
skupiti gotovo cijeli kostur, no potvrdila<br />
je da je kosti koristila <strong>na</strong> „neeti~an<br />
<strong>na</strong>~in“. Vjeruje se da je ‘e<strong>na</strong><br />
kosti koristila <strong>za</strong> seksualno <strong>za</strong>dovoljavanje.<br />
Dvije godine <strong>za</strong>tvora<br />
<strong>na</strong>jvi{a je kaz<strong>na</strong> koju mo‘e dobiti.<br />
Njema~ka: Na<br />
buvljaku pro<strong>na</strong>{li<br />
blago<br />
Penzioneri Reinhold i Bärbel Hoffman<br />
<strong>na</strong> poz<strong>na</strong>tom su buvljaku u<br />
njema~kom Dresdenu pro<strong>na</strong>{li pravi<br />
raritet. Iako se <strong>na</strong>izgled radi o obi-<br />
~nom komadi}u papira, on bi im mogao<br />
<strong>za</strong>uvijek promijeniti ‘ivot. Naime,<br />
tokom posjete buvljaku u Dresdenu,<br />
penzionerka Bärbel Hoffman<br />
je <strong>za</strong> 20 eura kupila dva kilograma<br />
starih po{tanskih markica. Njezin je<br />
suprug Reinhold jednog da<strong>na</strong> odlu~io<br />
pogledati {to se sve <strong>na</strong>lazi u toj kutiji<br />
s markicama i pro<strong>na</strong>{ao pravo blago.<br />
Pogled mu je, ka‘e, pao <strong>na</strong> jednu staru<br />
i ve} isprljanu markicu. Radi se,<br />
Postavljen je novi Guinnessov rekord u veli~ini ~okoladne „gra|evine“.<br />
Poslasti~ar Andrew Faruggia <strong>na</strong>pravio je u Briselu d`inovski ~okoladni<br />
voz. Skulptura od ~okolade te{ka je 1.250 kilograma i duga 24 metra, i<br />
postavila je i rekord u du`ini ~okoladne konstrukcije, pi{e svjetska {tampa.<br />
Za izradu ~okoladnog vo<strong>za</strong> bilo je potrebno 784 sati pa`ljivog rada.<br />
22 I BH GLAS I DECEMBAR 2012<br />
BELGIJA<br />
izgleda, o iznimnom raritetu, ‘One<br />
Cent Blue’ markici, koja potje~e iz<br />
1861. godine i prikazuje portret Benjami<strong>na</strong><br />
Frankli<strong>na</strong>. U svijetu postoji<br />
jo{ samo jedan primjerak ove markice,<br />
koji se <strong>na</strong>lazi u Po{tanskom muzeju<br />
u New Yorku, a njezi<strong>na</strong> bi vrijednost<br />
mogla dose}i ~ak 2,5 milio<strong>na</strong><br />
eura! No, par mora markicu odnijeti<br />
u New York kako bi se usporedila s<br />
origi<strong>na</strong>lom i utvrdila autenti~nost.<br />
Problem je {to nemaju novaca <strong>za</strong> avionsku<br />
kartu, pa sad tra‘e sponzora<br />
kojem bi u <strong>za</strong>log dali album s po-<br />
{tanskim markicama koji je vrijedan<br />
20 hiljada eura.<br />
Velika Britanija:<br />
Penzionerima stigao<br />
ra~un <strong>za</strong> kablovsku<br />
od 600 eura<br />
Bra~ni par penzionera ostao u {oku<br />
kada su dobili ra~un <strong>za</strong> kablovsku od<br />
Kao<br />
petogodi{njak<br />
crte‘om<br />
prorekao<br />
sebi karijeru<br />
pje{a~io je od svog doma u Leicesteru<br />
u Velikoj Britaniji do planine<br />
Table u blizini Cape Tow<strong>na</strong> u Ju‘noafri~koj<br />
Republici da bi tim putem<br />
prosipao pepeo svoje drage. Djedica<br />
je proputovao kroz 21 zemlju, a u<br />
izjavi <strong>za</strong> list Mirror je ka<strong>za</strong>o da nikad<br />
nije osje}ao da je u opasnosti.<br />
Makedonija: Kupila<br />
automobil i osvojila<br />
jo{ jedan<br />
Makedonka Ves<strong>na</strong> Dimovska imala<br />
je nesvakida{nju sre}u, jer je u istom<br />
danu kupila automobil i <strong>na</strong> instant<br />
lutriji osvojila jo{ jedan. Dimovska<br />
je <strong>na</strong>kon kupovine automobila odlu-<br />
~ila da ~asti kafom i umjesto kusura<br />
i<strong>za</strong>brala „greb“ karticu <strong>na</strong> kojoj je<br />
osvojila premiju. Na instant lutriji<br />
„Sre}ni to~kovi“, o<strong>na</strong> je dobila „folksvagen<br />
polo“ sa svim pla}enim<br />
tro{k<strong>ovim</strong>a.<br />
AUSTRIJA<br />
Austrija<strong>na</strong>c Felix Baumgartner (43), prvi ~ovjek koji je probio zvu~nu<br />
barijeru sko~iv{i s visine od 39 kilometara iz<strong>na</strong>d Zemlje, kao<br />
petogodi{njak je <strong>na</strong>crtao crte‘ koji je <strong>na</strong>govijestio ~ime }e se baviti u<br />
budu}nosti. Na crte‘u iz 1974. godine Felix je <strong>na</strong>crtao sebe kako lebdi<br />
<strong>za</strong>ka~en <strong>za</strong> padobran, okrenut prema zemlji, dok ga <strong>na</strong> tlu ~eka<br />
porodica sa soki}ima.<br />
600 eura - zbog gledanja 12 sati „bezobraznih“<br />
filmova dnevno. Ann, 71<br />
i Ron Hayward, 74, koji su u braku<br />
preko 50 godi<strong>na</strong>, po drugi put su<br />
optu`eni zbog gledanja porni}a. Bra-<br />
~ni par penzionera iz Velike Britanije<br />
ka`e da su zgro`eni optu`bama njihovog<br />
kablovskog operatora, koji im<br />
je ispostavio ra~un <strong>za</strong> gledanje preko<br />
150 „nevaljalih“ filmova, od kojih se<br />
svaki pla}a oko sedam eura. Baka i<br />
djed, koji imaju 11 unuka i ~etiri praunuka,<br />
dobili su sli~an ra~un i 2009.<br />
od oko 900 eura.<br />
Penzioner stopirao<br />
16.000 km da<br />
prospe pepeo svoje<br />
supruge<br />
[es<strong>na</strong>est hiljada kilometara pre{ao je<br />
stopiraju}i 80-godi{nji Mike Howitt<br />
kako bi ispunio ‘elju svoje preminule<br />
supruge Diane. Skoro dva mjeseca<br />
Bugarska:<br />
Cigarete {vercuju u<br />
mrtva~kim<br />
sanducima<br />
Bugarski {verceri prenose milione<br />
pakovanja cigareta u mrtva~kim sanducima,<br />
a ponekad u<strong>na</strong>jmljuju i pogrebne<br />
povorke da bi <strong>za</strong>varali istra-<br />
‘ioce, upozorava direktor bugarske<br />
carine Vanja Tanova. Ova izjava Tanove<br />
uslijedila je <strong>na</strong>kon {to je bugarska<br />
policija <strong>za</strong>plijenila 25 milio<strong>na</strong><br />
pakovanja cigareta, prenosi RTS. U<br />
<strong>na</strong>jve}oj raciji u posljednjih osam<br />
godi<strong>na</strong> u Sofiji pro<strong>na</strong>|e<strong>na</strong> su ~etiri<br />
nova kov~ega i kutije <strong>na</strong> kojima je<br />
pisalo - brokoli. Vjeruje se da su cigarete<br />
stigle iz Dubaija, a porez <strong>na</strong><br />
promet te koli~ine cigareta iznosio<br />
bi 1,8 milio<strong>na</strong> eura. Posljednje dvije<br />
godine pove}ala se potra‘nja <strong>za</strong> {vercovanim<br />
cigaretama zbog pove}anja<br />
pore<strong>za</strong> <strong>na</strong>kon regulacija EU.
SAD<br />
Poduzetni di<strong>za</strong>jner osmislio je <strong>na</strong>~in kako da i dijete koje pu‘e bude od<br />
koristi u doma}instvu. Naime, osmi{ljene su gegice s dodacima <strong>za</strong> ~i{}enje<br />
poda, tako da beba ~isti povr{inu po kojoj pu‘e. Izum je <strong>na</strong>zvan Baby<br />
Mop i u SAD-u ko{ta 40 dolara. Proizvo|a~i tvrde da uz ovakve gegice<br />
mo‘ete dijete od malih nogu u~iti radnoj etici te da }e <strong>za</strong>hvaljuju}i Baby<br />
Mopu pomo}i u ~i{}enju poda, potro{iti vi{e energije i bolje spavati.<br />
Ukraji<strong>na</strong>: Dje~ak<br />
potro{io ‘ivotnu<br />
u{te|evinu svojih<br />
roditelja <strong>na</strong> slatki{e<br />
Devetogodi{nji dje~ak ispraznio je<br />
kasicu svojih roditelja i potro{io vi{e<br />
od 3000 eura <strong>na</strong> slatki{e. Dje~ak iz<br />
ukrajinskog grada Konotopa otu|io<br />
je cijelu porodi~nu u{te|evinu koju<br />
su njegovi roditelji skrivali u kau~u<br />
u dnevnoj sobi, pi{e RIA Novosti.<br />
Nakon kra}e porodi~ne sva|e dje~ak<br />
je priz<strong>na</strong>o da je upravo on uzeo novac<br />
jer je ‘elio kupiti slatki{e, no novac<br />
je uzeo jo{ nekoliko puta i uskoro<br />
‘spiskao’ oko 3000 eura, prenosi dnevnik.hr.<br />
Budu}i da je kupio golemu<br />
slatki{a, dje~ak nije mogao sve sam<br />
pojesti, pa je podijelio s prijateljima.<br />
Rusija: Pre‘ivio pad<br />
sa 20. sprata<br />
Stanovnik Vladivostoka, <strong>na</strong> ruskom<br />
Dalekom istoku, pre‘ivio je pad sa<br />
20. sprata jedne stambene zgrade,<br />
Bebe pu<strong>za</strong>njem mogu<br />
pomo}i u ~i{}enju sta<strong>na</strong><br />
saop{tila je policija. Mu{karca je<br />
spasio krov automobila, koji mu je<br />
ubla‘io pad. „^ovjek se <strong>na</strong>gnuo kroz<br />
prozor kasno sino} da popu{i cigaretu,<br />
ali je ispao. Pre`ivio je jer je<br />
pao <strong>na</strong> krov parkiranog terenskog<br />
vozila“, rekao je policijski portparol,<br />
a prenosi agencija RIA novosti. Aktivirao<br />
se automobilski alarm, a vlasnik<br />
se probudio i pozvao policiju i<br />
hitnu pomo}. „Ljekari su utvrdili da<br />
mu{karac ima vi{estruke prelome.<br />
Preba~en je <strong>na</strong> odjeljenje <strong>za</strong> intenzivnu<br />
njegu“, rekao je policijski<br />
portparol.<br />
Saudijska Arabija:<br />
Otac preoteo mladu<br />
od si<strong>na</strong><br />
Saudijac iz Rijada do‘ivio je neprijatno<br />
iskustvo kada je umjesto njega<br />
njegov otac o‘enio njegovu i<strong>za</strong>branicu.<br />
Naime, otac djevojke procijenio<br />
je da mladi} nije dovoljno dobar<br />
<strong>za</strong> njegovu }erku, ali mu se <strong>za</strong>to dopao<br />
mladi}ev otac. Saudijac je odlu-<br />
~io da ruku svoje mezimice da sta-<br />
U prodajui jestivi okviri <strong>za</strong> iPhone 5<br />
JAPAN<br />
U Japanu je po~ela prodaja jestivih okvira <strong>za</strong> telefon iPhone 5. Survival<br />
Senbei okvir <strong>za</strong> iPhone 5 je <strong>na</strong>pravljen od pr‘ene sme|e ri‘e i soli, koji<br />
mogu pomo}i korisniku da pre‘ivi u slu~aju prirodne nepogode. Na<br />
internet stranici <strong>na</strong> kojoj se reklamira ovaj proizvod stoji i upozorenje <strong>za</strong><br />
sve korisnike u kojem se ka‘e da }e se okvir polomiti u 89 posto slu~ajeva<br />
ukoliko ga stavite u d‘ep. Dnevno se proizvedu samo tri okvira Senbei, a<br />
dostava traje i do mjesec da<strong>na</strong>. Svaki okvir ko{ta oko 50 dolara.<br />
rijem i iskusnijem ~lanu. Budu}i da<br />
mu se o~ito svidio sinovljev ukus,<br />
otac nesu|enog mlado‘enje je pristao<br />
da o‘eni mladu damu, i to <strong>na</strong>o-<br />
~igled u‘asnutog si<strong>na</strong> koji je <strong>na</strong> kraju<br />
od boli i {oka istr~ao iz ku}e u koju<br />
<strong>na</strong>jvjerovatnije vi{e nikada ne}e kro-<br />
~iti nogom, prenose saudijski portali.<br />
Tajland: Ukrao 5000<br />
‘enskih ga}ica<br />
Pretra‘uju}i imanje Da<strong>na</strong>ija Raiwecha<br />
(48) u potrazi <strong>za</strong> ukradenim<br />
draguljima, bangko{ka policija nemalo<br />
se izne<strong>na</strong>dila kada je uz oplja-<br />
~kano blago pro<strong>na</strong>{la i 5000 otu-<br />
|enih ‘enskih ga}ica. Emirates 24/7<br />
javlja da je njegova ‘e<strong>na</strong> pri dolasku<br />
policije nosila neke od ukradenih<br />
dragulja ~ija je vrijednost procijenje<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong> 325.000 dolara te da je bila<br />
svjes<strong>na</strong> kako joj mu‘ u ku}i skriva i<br />
ukradeno donje rublje. Da<strong>na</strong>i je priz<strong>na</strong>o<br />
da neobi~nu opsesiju gaji od 18.<br />
godine te da je u vi{e <strong>na</strong>vrata bezuspje{no<br />
tra‘io stru~nu pomo}.<br />
SAD<br />
Vjen~ali se<br />
u zraku pa<br />
sko~ili padobranom<br />
ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA<br />
Katoli~ki sve}enik (80) odgri<strong>za</strong>o je<br />
drugom sve}eniku uho i udario ga<br />
u lice zbog sva|e oko parkirnog<br />
mjesta u Australiji, javlja<br />
Huffington Post. Otac Thomas<br />
Henry Byrne pojavio se <strong>na</strong> sudu<br />
<strong>na</strong>kon {to je <strong>na</strong>vodno po~eo <strong>na</strong>silnu<br />
sva|u s ocem Thomasom Josephom<br />
Cameronom Smithom (81) koji mu<br />
nije htio prepustiti parkirno mjesto.<br />
Nakon kratke tu~njave, Byrne je<br />
<strong>na</strong>vodno rekao Smithu da pokupi<br />
ne{to s poda, a to ne{to je bilo uho<br />
koje je Smith onda umotao u krpu i<br />
odve<strong>za</strong>o se u lokalnu bolnicu.<br />
Operisan je, a policija je <strong>za</strong> to<br />
vrijeme oti{la uhapsiti Byrnea zbog<br />
<strong>na</strong>no{enja te{kih tjelesnih ozljeda.<br />
Sudac mu je odmah odredio da se<br />
ne smije pribli‘avati Smithu s kojim<br />
‘ivi u istom stambenom kompleksu.<br />
SAD: Kolima<br />
pregazila mu‘a jer<br />
nije htio da glasa<br />
Kada su se Emily Lucero i Allan Toole ukrcali u avion u gradu Tooele u<br />
ameri~koj saveznoj dr‘avi Utah, bili su <strong>za</strong>ru~nici. No, <strong>na</strong>kon skoka<br />
padobranom sa visine od 4.000 metara, prizemili su kao mu‘ i ‘e<strong>na</strong>. Emily<br />
i Alla su se, <strong>na</strong>ime, vjen~ali u zraku. Ceremonija je bila mala i intim<strong>na</strong>.<br />
Prisustvovali su mlada i mlado‘enja, sve{tenik, dvije djeveru{e i instruktori.<br />
Singapur: Taksist<br />
paru vratio 900<br />
hiljada dolara koje<br />
je ostavio u autu<br />
Singapurski taksist vratio je gotovo<br />
900 hiljada dolara tajlandskom paru<br />
koji je novac ostavio u automobilu.<br />
Sia Ka Tian (70) bio je {okiran kada<br />
je u bijeloj plasti~noj vre}ici pro<strong>na</strong>-<br />
{ao novac <strong>na</strong> <strong>za</strong>dnjem sjedi{tu <strong>na</strong>kon<br />
{to ih je ostavio pokraj trgova~kog<br />
centra. Par je ubrzo do{ao po novac,<br />
a u izvje{tajima nema informacije {to<br />
su radili s toliko gotovine.<br />
Australija: Sve}enik<br />
kolegi odgri<strong>za</strong>o uho<br />
zbog parkiranja<br />
Jed<strong>na</strong> ‘e<strong>na</strong> u Arizoni kolima je pregazila<br />
mu‘a jer nije htio da glasa <strong>na</strong><br />
pro{losedmi~nim predsjedni~kim<br />
izborima, saop{tila je policija ove<br />
ameri~ke dr‘ave. Kako prenosi AP,<br />
28-godi{nja Holly Solomon je bila<br />
toliko ljuta {to njen mu‘ ne ‘eli da<br />
glasa, da ga je oborila svojim SUVom,<br />
<strong>na</strong>nijev{i mu ozbiljne povrede.<br />
Policija je <strong>na</strong>vela da je ljutita supruga<br />
jurila mu‘a kolima po parkingu, sustigla<br />
ga i oborila. „Krivica“ nesretnog<br />
supruga, Daniela Solomo<strong>na</strong>,<br />
bila je u tome {to nije iskoristio svoje<br />
gra|ansko pravo i time poku{ao da<br />
sprije~i reizbor Baracka Obame,<br />
kojeg Holly krivi <strong>za</strong> probleme kroz<br />
koje prolazi njihova porodica. Holly<br />
Solomon je uhap{e<strong>na</strong> i protiv nje je<br />
podignuta optu‘nica <strong>za</strong> <strong>na</strong>no{enje<br />
te{kih tjelesnih povreda.<br />
DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 23
ZABAVA<br />
DOBRA KRU[KA<br />
Razgovaraju dvojica<br />
kom{ija:<br />
- Nije mi jasno <strong>za</strong>{to ne<br />
odre‘e{ ovo stablo kru{ke?<br />
Pogledaj kako je ru‘<strong>na</strong>, a<br />
nikako ne ra|a!<br />
- Odre<strong>za</strong>o bih ja nju ali<br />
ne mogu jer sam <strong>za</strong> nju<br />
ve<strong>za</strong>n jakim sentimentalnim<br />
ve<strong>za</strong>ma.<br />
- Kakve su ti to veze<br />
- Na nju mi se objesila<br />
punica prije nekoliko godi<strong>na</strong>.<br />
- Kako ja to ne z<strong>na</strong>m?<br />
- Bilo je tro malo prije<br />
nego {to si se ti doselio.<br />
- Kom{ija! Je li problem<br />
da ja od nje uzmem jedan<br />
pelcer?<br />
RO\ENDAN<br />
Majka dr‘i k}erki<br />
predavanje:<br />
- Zar te k}eri nije sramota<br />
od toga {ta radi{?<br />
- A {ta ja to radim pa da<br />
me bude sramota?<br />
- Svako ve~e izlazi{ sa<br />
drugim momkom, a jo{<br />
nema{ ni 15 godi<strong>na</strong>.<br />
- U ~emu je tu problem?<br />
- Problem je {to si sino}<br />
i<strong>za</strong>{la sa n<strong>ovim</strong> momkom, a<br />
nisi bila kod ku}e da<br />
AFORIZMI<br />
• Urbani<strong>za</strong>m od ~ovjeka<br />
stvara obi~an prozor.<br />
• Kada u vo‘nji pre|e{<br />
brzinu od 130 km/h onda<br />
vi{e ne vozi{ nego ga|a{.<br />
• Pametan ~ovjek sve<br />
primje}uje, a glup <strong>na</strong> sve ima<br />
primjedbu.<br />
• Kada ne z<strong>na</strong>{ {ta da<br />
u~ini{ nemoj u~initi ni{ta.<br />
• Tuga se ne utapa u<br />
alkoholu. Brzo <strong>na</strong>u~i plivati.<br />
• Jed<strong>na</strong> od <strong>na</strong>jve}ih<br />
sloboda koje donosi<br />
demokratija je sloboda<br />
govoriti gluposti.<br />
• Ne~ija posjeta uvijek<br />
pri~ini <strong>za</strong>dovoljstvo. Ako ne<br />
pri dolasku onda sigurno pri<br />
odlasku.<br />
• Tok historije niko nije<br />
izmijenio kao {to su to u~inili<br />
histori~ari.<br />
proslavimo moj 30-ti<br />
ro|endan.<br />
KOD DOKTORA<br />
Do{ao pacijent doktoru<br />
pa ga pita:<br />
- Doktore ne mogu da<br />
di{em!<br />
- Sestro donesi mi instrument!<br />
- Ama doktore ja ne<br />
mogu da di{em, a ti bi da<br />
svira{!<br />
SAMO JA<br />
U{la u~iteljica u razred i<br />
pita |ake:<br />
- Ko misli da je glup neka<br />
odmah ustane.<br />
Nakon 5 minuta {utnje<br />
ustane jedan mali{an<br />
- Za{to misli{ da si glup?<br />
- Pa ja uop{te ne mislim<br />
da sam glup.<br />
- Pa <strong>za</strong>{to si onda ustao?<br />
- Da vi ne stojite sami.<br />
KUCANJE<br />
Otac ka‘e sinu:<br />
- E, stvarno ne z<strong>na</strong>m {ta<br />
}u sa tobom?<br />
- Za{to?<br />
- Glup si ko ovaj stol –<br />
re~e otac i kucnu od stol.<br />
- Tata neko kuca!<br />
- Neka sine. Ja }u otvoriti<br />
24 I BH GLAS I DECEMBAR 2012<br />
HUMOR<br />
• Kada svi misle isto to je<br />
z<strong>na</strong>k da niko ne misli mnogo.<br />
• Nesretan ~ovjek i kada<br />
padne <strong>na</strong> per<strong>na</strong>ti jastuk<br />
razbije glavu.<br />
• Va‘no je umrijeti mlad,<br />
ali {to kasnije.<br />
• Slava je otrov koji<br />
pametan uzima u malim<br />
do<strong>za</strong>ma.<br />
• Ja nikada ne}u biti star<br />
~ovjek. Po mom mi{ljenju star<br />
~ovjek je <strong>na</strong>jmanje 15 godi<strong>na</strong><br />
stariji od mene.<br />
• Samo glupi i mrtvi<br />
nikada ne mijenjaju svoje<br />
mi{ljenje<br />
• Nikada ne radi ono {to<br />
mo‘e{ sutra ostaviti <strong>za</strong><br />
prekosutra.<br />
• Umno su ne<strong>za</strong>visni<br />
samo geniji i glupani.<br />
SKANDINAVKA<br />
bhskandi<br />
30<br />
PRIJED-<br />
LOG:<br />
SPRAM<br />
STARO<br />
ARAPSKO<br />
PLEME,<br />
AGARJANI<br />
“ETVEŠ”<br />
PRIKAZAN<br />
NA TV-U<br />
NALJE-<br />
PNICA<br />
ŽITELJ<br />
TIROLA U<br />
AUSTRIJI<br />
JEDAN OD<br />
TROJICE<br />
DIMINIH<br />
MUŠKETIRA<br />
“SEKUNDA”<br />
ISTANJEN<br />
IME AMER.<br />
GLUMCA<br />
HOKA<br />
DA<br />
(Ital.)<br />
AUTO-<br />
OZNAKA<br />
ŠPANIJE<br />
RJETKOST<br />
(Lat.)<br />
OČISTITI<br />
USISIVA-<br />
ČEM<br />
ODGOVA-<br />
RAJUĆE,<br />
TAMAN<br />
GLUPA<br />
OSOBA,<br />
BUDALA<br />
ODRPA-<br />
NAC<br />
PROVODITI<br />
BITI KAMPANJU,<br />
NAMETLJIV AGITOVATI<br />
(Lat.)<br />
UNIŠTA-<br />
VANJE<br />
(Mn.)<br />
RIJEKA U<br />
IST. BOSNI<br />
JEDNA-<br />
KOST (Lat.)<br />
KALDRMA<br />
(Engl.)<br />
VRSTA<br />
KONJSKOG<br />
HODA (Mn.)<br />
DIO LANCA,<br />
HALKA (MN.)<br />
VRSTA<br />
LOVAČKOG<br />
PSA,JAMAR<br />
DATI<br />
KOMENTAR,<br />
KOMENTA-<br />
RISATI<br />
VANJSKI<br />
DIO VOJNE<br />
UTVRDE<br />
(Franc.)<br />
KILOTONA<br />
(Skr.)<br />
JEDAN OD<br />
VITAMINA<br />
VRSTA<br />
MINERALA,<br />
TITANOV<br />
OKSID<br />
“SUMPOR”<br />
ŽABLJE<br />
OGLAŠA-<br />
VANJE (Mn.)<br />
MINER,<br />
MINADŽIJA<br />
(Zast.)<br />
SAKUP-<br />
LJAČ<br />
STARINA,<br />
STARINAR,<br />
ANTIKVAR<br />
RJE[ENJE IZ PRO[LOG BROJA: KALJATI SE, NEMETAL, ETILENI, MILERAM, OTAKATI, A, AMIRA,<br />
N.G., UVIT, TRUN, J.O., RARIK, R, OMEKAN, PAZARI], OTICAJI, OLIVIJER, OKAJAMA, GA^ANIN;
FARUKS TRANSPORT<br />
RASPORED PREUZIMANJA PAKETA I STVARI<br />
Datum Mjesto Vrijeme Datum Mjesto Vrijeme Datum Mjesto Vrijeme<br />
Svakog Svendborg 09,00<br />
Svakog Vejle 09,00<br />
Svakog Thisted 09,00<br />
3. u Nakskov 12,00-13,00 6. u Brande 11,00<br />
8. u Bested 10,00<br />
mjesecu Maribo 14,00-14,30 mjesecu Horsens 13,00-14,00 mjesecu Nørre Nisum 11,00<br />
Sakskøbing 15,00<br />
Silkeborg 15,00-15,30<br />
Ringkøbing 13,00-14,00<br />
Nykøbing 16,00-17,00<br />
Langå 16,30<br />
Herning 16,00<br />
Stege 18,00<br />
Randers 17,00-18,00<br />
Sdr. Felding 17,00<br />
Næstved 19,00<br />
Grenå 19,00<br />
Varde 18,00<br />
Svakog Brøndby Strand 09,00-10,30 Svakog Hobrå 09,30<br />
Esbjerg 19,00-20,00<br />
4. u Hedehuse 11,00<br />
7. u Hadsund 10,30<br />
Svakog Haderslev 08,00<br />
mjesecu BKC København 12,00-16,00 mjesecu Støvring 11,30<br />
9. u Abenraa 09,00<br />
Nivå 19,00<br />
Frederikshavn 13,00-14,00 mjesecu Sønderborg 10,00-11,00<br />
Svakog Slagelse 10,00-11,00<br />
Ostevro 14,30<br />
Tønder 13,00-14,00<br />
5. u<br />
mjesecu<br />
Nyborg<br />
Odense<br />
Ejby<br />
Kolding<br />
12,00-13,00<br />
14,00-16,00<br />
17,00<br />
18,00-19,00<br />
Ålborg<br />
Viborg<br />
Skive<br />
15,30-16,00<br />
18,00<br />
20,00<br />
Za selidbe ili veću količinu stvari i paketa<br />
dolazimo <strong>na</strong> lice mjesta po<br />
prethodnom dogovoru.<br />
Adresa:<br />
Faruks Transport<br />
Dyrehavegårdsvej 38<br />
6000 Kolding<br />
Prijevoz paketa i robe iz Skandi<strong>na</strong>vije <strong>za</strong> Bosnu i Hercegovinu<br />
Humanitarne pakete i donira<strong>na</strong> ortopedska pomagala<br />
vozimo besplatno!<br />
Kontakt telefoni:<br />
26991626<br />
60765140 / 60800141<br />
DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 25
26 I BH GLAS I DECEMBAR 2012
DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 27
������������<br />
�������������� ���<br />
����� ���<br />
������������������<br />
���������������<br />
28 I BH GLAS I DECEMBAR 2012<br />
��������������������������<br />
��������� ������������������������������<br />
��������<br />
�����������
Change language