za opstanak na ovim prostorima - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i ...
za opstanak na ovim prostorima - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i ...
za opstanak na ovim prostorima - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Pi{e: Arben DELIU<br />
arben.deliu@bhglas.com<br />
Reforme ekonomskog sistema u Danskoj<br />
DANSKA POLITIKA<br />
Kako pokrenuti dansku ekonomiju?<br />
Najz<strong>na</strong>~ajniji doga|aji u Danskoj, u posljednjih mjesec da<strong>na</strong>, svakako su novi<br />
Zakon o fi<strong>na</strong>nsijama i reforma pore<strong>za</strong>. Sve to mora se posmatrati i kroz izjavu<br />
lidera partije Venstre da plate u Danskoj trebaju da spadnu <strong>na</strong> nivo njema~kih<br />
plata, a da porezi budu <strong>na</strong> nivou {vedskog pore<strong>za</strong><br />
Glavne ta~ke Zako<strong>na</strong> o<br />
fi<strong>na</strong>nsijama svakako su<br />
rije{avanje pitanja ljudi<br />
koji gube pravo <strong>na</strong> <strong>na</strong>k<strong>na</strong>du <strong>za</strong><br />
vrijeme ne<strong>za</strong>poslenosti, obzirom da<br />
se rok prava <strong>na</strong> „dagpenge“ spustio<br />
sa ~etiri <strong>na</strong> dvije godine. Vlada }e<br />
ulo`iti 480 milio<strong>na</strong> kru<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />
obrazovanje onih kojima rok<br />
primanja <strong>na</strong>k<strong>na</strong>de <strong>za</strong> ne<strong>za</strong>poslenost<br />
isti~e u prvoj polovini 2013. godine.<br />
Vlada i Ujedinje<strong>na</strong> lista su poo{trile<br />
mjere protiv ekonomskog krimi<strong>na</strong>la,<br />
posebno onog u vi{im slojevima<br />
danskog dru{tva. [pekulacije<br />
<strong>na</strong> berzi i poku{aji da se dr‘ava<br />
prevari <strong>za</strong> porez, bit }e o{trije<br />
ka‘njavani, a policija }e imati ve}e<br />
<strong>za</strong>konske mogu}nosti, ovla{tenja i<br />
resurse da se usmjeri <strong>na</strong> ovo polje.<br />
Za oblast kulture izdvojit }e se 20<br />
milio<strong>na</strong> kru<strong>na</strong>. Neke osnovne<br />
‘ivotne <strong>na</strong>mirnice bit }e oslobo|ene<br />
pore<strong>za</strong>, {to z<strong>na</strong>~i da }e se cije<strong>na</strong><br />
ovih <strong>na</strong>mirnica sniziti. Pored toga,<br />
smanjit }e se porez <strong>na</strong> elektri~nu<br />
energiju firmama kao i porezni<br />
tro{kovi ve<strong>za</strong>ni <strong>za</strong> administraciju.<br />
[to se ti~e rje{avanja socijalnih<br />
pitanja, Vlada je <strong>na</strong>pravila socijalni<br />
paket koji ima bud‘et od 1,1<br />
milijardi kru<strong>na</strong>, a koji }e se slijede-<br />
}e ~etri godine koristiti <strong>za</strong> ekonomski<br />
i socijalno lo{e stoje}e gra-<br />
|ane. Vlada ‘eli stvoriti 13.500 flex<br />
poslova, koji nisu stalni, ali pru‘aju<br />
mogu}nost da se ne<strong>za</strong>posleni<br />
aktiviraju te da se osje}aju kao<br />
korisni ~lanovi dru{tva. Na polju<br />
{kolovanja oja~at }e se tehni~ke<br />
{kole, a univerziteti }e dobiti 770<br />
milio<strong>na</strong> <strong>za</strong> inovacije i istra‘ivanja.<br />
Poenta <strong>za</strong>ko<strong>na</strong> o fi<strong>na</strong>sijama je da<br />
se ponovo pokrene danska ekono-<br />
Da li }e <strong>na</strong>jnoviji Zakon o<br />
fi<strong>na</strong>nsijama i reforma pore<strong>za</strong><br />
pridonijeti pobolj{anju<br />
ekonomske situacije<br />
u Danskoj?<br />
(Foto: Colourbox)<br />
mija kroz investiranje u dr‘avni sektor<br />
i istrovremeno da se stvori svijest<br />
me|u ne<strong>za</strong>poslenima, da ako ne<br />
mogu da <strong>na</strong>|u posao da se onda {koluju<br />
i <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>~in pobolj{aju mogu}nost<br />
<strong>za</strong> <strong>za</strong>poslenje. Mo‘e se re}i<br />
da Vlada <strong>za</strong>htjeva manje ne<strong>za</strong>poslenih,<br />
ali i manje <strong>za</strong>poslenih sa niskim<br />
nivoom obrazovanja i plata, dok<br />
se istrovremeno uklanja maksimum<br />
<strong>na</strong> primanje socijalne pomo}i, tako<br />
da familije mogu dobijati odgovaraju}u<br />
socijalnu pomo}. To opet<br />
ne z<strong>na</strong>~i da }e socijal<strong>na</strong> pomo} z<strong>na</strong>tno<br />
porasti, obzirom da je stav Vlade<br />
da se mora osjetiti razlika izme|u<br />
onih koji rade i onih koji primaju<br />
socijalnu pomo}. Ovo iz razloga da<br />
bi se ljudi motivisali da rade.<br />
Istovremeno se, <strong>na</strong> primjer, uklanja<br />
<strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> samopla}anje vje{ta~ke<br />
oplodnje i kori{tenje prevodilaca.<br />
Pored <strong>za</strong>ko<strong>na</strong> o fi<strong>na</strong>nsijama,<br />
Vlada je provela i reformu pore<strong>za</strong><br />
koja izme|u ostaloga z<strong>na</strong>~i da }e se<br />
takozvani topskat (<strong>na</strong>jvi{i porez i<br />
dodatni porez od 15%) pomaknuti sa<br />
sada{njih cirka 380.000 kru<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />
421.000 kru<strong>na</strong> u 2013. godini, sa<br />
kranjim ciljem od 467.000 kru<strong>na</strong> u<br />
2022. godini. Dje~iji dodatak }e se<br />
postepono ukloniti onima koji<br />
<strong>za</strong>ra|uju vi{e od 750.000 kr godi-<br />
{nje. Zaposleni koji <strong>za</strong>ra|uju do<br />
320.000 kru<strong>na</strong> }e ostvariti povi{eni<br />
neoporezivi dio, dok }e samohrane<br />
majke ili o~evi koji <strong>za</strong>ra|uju do<br />
320.000 kru<strong>na</strong> ostvariti jo{ ve}i neoporezivi<br />
dio. Penzioneri sa niskim<br />
privatnim penzijama }e dobiti ve}i<br />
dodatak, dok penzioneri sa dobro<br />
u{te|enim privatnim penzijama,<br />
tipi~no oni koji su visokoobrazovani<br />
ili koji su dobro <strong>za</strong>ra|ivali, morat }e<br />
se <strong>za</strong>dovoljiti sa manjom <strong>na</strong>rodnom<br />
penzijom. Tako|e se smanjuje neoporezivi<br />
dio <strong>za</strong> prevoz <strong>na</strong> posao i sa<br />
posla. Razlog tome, iako to djeluje<br />
neshvatljivo u doba krize, su strani<br />
radnici koji to pravo zloupotrebljavaju.<br />
Pored promje<strong>na</strong> u fi<strong>na</strong>snijama i<br />
porezu u Danskoj, Venstre je<br />
nedavno izjavila da ako Danska ‘eli<br />
efektivno konkurisati susjedima,<br />
onda se porez mora smanjiti <strong>na</strong> {vedski<br />
nivo (26-36 %), a plate moraju<br />
biti <strong>na</strong> nivou Njema~ke. To z<strong>na</strong>~i da<br />
bi, <strong>na</strong>primjer, jedan <strong>za</strong><strong>na</strong>tlija <strong>za</strong>ra-<br />
|ivao duplo manje. Ovakve promjene<br />
bi mo‘da dobro do{le privredi<br />
ali bi <strong>za</strong>to predstavljale kraj Danske<br />
kao socijalne dr‘ave koja socijalno<br />
izjed<strong>na</strong>~ava one koji <strong>za</strong>ra|uju puno<br />
i one koji <strong>za</strong>ra|uju malo. Smanjenje<br />
plata <strong>na</strong> nivo Njema~ke bi z<strong>na</strong>~ile<br />
da bi se mnogima koji <strong>za</strong>ra|uju ispod<br />
320.000 kru<strong>na</strong> godi{nje plate prepolovile,<br />
a sa danskim cije<strong>na</strong>ma to<br />
bi bilo katastrofalno. To bi tako|er<br />
z<strong>na</strong>~ilo da bi kupov<strong>na</strong> mo} tih ljudi<br />
pala, tako da je nejasno kako je to<br />
dobro <strong>za</strong> ekonomiju. To je samo jo{<br />
jedan dokaz da desnica ‘eli <strong>na</strong>praviti<br />
razlike u danskome dru{tvu po{to<br />
ideologija koju prate smatra da je<br />
velika ekonomska razlika u dru{tvu<br />
dobra <strong>za</strong> dru{tvo.<br />
Nadajmo se da }e sada{njoj<br />
Vladi, kakva god da je, do}i bolji<br />
dani obzirom da se cr<strong>na</strong> vreme<strong>na</strong> pribli‘avaju<br />
sa politikom koju desnica<br />
‘eli provesti. Sada{nji fi<strong>na</strong>nsijski<br />
<strong>za</strong>kon i reforma pore<strong>za</strong> poma‘u<br />
slabe u dru{tvu, dok bi prijedlog<br />
Venstre partije pomagao samo onima<br />
koji su visoko obrazovani i koji<br />
dobro <strong>za</strong>ra|uju.<br />
AKTUELNOSTI<br />
rnim <strong>za</strong> masakr <strong>na</strong>d <strong>na</strong>jmanje<br />
140 muslimanske djece i mu-<br />
{karaca u julu 1992.<br />
Veliki dio saslu{anja je bio<br />
usmjeren <strong>na</strong> dokumente koje je<br />
Weissova dobila poslije rata u<br />
lokalnoj policijskoj stanici, a sa<br />
Samard‘ijinim potpisom, kao<br />
i <strong>na</strong> opasku u pomenutoj knjizi<br />
o Samard‘ijinom motivu osvete<br />
i cilju stvaranja Velike Srbije<br />
i posti<strong>za</strong>nju potpunog ~i{}enja<br />
ne-srpskog stanovni{tva. Weissova<br />
je rekla da je to vi{e bio<br />
generalni utisak, zbir informacija<br />
koje su tada dobili. Nijedan<br />
dio njenog svjedo~enja<br />
koje je trajalo dva i po sata nije<br />
se direktno odnosio <strong>na</strong> optu-<br />
‘enog Ratka Mladi}a.<br />
Muslimani: Odbor<br />
bi trebao ponovo<br />
razmotriti bo‘i}nu<br />
jelku<br />
09.11.12<br />
Islamsko vjerska <strong>za</strong>jednica<br />
(Islamisk Trossamfund) je<br />
primila prijetnje <strong>na</strong>kon slu~aja<br />
o bo‘i}noj jelci u stambenoj<br />
<strong>za</strong>druzi u Kokkedalu.<br />
Odbor u stambenoj <strong>za</strong>druzi<br />
Egedalsvænge u Kokkedalu bi<br />
trebao ponovo razmotriti<br />
odluku muslimanske ve}ine o<br />
odbacivanju pla<strong>na</strong> o kupovini<br />
tradicio<strong>na</strong>lne bo‘i}ne jelke <strong>za</strong><br />
stambenu <strong>za</strong>drugu.<br />
To misli Imran Shah, glasnogovornik<br />
Islamske vjerske<br />
<strong>za</strong>jednice u Danskoj.<br />
- „Mora biti mjesta <strong>za</strong> nemuslimane<br />
da sprovode svoju<br />
vjersku praksu bez obzira gdje<br />
to bilo u svijetu. Postoji saglasnost<br />
o tome me|u muslimanskim<br />
vjerskim u~enjacima“,<br />
ka`e Imran Shah.<br />
- „Kada to uzmete kao principijelnu<br />
polaznu ta~ku i prenesete<br />
je <strong>na</strong> konkretni slu~aj,<br />
osta}e vam pomisao da bi vrijedilo<br />
ponovo razmotriti pomenutu<br />
odluku“.<br />
Danska <strong>na</strong>rod<strong>na</strong> partija<br />
(Dansk Folkeparti) i Konzervativ<strong>na</strong><br />
stranka (De Konservative)<br />
su kritikovali odluku<br />
stambene <strong>za</strong>druge. Martin Henriksen,<br />
koji je govornik Danske<br />
<strong>na</strong>rodne partije <strong>za</strong> pitanja<br />
integracije, <strong>na</strong>zvao je odluku<br />
„pravim prljavim trikom prema<br />
dru{tvu“.<br />
DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 5
Change language