2K_Slobodi_Pjeva

BABO*
Trgoh se kad ~uh „Selam”.
Ugledah mla|u `enu
koja za ruku vo|a{e ~etverogodi{nju Selmu,
dok curica u svom naru~ju
nosa{e lutku }elu.
Do|oh da u Komandi mjesta
upi{em neke podatke o rahmetliji.
Meni kroz glavu krenu nemila slika,
kako kupim rasuti mozak k’o pirina~
i vra~am u razmrskanu lobanju
supruga njena.
Gledam ih a u grlu mi rije~ stala
dok sam Selmu rukom po glavi milovala.
Gleda me o~ima vla`nim
a meni se iz usta ote{e rije~i:
„Ne pla~i ro|ena.
Da nije sirota ni sunce ne bi sjalo,
ni ki{a lila.
Da nije sirota…”
Selma drhtavim dje~ijim glasom
k’o poto~i} `ubori,
kroz pla~ bolni pri~a meni:
„Eh, doktorice, da je meni
da meni do|e moj babo,
pa makar bio onako mali,
k’o ova moja lutka }ela.
Eh, da je meni da meni
do|e moj babo!”
*- Autor teksta: dr. Hanifa Osmanovi}
Pjesma je posve}ena rahmetli Senadu iz Me|e|e, koji je poginuo za vrijeme
neprijateljske ofanzive „^eki} i nakovanj.”
472