You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
odgovara njegovoj dobi,
potrebno je praćenje, čak i ako
je visinom još uvijek u rasponu
normalnih vrijednosti. Tijekom
prve tri godine života djeca
mogu spontano nadoknaditi
zaostatak rasta, a mjerenje
visine često je neprecizno.
Stoga je u tom razdoblju uputno
ponoviti mjerenje nakon 4-6
mjeseci, prije upućivanja djeteta
na obradu.
Djeca mogu imati i fiziološke
uzroke smanjena rasta, koji
nisu posljedica bolesti. Oni
predstavljaju normalne varijante
tjelesne visine unutar populacije,
kao što je to u slučaju obiteljski
smanjenog rasta ili se može
raditi o konstitucijskom
zaostatku rasta, u kojem
su djeca niža u odnosnu na
vršnjake, imaju manji prirast na
tjelesnoj težini, kasnije započinju
s pubertetom u odnosu na
vršnjake, no tijekom puberteta
„nadoknade“ zaostatak rasta.
Brzina rasta u ove je djece
uredna.
Dijete koje je smanjena rasta
zbog nerazjašnjenog uzroka
potrebno je uputiti na pregled
pedijatrijskog endokrinologa.
Liječnik će procijeniti radi
li se o fiziološkoj varijanti
rasta ili je potrebna daljnja
obrada. Na osnovu pretraga
moguće je otkriti neke do tada
neprepoznate kronične bolesti ili
različite druge endokrinološke ili
ne-endokrinološke poremećaje
koji mogu uzrokovati smanjen
rast.
Osnovna obrada smanjena rasta
uključuje laboratorijske pretrage
koje se uzimaju iz uzorka venske
krvi, rentgensku snimku šake
radi procjene koštane dobi
(potencijala rasta), a naknadno
je nekada potrebno učiniti
i druge specifične pretrage.
U slučaju sumnje na manjak
hormona rasta, radi se test
stimulacije lučenja hormona
rasta. I neki genetski poremećaji
mogu biti uzrok smanjena
rasta, pri čemu djeca mogu
imati i druge pridružene bolesti.
Turnerov sindrom predstavlja
poremećaj u broju i strukturi
kromosoma (kariotip) i javlja
se isključivo u djevojčica, a
osim smanjenim rastom može
se očitovati i zahvaćanjem
drugih organa (prvenstveno
srca, bubrega i poremećajem
pubertetskog razvoja). I drugi
rijetki genetski poremećaji
(Noonanin sindrom, Russell-
Silverov sindrom, Prader-Willijev
sindrom) dovode do smanjena
rasta, a prepoznaju se na
osnovu tipičnog izgleda djeteta i
pridružnih poremećaja.
Liječenje smanjena rasta provodi
se ciljano u onim bolestima u
kojima se potvrdi uzrok. Prilikom
obrade, važno je prepoznati i
na vrijeme dijagnosticirati one
bolesti koje se osim smanjenim
rastom mogu očitovati i
pojavom drugih pridruženih
poremećaja, što omogućuje
njihovo pravovremeno otkrivanje
i liječenje.
Bez obzira na uzrok, uspjeh
liječenja je to bolji što se
poremećaj ranije prepozna.
Stoga je djecu važno redovito
mjeriti (1-2 puta godišnje),
bilježiti podatke i u slučaju
nezadovoljavajućeg rasta
potražiti savjet liječnika.
16 MaminoSunce