Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Prirodoslovni kutak
Uživo iz Heidelberga 2.0 – EMBL Insight lecture
„Ageing and disease – what is the link?“
Dvanaest učenika Prve gimnazije
Varaždin i dvoje profesora uključilo se 13.
prosinca 2019., drugu godinu zaredom, u prijenos
predavanja iz Heidelberga. Predavanja „Ageing
and disease – what is the link?“ omogućio je
Europski laboratorij za molekularnu biologiju sa
sjedištem u Heidelbergu, a održala ga je prof.
Dame Janet Thornton, viša znanstvenica s
EMBL-a.
Saznali smo tako da različite vrste imaju
različito dug životni vijek. Životni vijek čovjeka
neprekidno se produljuje. Odgovara li stanična
starost organizma (koliko dobro organizam
funkcionira na molekularnoj razini) kronološkoj
starosti (koliko je organizam živ) može se odrediti
korištenjem epigenetskog sata, metode koja
mjerenjem razine metilacije DNA na različitim
mjestima u genomu predviđa dob organizma.
Ljudi bi željeli produljiti svoj životni vijek,
no koliko je to „opasno“ s obzirom na to da sa
starenjem dolaze i neke bolesti? Faktori rizika
za mnoge bolesti su raznoliki – osim starosti,
važni su i prehrana, genetika, okolišni faktori
i dr. Na primjer, pokazano je da restrikcijska
dijeta pogoduje sporijem starenju organizma.
Znanstvenici sve više uočavaju da ciljanim
promjenama gena mogu utjecati na metaboličke
putove pa tako i na one koji utječu na starenje
stanica.
Ova su istraživanja jako složena i
multidisciplinarna, a o kompleksnosti govori i
podatak da u istraživanju sudjeluje nekoliko
PhD-ovaca, koji moraju radi rješavanja problema
primjenjivati znanja iz genomike, bioinformatike,
epigenetike, matematike i ostalih područja.
Nadamo se da će i iduće godine tema biti
jednako zanimljiva!
Profesori Anamarija Melnjak i
Marko Šafran
Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti
Učenici 3. IB razreda
u sklopu predmeta biologije,
fizike, kemije te ekoloških
sistema i društva odlučili su
putem međupredmetnog projekta
naglasiti neravnopravnost spolova
kada je u pitanju znanost. Bez
obzira na to što žene čine više od
50% diplomiranih iz područja
medicine i prirodnih znanosti
te gotovo 70% zaposlenih
u sustavu zdravstva,
njihova zastupljenost
u višim akademskim
zvanjima iznimno je mala. U
Americi, u sustavu visokog
obrazovanja, samo 45%
izvanrednih profesora, 35%
redovnih profesora i samo
22% redovnih profesora s
trajnim zvanjem čine žene. Također,
prema anketi Istraživačkog centra
Pew (Washington, SAD), svaka
druga žena unutar STEM područja
bila je žrtva spolne diskriminacije
na radnom mjestu. Detaljnijom
analizom pokazano je da se 29%
žena smatra nesposobnima, da
je 29% žena u znanosti slabije
plaćeno za isto radno mjesto
i da 20% žena osjeća stalno
nepoštivanje muških kolega na
radnom mjestu. Zbog svega
navedenog učenici su obilježili
11. veljače, International day of
women and girls in science, te
predstavili živote nekih poznatijih
i manje poznatih znanstvenica i
njihov, nekad trnovit, put koji su
prošle. Njihove priče izložene su u
hodniku između učionica 23 i 24.
Profesori Anamarija Melnjak,
Dinko Meštrović, Marko Šafran
36