23.07.2020 Views

Prva gimnazija Varaždin - ljetopis 2020

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Prirodoslovni kutak

Uživo iz Heidelberga 2.0 – EMBL Insight lecture

„Ageing and disease – what is the link?“

Dvanaest učenika Prve gimnazije

Varaždin i dvoje profesora uključilo se 13.

prosinca 2019., drugu godinu zaredom, u prijenos

predavanja iz Heidelberga. Predavanja „Ageing

and disease – what is the link?“ omogućio je

Europski laboratorij za molekularnu biologiju sa

sjedištem u Heidelbergu, a održala ga je prof.

Dame Janet Thornton, viša znanstvenica s

EMBL-a.

Saznali smo tako da različite vrste imaju

različito dug životni vijek. Životni vijek čovjeka

neprekidno se produljuje. Odgovara li stanična

starost organizma (koliko dobro organizam

funkcionira na molekularnoj razini) kronološkoj

starosti (koliko je organizam živ) može se odrediti

korištenjem epigenetskog sata, metode koja

mjerenjem razine metilacije DNA na različitim

mjestima u genomu predviđa dob organizma.

Ljudi bi željeli produljiti svoj životni vijek,

no koliko je to „opasno“ s obzirom na to da sa

starenjem dolaze i neke bolesti? Faktori rizika

za mnoge bolesti su raznoliki – osim starosti,

važni su i prehrana, genetika, okolišni faktori

i dr. Na primjer, pokazano je da restrikcijska

dijeta pogoduje sporijem starenju organizma.

Znanstvenici sve više uočavaju da ciljanim

promjenama gena mogu utjecati na metaboličke

putove pa tako i na one koji utječu na starenje

stanica.

Ova su istraživanja jako složena i

multidisciplinarna, a o kompleksnosti govori i

podatak da u istraživanju sudjeluje nekoliko

PhD-ovaca, koji moraju radi rješavanja problema

primjenjivati znanja iz genomike, bioinformatike,

epigenetike, matematike i ostalih područja.

Nadamo se da će i iduće godine tema biti

jednako zanimljiva!

Profesori Anamarija Melnjak i

Marko Šafran

Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti

Učenici 3. IB razreda

u sklopu predmeta biologije,

fizike, kemije te ekoloških

sistema i društva odlučili su

putem međupredmetnog projekta

naglasiti neravnopravnost spolova

kada je u pitanju znanost. Bez

obzira na to što žene čine više od

50% diplomiranih iz područja

medicine i prirodnih znanosti

te gotovo 70% zaposlenih

u sustavu zdravstva,

njihova zastupljenost

u višim akademskim

zvanjima iznimno je mala. U

Americi, u sustavu visokog

obrazovanja, samo 45%

izvanrednih profesora, 35%

redovnih profesora i samo

22% redovnih profesora s

trajnim zvanjem čine žene. Također,

prema anketi Istraživačkog centra

Pew (Washington, SAD), svaka

druga žena unutar STEM područja

bila je žrtva spolne diskriminacije

na radnom mjestu. Detaljnijom

analizom pokazano je da se 29%

žena smatra nesposobnima, da

je 29% žena u znanosti slabije

plaćeno za isto radno mjesto

i da 20% žena osjeća stalno

nepoštivanje muških kolega na

radnom mjestu. Zbog svega

navedenog učenici su obilježili

11. veljače, International day of

women and girls in science, te

predstavili živote nekih poznatijih

i manje poznatih znanstvenica i

njihov, nekad trnovit, put koji su

prošle. Njihove priče izložene su u

hodniku između učionica 23 i 24.

Profesori Anamarija Melnjak,

Dinko Meštrović, Marko Šafran

36

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!