Poznavanje broda - FSB
Poznavanje broda - FSB
Poznavanje broda - FSB
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
19<br />
U jednaèbi težina/masa ∆ = LS + DW, tri su glavne sastavnice vlastite mase<br />
<strong>broda</strong> LS: trup, oprema i strojevlje. Meðutim, pri obraèunu cijene gradnje <strong>broda</strong><br />
explicite se uraèunava samo masa èeliènog trupa, dok se cijena drugih dviju<br />
sastavnica dobiva pojedinaènim zbrajanjem njihovih elemenata - glavni stroj,<br />
pomoæni strojevi, nastambe, itd. Pažnja se odavna, skoro od prvih dana željeznog<br />
<strong>broda</strong>, usmjerava upravo prema trupu: kako smanjiti njegovu težinu zato da bi<br />
se za danu nosivost smanjila istisnina, ili obratno; ujedno i smanjila cijena gradnje.<br />
Manje se vodi raèuna o drugim težinskim grupama, premda njihov udio u cijeni<br />
<strong>broda</strong> biva višestruko veæi. Pri tome se tu naðe elemenata suvišnih koji, dapaèe,<br />
i sigurnost <strong>broda</strong> umanjuju. O tome sam ponešto rekao u knjizi Brod i entropija.<br />
Razvijeni su raèunalni sustavi za optimiziranje strukture brodskoga trupa, pored<br />
ostalog, s ciljem smanjivanja njegove mase. Takvi nam alati pomažu, oni su<br />
dobrodošli. Poglavito bi trebali pomoæi u pronalaženju i izvedbi zdravih spojeva<br />
elemenata brodskoga tkiva, u njihovoj konstruktivnosti, u racionalnoj raspodjeli<br />
gradiva, odnosno debljina, u izboru sistema gradnje, razmaku i rasponu ukrepnih<br />
elemenata.<br />
Masa èeliènog trupa smanjuje se u odnosu na masu opreme i strojevlja, odnosno<br />
prema istisnini <strong>broda</strong>, veæ desetljeæima. Pažnja se osobito usmjerila prema<br />
vanjskoj oplati i palubama kao krupnijim stavkama. “Pustimo na miru neko<br />
palubno vitlo ili bitvu, sisaljku ili ventil u strojarnici; mogu li biti manji i lakši, ili<br />
trebaju li uopæe”, moglo se èuti, pa bi se zakljuèilo: “Stanjiš vanjsku oplatu samo<br />
za pol milimetra i dobio si 40 t. Tako se najjednostavnije štedi.”<br />
Evo još jednog karakteristiènog primjera. Bilo je to prije èetrdesetak godina,<br />
kad se predstavnik brodogradilišta vratio iz inozemstva nakon podpisanog<br />
ugovora za gradnju nekoliko brodova. Svjestan èinjenice da je ugovorena cijena<br />
niska upozorio nas je na potrebu štednje, rijeèima: «Pri dimenzioniranju svih<br />
elemenata brodske èeliène konstrukcije budite štedljivi, upravo škrti. Kad trebate<br />
zaokružiti brojèane velièine, zaokružujte na manje. Ne smje se dogoditi da oni<br />
u klasifikacionom zavodu naðu ni jedan element koji bi mogao biti dimenzioniran<br />
ispod vaše brojke. Uspješnost vaših nacrta ocijenit æu mjerom - crvenila na<br />
njima!» (Naime, u klasifikacionom zavodu korekture su unosili crvenom bojom).<br />
Da bi se štedljivo rješavalo, konstruiralo i dimenzioniralo drugdje - kod elemenata<br />
strojnog ureðaja ili palubne opreme, nastamba itd. - o tome ni rijeèi. Tu nema<br />
mjere ni kriterija, veæ kako i koliko ispadne, prihvaæa se kao zdravo i dobro.