28.12.2012 Views

Poznavanje broda - FSB

Poznavanje broda - FSB

Poznavanje broda - FSB

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

19<br />

U jednaèbi težina/masa ∆ = LS + DW, tri su glavne sastavnice vlastite mase<br />

<strong>broda</strong> LS: trup, oprema i strojevlje. Meðutim, pri obraèunu cijene gradnje <strong>broda</strong><br />

explicite se uraèunava samo masa èeliènog trupa, dok se cijena drugih dviju<br />

sastavnica dobiva pojedinaènim zbrajanjem njihovih elemenata - glavni stroj,<br />

pomoæni strojevi, nastambe, itd. Pažnja se odavna, skoro od prvih dana željeznog<br />

<strong>broda</strong>, usmjerava upravo prema trupu: kako smanjiti njegovu težinu zato da bi<br />

se za danu nosivost smanjila istisnina, ili obratno; ujedno i smanjila cijena gradnje.<br />

Manje se vodi raèuna o drugim težinskim grupama, premda njihov udio u cijeni<br />

<strong>broda</strong> biva višestruko veæi. Pri tome se tu naðe elemenata suvišnih koji, dapaèe,<br />

i sigurnost <strong>broda</strong> umanjuju. O tome sam ponešto rekao u knjizi Brod i entropija.<br />

Razvijeni su raèunalni sustavi za optimiziranje strukture brodskoga trupa, pored<br />

ostalog, s ciljem smanjivanja njegove mase. Takvi nam alati pomažu, oni su<br />

dobrodošli. Poglavito bi trebali pomoæi u pronalaženju i izvedbi zdravih spojeva<br />

elemenata brodskoga tkiva, u njihovoj konstruktivnosti, u racionalnoj raspodjeli<br />

gradiva, odnosno debljina, u izboru sistema gradnje, razmaku i rasponu ukrepnih<br />

elemenata.<br />

Masa èeliènog trupa smanjuje se u odnosu na masu opreme i strojevlja, odnosno<br />

prema istisnini <strong>broda</strong>, veæ desetljeæima. Pažnja se osobito usmjerila prema<br />

vanjskoj oplati i palubama kao krupnijim stavkama. “Pustimo na miru neko<br />

palubno vitlo ili bitvu, sisaljku ili ventil u strojarnici; mogu li biti manji i lakši, ili<br />

trebaju li uopæe”, moglo se èuti, pa bi se zakljuèilo: “Stanjiš vanjsku oplatu samo<br />

za pol milimetra i dobio si 40 t. Tako se najjednostavnije štedi.”<br />

Evo još jednog karakteristiènog primjera. Bilo je to prije èetrdesetak godina,<br />

kad se predstavnik brodogradilišta vratio iz inozemstva nakon podpisanog<br />

ugovora za gradnju nekoliko brodova. Svjestan èinjenice da je ugovorena cijena<br />

niska upozorio nas je na potrebu štednje, rijeèima: «Pri dimenzioniranju svih<br />

elemenata brodske èeliène konstrukcije budite štedljivi, upravo škrti. Kad trebate<br />

zaokružiti brojèane velièine, zaokružujte na manje. Ne smje se dogoditi da oni<br />

u klasifikacionom zavodu naðu ni jedan element koji bi mogao biti dimenzioniran<br />

ispod vaše brojke. Uspješnost vaših nacrta ocijenit æu mjerom - crvenila na<br />

njima!» (Naime, u klasifikacionom zavodu korekture su unosili crvenom bojom).<br />

Da bi se štedljivo rješavalo, konstruiralo i dimenzioniralo drugdje - kod elemenata<br />

strojnog ureðaja ili palubne opreme, nastamba itd. - o tome ni rijeèi. Tu nema<br />

mjere ni kriterija, veæ kako i koliko ispadne, prihvaæa se kao zdravo i dobro.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!