Poznavanje broda - FSB

49
osovinom struka višestruko nadmašuje moment torzije, primjenjuje se
uglavnom kod manjih brodova i manjih brzina, odnosno kod dvovijèanih
brodova, manjih ratnih jedinica, te za prevoznice i jaružala. Ispod donjeg
radialnog ležaja struk je optereæen na torziju i savijanje; iznad - na torziju, te
na savijanje koliko proizlazi iz zraènosti. List kormila izložen je punom
momentu savijanja.
H - Drveno kormilo s vertikalno postavljenim trenicama (plankama) ukrepljeno
je okovima koji su nastavak štenca, tvoreæi s njime jednu cjelinu. Taj ukrepni
element naziva se rame ili rebro kormila. Jednostavno kormilo s dva štenca,
kakvo imaju naše bracere kao i mnogi èamci, vidi se na slici. Prednost takvih
izvedaba, bilo da je list sa štencima oslonjen na kormilnoj statvi, ili na zrcalu,
jest u èinjenici da nije narušen integritet osnovnog trupa broda; dapaèe, po
potrebi, kormilni list lahko se skida i odlaže. Za relativno veæe brodove kao
što su bracere i trabakuli karakteristièno je visoko, a usko kormilo, s listom
èiji se omjer stranica Λ = b 2 /A R kreæe izmeðu 2 i 4. Na taj se naèin postiže
maksimalna sila na kormilu pri nižim kutevima odklona, uz manji zakretni
moment i manju ruènu silu na polugi , odnosno na kormilarskom kolu.
Zavješeno balansno kormilo
Dva su glavna povoda uvoðenju otvorene krme:
- izravni, da se izbjegne statvena peta i tako snizi propelerna
osovina, sa svrhom ugradnje vijka veæega promjera, odnosno
dubljeg uronjaja,
- uvjetovani, kao posljedica usvajanja krmenog bulba.
Nestankom statvenog okvira i pete s ležajem trebalo je posegniti za
odgovarajuæom izvedbom kormila, npr. tip E, �, G (Sl. 1). Zapreka, odnosno
ogranièavajuæi faktor, primjeni zavješenog balansnog kormila (G) u podruèju
visokih brzina i velikih brodova jest:
- velièina momenta savijanja struka pri donjem rubu radialnog
ležaja (presjek a-a, Sl.1); naime, moment savijanja veæi je
tridesetak puta od momenta torzije, i
- savijanje samog lista.