Regionalna suradnja i financiranje – dva ključna - Hrvatske šume

Šumska biomasa 8 

Modelne šume 14 

Časopis za popularizaciju šumarstva 

ISSN 1330-6480 

Šumarija Pag 20 

New York 28 

Kaučukovac 32 

Planet Zemlja 35 

Vuglenice 46 

broj 

164/5 

Godina XIV., 

Zagreb 

rujan/listopad 

2010.

u ovom broju 

1 – 15 

17–30 




Estonac Andres Olesk i ekipa Austrije 

svjetski prvaci! 

Šumska biomasa mogla bi se do 

2015. povećati 

Uz šumarska, obilje različitih 

događanja u Našicama 

Istra će do 2012. imati prvu 

modelnu šumu u Hrvatskoj 

Tamo gdje se dodiruju Lička Plješivica i Velebit 

Šume i šumarstvo na najgolijem 

jadranskom otoku 

Spomen obilježja zaslužnim 

Ima karlovačkim li još igdje šumarima mjesta za prirodu?! 

Burni Bitoraj 

New York – grad koji ne spava! 

Aloa vera kraljica ljekovitosti 

Štete od orkanskoga vjetra 

Kaučukovac, od Južne 

Amerike do Azije 

Što je i kako je nastao planet Zemlja 

Ljetne poplave zaustavile proizvodnju 

Administracija kao zadana konstanta! 

Stabla rekorderi 

U gradu duge povijesti, brojnih 

banaka i lijepih žena 

Šest medalja za hrvatske šumare u Rumunjskoj 

Vuglenice u Zrinščini 

Velika lasica svestrani je grabežljivac 

Deset načina svladavanja umora 

Kako se obračunava plaća? 

Unatoč kišnom rujnu, dobra 

berba, solidan slador! 

Povratak rijeci Savi 

Mjese nik »Hrvatske ume« 

Izdava : »Hrvatske ume« 

d.o.o. Zagreb 

Predsjednik Uprave: 

dipl. ing. um. Darko Vuleti 

Glavni urednik: 

Miroslav Mrkobrad 

Novinari: Irena Dev i -Buzov, 

Antun Z. Lon ari , Miroslav 

Mrkobrad, Vesna Ple e 

i Ivica Tomi 

Ure iva ki odbor: 

predsjednik Branko Me tri , 

Ivan Hodi , Mladen Slunjski, 

Herbert Krauthaker, edomir 

Kri mani , eljka Bakran 

Adresa redakcije: 

Lj. F. Vukotinovi a 2, Zagreb 

tel.: 01/4804 169 

faks: 01/4804 101 

e-mail: direkcija@hrsume.hr 

miroslav.mrkobrad@hrsume.hr 

Uredni tvo se ne mora uvijek 

slagati s mi ljenjem autora 

teksta. 

Gra ko oblikovanje: 

Stjepan Pepelnik 

Priprema i tisak: 

Zagreb 

Bistranska 19 

Naklada: 6200 

CJENIK OGLASNOG 

PROSTORA 

Jedna stranica (1/1) 3600 kn; 

pola stranice (1/2) 1800 kn; 

tre ina stranice (1/3) 1200 kn; 

etvrtina stranice (1/4) 900 kn; 

osmina stranice (1/8) 450 kn. 

Unutarnje stranice omota (1/1) 

5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 

1/3 stranice 1800 kn; zadnja 

stranica 7200 kn (tu stranicu 

nije mogu e dijeliti). 

U ovu cijenu nije ura unat PDV 

koji pla a ogla iva . 

Naslovna stranica: 

Zrelo je! 

Miroslav Mrkobrad 

Zadnja stranica: 

Spremne za kresanje 

Miroslav Mrkobrad

29. svjetsko prvenstvo 

29. SVJETSKO PRVENSTVO 

ŠUMARSKIH RADNIKA, 

ZAGREB, 23. - 26. RUJNA 2010. 

Estonac Andres 

Olesk i ekipa Austrije 

svjetski prvaci! 

Piše: Miroslav Mrkobrad 

Foto: M. Mrkobrad 

U 

kišnom Zagrebu na 

Na zagrebačkom 

29. svjetskom prven- 

jezeru Jarun, pod 

stvu šumarskih rad- 

pokroviteljstvom 

nika (World Logging 

predsjednice Vlade 

Champinships) koje su pod po- 

Republike Hrvatske 

kroviteljstvom predsjednice Vla- 

Jadranke Kosor, od 23.- de Republike Hrvatske Jadranke 

26. rujna održano je 

Kosor od 23.-26. rujna organizirali 

ialc (Međunarodno udru- 

29. svjetsko prvenstvo 

ženje za natjecanje šumarskih 

šumarskih radnika. 

radnika) i Hrvatske šume, slavili 

Brujanje motornih pila su Estonac Andres Olesk u poje- 

120 natjecatelja, drvosječa dinačnoj i Austrijanci u ekipnoj 

iz 30 zemalja moglo se konkurenciji. 

daleko čuti, a kompletan U iznimno teškim uvjetima 

doživljaj omela je tek ,na zagrebačkom jezeru Jarun 

kiša koja je dva dana 

kiša je zalijevala sjekače puna 

zalijevala sudionike ovog dva od tri natjecateljska dana (!), 

no prvenstvo je zahvaljujući od- 

nesvakidašnjeg događaja. 

ličnoj organizaciji i velikom trudu 

Pobjednici slave, a svi 

radnika Hrvatskih šuma uspješno 

skupa se vesele što su bili privedeno kraju, poštujući u pot- 

u Zagrebu i Hrvatskoj, punosti satnicu natjecanja. Iza 

mnogi i prvi puta, otkuda Oleska, koji je sakupio 1640 bo- 

svojim kućama nose lijepe dova u pet službenih disciplina, 

uspomene. 

drugo mjesto i srebrnu medalju 

u konkurenciji 120 sjekača 

iz 30 zemalja osvojio 

je Jean Michel Petitqueux 

(Francuska) s 1614, a treće 

Austrijanac Benjamin 

Greber (1611). 

U ekipnoj konkurenciji 

iza zlatnih Austrijanaca 

(4749 bodova) drugi 

su bili Talijani (4748), a 

Prvenstvo je otvorio zagrebački 

gradonačelnik Milan Bandić 

Božidar Longin 

treći Estonci (4659). 

Najbolje plasirani 

domaći natjecatelj bio je 

Siniša Varga iz Hrvatske 

II na 37. mjestu (1523 

boda), Niko Lukač (Hrvatska 

I) bio je 49. s 1494, a 

Dragan Dobenko (Hrvatska 

II) 50. s 1492 boda. 

29. svjetsko prvenstvo šumarskih 

radnika je u prisutnosti velikog broja gostiju 

i uzvanika, nakon postrojavanja ekipa iz 30 

zemalja, otvorio zagrebački gradonačelnik 

Milan Bandić, izrazivši zadovoljstvo što su Za- 

greb i Hrvatska domaćini natjecanja. Izrazio je nadu 

da će domaćini iz Hrvatskih šuma goste stići upoznati 

i s dijelom povijesne i kulturne baštine Hrvatske, 

njezinim ljepotama „od morske obale s tisuću otoka, 

očuvanih šuma i čiste vode do nekog od nacionalnih 

parkova“. 

Broj 164/5 • rujan/listopad 2010. HRVATSKE ŠUME 1

Prisutnima se obratio i predsjednik Priređivačkog 

odbora Svjetskog prvenstva Božidar Longin podsjetivši 

na dugu tradiciju organiziranog i održivog gospodarenja 

šumama u Hrvatskoj. Čast nam je biti domaćinima 

prvenstva za koje smo 

se dugo i temeljito 

Zemlje sudionice 

pripremali želeći vam 

pružiti najbolje moguće 

uvjete, a meni kao 

Austrija, Bjelorusija, Belgija, Češka, Danska, predsjedniku Priređi- 

Estonija, Equador, Finska, Francuska, Italija, 

vačkog odbora izuzetno 

je stalo da iz Hrvat- 

Japan, Hrvatska, Latvija, Lihtneštajn, 

ske ponesete lijepe 

Litva, Luxemburg, Mađarska, Nizozemska, 

uspomene, rekao je. 

Predstavnik ialc-a 

Njemačka, Norveška, Poljska, Rusija, 

Johan van Rehnen je 

Slovačka, Slovenija, Srbija, Španjolska, 

pozdravljajući natjecatelje 

i goste podsjetio 

Švedska, Švicarska, Ukrajina, Velika Britanija. na osnovne zadatke 

ove organizacije u čijoj 

je nadležnosti priređivanje 

svjetskih prvenstava, 

„koja to ne bi mogla napraviti bez velike pomoći i 

truda domaćina, Hrvatskih šuma“. Isto tako, kazao je, zadatak 

ialc-a je stalno unapređivanje šumarskih vještina 

te jačanje prijateljstva među šumarima, „bez čijeg svakodnevnog 

truda ne bi bilo moguće održivo gospodarenje 

šumama i koji nam svojim predanim radom omogućuju 

da budemo gosti u šumi i da uživamo u njoj“. 

Suci su dobili 

priznanje 

za odlično 

obavljen 

posao! 

2 Broj 164/5 • rujan/listopad 2010. HRVATSKE ŠUME 

S postrojavanja 

Ne pamti se kada je u Zagrebu u kratkom vremenu 

palo toliko kiše (!) pa je i trodnevno natjecanje 

zahtijevalo od sudionika, upravo zbog uvjeta na Jarunu, 

znanje, koncentraciju i strpljenje. Sve to imao je Estonac 

Andres Olesk koji je upravo u posljednjoj disciplini, 

kresanju grana, kao jedan od tri 

posljednja natjecatelja koji su krenuli 

istodobno, pobjedom osigurao 

zlatnu medalju. Nije imao niti 

jedan negativan bod! Velika borba 

vodila se za brončanu medalju i 

postolje (B. Greber) koje sretniku 

osigurava vječnost za razliku od 

četvrto plasiranog (I. Juhasz) koji 

se (samo) spominje! A razlika je 

bila, pogađate, jedan bod! 

Isto takva neizvjesna borba 

vodila se u ekipnom natjecanju 

gdje je o zlatnoj medalji odlučivao 

opet jedan bod, a on je presudio 

u korist Austrije, ispred Italije. Bili 

Pogled na borilište

su ujednačeni, dvojica njihovih 

predstavnika bila su među deset 

te jedan 24. 

I u pojedinim disciplinama 

odlučivale su nijanse. Tako 

su u obaranju stabla čak četvorica 

prvoplasiranih imala jednak broj 

bodova, a o zlatu i srebru odlučivala 

je jedna jedina sekunda (!). U 

okretanju vodilice dva natjecatelja 

osvojila sU medalje, a treći, s istim 

brojem bodova, nije. Ukupni pobjednik 

Olesk bio je najujednačeniji, 

jedini je slavio u dvije discipline; 

kombiniranom prerezu i kresanju 

grana. Zlatne medalje oko vrata još 

su objesili Talijan Johan Raffi (obaranje 

stabla), Gewhard Briechle 

(Njemačka) u okretanju vodilice te 

Ole Kjaer iz Danske u preciznom 

prepiljivanju. 

ŽELJKO STIPANOVIĆ 

Prema očekivanju 

Ole Harald Kveseth 

(Norveška) 

Mladog Norvežanina (21) „uhvatili“ 

smo na samom početku natjecanja kad 

je u okretanju vodilice, odmah da se zna, 

oborio svjetski rekord (8,36 sek!), i dok se 

još nije ni slutilo da će ne kraju biti daleko 

najuspješniji sudionik i među seniorima 

i među juniorima! No, već tada je bio 

dosta samouvjeren 

-Samo vježba i koncentracija, kaže. 

Prve tri discipline bile su uspješne, nadam 

se pobjedi! 

Premda mlad, iza sebe ima već jedno 

svjetsko prvenstvo u Njemačkoj. Prvi 

puta je u Hrvatskoj uopće, i nije, „nažalost 

dosad imao vremena, a boji se i da neće“, 

malo podrobnije razgledati Zagreb. 

-Tek oko hotela i ono što vidim iz autobusa 

kad putujemo na borilište. 

MAX FISCHER, PREDSJEDNIK ialc-a 

Izvrsno Svjetsko 

prvenstvo! 

U završnoj riječi, predsjednik ialc-a Max Fischer je među 

ostalim rekao: 

-Unatoč lošem vremenu možemo reći da je bilo uspješno 

prvenstvo koje je proteklo bez ozljeda i koje će nam još dugo 

ostati u lijepom sjećanju. Zato se prije svega želim zahvaliti 

zemlji domaćinu, koju su predstavljale Hrvatske šume, koje su 

pripremile jedno izvrsno Svjetsko prvenstvo! Zahvaljujem se 

i stalnom sponzorskom poolu, kao i slobodnim sponzorima. 

Posebna zahvala ide sucima bez čijeg preciznog i koncentriranog 

rada ovakvo prvenstvo ne bi ni bilo moguće. 

Cijeli Priređivački odbor odradio je izvrstan posao te sad mogu 

potvrditi gospodinu Longinu da ima odličnu ekipu. Pritom se 

nikako ne smiju zaboraviti ljudi iz informatičkog odjela koji su 

u pozadini svega koncentrirano obavili svoj naporni posao. 

Zahvaljujem se i cijeloj Upravi ialc-a. 

Vođa ekipa Hrvatske Željko Stipanović ukratko je nastup obiju ekipa 

ocijenio očekivanim: 

„U nikad većoj konkurenciji, među 30 zemalja, plasirali smo se u priželjkivanu 

sredinu, na 16. i 18. mjesto, i to je dosad najuspješniji nastup 

Hrvatske na svjetskim prvenstvima. Možemo sad žaliti što smo za bod 

izgubili 15. mjesto, što je kiša pokvarila inače odlično organizirano natjecanje, 

no svi su imali iste uvjete. Ne treba zaboraviti niti možda najvažniju 

činjenicu da su neke ekipe bile sastavljene od pravih profesionalaca 

koji uopće ne rade u šumi, koji imaju godišnje kampinge i stalno 

se natječu“. 

Za Hrvatsku su nastupili: Niko Lukač, Ilija Lukić, Ilija Šarić, Anto Zadro 

(I), Siniša Varga, Dragan Dobenko, Ante Kaurin, Davor Ivanković (II). 

Ole Harald Kveset 

Max Fischer, predsjednik ialc-a 


Robert Rittlinger 

(Mađarska) 

Članu mađarske ekipe Robertu Rittlingeru ovo 

je treće svjetsko prvenstvo (Njemačka 2008., Estonia 

2006.), a dosad mu je najveći uspjeh brončana 

medalja u okretanju vodilice na prvenstvu u Njemačkoj. 

Inače je zaposlen u jednom od šumarskih 

dioničkih društava, DD Meeseki Erdeszeti ZRT. 

-Kao ekipa dobro smo se pripremili, puno toga 

ovisi od starta. Ja osobno dobro sam krenuo i na 

vodilici imam rezultat manji od 10 sekundi. 

Prvenstvo je odlično organizirano, vidi se da 

smo susjedi (!), ljudi su jako ljubazni. 

Obaranje stabla 

Precizno prepiljivanje 

Okretanje vodilice 

Robert Rittlinger 


Slobodni 

umjetnici 

Na Jarunu su bili i „slobodni 

umjetnici“ baratanja 

motornom pilom Damir 

Pavelić (dipl. ing. šum., zaposlen 

u zagrebačkoj Upravi) 

i Ivan Trupković (lugar u 

Šumariji Sirač u bjelovarskoj 

Upravi). Oni su iz jednog komada 

drva, podebljeg hrastovog 

debla, radeći samo 

s motornom pilom, u tri 

jarunska dana praćeni znatiželjnim 

pogledima posjetitelja 

izradili drvene skulpture 

koje će ostati na Jarunu. Dok 

„Jarunska diva“ 

je Pavelić ostao u sferi šumarstva, izradivši skulpturu sjekača 

s motornom pilom, Trupković se opredijelio za lik kupačice u 

toplesu nazvavši je „Jarunska diva“. 

Posebno se bodovao i nastup juniora (do 24 godine), a tu je 

svjetsku slavu stekao mladi Norvežanin Ole Harald L. Kveset. 

Ovaj čudesni umjetnik baratanja pilom osim što je skupio ukupno 

1655 bodova, 15 bodova više nego pobjednik među profesionalcima 

(!), osvojio je medalje u svih pet disciplina (dvije zlatne, dvije 

srebrne, jednu brončanu). Ne pamti se takva nadmoć. Drugoplasiranog, 

isto tako solidnog Floriana Hustera (NJemačka), nadmašio je za 

69 bodova! 

U šestoj disciplini, štafeti, koja se ne obračunava u ukupni poredak, 

najuspješnija je bila ekipa Švicarske. Sudjeluju sva četiri člana 

ekipe, a pobjednik je tko najbrže prereže sve (različito) postavljene 

oblice. 

Hrvatska - Na prvenstvu su nastupile i dvije ekipe Hrvatske 

koje su završile na 16.(I), odnosno 18. mjestu (II), što je, moglo bi se 

reći, prema očekivanju. Svi profesionalci bili su ispred, od većine ostalih 

bili su bolji. Najbolje plasirani predstavnik domaćina bio je Siniša 

Varga iz II ekipe, na 37. mjestu (1523 boda), a dalje su se poredali: 49. 

Niko Lukač (HR I) 1494, 50. Dragan Dobenko (HR II) 1492, 52. Ilija Šarić 

(HR I) 1488, 57. Ilija Lukić (HR I) 1471, 72. Ante Kaurin (HR II) 1388.

Ipak, najbolji plasman ostvario je junior Ante Zadro 

(HR I) koji je u konkurenciji juniora bio solidan 12. s 1448 

bodova, dok je drugi junior, Davor Ivanković bio 17. s 

1399 bodova. 

Šteta što za Hrvatsku nije nastupio državni prvak 

Franc Žalac. 

Spomenimo i naše susjede. Slovenci više nego dobri, 

čak 12. s jednim vrlo solidnim pojedincem (Čuk na 

22. mjestu. Srbi kao ekipa iza nas (22.), no uzeli su dvije 

brončane medalje (!), u obaranju stabla i kombiniranom 

prerezu. 

Kombinirani prerez 

Osim natjecanja radnika, bilo je ovo (možda još više) 

i natjecanje proizvođača motornih pila! Iza svakog natjecatelja 

se obavezno uz rezultat odmah ispisivalo s kojom je pilom nastupio! 

Natjecatelji nekih zemalja uopće nisu šumarski radnici, 

nego tu državu zastupaju kao predstavnici nekog proizvođača 

pila! U takvoj konkurenciji pravi šumski radnici, „amateri“, zapravo 

i nemaju puno šansi protiv profesionalaca. 

Međunarodno udruženje za organizaciju natjecanja šumarskih 

radnika - ialc, kao organizator svjetskih prvenstava, 

uz domaćina, strogo je propisao način organizacije prvenstva. 

Tako je bilo i u Zagrebu gdje je ialc napravio detaljan raspored, 

Informatika, prehrana, 

prevoditelji, zabava 

Zahtjevan posao dobro je, ili kako 

je rekao Max Fischer iz ialc-a, „vrlo koncentrirano“ 

odradila informatika, u, mora 

se reći, ne baš idealnim uvjetima kada je 

voda prijetila sa svih strana! Svi su bili na 

vrijeme obaviješteni o onome što ih je 

zanimalo. 

Isto vrijedi i za organizaciju ugostiteljskih 

usluga koju je preuzeo i uspješno 

obavio tim iz LD Muljava. Dvodnevna kiša 

niti njima nije išla na ruku; svi su, naime, 

pred kišom pobjegli, a gdje će nego u 

veliki šator pa je to povremeno stvaralo 

usko grlo u prehrani. 

Velik posao odradili su i prevoditelji-domaćini 

ekipa, inače radnici Hrvatskih 

šuma. Svaka ekipa, naime, imala je 

Kresanje grana 

svog domaćina koji je govorio strani jezik 

i koji je gostima uvijek bio na raspolaganju 

za vrijeme natjecanja i poslije u slobodno 

vrijeme! 

Da gosti iz inozemstva čuju ponešto 

iz bogate glazbene narodne baštine, 

posebno slavonske, pobrinuli su se, kao 

i uvijek u ovakvim prilikama, tamburaši i 

vokalni solisti KUD-a Šumari iz Vinkovaca. 

Upotpunjavali su program na otvaranju 

prvenstva te prilikom dodjela nagrada, a 

bili su i u velikom šatoru. 

Kroz trodnevni program na Jarunu 

suvereno nas je i duhovito vodio prekaljeni 

Mirko Fodor, a ukupni su dojam 

uljepšale i Zagrebačke mažoretkinje. 


IZ POVIJESTI SVJETSKIH PRVENSTAVA 

Drago Tomac osvajao 

medalje i na svjetskim 

prvenstvima! 

Drago Tomac (1953.) radnik sjekač, 

sada umirovljenik iz Uprave šuma 

Delnice, jedan je od desetak sjekača iz 

Hrvatske koji su dosad sudjelovali na 

nekom od svjetskih prvenstava i osvajali 

medalje! Osvajač preko 150 medalja 

na (ranijim) republičkim, državnim i regionalnim 

natjecanjima, ovaj još uvijek 

vitalni 57-godišnjak može se pohvaliti 

da je osvajao medalje i na svjetskim prvenstvima! 

-Uz zlatne medalje koje sam osvajao 

na prvenstvima države, najdraže 

su mi tri medalje koje sam osvojio na 

svjetskim prvenstvima, prisjeća se Tomac. 

U Bugarskoj 1976. u kombiniranom 

prerezu osvojio je srebrnu medalju, u 

Finskoj 1977. bio je drugi u ukupnom 

plasmanu te osvojio zlatnu medalju u 

kombiniranom prerezu te u Poljskoj 

1981. zlato u kombiniranom prerezu! 

-Nekadašnja natjecanja bila su veliki 

praznik za svakog sudionika. Tu su se 

stjecala prava prijateljstva, razmjenjivala 

su se iskustva u radu te se mnogo 

naučilo. Najviše se učilo na svjetskim 

natjecanjima, prateći najbolje natjecatelje 

i njihov način rada. 

I uvjeti su bili drugačiji, teži. Od šest 

disciplina, prisjeća se Tomac, tri su se 

odvijale na poligonu, a tri u šumi. Na- 

Prepreke do šatora „Muljave“ 

Ni kiša nije smetala 

Drago Tomac 

Piše: Vesna Pleše 

Foto: V. Pleše 

tjecanja u šumi, poput izrade zasjeka i 

rušenja stabala, vršila su se na „živim“ 

stablima. To su bila i naporna natjecanja 

pa smo tako u Poljskoj, od mjesta 

gdje smo bili smješteni do samog poligona 

u šumi, putovali i do 400 km! 

Drago Tomac i danas je aktivan; 

radi kao privatni poduzetnik u šumarstvu 

na poslovima sječe i izrade drvnih 

sortimenata. Ima 57 godina života i zamislite 

60 godina staža (jer je uključen 

i benifi ciran radni staž). U šumarstvu 

je počeo raditi sa 17 godina i danas je 

zdrav i zadovoljan, “jer radi posao koji 

voli”. To nije samo čisti fi zički posao, već 

savladavanje vještina rada s motornom 

pilom, ali i ostalih vještina rada u šumi. 

Ako se dobro savlada tehnika rada, 

onda je sve lakše, a i ozljede su svedene 

na minimum, kaže Tomac. 


Taavi Ehrpais 

Trojica prvoplasiranih (s lijeva Petitqueux, Olesk, Greber) 

Pobjednici Austrijanci, iza njih Talijani i Estonci 

Najbolji juniori (Huster, Kveset, Orlando) 

Taavi Ehrpais 

(Estonija) 

Estonac je prvi puta u Hrvatskoj o kojoj 

je čuo samo najljepše-da je zemlja s 

puno prirodnih ljepota i ljubaznih ljudi. 

Taavi već dosta kvalifi cirano može davati 

sud o zagrebačkom Svjetskom prvenstvu, 

budući da je dosad sudjelovao 

na njih sedam. I premda je jedno bilo i u 

Estoniji, on kaže: 

-Ovo je dosad najbolje organizirano 

prvenstvo na kojem sam bio! Hotel, prijevoz, 

natjecanje, sve je super organizirano. 

Kiša? Ništa novo, naučili smo na to! 

Pokazao se i dobrim prognozerom 

(razgovarali smo drugoga dana natjecanja, 

u subotu). 

-Ovisi o početku, imamo odlično raspoloženje 

u ekipi i možemo do medalja i 

pojedinačno i ekipno!

gdje su njegovi predstavnici kontrolirali 

(i) pripreme, rad sudaca 

na natjecanju, itd. Ialc ima stalne 

sponzore koji se spominju svugdje 

i na svakom mjestu - proizvođače 

motornih pila i goriva (Aspena, 

Husqarna, Stihl) koji su u svojim 

velikim šatorima nudili sve najnovije 

što se iz ove šumarske opreme 

može naći! I tako to uzajamno 

funkcionira. 

Medalje prvoj trojici te priznanja 

i cvijeće šestorici prvoplasiranih 

u svim disciplinama, kao i u 

ukupnom poretku te u juniorskoj 

konkurenciji, dodjeljivane su u hotelu 

„I“ (gdje su gosti bili smješteni) 

na lijepo organiziranoj svečanosti 

uz intoniranje himni zemalja 

iz kojih su dolazili pobjednici. 

Na završnoj svečanosti 

predsjednik ialc-a Max Fischer 

zahvalio je domaćinu, 

Hrvatskim šumama, na velikom 

poslu i trudu u organizaciji 

(tome posebno). Sudionicima 

natjecanja kao i svima 

koji su ga pripremili na završnoj 

su se svečanosti zahvalili 

i predsjednik Priređivačkog 

odbora Božidar Longin koji 

je rekao kako se nada da kiša 

nije pokvarila ukupni dojam 

te pozvao sve sudionike natjecanja 

da ponovno posjete 

Hrvatsku-kao turisti!. 

Državni tajnik Herman 

Sušnik zahvalio se organizatorima 

na odličnoj organizaciji 

te istaknuo kako su 

protekli dani bili pravi festival 

šumarstva. Posebno je pohvalio 

doprinos brojnih radnika 

koji su radili na pripremi 

ovog velikog događaja. 

Domaćin sljedećega Svjetskog 

prvenstva 2012. je Bjelorusija. 

Kazne Kimura (Japan) 

Kazne Kimura jedina je žena sudionica Svjetskog 

prvenstva, voditeljica ekipa Japana! Samim tim bila 

je zanimljiva gotovo svim medijima, a susret s njom 

ipak je prerastao u kolektivni razgovor u kojem su 

sudjelovali svi članovi ekipe: Mitsugi Akita, Tomahiro 

Maeda, Hotoshi Keta, Hiroki Shirohava. 

Dakle, Japan prvi puta sudjeluje na ovakvom natjecanju, 

„a kako bi pobudili interes u Japanu za svoj 

nastup, organizirali smo prije polaska u Zagreb domaće 

natjecanje sjekača. Bilo je teško u kratkom vremenu 

zainteresirati jedan širi krug, no uspjeli smo pa 

nas prati više TV postaja. A bit će razgovora o nastupu 

i kad se vratimo“ kaže Kimura. 

-Mi smo prvi tim iz Azije koji sudjeluje na ovakvim 

prvenstvima, ističe ne bez ponosa. Ona nam 

otkriva i da je 67% državnog teritorija pokriveno šumom 

ili nekom vrstom zelenog pokrova. 

-Nemamo iskustva kao ostale europske ekipe, a 

REVOLUCIONARNI PRONALAZAK 

Kako naoštriti lanac za 4 sekunde! 

Među brojnim izlagačima na 

29. svjetskom prvenstvu šumarskih 

radnika u Zagrebu našla se i belgijska 

tvrtka Oregon čiji šator nikad 

nije bio prazan! Brojne posjetitelje 

zanimalo je što to novoga nudi ovaj 

svjetski poznati proizvođač lanaca i 

vodilica za motorne pile. A nudi se, 

uz standardno poznate kvalitetne 

proizvode i nešto-revolucionarno. 

Oregon je tvrtka s tradicijom i 

iskustvom, osnovana 1947. godine. 

Njegovi lanci i vodilice korišteni za 

rad u šumi bili su i ostali pojam kvalitete 

i sigurnosti, u to vrijeme Oregon 

je snabdijevao sva prva punje- 

Rezultati su se mogli pratiti i na velikom ekranu 

Austrijanci su imali i navijače 

nja pila. Oštrenje lanaca radilo se 

na standardan način, postupak je 

trajao, i još uvijek traje 10-15 minuta. 

No, u Oregonu su pronašli način 

da se vrijeme oštrenja značajno, 

gotovo nezamislivo skrati. 

Generalni zastupnik za ovaj dio 

Europe Erik Van Horen tvrdi da je 

to revolucionaran pronalazak jer se 

oštrenje sada svelo na nezamislivih 

nekoliko sekundi! 

-Dovoljne su četiri (4) sekunde 

(!) da vaš lanac bude ponovno 

naoštren, kaže on. Zainteresiranima 

na izložbenom štandu to je 

demonstrirano na taj način da je 

Ekipa Japana s voditeljicom Kazne Kimura 

ovdje na natjecanju sve je ipak malo drugačije od 

onog kako smo zamišljali, potvrđuje Hotoshi Keta. 

Zato želimo u Japanu proširiti interes za ovakva natjecanja. 

Jednoglasno ističu da su iznenađeni Zagrebom, 

lijepim i očuvanim zgradama, urednošću, jednostavno 

pravim gradskim izgledom! Zadovoljni su i 

kako je prvenstvo organizirano. 

REZULTATI 

Pjedinačno: 1. Andres Olesk (EST) 1640 bodova, 2. Jean 

Michel Petiqueux (FRA) 1614, 3. Benjamin Greber (AUS) 

1611, 4. Istvan Juhasz (MAĐ) 1610, 5. Biemmi Massimiliano 

(ITA) 1599, 6. Johan Raffl (ITA) 1598, 7. Hannes Herzog 

(AUS) 1593, 8. Gatis Brencis (LAT) 1581, 9. Armin Tanner 

(LIH) 1579, 10. Robert Rittlinger (MAĐ) 1575, itd. 

Obaranje stabla: 1. Johan Raffl 659 bodova, 2. Jean Michel 

Petiqueux 659, 3. Dragan Beretić (SRB) 659. 

Okretanje vodilice: 1. Gerhard Briechle 138 bodova, 2. Hannes 

Herzog 134, 3. Robert Rittlinger 134. 

Kombinirani prerez: 1. Andres Olesk 199 bodova, 2. Vesa 

Kurki (FIN) 197, 3. Thomas Wickert (NJEM), Milan Zujić 

(SRB) 196. 

Precizno prepiljivanje: 1. Ole Kjaer (DAN) 251 bod, 2. Armin 

Tanner 246, 3. Hannes Herzog 242. 

Kresanje grana: 1. Andres Olesk 448, 2. Ole Ludvig Gjoebi 

(NOR) 446, 3. Biemmi Massimiliano 434. 

Ekipni poredak: 1. Austrija 4749 bodova, 2. Italija 4748, 3. 

Estonija 4659, 4. Francuska 4647, 5. Latvija 4633, 6. Norveška 

4593, 7. Bjelorusija 4591, 8. Švicarska 4581, 9. Nizozemska 

4575, 10. Slovenija 4570...16. Hrvatska I 4453, 18. 

Hrvatska II 4403. 

Štafeta: 1. Švicarska 1262 boda, 2. Italija 1257, 3. Finska 

1255...22. Hrvatska I 1141, 23. Hrvatska II 1126. 

Ovako se „zatupi“, a nakon toga naoštri lanac za nekoliko sekundi! 

nakon rezanja oblice, radnik motornom 

pilom zarezao po zemlji 

i šljunku i „zatupio“ lanac. Potom 

je lanac brzo provukao kroz jednu 

specijalnu kutiju, nazovimo je tako, 

što nije potrajalo više od nekoliko 

sekundi, naoštrio lanac i ponovno 

rezao oblicu kao i ranije! 

-Zasad to vrijedi, kaže Van Horen, 

samo za 3/8˝ Low Profi le.

obnovljivi izvori energije BIOMASA 

U 

vrijeme globalne krize, manjka energije i sirovina, 

neprestanog rasta cijena energenata, 

ćudljivosti klimatskih promjena te sve izrazitijeg 

zagađenja okoliša, sve je značajnije korištenje 

jeftinijih i ekološki prihvatljivih izvora energije. 

Uporabom lokalnih i obnovljivih izvora energije, smanjuje 

se ovisnost države o 

uvozu energije te pridonosi 

oporavku gospodarstva. 

Osnovna pretpostavka 

za izlazak iz krize je prelazak 

na biomasu u opskrbi 

energijom u obliku električne 

i toplinske energije, 

bioplina i biogoriva. Osim 

neovisnosti o uvoznoj 

energiji, korištenjem biomase 

otvaraju se nova 

radna mjesta, povećava se 

mogućnost izvoza, jačaju 

Peti hrvatski dani 

biomase u Našicama, 

3.rujna, okupili su više 

od 150 sudionika, a 

istaknuti stručnjaci i 

energenta. Istaknuto je to na međunarodnom gospodarskom, 

hrvatsko-austrijskom susretu početkom rujna 

u Našicama, s temom ”Biomasa (električna i toplinska 

energija), bioplin i biogoriva”. Skup je održan u sklopu 

festivala “Dani slavonske šume” i 5. hrvatskih dana biomase 

u Pastoralnom centru Emaus, franjevačkog samostana. 

Organizirali su 

ga Hrvatska udruga za 

gospodarstvenici iz 

biomasu (sekcija Hrvat- 

Hrvatske i inozemstva 

skoga šumarskog druš- 

(Austrija, Njemačka) 

tva) i “Hrvatske šume”, 

izlagali su o 

mogućnostima uporabe 

obnovljivih sirovina kao 

energenata sadašnjosti i 

budućnosti. 

Hrvatski dani biomase 

Austrijski ured za vanjsku 

trgovinu Zagreb i HGK 

Zajednica za obnovljive 

izvore energije u suradnji 

s Bavarskim kompeticijskim 

centrom za obnovljive 

sirovine (CARMEN) 

održani su tradicionalno 

i dr. Pokrovitelj je bilo 

u okviru festivala Dani 

Ministarstvo regionalnog 

slavonske šume regije i unapređuje zaštita Mr. sc. Josip Dundović Dipl. ing. Zlatko Benković razvoja, šumarstva i vod- 

okoliša. Premda Hrvatska 

nog gospodarstva. 

sa svojih 47 posto površine šuma ima veliki potencijal 

korištenja biomase, zbog nepostojećega tržišta zasad 

se koristi tek 4 posto šumske biomase kao obnovljivog 

Težište na biogorivima - Peti hrvatski dani biomase 

okupili su više od 150 sudionika kojima su se po- 

Piše: Ivica Tomić 

Foto: I. Tomić, Z. Lončarić, 

prezentacije 

Šumska biomasa mogla 

bi se do 2015. povećati 

na 3,4 milijuna kubika! 


Zbog nepostojećega tržišta u 

Hrvatskoj se koristi samo 4 posto 

šumske biomase

zdravnim i uvodnim riječima obratili u ime domaćina 

fra Igor Andrijević i gradonačelnik Krešimir Žagar, zatim 

predsjednik Hrvatske udruge za biomasu Josip Dundović, 

direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu Roman 

Rauch i Zlatko Benković iz Ministarstva. Istaknuti 

stručnjaci i gospodarstvenici iz Hrvatske i inozemstva 

(Austrija, Njemačka) izlagali su o mogućnosti uporabe 

obnovljivih sirovina kao energenta današnjosti i budućnosti. 

Izmijenjene su korisne stručne informacije sa 

ciljem da se korištenjem domaćih potencijala obnovljivih 

izvora energije smanji ovisnost o potrošnji fosilnih 

goriva te otvore novi pogoni i radna mjesta. Težište ovogodišnjeg 

stručnog skupa je proizvodnja i tržište biogoriva 

u Hrvatskoj i razmjena iskustava s izlagačima iz Austrije 

i Bavarske sa ciljem da se zajedno potakne tržište 

Trenutačno je u Hrvatskoj u Registar projekata obnovljivih izvora 

energije upisano 35 projekata elektrana na biomasu, ukupne 

snage 114,61 Mwel (od 0,15 do 20 Mwe). Planirano je da će 

do 2020. biti, strategijom energetskoga razvoja RH, instalirana 

elektrana ukupne snage 85 MV (31,5 % od OIE). 

obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj. Bilo je 

bitno da se ukaže na značajne potencijale i mogućnosti 

energetske uporabe biomase, zakonsku regulativu, 

poticaje i sufi nanciranje projekata na području biomase 

i biogoriva u našoj državi. Značaj obnovljivih izvora 

energije hrvatska je Vlada spoznala tako što je 2007. godine 

uredila “tarifnim sustavom” 

poticanje proizvodnje 

električne energije iz vjetra, 

biomase, sunca, geotermalne 

energije i vodene snage. 

Važno je naglasiti kako je 

naša država po visini tarifa 

četvrta u Europi. Rezultiralo 

je to velikim zanimanjem 

te je dosad podneseno 356 

zahtjeva za upis u Registar 

projekata i postrojenja za 

korištenje obnovljivih izvora 

energije, uz povlaštene proizvođače 

(21 zahtjev za bio- 

Dipl. ing Željko Sučić 

plin i 35 za biomasu). Tijekom 2009. donesen je Zakon o 

biogorivima za prijevoz. 

Pozornost zaštiti okoliša - Dipl. ing. Davor Franić 

iz Hrvatske gospodarske komore imao je izlaganje 

o postrojenjima za proizvodnju biogoriva u fazi planiranja 

i pogonu u RH. Tvornica biodizela u Vukovaru, s kapacitetom 

35.000 t/god. proizvodi ovo biološko gorivo 

iz uljane repice, kao i tvornica u Ozlju (20.000 t/god.). 

Postrojenje za proizvodnju biodizela u Virovitici (6000 t/ 

god.) proizvodi biodizel iz otpadnog ulja. U našoj državi 

ne postoji nijedan proizvođač bioetanola. U fazi planiranja 

su postrojenja za biodizel u Varaždinu, Koprivnici, 

Slavonskome Brodu i 

Zadru te proizvodnju 

bioetanola u Osijeku. 

Predavanje o zaštiti 

okoliša u životu 

postrojenja za proizvodnju 

biogoriva 

održao je dipl. ing. Denis 

Ivanov (Sgs Adriatica, 

ured u Zagrebu). 

On je govorio o zakonskim okvirima, procjeni utjecaja 

zahvata na okoliš, utvrđivanju objedinjenih uvjeta zaštite 

okoliša, okolišnoj dozvoli te obvezama operatera 

odnosno investitora. Cilj je da se postigne visoka razina 

zaštite okoliša smanjenjem onečišćenja i trajnim nadzorom 

nad onečišćenjem. Postupak uključuje javnost 

u proces odlučivanja. Za industrijska postrojenja okolišna 

dozvola vrijedi 5 godina, a nakon toga roka treba 

je obnoviti na osnovi analize stanja, elaborata i zahtjeva 

o utvrđivanju objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. Okolišna 

dozvola prethodi lokacijskoj, a prilaže se Idejnom 

projektu. Tehnički pregled provodi se u okviru postupka 

izdavanja uporabne dozvole, nakon puštanja postrojenja 

u pokusni rad. 

Suradnja s austrijskim partnerima - O modelu 

Gussing i novim tehnologijama na području obnovljivih 

izvora energije za grad Našice, izlagao je mr. sc. 

Josip Dundović (Hrvatska udruga za biomasu, sekcija 

Tvornica biodizela 

iz repičinog ulja u 

Vukovaru 

S gospodarskog 

međunarodnoga susreta 

na 5. hrvatskim danima 

biomase u Našicama 


Značajni potencijal 

šumske i poljoprivredne 

biomase u gradu 

Našicama 

HŠD-a, zajednički rad s mr. sc. Željkom Zebićem). On je 

upoznao nazočne o mreži suradnje koja se organizira i 

ostvaruje s partnerima iz Austrije. Cilj suradnje je prenošenje 

znanja, odnosno znanja i iskustva (“know-how”) iz 

Austrije na području tehnologija i ekoloških prilika. Planiraju 

se obuhvatiti različita područja (skupni projekti, 

istraživački projekti, konferencije, seminari, radionice, 

razmjena znanja i iskustva na području obnovljive energije, 

pilot-projekti, stvaranje 

Centra za obnovljivu 

energiju i dr.). Grad 

Našice s površinom 205 

km 2 i 17.320 stanovnika 

imao je lani 18.750.000 

eura novčanih izdataka 

za eksternu proizvedenu 

energiju (struja, 

toplina, pogonsko gorivo), 

uglavnom fosilnih 

goriva (216.250 MWh). S 

potencijalom šumske i 

poljoprivredne biomase 

planirano je da će 2020. 

godine novčani izda- 

Franz Stromberger 

tak iznositi 5.250.000 eura, a regionalna novostvorena 

vrije dnost iznosila bi čak 13.170.000 eura. Šumski energetski 

potencijal trebao bi u Našicama iznositi 23.200 

m 3 na sječi i izradi, što odgovara 18.900 t drvne sječke 

(25 % H2O). Iz energana na biomasu te korištenjem tehnologija 

kao u austrijskom gradiću Gussingu, godišnje 

je moguće dobiti 16.000 MWh električne i 38.000 MWh 

toplinske energije ili 6.300.000 m 3 bioplina (95 % CH4) 

ili 3.800.000 litara biogoriva (benzin, dizel). Poljoprivredni 

energetski potencijal čini 31.625 ha oranica, a u 

energetske svrhe moguće je koristiti 3200 ha (10 posto 

površine). Iz bioplinskih postrojenja, korištenjem tehnologija 

kao u austrijskom Stremu, moguće je godišnje 

dobiti 50.000 MWh električne energije i 60.000 MWh 

toplinske energije ili 25.000.000 m 3 bioplina (55 % CH4). 

Poticaji za postrojenja na biomasu - Nazočni 

su upoznati s IPARD- programom u RH za razdoblje 

2007.-2013.(dipl. ing. Milan Kukoč). Njegovi prioriteti su 

poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda 

Europske unije, razvoj ruralne ekonomije i dr. Tako iznos 


potpore za ulaganje u toplane za biomasu maksimalno 

iznosi 958.000 eura (7 mil. kn po projektu). Dipl. ing. 

Zlatko Benković iz Ministarstva regionalnog razvoja, 

šumarstva i vodnoga gospodarstva govorio je o poticajima 

i sufi nanciranju kogeneracijskih postrojenja na 

biomasu u Republici Hrvatskoj. U poticajnom okviru je 

Operativni program razvoja industrijske prerade drva 

2006.-2010., među ostalim i povećanje uporabe drva i 

Raspoloživa šumska biomasa u Hrvatskoj 

povećala bi se (podizanjem energetskih 

nasada) do 2015. godine (prostorno drvo 

i drvni ostatak) od 2.755.301 m 3 (2010.) 

na 3.429.294 m 3 

proizvoda od drva. Tako se dodjeljuje potpora do visine 

50 posto opravdanih troškova za energetsku učinkovitost 

i istodobnu proizvodnju električne i toplinske 

energije te za obnovljive izvore energije. Kapitalna pomoć 

2010. godine iznosi 

ukupno 30.313.000 kn 

za 61 projekt, a njihova 

struktura je sljedeća: kogeneracija 

(6 projekata), 

proizvodnja briketa i 

peleta (po 5 projekata) 

i kotlovnice za drvni 

ostatak (45). Trenutno je 

u Registar projekata obnovljivih 

izvora energije 

upisano 35 projekata 

elektrana na biomasu, 

ukupne snage 114,61 

Mwel (od 0,15 do 20 

Mwe). Planirano je da 

Hubert Maierhofer 

će do 2020. biti, strategijom energetskoga razvoja RH, 

instalirana elektrana na biomasu ukupne snage 85 MV 

(31,5 % od OIE). GIS atlas šumske biomase podrška je pri 

strateškom planiranju održivog korištenja drva za energiju 

i kreiranju poticajnih mjera državne politike.

Energetskim nasadima do povećanja biomase 

- O raspoloživoj šumskoj biomasi i višegodišnjim 

ugovorima govorio je dipl. ing. Željko Sučić (Hrvatske 

šume,“Šumska biomasa”), istaknuvši kako su utvrđene 

potencijalne, ugovorene i moguće količine prostornog 

i energetskoga drva po Upravama šuma i šumarijama. 

Također je sklopljen ugovor o 

dugoročnoj poslovnoj surad- 

nji za kupoprodaju navedenog 

drva između “Hrvatskih 

šuma” i “Šumske biomase”. 

Na temelju vođenoga razvoja 

poduzetništva, pokrenuta je 

na Upravama šuma proizvodnja 

drvne sječke. Po vrstama 

drva izrađen je cjenik drvne 

sječke (u eurima), mokrine 35 

posto, s utovarom u kamione 

na šumskoj cesti te do kupca 

na udaljenosti do 150 km (do 

20, 50, 100 i 150 km). Sučić je 

naglasio kako nije realno planirati 

iskorištenje ukupnoga 

drvnog ostatka za proizvodnju 

sječke jer su visoki proizvodni 

troškovi. Raspoloživa šumska biomasa povećat 

će se povećanjem proizvodnje u HŠ-u te podizanjem 

energetskih nasada. Naime, za njihovo podizanje pogodno 

je 40.000 ha na kojima bi se proizvelo 1,000.000 

m 3 drvne mase. Do 2015. godine količina 

biomase (prostorno drvo i drvni ostatak) 

povećala bi se od 2.755.301 m 3 (2010.) na 

3.429.294 m 3 . Putem postupka javnoga 

nadmetanja, Hrvatske šume su objavile 

prodaju drvne sječke i ogrjevnog drva 

za proizvodnju električne i(ili) toplinske 

energije. U tijeku je sklapanje višegodišnjih 

ugovora s kupcima, odnosno s odabranim 

najpovoljnijim ponuditeljima. U 

2010. godini ugovorne obveze HŠ-a i maloprodaja 

(bez izvoza) iznose 1.757.000 

m 3 , a višegodišnji ugovori po javnom 

nadmetanju obuhvaćaju 581.000 m 3 drvne 

mase. Plan sječa za ovu godinu iznosi 

2.755.301 m 3 . 

Pozitivna austrijska iskustva - 

Na skupu su izlagali predstavnici osam 

austrijskih tvrtki: BASIC GmbH, BDI-BIO- 

ENERGY INTERNATIONAL AG, BIOGEST 

Energie, GE JENBACHER, KELAG i dr. Navedene 

tvrtke bave se projektiranjem i 

izgradnjom kogeneracijskih uređaja za 

proizvodnju električne i toplinske energije, izgradnjom 

postrojenja za biodizel, bioplin, proizvodnjom plinskih 

motora, opskrbom energijom uz korištenje obnovljivih 

izvora energije, osobito biomase. Zakonom o ekostruji 

u Austriji su 1992. godine stvoreni okviri za gospodarsko 

korištenje nositelja obnovljive energije. Potonje je 

pridonijelo razvoju nove industrijske grane, osnovana 

su nova radna mjesta, a naša susjedna država postala je 

pionir na tome području, s naglim skokom u toj gospodarskoj 

aktivnosti. U Gornjoj Austriji broj korisnika grijanja 

na biomasu stalno je u porastu, a svaki drugi uređaj 

za grijanje na pelete postavljen je u tome dijelu Austrije. 

Tvornica biodizela u Vukovaru proizvodi 

ovo biogorivo iz uljane repice, kao 

i tvornica u Ozlju. Postrojenje za 

proizvodnju biodizela u Virovitici 

proizvodi biodizel iz otpadnog ulja, 

a u našoj državi ne postoji niti jedan 

proizvođač bioetanola. U fazi planiranja 

su postrojenja za biodizel u Varaždinu, 

Koprivnici, Slavonskome Brodu i Zadru te 

proizvodnju bioetanola u Osijeku 

U cijeloj državi ima približno 35.000 uređaja za ovakav 

način grijanja. U 270 općina izgrađene su elektrane na 

biomasu, a osim topline u planu je i proizvodnja struje. 

Značajno je istaknuti kako biomasa kao dobavljač energije 

(udjel 13,6 posto), zaostaje tek zanemarivih 1 posto 

iza hidroenergije. Unatoč porastu korištenja biomase i 

potencijala u šumama poljoprivrednika, 

još uvijek se ne- 

dovoljno koristi šumska biomasa. 

Susjedna nam država 

pridržava se cilja da biogoriva 

sudjeluju s 10 posto, a ona su 

za sada najisplativija mogućnost 

zamjene fosilnih goriva 

te smanjenja rastućeg udjela 

CO2 ispušnih plinova u prometu. 

Biogorivo se u Austriji 

dosad najviše koristilo 2009. 

godine, a fosilna su goriva 

zamijenjena sa 7 posto biogoriva, 

dok je cilj da sudjeluju u 

mješavini s 5,75 % znatno premašen. 

S Njemačkom i Francuskom, 

Austrija je po korištenju 

tog energenta u vrhu zemalja 

Europske unije. U prometu Austrija ima 521.611 tona 

bio dizela, 99.628 t bioetanola i 17.784 t biljnog ulja. 

Lani je došlo do najvećega porasta u miješanju biodizela 

s dizelom, s 5 % na 7 %, a uporaba čistih biogoriva 

porasla je za 10 posto u usporedbi s 2008. godinom. 

Poglavito se to povezuje sa sve većom uporabom biogoriva 

u vozilima za komunalne i javne svrhe. Za prenamjenu 

voznih parkova na čista biogoriva ili s najmanje 

40 % njihovog udjela Ministarstvo poljoprivrede dosad 

je poticalo 70 projekata. Pritom je s 2,1 milijun eura poticajnih 

sredstava prenamijenjeno 1500 vozila. 

Budućnost u bioplinu, bioetanolu, biodizelu 

i dr. - Tijekom uvodnog izlaganja, mr. Roman Rauch, direktor 

Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Zagrebu, 

istaknuo je kako u Hrvatskoj ima biomase na pretek. 

Njen značaj osobito će doći do izražaja kada RH uđe u 

Bioplinska elektrana 

Kogel u Njemačkoj 


Europsku uniju u kojoj su troškovi 

energenata veći. Na tržištu biomase 

Austrija ima interese u Hrvatskoj, uz 

obostrano pridržavanje preuzetih 

obveza i ugovora, transparentne natječaje 

i poštivanje pojedinih odluka. 

Uvjet je to za investiranje, a Hrvatska 

tako dobiva priliku da krene istim 

uspješnim putem kao i Austrija, s 

novim podzakonskim aktima o korištenju 

obnovljivih izvora energije. 

Predstavnik Basic GmbH-a upoznao 

je nazočne s podatkom da u Austriji 

trenutačno ima više od 300 plinskih 

postrojenja sa suvremenom tehnologijom 

i mogućnošću upravljanja 

putem interneta. Budući da nafta i 

plin ne postaju jeftiniji, na tržištu je 

potrebna suradnja te zajedničko korištenje 

obnovljivih izvora energije, 

uz stabilne i dugoročne cijene. 

Govoreći o biogorivima u Njemačkoj, 

Hubert Maierhofer iz Bavarske 

(CARMEN), informirao je sudionike 

skupa o zakonskim odredbama, 

tržištu i strategijama za budućnost. 

Zadnjih godina goriva su poskupjela, 

potrebna je dugoročna strategija 

za uvođenje biogoriva na tržište, uz 

političku podršku i porezne olakšice. 

Trenutačno su biogoriva premalo 

učinkovita, jer nije dovoljno učinkovita 

naša mobilnost, budući da smo 

ovisni o fosilnim gorivima. Radi se 

na proizvodnji automobila s malom 

potrošnjom biogoriva, a utomobili s 

potrošnjom 8-12 litara na 100 km bit 

će prošlost. Budući razvoj temeljit će 

se na proizvodnji bioplina, bioetanola 

i biodizela, uz oslobađanje od poreza 

na mineralna ulja i uvođenje do 

2015. godine poreznih stopa za goriva. 

Svatko tko u prometu koristi dizel, 

morat će imati u njemu određen 

udio biogoriva (sada je fi ksno 6 %). 

U Njemačkoj je 2007. bila vrhunac 

u opskrbi biogorivima (biljno ulje, 

biodizel, kao primjese fosilnim gorivima). 

Tako je biodizel s udjelom 7 

posto bio primiješan običnom dizelu. 

Repičino ulje može se koristiti tek 

u mješavini i samo za teretna vozila, 

a proizvodi se u manjim količinama 

u poljoprivredi. Bioetanol se koristi 

već tridesetak godina (kao u SAD i 

Švedskoj), najčešće je u smjesi 85 % 

bioetanola i 15% benzina. Na tržištu 

u Njemačkoj je od 2005., no s malim 

udjelom zbog nepovoljnih cijena. 

Može se koristiti kao čisto gorivo i 

otvorit će nova tržišta, a njegova je 

budućnost u novim tehnologijama, 

sirovinama i dr. 

dani slavonske šume 

Uz šumarska, 

u Našicama 

Festival, bez potpisa 

Ovogodišnja manifestacija 

Dani slavonske šume, 

održana u Našicama od 

2-5. rujna, bila je deseta po 

redu od obnavljanja prije 

40 godina ustanovljene i 

redovno održavane vrlo 

popularne šumarske 

priredbe u Našicama. Naime, 

poslije udruživanja pet 

slavonskih gospodarstava 

1970. godine u ŠPP 

„Slavonsku šumu“ Vinkovci, 

već iduće godine u 

lipnju u Našicama se 

održava VIII. republičko 

natjecanje proizvodnih 

šumarskih radnika. Kako 

bi što dostojnije dočekali 

i ugostili brojne goste 

i djelatnike ondašnjih 

šumskih gospodarstava iz 

cijele Hrvatske, domaćini 

su priredili niz kulturnih 

priredbi, izložaba, koncerata, 

znanstveni skup u gradu 

Našicama, a proizvodno 

natjecanje sjekača u lijepom 

našičkom parku iza dvorca 

grofa Pejačevića. 


I 

ovogodišnja, već zaista duga, tradicionalna manifestacija 

Dani slavonske šume obilovala je brojnim događanjima, 

od kulturnih priredbi i izložaba u četvrtak prvog 

dana, do stručnih predavanja kako za građanstvo tako i 

za šumarske stručnjake, drugog dana. 

O pomlađivanju bukovih sastojina - Već po ustaljenom 

scenariju, drugi dan festivala predodređen je za brojna 

predavanja. U organizaciji Hrvatskog šumarskog društva, 

ogranak Našice, u dvorani Doma kulture, održano je stručno 

predavanje za šumarske inženjere iz pet slavonskih Uprava 

šuma, na temu: Pomlađivanje bukovih sastojina. Predavač je 

bio izvanredni profesor sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, 

dr. sc. Igor Anić. Ovo stručno predavanje otvorio je Damir 

Felak u ime Uprave Hrvatskih šuma, kao i ispred Šumarske 

komore, istaknuvši kako je upravo zadatak Komore i organiziranje 

ovakvih predavanja i permanentno obrazovanje njenih 

članova. Vrlo zanimljivo za šumare bilo je i predavanje na 

temu: Usklađenost zakonodavstva o šumskom reprodukcijskom 

materijalu u sjemenarstvu sa smjernicama Europske 

unije, koje je održao dr. sc. Mladen Ivanković. Osim ova dva 

visoko stručna šumarska predavanja, pozornost naših šumara 

privukle su i dvije nešumarske teme, ali usko povezane sa 

šumarskom djelatnošću: Kanalikularni sindrom – prepoznavanje 

bolesti u šumarskoj profesiji, koje je održao predavač dr. 

spec. Frane Grubišić sa Kliničke bolnice Sestara milosrdnica 

iz Zagreba. A pročelnik iste kliničke bolnice prof. dr. sc. Simeon 

Grazio održao je predavanje na temu: Kralježnica – središnja 

os tijela. 

Festivalu su prisustvovali brojni gosti i uzvanici 

S otvaranja natjecanja sjekača

X. FESTIVAL DANI SLAVONSKE ŠUME, 

NAŠICE, 2.-5. RUJNA 2010. 

obilje različitih događanja 

Našička udruga gljivara, stalni sudionici manifestacije, organizirali 

su 6. međunarodnu vrganjijadu uz sudjelovanje gljivara iz čak 

devet zemalja-Francuske, Kanade, Njemačke, Austrije, Češke, Srbije, 

Slovenije, BiH i Hrvatske. A na proizvodnom natjecanju drugog dana 

pripremali su razna jela s gljivama te kratku edukaciju građanstvu o 

vrstama gljiva koje su se pojavile na našičkom području između dva 

festivala. Uvečer je bio održan cjelovečernji koncert Gorana Karana. 

Vinkovčani i Niko Lukač pobjednici - Središnji događaj trećega 

dana (subota 3. rujna), bilo je natjecanje profesionalnih sjekača iz 

pet slavonskih Uprava; Vinkovaca, Našica, N. Gradiške, Požege i Osijeka. 

Nakon postrojavanja natjecatelja, gradonačelnik Našica, Krešimir 

Žagar, pozdravljajući brojne gledatelje i goste otvorio je ovo jubilarno 

deseto natjecanje, istaknuvši tradiciju šumarskih susreta i održavanja 

proizvodnih natjecanja dugu 40 godina. A koliko značenje ima samo 

Za svakog ponešto! 

Organizatori festivala Dani slavonske šume, grad Našice i 

Hrvatske šume, Uprava šuma Našice, našički ogranak Matice 

Hrvatske i Turistička zajednica Našica i ove su se godine pobrinuli 

da se u prekrasnom našičkom parku nađe za svakog ponešto. 

Raznovrsna turistička ponuda mogla je i morala zadovoljiti 

svačiji ukus! Evo: na sajmu proizvoda ruralne Slavonije 

prezentirani su pčelarski proizvodi, priređena je izložba gljiva i 

organizirano natjecanje u branju gljiva, moglo se vidjeti i kako 

se čiste stare bačve, lovačke udruge natjecale su se u kuhanju 

čobanca i kotlovine, priređene su brojne izložbe (vozila, 

tehnike i opreme, oldtimera automobila i oldtimera traktora 

(!), voćarskih proizvoda), tradicionalnih obrta, ukrasnog bilja i 

grmlja, posebnu pozornost privuklo je natjecanje u potezanju 

konopa, itd. 

natjecanje među slavonskim šumarima, potvrđuje i 

činjenica kako su najbolja tri državna natjecatelja, 

koji se pripremaju za Svjetsko prvenstvo, došla u 

Našice kako bi svojoj Upravi osigurali što bolji plasman. 

Višegodišnje rivalstvo između najboljih vinkovačkih 

i novogradiških sjekača daje posebnu draž 

ovom proizvodnom natjecanju. Svaka pojedinačna 

pogreška nekog od trojice članova ekipe može biti 

ključna za konačni ekipni plasman. A upravo se to i 

dogodilo. Nervoza i brzopletost kod iskusnih sjekača 

iz Nove Gradiške, omogućili su Vinkovčanima da 

čak za dvjesto bodova u konačnom plasmanu budu 

bolji. 

U pojedinačnoj konkurenciji 15-orice sjekača, 

čak šest natjecatelja se do posljednjeg zvuka motorne 

pile borilo za naslov najboljeg. Ipak, majstori 

ostaju na kraju pobjednici, a unutar 40 bodova 

smjestilo se čak njih šestero. Evo konačnog plasmana 

u pojedinačnoj konkurenciji. 

1. Niko Lukač (VIN) 546 bodova, 2. Ilija Šarić, 

(VIN) 540, 3. Ante Kaurin (N. G.). 526, 4. Josip Vonić 

(NA) 513, 5. Ilija Lukić (VIN) 512, 6. Igor Dugalić (OS) 

505, 7. Đuro Korman (PO) 483, 8. Stjepan Maligec 

(NA) 478, 9. Marijan Ruškan (NG) 446, 10. Dragan Dobenko (NG) 413, 

11. Goran Poglovnik (PO) 412, 12. Slađan Savičić (OS) 388, 13. Boris 

Ronta (NA) 375, 14. Goran Grgurić (PO) 341, 15. Boris Međeši (OS) 264 

boda. 

U ekipnom plasmanu 

Vinkovčani su bili 

premoćni pobjednici. 

Treba istaknuti kako su 

ekipe Osijeka i Našica 

pomlađene s novim 

mladim sjekačima koji 

su pokazali znanje, ali 

im nedostaje iskustvo i 

rutina. 

Poredak ekipa: 1. 

Vinkovci 1598 bodova, 

2. Nova Gradiška, 1385, 

3. Našice, 1366, 4. Pože- 

Kombinirani prerez 

ga, 1236, 5. Osijek, 1157 

bodova 

Za razliku od prijašnjih 

godina, organizator 

je od sponzora 

osigurao dovoljno nagrada 

pa su tako ove 

godine nagrade dobili 

svi natjecatelji. 

Nagrade i priznanja 

podijelili su državni 

tajnik Herman Sušnik i 

upravitelj Uprave šuma 

Našice Davorin Fekete. 

Piše: Antun Zlatko Lončarić 

Foto: A. Z. Lončarić 

S izložbe gljiva 

Vinkovčani, ekipni pobjednici 


modelne šume 

Modelna šuma je 

krajolik kojim upravlja 

organizirana skupina 

zainteresiranih partnera 

u cilju održivog 

gospodarenja prirodnim 

resursima i šumama. 

Ona je podignuta na 

temeljima suradnje 

i umrežavanja, a 

sudionici sami defi niraju 

proces kroz koji će 

raditi. Partnerstvo, 

krajolik i održivost tri 

su glavne značajke 

koncepta Modelna 

šuma. U Europi postoji 

više modelnih šuma, 

a jedna od njih je i 

Mediteranska mreža 

modelnih šuma na čijem 

se 2. forumu u Maroku 

raspravljalo o aktualnim 

problemima. 

Vjernici se mole pet puta na dan 

Inicijativa o potrebi podizanja modelnih šuma pokrenuta 

je u Kanadi kao odgovor na gubitak bioraznolikosti, 

sve prisutnije konfl ikte u upravljanju 

prirodnim resursima i degradacije šumskih ekosustava. 

Ideja o modelnoj šumi prvi je puta predstavljena 

na konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju 

1992. g. 

U smjeru održivog razvoja šumskih predjela nakon 

toga se krenulo u različitim krajevima svijeta pa danas u 

Međunarodnoj mreži modelnih šuma postoji više od 50 

modelnih šuma u oko 20 zemalja svijeta. 

Jedna od njih, Mediteranska mreža modelnih 

šuma, imala je svoj prvi forum 2009. godine u Španjolskoj. 

Ona danas ima 13 članova iz europskih država, 

regija, modelnih šuma sjeverne Afrike i Mediterana, a 

sjedište joj je u Valladolidu u Španjolskoj. 

Član Mediteranske mreže modelnih šuma je i Istarska 

županija koja će do 2012. godine imati prvu modelnu 

šumu u Hrvatskoj. Zajedno s Istarskom županijom, 

prateći EU projekt „MED Modelna šuma“, svoje će modelne 

šume osnovati i partneri u projektu; 

talijanska regija Sardinija, francuska 

Provansa i Korzika te 

dvije španjolske i dvije 

grčke regije. 

U Europi već postoji 

modelna šuma 

Vilhelmina u Švedskoj 

i Urbion u Španjolskoj, 

što znači da su svoj status 

potvrdile u Upravi 

međunarodne mreže u 

Ottawi u Kanadi. U mediteranskom 

dijelu Afrike 

u skorom osnivanju 

su još modelne šume u 

Tunisu i Maroku. 

Drugi forum mediteranske 

mreže okupio 

je više od 50 stručnjaka 

koji su raspravljali o posljedicama 

i prilagodbi 

mediteranskih šuma novonastalimpromjenama 

klime i o valorizaciji 

hrasta plutnjaka na Mediteranu. 

Ta je vrsta specifi 

kum zapadnog Medi- 

MAROKO / DRUGI FORUM MEDITERANSKE MREŽE 

MODELNIH ŠUMA, IFRANE, LIPANJ 2010. 

Istra će do 2012. imati 

šumu u Hrvatskoj 

U Europi već postoji modelna šuma 

Vilhelmina u Švedskoj i Urbion u 

Španjolskoj 


Ulica Medine 

terana, a kod nas je unešena i nalazimo je u tragovima. 

Šijanska šuma u Puli najbogatije je stanište tog hrasta, 

no njegova je taksonomija još uvijek upitna. (I. Trinajstić 

2005. „ Querqus Suber. L. u dendrofl ori Hrvatske“). 

Forum je održan u mjestu Ifrane, na srednjem 

Atlasu, u središtu nacionalnog 

parka koji je velikim 

dijelom uključen 

u modelnu šumu Ifrane. 

Temperature su ovdje 

u lipnju slične onima u 

našim višim predjelima, 

a temperaturne razlike 

između dana i noći jako 

su izražene, što je posljedica 

različitih mikroklima. 

Ovdje se prostiru 

Na selu se žene udružuju za proizvodnju 

tekstila od samoniklog bilja 

U tanarijama Feza farba se koža 

šume atlaskog cedra 

(Cedrus atlantica), vrste 

koja je po ovom predjelu 

i dobila ime. Modelna 

šuma Ifrane organizirana 

je kao udruga na 

114.500 hektara. Čak 

85% cedrovih šuma Maroka 

ulazi u ovu modelnu 

šumu. Problemi koje 

žele riješiti su pretjerana 

ispaša, ilegalna sječa i 

mnoštvo nedrvnih šumskih 

proizvoda koji nisu 

valorizirani.

Piše: Ana Fornažar 

Foto: A. Fornažar 

prvu modelnu 

Većina modelnih šuma organizirana je tako da ima vijeće 

svih sudionika koje formira svoj upravni odbor. Također, osnivaju 

se grupe od kojih se svaka bavi svojom problematikom; od zaštite 

bioraznolikosti i kulturnih dobara, održivog upravljanja prirodnim 

resursima, do razvoja ekoturizma i lokalne 

proizvodnje, ekološke edukacije i promocije. 

Plan aktivnosti svake modelne šume 

donosi inovativne načine u upravljanju resursima, 

npr. korištenje biomase i obnovljive 

energije, zatim dobivanje prihoda iz različitih 

izvora, ne samo drva, i razvijanje komunikacije 

među sudionicima koji na tom području 

zajedno odlučuju. 

Ostale afričke modelne šume udružene 

su u Mrežu afričkih modelnih šuma sa sjedištem 

u Kamerunu. 

Samo 40 kilometara od Ifranea 

nalazi se grad Fez, čija Medina ili stari grad 

ide ruku pod ruku sa najstarijim Medinama 

svijeta, zajedno sa Damaskom i Bagdadom. 

Velike džamije, u koje je ulaz dozvoljen samo 

za Muslimane, svoje vjernike pozivaju na 

molitvu pet puta dnevno glasnom prozivkom 

od kojih prva počinje u 4.30 ujutro. 

Fez je grad sagova od kašmira i prekrivača 

od kaktusove svile koji tijekom dana postaje velika tržnica voća, 

povrća, drvenih i brončanih predmeta i ukrasa, začina i tekstila. Komešanje 

turista koji kupuju i vjernika koji odlaze na molitve začinja 

miris sandalovine i pačulija i smrad poznatih farbaonica kože ili tanerija. 

Tamo se vuna pere i koža se boji ručno u glinenim bunarima. 

Svakog dana druga boja, a sve su napravljene od prirodnih sastojaka 

kane sa primjesama. 

Jesti se može u jednom od restorana s pogledom, s obzirom 

da je cijela Medina na različitim uzvisinama, a minareti joj služe kao 

orijentiri ili navečer u orijentalnoj palači s europskom poslugom. Na 

Trgovci na svakom koraku 

Fez 

Magarac je prijevozno sredstvo i u urbanim središtima 

meniju možete birati između janjetine sa žutim šafranom, suhim šljivama 

i bademima ili između pastille, što je pita sa mesom ili ribom, 

šećerom i bademima. Hrana je u Maroku najčešće poslužena u keramičkoj 

posudi s poklopcem koju nazivaju tajin. Marokanski specijalitet 

još je kuskus sa datuljama, povrćem i mesom, a uz sve obavezno 

ide i marokanski čaj sa svježim lišćem mente. 

Drugi forum mediteranske mreže okupio je više od 

50 stručnjaka koji su raspravljali o posljedicama 

i prilagodbi mediteranskih šuma novonastalim 

promjenama klime i o valorizaciji hrasta plutnjaka na 

Mediteranu 

Na svega 500 kilometara od Sahare, gdje se vlakom stiže za 

oko 6 sati vožnje preko Marakesha, ovaj centralni dio sa svojim prijestolnicama 

Fez, Meknes, Casablanca i Rabat neka je druga Afrika. 

Priča svoju priču duge francuske kolonizacije i suvremenog utjecaja 

susjeda Španjolaca. Uz autohtona plemena Berbera sa srednjeg Atlasa, 

ostalo je stanovništvo arapskog porijekla. Osim francuskog govori 

se još arapski i neki berberski jezik. 

U pogledu trgovine, ovaj kraj također potvrđuje svoju arapsku 

kulturu. Nužno je znati se cjenkati, a ako ne znate sigurno ćete naučiti 

u nekoj od marokanskih trgovina! 


europska unija 

Svake godine više 

od 500 000 ha 

šuma i šumskih 

zemljišta izgori u 

požarima zemalja 

Europske unije. 

Francuska, Grčka, 

Italija i Portugal, kao 

mediteranske zemlje 

najviše su zahvaćene 

požarima i trpe 

najveće štete. Upravo 

je iz tog razloga 

prevencija od šumskih 

požara ključno pitanje 

u mediteranskom 

dijelu EU-a, 

naglašava Theodoros 

Skylakakis zastupnik 

u Europskom 

parlamentu (MEP), te 

dodaje kako je u tim 

zemljama šumarstvo 

važan dio nacionalnog 

identiteta. 

Regionalna suradnja i fi nanciranje 

– dva ključna elementa u 

prevenciji šumskih požara 

Globalna promjena klime predstavlja veliku 

prijetnju upravo za područje Mediterana, porast 

temperature od 1 do 2 °C znači dugotrajnija 

sušna razdoblja kao i opasnost od češćih 

i većih požara. Promjena klime donosi šumarima nove 

izazove i nove mogućnosti. Iako je većina zemalja izradila 

svoje nacionalne strategije promijene klime, malo 

koja je razvila opsežnu strategiju kako ublažiti utjecaj 

klimatskih promjena, tj. na koji način prilagoditi šumarski 

sektor u odnosu na promjene koje nam u budućnosti 

dolaze. Važno je strategiju klimatskih promjena dobro 

ugraditi u nacionalne zakonodavne okvire pa tako i 

u zakone koji se odnose na šume i šumarstvo. 

Šumarskom sektoru unutar Europske zajednice 

potrebna su nezavisna sredstva za provođenje preventivnih 

mjera, naglašava Angel Angelidis, savjetnik u Europskom 

parlamentu za šumarstvo. Zaštita nije moguća 

bez prevencije, a do kraja ove godine Vijeće Europe trebalo 

bi donijeti nova rješenja za fi nanciranje mjera za 

sprječavanje katastrofa. 

Jedan od ključnih elemenata zaštite svakako je informacija! 

Zbog toga Europski protupožarni informacijski 

sustav (EFFIS – European Forest Fire Information 

System) zauzima centralno mjesto u zaštiti šuma od požara. 

Riječ je o jednom od najnaprednijih informacijskih 

sustava koji daje potpuni pregled potenijalno ugroženih 

područja. Opažanjem i promatranjem određenog 

područja, kompjuterska simulacija prikazuje najvjerojatniji 

razvoj događaja; od pred-požarnog stanja do 

post-požarnog stanja, odnosno od mogućih uzroka nastajanja 

požara (tzv. hot-spots), predviđanja samog požara 

(jačina, opseg požara, karte oštećenosti) do ponovne 

pojave vegetacije (karte regeneracije vegetacije). 


Razvoj ovakvih informacijskih sustava te njegova 

implementacija u svim zemljama bila je glavna tema 

radionice održane na Rodosu u svibnju ove godine. 

Požari ne poznaju granice, stoga je regionalna suradnja 

od najveće važnosti. Zajednica za Mediteran (Union for 

the Mediterranean) predstavlja idelani okvir za jačanje 

suradnje i pronalaženje zajedničkih rješenja. Jedno od 

ključnih odluka mogla bi biti uspostava Euro-Med Instituta 

za šumarstvo, zaključuje Gaston Franco, europski 

zastupnik i predsjednik podgrupe za šumarstvo u Europskom 

parlamentu. 

Hrvatsko Ministarstvo regionalnog razvoja i šumarstva 

2007. godine podnijelo je Europskoj komisiji Operativni 

program Mediteran, koji se odnosi na Europsku 

teritorijalnu suradnju. U njemu, između ostalog, stoji 

kako je na prostoru Mediterana koncentrirana većina 

glavnih rizika kao što su: vatra, poplave, suše i smanjenje 

vodnih resursa, seizmičke aktivnosti, tsunami i odroni 

zemlje. Ovi rizici predstavljaju opasnost za stanovništvo, 

gospodarske djelatnosti, za okoliš i lokalne resurse. 

Regionalna suradnja ovdje se spominje kao ključni element 

zaštite od prirodnih katastrofa. U osebujnom zemljopisnom 

i klimatskom kontekstu mediteranskog 

područja osobitu pažnju treba posvetiti vodnim resursima, 

a ponašanje i način upravljanja treba prilagoditi 

kako bi se osigurala održiva vodoopskrba u godinama 

koje dolaze. Na toj razini značajan rizik predstavljaju klimatske 

promjene na koje se treba osvrnuti usklađenim 

djelovanjem na prekograničnoj razini. 

Međudržavna suradnja ključna je za usklađivanje 

instrumenata suzbijanja i nadzora ovih opasnosti za 

okoliš te djelovanja protiv njih u različitim teritorijalnim 

sustavima.

uređivanje šuma 

Gospodarska jedinica 

Bogutovac prostire se 

na sjeveroistočnom 

dijelu Zadarske 

županije uz samu 

državnu granicu sa 

Republikom Bosnom 

i Hercegovinom, a 

nastala je krajem 19. 

stoljeća razdiobom 

jedne velike na dvije 

manje gospodarske 

jedinice. Srb je najveće 

naselje na ovom 

području. Ovim šumama 

gospodari Uprava šuma 

podružnica Gospić, 

Šumarija Gračac. 

Povjerenstvo na Ličkoj 

Kaldrmi, na granici 

Hrvatske i BiH. 

Gospodarska jedinica Bogutovac nalazi se na 

istaknutom krajnjem južnom dijelu Ličke 

Plješivice, čiji znatno širi lanac od Čemernice 

i Maslovare preko Srbskog klanca nastavlja 

na jug i postepeno se sužava od planinske zaravni 

Jelovi tavani na vrhove Panos (1329 m), Sekulina vrh 

(1280 m), Crni vrh (1267 m), Bogutovac (1002 m) i Carigrad 

(889 m), te se postupno spušta prema Kninskom 

polju i Kistanjsko – Miljevačkom 

platou i Bukovicu. Ovdje 

je Lička Plješivica najuža 

i gotovo dodiruje Velebit od 

kojega je razdvaja duboko 

usječena dolina izvorišnog 

toka Zrmanje. Upravo ovdje 

ta dva gorska lanca zatvaraju 

područje Like tvoreći „Lički 

amfi teatar“, te je tu ujedno i 

granica između Like i Dalmacije. 

S istočne strane uska dolina 

Butežnice razdvaja ovaj 

dio Ličke Plješivice od Ujilice 

UPRAVA ŠUMA GOSPIĆ / GJ BOGUTOVAC 

Tamo gdje se se 

dodiruju 

Lička Plješivica 

i Velebit 

GJ Bogutovac 

Piše: Dejan Pavlović 

Foto: D. Pavlović 

(Ilice), krajnjeg zapadnog ogranka Dinare. Najveći dio 

gospodarske jedinice su strme padine platoa Jelovi 

tavani i Srbskog klanca s istaknutim vrhovima Crnog 

vrha, Sekulina vrha i Bogutovca. Najviša točka jedinice 

je vrh Panos na 1329 m n. v, a nalazi se u 96. odjelu. 

Najniža točka nalazi se u predjelu Bursina kula, na 400 

m n. v. Na širem prostoru su tri slivna područja: slivno 

područje rijeke Une (Kunovac potok i rječica Krka u 

Bosni), Zrmanja i Krka (Butežnica). 

Obnovljeni Program gospodarenja s važnošću 

od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2019. 

godine je drugi elaborat uređivanja za 

gospodarsku jedinicu Bogutovac kakva je 

danas. 

Zbog gore navedenog, ovo područje odlikuje 

se specifi čnom klimom koja predstavlja varijantu 

sredozemne klime i razlikuje se od ostalog dijela Like 

koji ima kontinentalni karakter. Ljeta su svježa i suha, 

mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca je ispod 


Stručno povjerenstvo u sastavu Ivica Vučetić (predsjednik) te članovi 

Šime Meštrović i Karlo Posavec je 17. i 18. kolovoza pregledalo Program 

gospodarenja i obišlo teren te je Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva 

i vodnog gospodarstva upućen zahtjev za odobrenje. U radu Povjerenstva 

sudjelovali su Goran Ajhner iz Direkcije, Augustin Meštrović iz 

Odjela za uređivanje šuma UŠP Gospić, Igor Hak i Vlado Trobić iz Šumarije 

Gračac te Dražen Husak i Dejan Pavlović iz Odjela za uređivanje šuma UŠP 

Bjelovar. 

Program gospodarenja izradili su tijekom 2009. i 2010. godine zaposlenici 

Odjela za uređivanje šuma bjelovarske Uprave šuma. 

Sastojina crnog bora sprječava eroziju 

Panjača bukve s ograničenim gospodarenjem 

22 0 C, količina oborina u najsušem mjesecu je od 50 do 

80 mm. Utjecaj sredozemne klime ovdje je izražen i prodire 

u Liku dolinom Zrmanje prema Gračacu, odnosno 

preko Srbskog klanca u dolinu Une. Također dolinom 

Butežnice prodire utjecaj submediteranske klime u dolinu 

Une. 

Sjeverne padine ove gospodarske jedinice prema 

Srbskom polju te područje između glavnih vrhova ima 

karakteristike gorske kontinentalne klime, dok vrhovi 

iznad 1250 m imaju planinsku borealnu klimu. Ovaj dio 

Ličke Plješivice površinski je malen i naglo prelazi s jednog 

tipa u drugi, što se odražava na šumskoj i travnjačkoj 

vegetaciji. 


Strana iznad Srbskog klanca 

Prevladavaju biljne zajednice bukve s jesenskom 

šašikom i brdska šuma bukve s mrtvom koprivom, a fragmentarno 

ima šuma hrasta medunca i bijelog graba, 

šuma crnog graba s jesenskom šašikom, šume hrasta 

kitnjaka s urodicom i šume bukve s kukurijekom. 

Današnja gospodarska jedinica Bogutovac 

nastala je 1996. godine izradom Šumsko gospodarske 

osnove područja Republike Hrvatske. Tada je Gospodarska 

jedinica Jelovi tavani – Kučina kosa površine 

8523 ha, podijeljena na dvije i to Gospodarsku jedinicu 

Jelovi tavani – Kučina kosa i Gospodarsku jedinicu Bogutovac. 

Povijest ove gospodarske jedinice datira s kraja 19. 

stoljeća kada su njene šume bile u sastavu tadašnjih državnih 

šuma i šuma Ličke imovne općine. Podjela na državne 

šume i šume imovnih općina napravljena je 1871. 

godine. Državne šume su po diobi bile „savezne“ – „Kraljevskog 

ugarskog državnog šumskog erara“ i nisu bile 

opterećene servitutnim pravima bivših krajišnika. Lička 

imovna općina bila je jedna od 11 imovnih općina na 

području tadašnje Hrvatske, ali nikad nije bila konstituirana. 

Godine 1872. Kraljevski šumarski ured u Gospiću 

dobio je nalog prikupiti podatke za diobu, segregacijski 

postupak je proveden, ali nikad defi nitivno dovršen. 

Šume su kartirane, obavljena je inventarizacija i provedena 

razdioba na terenu. Lička imovna općina dobila 

je loše i nekvalitetne šume. Diobna odluka Centralne 

komisije za likvidaciju šumskih servituta (Central Commission 

für Waldserwitutem ablösung im kroat. Slav. 

Grenzgebietie) je izdana 18. rujna 1880. godine, ali je 

zastupnici ličke pukovnije nisu htjeli potpisati i pristati 

na otkup svojih servitutnih prava u državnim šumama 

putem segregacije, budući je već tada bilo očito da se 

Lička imovna općina ne bi mogla trajno uzdržavati vlastitim 

redovitim prihodima te prema tome ne bi bila u 

stanju udovoljiti svojoj svrsi. 

Prvi radovi na uređivanju šuma na ovom području 

provedeni su između 1877. godine i 1897. godine 

pri čemu je izvršeno kartiranje i opis sastojina, dok 

inventarizacija nije izvršena. Prvi elaborat u kojemu su 

bile sjedinjene državne šume, šume imovne općine i 

šume zemljišnih zajednica izrađen je 1964. i 1965. godine. 

Revizija toga Programa napravljena je 1974. godine, 

a njegovim istekom nije se pristupilo reviziji sve do

1999. godine. Ovaj obnovljeni Program gospodarenja 

s važnošću od 1. siječnja 2010. do 31. prosincfa 2019. 

godine je drugi elaborat uređivanja za gospodarsku jedinicu 

Bogutovac kakva je danas. 

Ukupna površina jedinice je 5761 hektar, a 

razdijeljena je na 139 odjela i 218 odsjeka. Prosječna 

površina odjela je 41,45 hektara. Utvrđena drvna 

zaliha iznosi 646.789 m 3 , desetgodišnji prirast 

115.190 m 3 , propisani etat je 36.552 m 3 na 

1475,10 ha u kvalitetnijim sastojinama na boljim 

bonitetima. Ostvarenjem propisanog etata 

povećala bi se vrijednost sastojina po strukturi, 

smjesi i prirastu, a trebale bi se namiriti 

potrebe u pogledu drvne sirovine. 

Ostale sastojine nemaju propisan 

etat i ograničenog su gospodarenja 

s osnovnom funkcijom sprečavanja 

erozije plitkog tla. Ove sastojine smještene 

su na ekstremno strmim padinama 

velike stjenovitosti, na plitkom 

tlu podložnom eroziji, sa trošinom 

dolomitnog supstrata koji izbija na 

površinu. 

Programom gospodarenja 

propisani su i radovi biološke obnove 

šuma: popunjavanje 4 ha, njega 

pomlatka i mladika 81 ha, čišćenje 

sastojina 56 ha, doznaka 1475 ha, čuvanje 

šuma 5761 ha i projektiranje, izgradnja 

i održavanje šumskih prometnica 7,65 km. 

Lovno gospodarenje na području ove 

gospodarske jedinice odnosi se na sljedeće vrste krupne 

divljači: jelen obični, srna obična, medvjed mrki i 

divlja svinja. Potrebno je spomenuti da na ovom području 

obitava i vuk. 

Tragovi medvjeda

šumska razglednica ŠUMARIJA 

Ostaci autohtone vegetacije hrasta 

medunca (posebni rezervat šumske 

vegetacije Dubrava-Hanzina, G. j. Pag) 

Upravna zgrada u 

prirodnom okružju 

Šumarija Pag prostire se 

na najgolijem jadranskom 

otoku, na površini 12.210 

ha, s jednim revirom i dvije 

gospodarske jedinice – Pag 

(7906 ha) i Novalja (4304 

ha). Pretežit dio središnjeg 

i jugozapadnoga područja 

pitomi je krajolik obrastao 

šumom i makijom, u 

kojima su najzastupljeniji 

hrast crnika i hrast 

medunac te odgovarajuće 

eumediteranske i 

submediteranske vrste. 

Jedna od sedam šumarija senjske podružnice “Hrvatskih 

šuma” je i Šumarija Pag koja se prostire 

na najgolijem i jednom od najvećih jadranskih 

otoka, na površini 12.210 ha. Otok Pag zauzima 

286,4 km 2 , u sastavu je sjevernodalmatinske otočne 

skupine, a proteže se u pravcu sjeverozapad-jugoistok, 

u duljini 58,25 km. Karakterističan je po krškom 

reljefu oblikovanom u vapnenačkim stijenama te buri, 

prevladavajućem vjetru koji, uz neravnomjernost oborina 

i manjak površinskih voda, nepovoljno utječe 

na razvoj biljnog pokrova pa tako i šumske vegetacije. 

Razorno djelovanje bure, osobito na sjevernim i 

sjeveroistočnim položajima (ekspozicijama), uzrokuje 

stvaranje posolice, što se, također, odražava na degradaciju 

vegetacije i ogoljavanje krša. 

Od bujnoga zelenila 

do najogoljenijeg 

otoka - Zanimljivo 

je da otok Pag u rimsko 

doba zbog bujnoga zelenila 

nazivaju još “zlatni 

otok”(Insula aurea). Iz 

starih spisa može se 

doznati da su nekadašnje 

vrlo vrijedne i kvalitetne 

šume hrasta medunca 

posjekli Mlečani, a drvni 

materijal za pilote 

ugradili u temelje Vene- 

PAG / UPRAVA ŠUMA SENJA 

Šume i šumarstvo na 

jadranskom otoku 

Mr. sc. Ljiljana Šestan, 

upraviteljica Šumarije Pag 


Pregledna karta s gospodarskim jedinicama

cije. Daljnjem ogoljavanju krša pridonio je pastirskoovčarski 

način života naših predaka koji se uglavnom 

zadržao do današnjih dana. 

Živi ostatak (fosil) medunčevih šuma (panjača) 

do danas se zadržao u Dubravi ispod sv. Vida. Zbog 

udruženog (sinergetskog) djelovanja pojedinih činitelja; 

sječe šuma i naglašenoga vrednovanja stočarstva te 

navedenih prirodnih značajki, sjeveroistočni dio otoka 

je pedološki ogoljen, stjenovit i fi togeografski uglavnom 

neplodan (sterilan) prostor. No, pretežit dio 

središnjeg i jugozapadnoga dijela pitomi je krajolik 

Nekadašnje vrlo vrijedne i kvalitetne šume 

hrasta medunca posjekli su Mlečani, a ostatak 

medunčevih šuma panjača do danas se zadržao u 

Dubravi ispod sv. Vida. 

obrastao šumom i makijom u kojima su najzastupljeniji 

hrast crnika i hrast medunac te odgovarajuće eumediteranske 

i submediteranske vrste. Agrarno najvažnije 

područje (posebice Novaljsko polje) smješteno je u 

najgolijem 


Foto: I. Tomić, fotoarhiva Šumarije Pag 

središnjoj zoni, u kojoj su uglavnom fl išne naslage 

s mnoštvom izvora, povremenim vodotocima te 

močvarno-jezerskim krajolicima. 

Šarolikost reljefa - Područjem cijelog otoka 

pružaju se dva izrazito antiklimatska bila glavnom dinarskom 

direktrisom koju rastavlja novljansko-paška 

sinklinala. Sjeveroistočna obala je strma, krševita, 

neraz vedena i visoka s većim uvalama 

(Stara Novalja i zaljev Caska) spojenih 

Paškim vratima s Velebitskim kanalom. 

Jugozapadna obala je niska i abrazijskoga 

porijekla, razvedena zaljevima s prirodnim 

slatkovodnim izvorima. U smjeru 

pružanja otoka na oba vanjska, viša dijela 

Šumarije nalaze se kredni, neznatno 

slabije uslojeni vapnenci, a sjeverna je 

strana prekrivena kamenjarom na vapnencu 

i dolomitu. Pretežit dio šumarijske 

površine znakovit je po crvenici i smeđem 

tlu na vapnencu, dolomitu i dr. Unutarnji, 

najniži dijelovi pokriveni su rendzinom na 

laporu te glinovitim tlima. 

Jedan revir i dvije gospodarske 

jedinice - Šumariju čini samo jedan 

revir i dvije gospodarske jedinice: Pag 

(7906 ha) i Novalja (4304 ha). GJ “Pag” 

nalazi se na južnome dijelu otoka, u Zadarskoj 

županiji. Većim dijelom zauzima 

područje grada Paga, a manjim područje 

općina Povljana i Kolan. Najviši vrh je Sveti Vid (348 

m), a ostali dosežu nadmorsku visinu od 20 m do 245 

m. Prirodni slatkovodni izvori Velo blato i Malo blato 

smješteni su na području općine Povljana. Na obraslo 

proizvodno zemljište otpada samo 325 ha, s udjelom 

49 % šuma visokog uzgojnog oblika (sjemenjače) i s 

51 % niskih šuma (panjače). Riječ je o jednodobnim 

sastojinama. Drvna zaliha je 4235 m 3 , a godišnji prirast 

199 m 3 . U neplodno zemljište uvrštena je i močvarna 

površina Ornitološkog rezervata (244 ha) koja čini 

uređajni razred “Šume posebne namjene”. Na području 

ove gospodarske jedinice nalazi se posebni rezervat 

šumske vegetacije (161 ha) te panjača hrasta medunca, 

kao šuma posebne namjene i zaštićeni krajolik. GJ 

“Novalja” obuhvaća sjeverni dio otoka, a cjelokupna 

Panjača hrasta crnike u 

Metajni (GJ Novalja) 

Novopodignuta 

desetogodišnja sastojina 

primorskoga bora u 

Vidalićima 


Rasadnik u Novaljiprodajno 

mjesto 

crikveničkog Podbadanja 

njena površina pripada Ličko-senjskoj županiji. Obraslo 

proizvodno zemljište sudjeluje s 301 ha, neobraslo zauzima 

1150 ha, neproizvodno 1 ha, a neplodno 2852 ha. 

Drvna zaliha ove gospodarske jedinice iznosi 9932 m 3 , a 

godišnji prirast 365 m 3 . Šume visokog uzgojnog oblika 

sudjeluju s 93 %, panjače s 5 % i makije s 2 %. U sastavu 

Jedan od najvećih jadranskih otoka 

karakterističan je po krškom reljefu 

oblikovanom u vapnenačkim stijenama 

te buri, prevladavajućem vjetru koji, uz 

neravnomjernost oborina i manjak površinskih 

voda, nepovoljno utječe na razvoj biljnog 

pokrova pa tako i šumske vegetacije. 

ove jedinice je makija hrasta crnike, posebni botanički 

rezervat divlje masline (odsjek 9 a) na poluotoku Lunu 

(21 ha), neobraslo proizvodno tlo za pošumljavanje i 

ispašu te neplodno tlo koje čini ljuti krš. Za obje gospodarske 

jedinice zajednički su uređajni razredi: gospodarska 

panjača hrasta crnike, gospodarske sjemenjače 

alepskog i primorskog bora, šume posebne namjene i 

neobraslo proizvodno zemljište za ispašu. 

Crnikove šume i makije te borove kulture - Pag 

je među rijetkim našim otocima koji je vegetacijski detaljno 

istražen još prije 47 godina, zahvaljujući studiji 

prof. Stjepana Horvatića “Vegetacijska karta otoka Paga 

s općim pogledom vegetacijskih jedinica Hrvatskoga 

primorja”(1963.). Autor izdvaja 9 biljnih zajednica od 

kojih unutar šuma i šikara izdvaja asocijacije: Zimzelene 

tvrdolisne šume i makije crnike (Orno-Quercetum ilicis), 

Submediteranske listopadne šume i šikare bijelog 

i crnog graba (Carpinetum orientalis croaticum) te kulture 

crnog, alepskog i primorskog bora. U asocijaciji 

crnikovih šuma u sloju drveća je najznačajnija crnika ili 


česmina (Quercus ilex), vazdazeleni hrast 

čija pojedina stabla dožive starost i do 

tisuću godina. U ovom sloju uglavnom 

nalazimo divlju maslinu (Olea silvestris) 

i crni jasen (Fraxinus ornus), a u sloju 

grmlja zeleniku, mirtu, tršlju, šmriku i dr. 

Mogu se naći i neke penjačice i povijuše 

(primorska kozja krv, grmolika šparoga, 

tetivika, bršljan i dr.). Degradacijom ovih 

šuma nastaje makija s nepromijenjenim 

fl ornim sastavom, uz znatno bolji razvoj 

pojedinih heliofi lnih grmova. Veći broj 

otočnih šumskih sastojina nastao je 

unošenjem alohtonih četinjača. Riječ je 

o kulturama alepskoga bora (Pinus halepensis), 

nasadima primorskoga bora 

(Pinus maritima) te rjeđim grupicama 

pinije (Pinus pinea), crnoga bora (Pinus 

nigra) i čempresa (Cupressus sempervirens). 

Od vrsta drveća najzastupljeniji je 

alepski bor (81 %), zatim primorski bor 

(12 %), hrast crnika sudjeluje s 2 %, a 

ostala crnogorica, crni bor i ostala tvrda 

bjelogorica s 5 %. 

Kamenjarski pašnjaci i travnjaci 

- Najveći dio otočnih površina izdvojenih 

za šumarstvo obuhvaćaju zajednice 

kamenjarskih pašnjaka i travnjaka. 

Najznačajnije među njima su kamenjarski 

pašnjak primorskog brdena i kršina 

(Asphodelo Chrypogonetum typicum) 

i kamenjara kovilja i ljekovite kadulje 

(Stipo-Salvietum offi cinalis typicum) te 

površine pod vegetacijom primorskih 

vapnenastih točila i ogoljelih 

kamenjara sa zajednicom 

primorskoga mekinjaka 

(Drypetum jacquinianae). Niski 

grmići obrštene zelenike 

(Phillyrea media) i gloga 

(Crataegus monogyna var.transalpina) i na 

pojedinim mjestima smilje (Helichrysum 

italicum), su ostaci šumske vegetacije koji 

oblikuju facijes (najnižu fi tocenošku jedinicu 

bez svojstvenih vrsta). U fl ori otoka Paga 

pretežito su zastupljene biljke mediteranskog 

i južnoeuropskog fl ornog elementa. 

Najizrazitije degradirane površine, s više od 

80 posto kamenitosti, obrastaju grmići mekinjaka 

(Drypis spinosa ssp. jacquiniana) te 

Melica nebrodensis, Euphorbia spinosa i dr. 

Etat povećan zbog sušenja i požara 

- Prema riječima upraviteljice mr. sc. Ljiljane 

Šestan, Šumarija Pag osnovana je 

1981. godine, a zanimljivo je da do početka 

1963. ne postoje o njoj nikakvi podaci. Otok 

te godine ulazi u sastav Riječke regije, a 

otočne šume pripojene su Šumariji Rab, u 

sklopu Šumskoga gospodarstva Senj. Rapska šumarija 

uspješno gospodari paškim šumama do 1976., nakon 

čega se one uključuju u domenu mjesnih zajednica. 

Od spomenute 1981. formiran je OOUR Šumarija Pag 

senjskoga šumskoga gospodarstva. Od 1. siječnja

Ornitološki rezervat Malo blato (GJ Pag) 

1985. Šumarija Pag u sastavu je senjskog OOUR-a za 

gospodarenje šumama krša kao radna jedinica goransko-primorskog 

šumskog gospodarstva Delnice. Od 

početka 1991. godine do danas Šumarija je u sastavu 

Uprave šuma Senj. Prema programima gospodarenja za 

desetogodišnje razdoblje, etat Šumarije iznosi 615 m 3 , 

no zbog sušenja i požara godišnje se posiječe znatno 

veća količina drvne mase-naglašava upraviteljica. Dodaje 

kako je početkom ove godine tijekom sanacije od 

požara, koji se dogodio u ljeto 2009., na području Zrća 

posječeno i prodano 720 m 3 celuloznog drva. Inače, 

protupožarna zaštita organizirana je u vidu ophodarsko-motriteljske 

službe. Budući da su šumske površine 

razbacane, nema smisla graditi motriteljske objekte 

(motrionice). Radnici ophodare na motorićima, a na 

području poluotoka Luna, u dogovoru sa Šumarijom, 

ophodnju obavlja istoimeno Dobrovoljno vatrogasno 

društvo. Dobra je suradnja i s povljanskim te novljanskim 

vatrogascima. U vremenu od polovice srpnja do 

polovice kolovoza organizirano je i noćno dežurstvo 

na motriteljskom području Novalja, posebice zbog velikoga 

broja posjetitelja na plaži Zrće i u kampu Straškozaključuje 

Lj. Šestan. 

Posebni botanički rezervat divlje 

masline na poluotoku Lunu 

Rasadnik pokraj šumarijske zgrade - U sklopu 

šumskouzgojnih radova obavljaju se sljedeći značajniji 

poslovi: njege (pod zastorom stare sastojine-73 ha i do 1/5 

ophodnje-228 ha), popunjavanje sjemenom (žir) pod staru 

sastojinu (70 ha), pošumljavanje (110 ha) i popunjavanje (58 

ha) sadnicama, čišćenje, sanitarne sječe, priprema staništa 

rigo lanjem, čuvanje šuma i dr. U blizini šumarijske zgrade u Novalji 

nalazi se rasadnik koji Šumariji pripada do 2006., od kada 

posluje u sastavu rasadnika “Podbadanj” Šumarije Crikvenica. 

Od ove je godine i prodajno mjesto crikveničkoga rasadnika. 

Održavanje i prodaju sadnica obavljaju obučeni skladištar 

i administratorica. Atraktivna šumarijska zgrada okružena 

je šezdesetogodišnjom gospodarskom sjemenjačom alepskoga 

bora, površine 9 ha , koja je u sklopu GJ “Novalja” (odjel 

97 b). U prizemlju su uredi tehničko-administrativnog os- 

Od vrsta drveća najzastupljeniji je alepski 

bor (81 %), zatim primorski bor (12 %), hrast 

crnika sudjeluje s 2 %, a ostala crnogorica, 

crni bor i ostala tvrda bjelogorica s 5 %. 

oblja, a na katu dva apartmana (“3 zvjezdice”) za zaposlenike 

“Hrvatskih šuma”. Ukupno je u Šumariji 11 zaposlenika, a 

osim upraviteljice, koja je ovdje gotovo šest godina, rade dva 

čuvara šuma (šumarski tehničari), pet šumskih radnika (3 na 

neodređeno vrijeme), administrator-blagajnik, skladištar i 

čistačica. Vozni park čine dva osobna automobila i kombi bus 

za prijevoz radnika, a tijekom poslova na privlačenju drvne 

mase koriste se usluge traktorske mehanizacije Šumarija Senj 

i Krasno. Treba naglasiti kako je poslovanje Šumarije svake 

godine ipak pozitivno, unatoč nesrazmjeru između prihoda 

i rashoda. 

Opožarena površina gospodarske sjemenjače alepskoga bora na Zrću (ljeto 2009.) 


obljetnice 

Spomen obilježja 

zaslužnim karlovačkim 

šumarima 

Piše: Antun Zlatko Lončarić 

Foto: A. Z. Lončarić 

Prigodnom svečanošću 

i otkrivanjem spomen 

ploča zaslužnim 

šumarima, Uprava 

šuma Karlovac i 

karlovački ogranak 

HŠD-a obilježili su 245 

godina od osnutka 

prve šumarije na 

Petrovoj gori i 50 

godina od osnutka 

Šumskog gospodarstva 

Karlovac. 

Spomen ploče Srećku 

Vranjkoviću, Iliji Lončariću 

i na zgradi bivšeg 

gospodarstva 

245 GODINA ORGANIZIRANOG KARLOVAČKOG ŠUMARSTVA 

60 GODINA ŠUMSKOG GOSPODARSTVA KARLOVAC 

Šumarstvo kao struka i znanost nastaje u srednjoj 

Europi sredinom 18. stoljeća, a organizira 

se prema načelima središnje šumarske državne 

vlasti, uz suradnju s vojnom organizacijom pojedinih 

tadašnjih država. Osnivanje prvih šumarija, tada 

zvanih Stručne ustanove za gospodarenje šumama u 

srednjoj Europi, podudara se i s nastankom prvih šumarija 

na podruju Hrvatske, što je nedvojbena potvrda 

kako je šumarstvo Hrvatske nedjeljiv dio europskog šumarstva. 

Temeljem odluke carice Marije Terezije, Dvorsko 

trgovačko vijeće 5. prosinca 1765. godine izdaje 

rješenje Tršćanskoj intendaturi da organizira šumarsku 

djelatnost, a Dvorsko ratno vijeće 14. prosinca 1765. 

godine tu je odluku dostavilo karlovačkom komandantu 

Beku, koji je to proveo u život. Kako je u to vrijeme 

u Vojnoj granici bio njemački jezik, a u Banskoj Hrvatskoj 

i u Saboru službeni latinski jezik, prvi prijevod tog 

dokumenta imamo tek 1914. godine zaslugom vrsnog 

šumara Bogoslava Kosovića: 


“Njeno carsko kraljevsko apostolsko Veličanstvo 

u Beču, tj. carica Marija Terezija, odredilo da u buduće 

ima Upravu šuma karlovačkog Generalata vodit 

General-Comanda u Karlovcu, a glede razmještenja šumara 

i lugara na temelju raspoložbe Waldmeistera (šumarnika) 

Johana Carl Franzonija, da se od trojice uzetih 

šumara postavi jedan za šume cijele ličke pukovnije 

i to u središtu u Oštarijama na karlovačkoj cesti, drugi 

da se postavi nad otočkim šumama i nad drežničkom 

šumom ogulinske pukovnije sa sjedištem u Krasnu nad 

Sv. Jurjem blizu Kutereva i Crnog Kala te treći napokon 

nad ostalim šumama Generalata u ogulinskoj i slunjskoj 

pukovniji i to u šumi Petrova gora.“ U daljnjem tekstu 

spominje se da je „šumarnik Franzoni za spomenute šumare 

sastavio nacrt instrukcije iliti naputak po kojem će 

oni biti dužni podučavati dalje svoje podčinjene lugare.“ 

U dijelu članka 1. spomenute Instrukcije za šumare 

kaže se: „Šumar se ima vazda sjećati svojih prisegom si 

nametnutih dužnosti te ima po svojem najboljem znanju 

i savjesti revno i marljivo vršiti svoju službu...“ 

Dana 6. srpnja 1765. godine uslijedio je dopis 

carskog kraljevskog dvorskog ratnog vijeća po kojem se 

odobrava Prvi šumski red za gornju ili tzk. Karlovačku 

granicu, kojeg je izradio šumarnik Franzoni. Tako je u 

Krasnu osnovana šumarija koja se u početku zvala Šumski 

ured, a postavljeni su i nužni šumari i lugari te isti 

ured na Oštarijama i na Petrovoj gori. Samo dvije godine 

kasnije carica Marija Terezija donosi novu naredbu 

„Šumski red“, ali sada na hrvatskom jeziku s nizom novih 

pravila ponašanja šumovlasnika prema šumi, upute 

o uzgoju, o pomlađivanju šuma kao i o iskorištavanju, 

do uređivanja i zaštite šuma pa je pretpostavka kako su 

u pisanju tog dokumenta sudjelovali i šumari s našeg 

podneblja koji su poznavali tadašnje šumarstvo i bili 

priznati šumarski stručnjaci. Ova „Naredba“ se smatra 

ujedno i prvim udžbenikom šumarske struke u Hrvatskoj. 

Taj čin nam nedvojbeno ukazuje na nepobitnu 

činjenicu kako se šumarstvo kao znanost i struka rađala 

i razvijala na području Hrvatske istodobno kad i u 

srednjoj Europi, što je sigurno i utjecalo na to da danas 

Hrvatska ima vrlo razvijenu šumarsku struku, znanost i 

najočuvanije prirodne šume u Europi. To nama šumarima 

treba biti dika i ponos i stalno imati na umu, ističe u 

svakoj prilici akademik Slavko Matić. 

„A upravo prigoda osnivanja prvih šumarija 

prije 245 godina potakla nas je u Upravi šuma podružnice 

Karlovac, da postavljanjem četiriju spomen ploča 

obilježimo i nekoliko godišnjica i da se tom prilikom 

prisjetimo i nekoliko zaslužnih šumarskih imena“, istakao 

je na svečanosti predsjednik HŠD-a Karlovac, Oliver 

Vlainić,. 

„Ove godine navršava se 50 godina od osnutka 

Šumskog gospodarstva Karlovac. Naime, Rješenjem NO 

Kotara Karlovac, od 24. prosinca 1959. godine, udruživanjem 

14 šumarija nastalo je 1. siječnja 1960. godine,

1767. carica Marija Terezija donosi 

novu naredbu „Šumski red“, ali sada na 

hrvatskom jeziku s nizom novih pravila 

ponašanja šumovlasnika prema šumi, 

upute o uzgoju, o pomlađivanju šuma 

kao i o iskorištavanju, do uređivanja 

i zaštiti šuma koja se smatra ujedno i 

prvim udžbenikom šumarske struke u 

Hrvatskoj. 

ŠG Karlovac koje je uspješno djelovalo na 

tom području sve do 1990. g. Nakon 30 godina 

samostalnog djelovanja, ŠG Karlovac preimenovan 

je u Upravu šuma Karlovac, zajedno 

sa 15 drugih uprava s područja Hrvatske 

1990. godine te ulazi u jedinstveno poduzeće 

J. P. Hrvatske šume Zagreb. Postavljanjem 

spomen ploče prvom i višegodišnjem direktoru 

ŠG Karlovac, Srećku Vanjkoviću, željeli 

smo mu i na ovaj način iskazati zahvalnost 

na uspješnom rukovođenju, u ime sadašnjih 

djelatnika UŠP Karlovac i HŠD - a ogranka 

Karlovac, rekao je Oliver Vlainić. 

Srećko Vanjković, rođen 25. listopada 

1910. u Glini, Poljoprivredno-šumarski 

fakultet u Zagrebu završio je 1941. g. i najveći 

dio svog šumarskog života proveo je na području 

karlovačkog gospodarstva; od 1945.- 

1947. radi kao kotarski šumarski referent u 

Pisarovini, od 1954. g. u Šumariji Draganić, 

a nastankom ŠG Karlovac, 1960. g. nekoliko 

mjeseci bio je vršitelj dužnosti direktora, a 

O povijesti karlovačkog šumarstva-Oliver Vlainić 

kasnije sve do odlaska u mirovinu 1976. g. 

bio je prvi čovjek struke, tehnički direktor. 

Umro je 13. travnja 1999. g. u Zagrebu. 

Spomen ploču u predvorju zgrade UŠP 

Karlovac otkrio je mr. sc. Ivan Mrzljak. 

Kako bi sačuvali uspomenu i na 

zgradu u samom središtu grada, Banija 29., 

u kojoj je prvo djelovala Šumarija Karlovac, a 

kasnije tri desetljeća i ŠG Karlovac, na zgradi 

koja je povijesna baština Karlovca i koju je 

još 1872. godine sagradila poznata karlovačka 

velikaška obitelj, Thurn – Taxis za upravu 

svojih imanja, spomen ploču je otkrio dipl. 

ing. Stjepan Mikac. 

Članovi Hrvatskog šumarskog društva, 

ogranak Karlovac, prisjetili su se ovom 

prigodom 120. godišnjice rođenja Ilije Lončara, 

(2. kolovoza 1890.) vrsnog uređivača i 

uzgajivača hrvatskih šuma, rodom iz sela 

Slavsko Polje na obroncima Petrove gore. 

Potekao je iz šumarske obitelji, a šumarstvo 

je završio u slovačkoj Banskoj Šćavnici. Po 

povratku sa studija radio je kao upravitelj 

Šumarije Vranovine, danas Šumarija Topusko. 

Kao rukovoditelj Odsjeka za uređivanje 

šuma zagrebačke Direkcije šuma 1935. g. 

izradio je Osnove gospodarenja za šume kojima 

su tada gospodarile Šumarije Karlovac 

i Vranovina. U studiji o kestenu i bagremu, 

zalagao se za širu upotrebu tih dviju vrsta 

prilikom obnove šuma. Zaslužnim članom 

Hrvatskog šumarskog društva proglašen je 

1961. g. Umro je u Zagrebu 1971. g. 

Spomen ploču Iliji Lončaru na Petrovoj 

gori, na zgradi Lovačkog doma Muljava, otkrili 

su dopredsjednici karlovačkog 

HŠD-a Dubravka Rade Jagaš i Tomislav 

Kranjčević. Članovi Konjičkog kluba 

Muljava, koji su prethodna tri dana 

odjahali trodnevni maraton područjem 

Petrove gore, položili su po dolasku 

vijenac na spomen ploču. 

U spomen na sve šumare u 

245 godina organiziranog šumarstva 

na Petrovoj gori te sjećanja na prvog 

upravitelja šuma u Karlovcu, šumarnika 

Dragutina Franzonija, spomen obilježje 

otkrili su voditelj UŠP Karlovac 

Zoran Sabljić i Duje Pavelić. 

događaji 


Foto: I. Tomić 

SKUPŠTINA POŽEŠKIH ŠUMARA 

Od predstavljanja 

knjiga do stručno- 

turističkih ekskurzija 

Na prostoru “Livada” UŠP Požega u Velikoj, 

18. lipnja je održana redovita 

godišnja skupština požeškog ogranka 

Hrvatskoga šumarskog društva. Podneseni 

su Izvještaj o radu u razdoblju od zadnje 

skupštine do danas i Financijski izvještaj te Plan 

rada za 2010./2011. godinu. Podnoseći Izvještaj 

o radu, predsjednik Stjepan Blažičević govorio 

je o nizu proteklih aktivnosti ogranka. Istaknuo 

je nastavak izdavačko-kulturološke aktivnosti i 

predstavljanje dviju knjiga (“Požega i Požeština 

okom šumara” i “Veličanstveni svijet drveća”). 

Održana su dva stručna predavanja u suradnji sa 

Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne 

tehnologije te organizirane tri stručno-turističke 

ekskurzije (posjet ograncima Ogulin, Senj i Bjelovar 

te skijanje u Bugarskoj). Požeški šumari bili 

Sa skupštine požeških šumara u prirodnom 

okružju Livada kod Velike 

su domaćini kolegama iz bjelovarskog i osječkog 

ogranka te članovima HŠD-a iz Kupresa. Organizirane 

su berbe grožđa u vinogradima požeške podružnice, 

proslava Martinja u Kutjevu te Grgureva 

u Požegi. 

U sklopu planiranih aktivnosti za 2010./2011. 

godinu bit će organizirana najmanje tri tematska 

predavanja u suradnji s Komorom, a članovi 

će sudjelovati u akciji uređenja Sovskoga jezera. 

Ogranak se kandidirao u Ministarstvu turizma za 

sredstva za završetak “Poučne staze Hajderovac” 

kod Kutjeva. Osim obilježavanja tradicionalnih 

manifestacija, članovi požeškog ogranka HŠD-a 

planiraju biti gosti zagrebačkom ogranku, obići 

dio Premužićeve staze te u veljači organizirati 

stručno-turističku ekskurziju. U zabavnom dijelu 

skupštine sudjelovao je poznati požeški tamburaški 

sastav “Naša grana”. 


hrvatske planine ZANIMLJIVA 

U najzapadnijem dijelu 

masiva Velike Kapele, 

sjeveroistočno i istočno 

od Ličkog polja (kraj 

Fužina), uzdiže se Bitoraj, 

jedna od šumovitijih 

planina Gorskog 

kotara. Visoka je 1385 

metara, vrh planine 

podugački je krševiti 

vršni greben Piršova 

kosa. Posebnost joj daju 

kamene skupine raznih 

oblika, bijelih kukova 

i kamenih blokova, 

škrapa i ponikva te 

dubokih jama snježnica. 

Svekoliki „kameni“ svijet 

skupljen je na vršnom 

dijelu planine, okružen 

šumskom vegetacijom iz 

koje stijene tek ponegdje 

izviruju. 

Vrtača na Bitoraju 

PRIRODA 

Burni Bitoraj 

-bogatstvo osebujne 

vegetacije 

Planina Bitoraj, smještena u najzapadnijem dijelu 

masiva Velike Kapele, poznata je i pod nazivom 

Burni Bitoraj, zbog česte bure koja ovdje 

puše. U neposrednoj blizini Bitoraja, odijeljena 

prijevojem Javorje, nalazi se i planina Viševica (1428 m). 

Obje planine riznice su biljnog i životinjskog svijeta. 

Pri vrhu Bitoraja posebnu ulogu imaju šume 

jele na stjenovitim blokovima. Na nadmorskim visinama 

do 1000 metara pa naviše raste pretplaninska bukova 

šuma. Bukova stabla imaju lijepo razvijena debla, 

dok s porastom nadmorske visine postaju niža, zdepastijih 

debala nalik na lule. No, pretplaninske bukve ima 

pri samom vrhu planine i tu su stabla polegla ili klekasta. 

Klekasti izgled zahvaljuju posebnim životnim uvjetima 

s mnogo snijega, niskim temperaturama, kratkim 

vegetacijskim razdobljima i intenzivnim vjetrovima. 

Pri vrhu Bitoraja posebnu ulogu imaju 

šume jele na stjenovitim blokovima. Na 

nadmorskim visinama do 1000 metara pa 

naviše raste pretplaninska bukova šuma. 

O takvim stablima bukve na Bitoraju, svoje dojmove 

zapisao je i poznati putopisac Dragutin Hirc u putopisu 

„Na Bitoraju“, objavljenom u knjizi Gorski kotar. “Bukva 

je tu takva, kao na Velikoj Viševici ili Snježniku, debla 

su u dnu svita, malo, ne polukružna. Nigdje u Gorskom 

kotaru nisam tako čudnih 

prilika od bukava vidio 

kao na Bitoraju, pred 

mnogima se zaustavismo 

i nakazi od drveta slatko 

nasmijasmo“. 

U pojedinim ponikvama 

mogu se naći 

i stabla gorskog javora. 

Dio planine, zapadnije 

od samog vrha naziva se 

Javorova Draga. Uz javor 

mogu se naći i rijetke vrste 

tise. Od grmova unutar 

stijena rastu grmolika 

alpska kozokrvina, endemična 

hrvatska žutika te 

ogrozd. U pukotinama 



Foto: B. Pleše i Tomislav Šporer 

pri samom vrhu rastu bujni buseni alpske gušarke, zajedno 

s nježnijom endemičnom Scopolijevom gušarkom 

snježno bijelih cvjetova. Ima i runolista, a tijekom 

ljeta i planinskih zvončića, dvocvjetne ljubice, milogleda, 

obične šumarkinje, lazarkinje, plućnjaka, obične ciklame, 

očoboljke, macine trave i sl.. 

Zanimljiva je i Haynaldova nevesika, endemična 

vrsta koja je otkrivena na obližnjoj planini Tuhobić te 

bujna mirisna čehulja koja raste u udolinama i na dnu 

ponikava. 

Na planini, u ponikvama, krije se i nekoliko jama 

snježnica. Snježnice su speleološki objekti u kojima 

se snijeg zadržava tijekom cijele godine. Obično su to 

jame na karbonatno-dolomitnim stijenama koje imaju 

silazni kanal. Zimi se u njima akumulira hladni zrak koji 

ljeti zbog veće gustoće ostaje „zarobljen“ na dnu jame. 

Vječni snijeg u snježnici je neproziran, tvrd i zgusnut pa 

se nekad koristio za uporabu kao led. 

Pretplaninska bukva

Stijene, zaštitni znak Bitoraja 

Kako do vrha? 

Do vrha Bitoraja može se doći iz nekoliko pravaca: 

- iz mjesta Vrata za 2 sata i 45 minuta, 

- iz Liča trasom goranskog planinarskog puta za 4 

sata i 30 minuta, 

- iz Liča trasom Riječke transverzale za 3 sata i 15 

minuta, 

- iz Tuka preko Čelimbaše preko 7 sati. 

Detaljniji opisi uspona mogu se naći na stranicama 

Hrvatskog planinarskog saveza. 

Takvu jednu snježnicu na Bitoraju 25. kolovoza 1884. posjetio je 

Dragutin Hirc. I taj događaj opisao je u knjizi Gorski kotar. „Toga dana 

izmjerena temperatura u snježnici bila je, u jami, 2,5 stupnja Celzijusa, 

a na vrhu ponikve 11,3 stupnja.“ 

U šumama obitava i bogat životinjski svijet. Od mrkog medvjeda, 

najvećeg sisavca ovog područja, zvjeradi poput vuka, risa i divlje 

mačke, lisice kune i sl. Ima i jelenske divljači, zečeva, ali i šumskih 

vjeverica, puhova i sl., te raznih vrsta ptica poput obične kukavice, 

crne žune, žune sive, gavrana, jastreba kokošara, jelove ,planinske i 

velike sjenice. 

S vrha planine pruža se prekrasan pogled na Risnjak, Bjelolasicu, 

Kuželjsku stijenu (ponad Broda na Kupi), ali i na Velebit, Učku te otočje 

Krk, Cres i Lošinj. 

Zbog svojih ljepota, Bitoraj je predložen u kategoriju zaštite kao 

značajni krajobraz. 

Pogled na Bitoraj iz Brestove Drage 

Odmorište Bitorajka 


putopis VELIKA 

Koliko puta ste čuli 

rečenicu „ako ima koji 

grad u SAD-u koji bih 

posjetio, onda je to 

defi nitivno New York“. 

Grad koji je poznat po 

svemu, grad kojemu se 

pjevaju ode, kojemu 

su obol dale sve rase, 

religije i kulture koje 

postoje na svijetu, 

grad u kojemu se 

svakodnevno aktivno 

priča 800 različitih 

jezika i grad koji je 

sjedište Ujedinjenih 

naroda. New York je 

grad koji predstavlja 

svijet u malom i ako 

postoji mjesto na Zemlji 

koje bi trebalo odnijeti 

titulu glavnoga grada 

svijeta, mislim da nitko 

ne bi trebao dvojiti 

kome bi ta čast trebala 

pripasti. 

JABUKA 

Piše: Goran Vincenc 

Foto: G. Vincenc 

Centar života svakako je Manhattan, gdje se i 

nalazi većina turističkih atrakcija. Krećući se 

od juga prema sjeveru, prvo na što ćete naići 

je Battery Park, odakle možete uhvatiti trajekt 

za Kip slobode i Ellis Island na kojem se nalazi Muzej 

imigranata. Nakon toga naletite na Wall Street, poznato 

fi nancijsko središte koje obiluje mladim ljudima u 

kravatama, kojima je normalno svakodnevno se igrati 

sa fi nancijskom budućnošću stotina milijuna ljudi. Tu je 

naravno i Ground Zero, mjesto na kojem su nekad bili 

popularni Blizanci, a danas je ogromno gradilište na kojem 

niče nepoznati objekt. Iznad fi nancijske četvrti dva 

Karte za premijere na Broadwayu je gotovo 

nemoguće nabaviti, a ako i uspijete, teško da ćete 

proći bez 300 dolara. 

su zanimljiva dijela grada, Tribecca i Chinatown, od kojih 

je prvi poznat po skupocjenim nekretninama i mondenim 

restoranima, dok je drugi poznat po trgovinama 

i restoranima sa predznakom Made in China. Nastavljajući 

prema sjeveru nailazite na shopping meku SoHo. 

Tu je i Mala Italija, nekoć poznata iz mafi jaških fi lmova, 

a iznad njih su Greenwich Village i East Village, koji su 

70-ih i 80-ih godina bili sjedište boemskog života. Bo- 

ema danas više nema, 

nekretnine na Manhattanu 

su abnormalno 

skupe i život u ovim četvrtima 

si mogu priuštiti 

samo oni čija godišnja 

zarada prelazi sto tisuća 

američkih dolara. Boemi 

su se preselili preko 

puta East Rivera u Brooklyn 

te je Brooklynska 

četvrt pod imenom Williamsburg 

postao nositelj 

kompletne umjetničke 

scene grada. 

I stvarno, kada iz 

Manhattana dođete u 

Brooklyn, imate osjećaj 

da ste u drugom gradu. 

Atmosfera u Williamsburgu, 

za razliku od 

gramzljivog i histeričnog 

Manhattana, je vrlo 

ugodna. Sve obiluje 

Kip slobode 

restoranima i kafi ćima u kojima je mnogo mladih ljudi, 

glazbenici iznose pojačala i instrumente pa malo za 

dušu sviraju na ulici i sve je nekako opušteno i ljudskije. 

New York – grad 

koji ne spava! 


Panorama po danu

No vratimo se mi na 

Manhattan. Linija koja dijagonalno 

presijeca otok je 

Avenija Broadway, poznata 

po velikom broju kazališnih 

dvorana u kojima nerijetko 

nastupaju priznati hollywoodski 

glumci. Ako ste željni 

pogledati neku od predstava, 

a prava bi šteta bila propustiti 

broadwayski show kad ste već 

tu, dovoljno je otići do Times 

Squarea gdje će vas sigurno 

upecati jedan od prodajnih 

agenata. Mi smo se odlučili za 

stand-up komediju koja je koštala 

10 dolara plus dva pića 

koja morate obavezno popiti. 

Predstava je bila izvrsna, 

a američko pivo standardno 

loše. Inače, karte za premijere 

je gotovo nemoguće nabaviti, 

a ako i uspijete, teško da ćete 

proći bez 300 dolara. 

Dio koji se nalazi između 30. ulice i Central Parka je 

možda najzanimljiviji dio grada, a za one koji ne znaju, 

to je onaj dio gdje se nalaze najviše zgrade New Yorka 

kao što su Rockefeller Center i Empire State Building. 

No, to je i dio u kojem ima par atrakcija koje ne bi nikako 

smjeli zaobići, a tu prvo mislim na Muzej suvremene 

umjetnosti, poznatog kao MoMa (Museum of modern 

art), koji je nezaobilazna točka za sve ljubitelje fotografi 

je, fi lma, arhitekture i sl. Slučajno ili ne, baš za našeg 

Najposjećenija današnja turistička 

atrakcija New Yorka je trgovina Applea 

na Petoj Aveniji! Turisti ovamo dolaze 

kupovati popularne Macove, iPode, 

iPhone i slične gadgete 

posjeta bio je izložen životni opus Henrija Cartier-Bressona, 

jednog od utemeljitelja moderne fotografi je. 

Tu se nalazi i glasovita željeznička stanica Grand 

Central koja danas služi uglavnom kao stanica za metro, 

no stil gradnje je stvarno fascinantan, a pogled na strop 

otkrit će vam ogromnu kartu neba koju lokalno stanovništvo 

zove Božje oko. 

Pitanje za milijun kuna! Koja je najposjećenija 

turistička atrakcija New Yorka današnjice? Ne, to nisu 

niti Kip slobode, niti Empire State Building, niti glasoviti 

Times Square. To je trgovina Applea na Petoj Aveniji! Turisti 

ovamo dolaze kupovati popularne Macove, iPode, 

iPhone i slične gadgete za otprilike trećinu niže cijene, 

nego u ostatku svijeta. Treba li uopće naglasiti da posao 

cvate? 

Umorili ste se od silnih atrakcija i kupovine? Nema 

problema, jer upravo dolazimo do savršenog mjesta za 

odmor od luđačkog tempa Manhattana, a to je Central 

Park. Za mnoge ljude koji žive u New Yorku, Central Park 

je ono što daje dozu humanosti u ljudskom mravinjaku, 

komad zelene površine samo za vas u ogromnoj betonskoj 

džungli. Stoga nemojte žuriti kroz tu oazu i dnevno 

odvojite sat-dva kako bi uživali izležavajući se na tratini, 

zureći u sunce. 

Posljednji dio Manhattana, kojeg nikako ne biste 

smjeli propustiti, svakako je Upper East Side koji se nalazi 

sa istočne strane Central Parka, a dom je dvaju muzeja 

svjetskoga glasa, Metropolitanu i Guggenheimu. 

Metropolitan je muzej koji godišnje posjeti pet miliona 

posjetitelja i ima godišnji budžet od 120 miliona 

dolara i izložbene primjerke iz doba Egipta, Antike kao 

i europske slikare iz 19. st. Guggenheim je smješten u 

fenomenalnoj zgradi koju je projektirao jedan od najvećih 

arhitekata svih vremena Frank Lloyd Wright, a 

unutra možete naći sve što vrijedi u svijetu slikarstva iz 

20. st. Ako vas ne zanima umjetnost i padate na glamur, 

u pravom ste kvartu jer na Upper East Sideu žive 

samo ljudi koji godišnje zarađuju po nekoliko miliona 

Mladi boemi u Williamsburgu 

Times Square po noći 


dolara i mogu si priuštiti abnormalno skupe nekretnine iz ovoga 

djela grada. 

I eto, o New Yorku bih mogao danima pisati, ali nisam siguran da 

bih uspio sve ispričati, no nadam se da sam vam uspio prenijeti barem 

djelić glamura, histerije, nervoze, pohlepe za novcem, pohlepe 

za zabavom, vrhunskih kulturnih ustanova, boemskog života, suludog 

konzumerizma i nevjerojatnog miksa ljudi sa svih strana svijeta 

kojeg nudi ovaj grad. Grad koji nikad ne spava! 

Ulaz u Apple na Petoj Aveniji 

Muzej Guggenheim izvana 

Odmaranje u Central Parku 


ljekovito bilje 

Aloa vera 

kraljica 

ljekovitosti 

Aloa vera (Aloe 

barbadensis 

Mill.) poznata je 

od davnina kao 

eliksir mladosti. 

Iz porodice je 

ljiljana, a izgledom 

nalik na kaktus. 

Pradomovina joj 

je istočna i južna 

Afrika. 

Zbog izuzetnih 

ljekovitih 

svojstava nazivaju 

je i kraljicom 

ljekovitosti. 


Foto: arhiva 

Aloa vera se prvi puta spominje još 

u starom Egiptu. Kraljica Kleopatra 

koristila je gel napravljen od 

ove biljke za njegu kože. Aleksandar 

Veliki ispijao je velike količine soka aloe 

da mu dade snagu prije velikih bitki. Nalma 

Indijanci koristili su je kod raznih ozljeda, 

ujeda zmije ili glavobolje. Liječnici od Plinija 

do Galena često su koristili alou veru u liječenju 

raznih bolesti. 

Opis biljke i stanište: zeljasta je biljka, 

visoka oko 60 cm, od 4 do 7 cm debele 

okrugle stabljike. Ima mesnate listove, blijedozelene 

boje, kopljastog oblika, na rubu 

pilaste s dugim bodljama. Crveni cjevasti 

cvijet ima 6 latica te čini duge viseće cvjetne 

grozdove. Najbolje uspijeva na Sredozemlju, 

u krajevima s toplom i vlažnom klimom. 

U svijetu je poznato preko 250 vrsta, 

a samo četiri imaju ljekovita svojstva (Barbadensis, 

Arborescens, Chinensis i Ferox). 

Branje: Beru se listovi koji se poslažu 

oko posude da se iz njih lakše iscijedi sok. 

Sok se iza toga zgušnjava u vodenoj kupelji 

ili na otvorenoj vatri. Poslije skidanja pjene 

natoči se u posude i tu se stvrdne u obliku 

gela. Čisti sok biljke gotovo se nikad ne koristi. 

Ljekovite tvari: sadrži cijeli niz vitamina 

(A, vitamine B kompleks, folnu kiselinu, 

magnezij, mangan, cink, bakar, kalij, krom 

kalcij i željezo, monosaharide i polisaharide. 

Ljekovito djelovanje: Aloa vera je 

imunološki, kao stimulans, antioksidans, a 

djeluje baktericidno, antivirusno, laksativno 

i stimulativno. Može se konzumirati kao napitak 

ili koristiti u obliku kreme za lokalnu 

primjenu. 

Ako se pripravci od Aloe vere piju kao 

napitak, djeluju stimulativno na: imunološki 

sustav, čiste organizam, potiču metabolizam, 

reguliraju probavu, poboljšavaju 

rad jetre, snižavaju kolesterol i šećer u krvi, 

ublažavaju simptome alergije i astme, kronične 

upale mokraćnih putova i prostate te 

upale dišnih putova.

Aloa vera 

U obliku krema, sprejeva i kapljica, aloa vera idealno je sredstvo 

za njegu kože, kod pojava alergija, zacjeljivanja rana, opeklina, krvarenja 

rana, bolova u zglobovima i mišićima, za njegu usne šupljine, za 

prhut, akne, njegu bolesnih očiju, psorijazu… 

Za lijek se koristi sok dobiven iz listova biljke koji se razrjeđuje u 

alkoholu. Na 80 grama soka dodaje se 20 grama alkohola. Prvi koji je 

uspio dobiti ekstrakt aloe vere, prirodno ga stabilizirati kao gel i sačuvati 

pri tome njegove hranjive vrijednosti bio je američki farmaceut 

B. Coates 1964. Zahvaljujući tom otkriću, sve ljekovite blagodati ove 

ljekovite biljke sačuvane su i u kapsulama. 

Lijek protiv raka (pripremljen prema receptu ruskog ljekara Savinskog) 

300 g svježeg lista biljke samelje se u mašini za meso. Što 

je biljka starija to ju je bolje pomiješati s 7 dl čistog crnog vina i 500 

grama kave cikorije pomiješane sa 400 g meda sa saćem i 400 ml 90 

postotnog alkohola. Ova mješavina stavlja se u bocu sa širokim grlom 

te se dobro zatvori. Čuva se na tamnom i hladnom mjestu (ne u 

frižideru), a može se koristiti već poslije sedam dana. Pije se prvih pet 

dana, tri puta po jedna čajna žlica svaka dva sata prije jela. Sljedećih 

pet dana tri puta po jedna jušna žlica sat vremena prije jela. Ovako 

pripravljen lijek pomaže i kod bolesti poput tuberkuloze, astme, čira 

na želucu, reumatizma, bolesti ženskih organa i sl. 

Losion za lice: za pripravu se koristi 50 ml ružine vodice, 50 ml 

glicerina, 50 ml soka aloe, jedna do dvije žlice limunovog soka. Sve se 

ovo dobro izmiješa i stavlja u staklenu bocu te se prije uporabe dobro 

protrese. Ovako pripravljen losion lagano se umasira na ovlaženu 

kožu lica, a potom se ispire toplom vodom. Rok trajanja mu je od tri 

do pet dana. 

Vino od aloe: uzima se 200 g listova aloe,100 g listova kadulje, 

100 g korijena vodopije, 100 g šipka divlje ruže, 200 g meda sa saćem 

i pola litre crvenog vina. Svi navedeni sastojci se samelju, stave se u 

staklenku, preliju se vinom, dobro se izmiješaju, a staklenka se zatvori. 

Tako pripravljeno vino stavlja se odstajati sedam do desetak dana 

na tamnom i hladnom mjestu. Procijedi se te se uzima tri do četiri 

puta na dan po jedna velika žlica. 

U nemogućnosti priprave ovih recepata, sa svježim sokom aloe, 

mogu se koristiti pripravci ove ljekovite biljke u obliku gela, krema i 

kapsula. 

Kontraindikacije: Za vanjsku uporabu nema izraženih kontraindikacija. 

No, ne preporučuje se uzimanje u slučaju hemeroida, jer bi 

moglo doći do nadraženosti anusa. Trebaju je izbjegavati i trudnice, 

žene koje su sklone krvarenjima iz maternice i spolnih organa, ali i 

kod upale želuca i crijeva. 

nepogode 

Štete od 

orkanskoga 

vjetra 

U 

četvrtak, 9. rujna 2010. godine u poslijepodnevnim satima 

orkansko je nevrijeme pogodilo šumske komplekse 

UŠP Vinkovci uz rijeku Savu. Najveću štetu pretrpjele su 

hrastove šume u gospodarskoj jedinici Desićevo, Šumarije 

Gunja. Ondje se procjenjuje 

da je šteta nastala 

na najmanje 6000 m3 drva. 

Vjetar je lomio i izvaljivao 

stabla, a mnogim dubećim 

stablima su polomljene 

grane. Šteta je nastala i u 

GJ Kragujna, Šumarije Županja, 

gdje je u šumskom 

predjelu Poloj polomljeno i 

izvaljeno oko 500 m3 drva. 

Sanacija kalamiteta provest 

će se doznakom oštećenih 

stabala te njihovom sječom 

i izradom. 

Poslije nevremena 

Piše: Darko Posarić 

Foto: D. Posarić 


tropsko drveće TROPSKE 

Krošnje kaučuka ljeti 

Tropska kišna šuma 

proteže se u Aziji po 

mnogim planinama, 

tamnozelena boja 

dobar je indikator njene 

prisutnosti. Dominaciju 

zelenila kvare 

svijetlozelene ili smeđe 

mrlje, kao da se dobar dio 

šume posušio. Tek pogled 

izbliza otkriva o čemu 

se radi- drveće u tim 

svijetlim dijelovima šume 

je zdravo, ali je upravo 

krenulo otpuštati lišće. 

Za ta vitka stabla rijetkih 

krošnji na vrhu sada je 

jesen, iako u tropima 

zapravo vlada vječno 

ljeto s više ili manje kiša. 

To je kaučukovac, jedno 

od ekonomski najvažnijih 

tropskih stabala kojeg 

je danas više u njegovoj 

novoj domovini Aziji, 

nego u postojbini Južnoj 

Americi. 

VRSTE 

Kaučukovac, od Južne 

Amerike do Azije 

Kaučukovac nije autohtono drvo Azije. Nije, 

međutim, ni neželjeni „korov“, već vrlo vrijedan 

resurs koji su ljudi zasadili da bi se bogatili. 

Bijeli gusti sok zvan lateks izvor je prihoda 

mnogim malim farmerima, ali i basnoslovnim bogatstvima 

velikim zemljoposjednicima i industrijalcima. 

Kaučukovac danas raste više u Aziji, nego u postojbini 

Južnoj Americi. 

Velika drvenasta euforbija - Postoji nekoliko vrsta 

iz kojih se može ekonomski iskorištavati lateks, ali 

najvažniji je pravi kaučukovac, Hevea brasiliensis. Ovo 

drvo pripada porodici Euphorbiaceae (mlječike), što je 

sasvim logično, jer većina tih biljaka luči gusti i ljepljivi 

mliječni sok. I dok su većina euforbija u nas zeljaste biljke 

ili manji grmovi, kaučukovac je pravo stablo. U divljini 

odraslo stablo može doseći i 44 metra. Na plantažama 

mahom nalazimo manja i mlađa stabla prosječne 

visine od 24 metra. Tada staturom pomalo podsjećaju 

na breze ili topole. Kaučukovci zahtijevaju mnogo kiše i 

sunca, a ne podnose mraz. Konkretnije, traže 2500 mm 

godišnje s barem 100 kišnih dana, prosječne temperature 

od 25°C do 28°C, oko 2000 sunčanih sati godišnje, 


barem 80% zračne vlage 

te što manje vjetra. 

Nalazimo ih stoga posvuda 

u tropskim krajevima, 

no pradomovina 

mu je u gustim šumama 

Amazone (Južna Amerika). 

Za ljude je najvažniji 

dio kaučukovca 

njegov lateks. To 

je mliječna koloidna 

suspenzija (emulzija) 

monomera izoprena, 

2-metilbutan-1,3-dien 

(C 5 H 8 ). Svježi lateks sadrži 

oko 35% tog izoprena. 

Na doticaju sa 

zrakom pH pada sa 7 na 

5 te se spontano kruti i 

stvara krute polimere, 

odnosno gumu. Zbog 

Piše: Goran Šafarek 

Foto: G. Šafarek 

Mekani kaučuk prije prešanja

svojeg molekularnog sastava takva gusta smjesa ima posebna fi zikalna 

svojstva. Svi mi zapravo znamo što to znači guma; elastična i izdržljiva. 

Kako je prirodnog porijekla, manji dio mase lateksa mogu biti 

proteini, masne kiseline, rezini, minerali i ostalo. U nekih drugih vrsta 

u lateksu nalazimo i šećer, škrob, tanine, alkaloide… U kaučukovca je 

lateks bijel, no u ostalih biljaka može biti i žut ili narančast. Lateks je 

široko raširen u biljnom svijetu i nalazimo ga u 20 000 poznatih vrsta 

iz 40-ak porodica. Više je zastupljen u tropskih biljaka, nego u onih 

umjerenih krajeva. 

Kaučukovac naravno ne luči lateks radi čovjeka, već 

mu služi kao obrana od kukaca, gljiva i ostalih napadača. 

On istovremeno dezinfi cira i „zacjeljuje“ ranu. Lateks 

tada curi iz posebnih tkiva u meristemu (kambija) stabla 

ili korijena u nekih vrsta. Stanične stijenke tih stanica su 

otopljene i djeluju kao cjevčice. Taj je meristem u blizini 

kore koja je najčešće napadnuta i oštećena. Drugim biljkama 

se cjevčice lateksa rano diferenciraju kao zasebna 

tkiva. Općenito, sustav lateksa je prisutan u cijeloj biljci, 

od korijena, lišća, stabljike, ponekad čak i u plodovima. 

Skupljanje lateksa počinje sa starošću drveta od 

5-6 godina. Kada se počne, to je takoreći svakodnevni 

posao. Ključni element u skupljanju lateksa je zarezivanje 

kore, jer loše rezanje može smanjiti vijek drveta, čak ga i 

ubiti. Potrebno je zarezati koru, ali ne preduboko, jer će se 

time oštetiti rastući kambij. Drvo se spiralno zarezuje i iz 

rane počinje teći bijeli mliječni sok. Na dnu spirale nalazi 

se mali metalni lijevak (žlijeb) kroz koji lateks curi u posudu 

za skupljanje. Ta posudica može biti od aluminija ili 

plastike, a nerijetko od prirodnog materijala poput polovice 

kokosa. Cijela je ta aparatura žicom omotana oko drveta, 

a zahvaljujući opruzi može se raširiti kako drvo raste. 

Lateks curi oko 4 sata, dok se rana prirodno ne zatvori otvrdnućem 

lateksa. To se isto odnosi na sakupljeni lateks u posudi, koji treba u 

tom vremenu skupiti. Može se desiti da nešto lateksa iscuri i kasnije, 

a skuplja se i očvrsnuti dio na samom drvetu što ukupno zajedno čini 

i do 20% suhe gume. 

Ovisno o klimatskim prilikama, blizini tvornice ili ostalom, lateks 

se skuplja svaki drugi ili treći dan. U Maleziji se na taj način godišnje 

„oljušti“ i 25 cm kore te se žlijeb premješta dva, ponekad i tri puta 

u „radnom vijeku“ stabla kaučuka. Skupljanje se obavlja rano ujutro 

kada je najjači pritisak lateksa. Dobar radnik u plantaži može dnev- 

Proizvodnja kaučuka na seoskim 

domaćinstvima 

Ekološki problem 

Velike plantaže kaučuka su monokulture. Najčešće su 

sađene u redovima i košene da se olakša skupljanje lateksa. 

Zbog toga su vrlo siromašne u biološkoj raznolikosti. Vitka 

stabla kaučuka i rijetke krošnje slabi su domaćini za epifi te 

i životinje. Činjenica je još gora kada se zna da su prije plantaža 

kaučuka u Aziji rasle iznimno bogate kišne šume. Kako 

god bilo, kaučukovac je bio i još je danas jedna od najvažnijih 

gospodarskih vrsta drveta. 

Skupljanje kaučuka 

no „odraditi“ od 450-600 stabala, trošeći svega pola minute na jedno 

drvo. Plantaže su zato često sađene u drvorede tako da se radnici 

mogu lagano kretati, a usto im se posao olakšava redovitom košnjom 

i čišćenjem plantaže od ostalih biljaka. Brdska područja mogu 

biti zbog reljefa teže dostupnija i stoga slabije isplativija te teža za 

radnike. Često se kombiniraju s čajem ili nekom sličnom egzotičnom 

kulturom. Kaučukovci s najboljih plantaža daju 2000 kilograma suhe 

gume godišnje na hektaru. 

Široka lepeza proizvoda od kaučuka - Sakupljeni 

lateks će koagulirati (stvrdnuti se) ako se 

odmah ne krene u obradu. U sitnih kućanstava s malom 

proizvodnjom i bez vlastite opreme koagulacija 

se mora dogoditi u kontroliranim uvjetima. Prvo se 

iz tekuće smjese odstrane grube nečistoće. Potom se 

Još su drevni Maje koristili prirodnu gumu 

od kaučukovca za izradu nekih predmeta, 

uključujući i „sportske“ lopte! 

gusta tekućina ulijeva u plitke posude nalik na tepsije. 

Uz miješanje se dodaje kloridna kiselina (HCl) koja 

potiče krućenje. Nakon nekoliko sati nastaje mekana 

guma koja se potom preša u šire „jastučiće“. Oni se 

potom smještaju u sušionu na nekoliko sati, nakon 

čega je guma spremna za transport i daljnju obradu. 

Prava plantažna obrada je više industrijska. Skupljeni 

lateks se odmah otpremljuje u velike tankove za daljnju 

obradu. U slučaju potrebe za dužim transportom 

u cisterni, lateks se amonizira te tako sprijeći da koagulira 

neko vrijeme. 


Tehnologija gume nije jednostavna i izlazi iz 

okvira ovog teksta. Mnogo su važniji proizvodi 

koje mi sami koristimo u svakodnevnom životu. 

Tu je i cijeli niz ostalih proizvoda: rukavica, balona, 

čizama, elastičnih traka...Vrlo je značajna i 

industrijska primjena. Svakako su najpoznatije 

automobilske gume. Prirodna guma se vulkanizira, 

odnosno grije te se dodaje sumpor, peroksid 

ili bisfenol te naftni derivati. Tako se dobiva veća 

elastičnost, izdržljivost i dugotrajnost. 

Carstvo kaučuka u Brazilu - Još su drevni 

Maje koristili prirodnu gumu od kaučukovca za 

izradu nekih predmeta, uključujući i „sportskih“ 

lopti. Jednostavno su kuhali lateks, bez posebne 

dodatne tehnološke obrade. Portugalci su nakon 

Kolumbovog otkrića Amerike prvi u Europu donijeli 

ovaj materijal. Toliko je bio nov i posebnih 

svojstava da je nosilac čak završio na sudu zbog 

„vražjih posla“. Unatoč tome, guma je polako nalazila 

sve više primjena, no imala je nedostatke; 

Prešanje svježe gume 

Sušenje kaučuka 


na sobnoj temperaturi je ljepljiva i mekana, a u dodiru sa zrakom 

se kemijski mijenja i „trune“. Prava proizvodnja zato počinje 

tek procesom vulkanizacije u 1830-im godinama, koji je 

uklonio ove nedostatke. Izumitelj vulkanizacije bio je američki 

kemičar Charles Goodyear, a po njemu je kasnije nazvana poznata 

tvrtka za proizvodnju automobilskih guma. 

Uslijed toga počela je ogromna primjena vulkanizirane 

gume i, dakako, potražnja za sirovinama. Kako je kaučukovac 

rastao samo u Amazoni, tu su se počeli slijevati mnogi industrijalci, 

pustolovi i ostali željni zarade, zauvijek transformirajući 

ovo područje. Središte eksploatacije bilo je u Brazilu, 

u državama Amazonas, Rondônia i Pará. Koliki je bio značaj 

kaučuka za Brazil, govori podatak da je u to doba guma držala 

40% brazilskog izvoza. Na ogromnim bogatstvima izrasli su 

gradovi usred džungle Manaus i Belém. Imali su struju prije 

U plantažama mahom nalazimo manja i mlađa stabla 

kaučukovca prosječne visine od 24 metra. Staturom 

podsjećaju pomalo na breze ili topole. Kaučukovci 

zahtijevaju mnogo kiše i sunca, a ne podnose mraz. 

ostalih gradova u zemlji, popločane ulice, luksuzne građevine 

od kojih je najpoznatija opera u Manausu. Dok je kaučuk nekima 

donio golemo bogatstvo, drugima ništa osim velike bijede. 

Posebno su stradali Indijanci koji su izgubili svoju zemlju i 

kulturu te postali slabo plaćeni radnici ili čak robovi. 

Dugo vremena su Brazil i Amazona držali primat u 

proizvodnji, no tek 1873. godine su Britanci uspjeli prošvercati 

70 000 sjemenki. Od njih je svega 4% proklijalo u poznatom 

Kew Garden u Engleskoj i poslano u Šri Lanku (tada Cejlon) i 

Singapur, a otuda se proširio svim britanskim kolonijama u 

Aziji: Malezija, Indonezija, Singapur te Indija (ponajviše indijska 

država Kerala na jugu). Britanci su pokušali prenijeti kaučuk 

i u zapadnu Afriku, no ne s prevelikim uspjehom. U postojbini 

kaučukovca, u Južnoj Americi, plantažna je proizvodnja 

davala sve slabije rezultate zbog gljivičnih oboljenja te je ovo 

područje izgubilo značaj u proizvodnji gume. 

Plastična zaštita stabla

planet zemlja POVIJEST 

Divan je planet na kojem 

živimo! Uživamo sve 

njegove blagodati (vodu, 

zrak, tlo), no kako je 

nastao, koliko je star, od 

čega je građen? Na ta 

i mnoga druga pitanja 

(npr. zašto nastaju 

potresi, što se to nalazi 

ispod tla na kojem 

živimo ili ispod oceana), 

odgovara znanost pod 

nazivom geologija. 

Zajednički kontinent 

Pangea. Preuzeto iz 

Thompson & Turk (1999.) 

NASTANKA ZEMLJE 

Što je i kako je 

nastao planet Zemlja 

Geologija je znanost koja proučava stijene 

od kojih je Zemlja građena te fi zičke i kemijske 

procese koji djeluju na stijene. Tako 

ona, u biti, proučava povijest Zemlje. Kako 

to geolozi rade? Dugotrajnim i mukotrpnim terenskim 

i laboratorijskim istraživanjima. U stijenama je 

zapisano sve o prošlosti naše Zemlje. Zadatak geologa 

je da stečenim znanjem prepozna te zapise u stijenama 

i na pravi ih način interpretira. U laboratoriju se 

stijene obrađuju i pregledavaju pod mikroskopom jer 

su u njima fosilizirane malene životinjice ili neki trag 

koji može otkriti iz kojeg je razdoblja neka stijena, a 

njezinom pozicijom na terenu možemo otkriti kako je 

tamo dospjela i kakvi su uvjeti vladali na Zemlji dok 

je ona živjela. Takve životinje geolozi zovu provodni 

fosili. 

Piše: Anamarija Durbešić 

Jedno od prvih pitanja na studiju je kako 

studentima objasniti i zorno prikazati taj dugi put nastanka 

stijena koji se mjeri milijardama godina. Koliko 

je to milijarda godina matematički je jasno, ali za lakše 

tumačenje osmišljen je “geološki sat”. U njemu je u 

24 sata prikazana cijela povijest Zemlje. Jer osjećaj za 

jedan dan imamo svi. Od ponoći do podneva, dakle 

u prvih dvanaest sati, na Zemlji je vladalo doba Hadija, 

Arhajika, Proterozoika, prvih geoloških razdoblja u 

dugoj povijesti Zemlje. Tek se oko 15 h na Zemlji pojavljuju 

ribe, oko 17 h razvijaju se vodozemci, a oko 18 

h gmazovi. Oko 20 h javljaju se sisavci, a oko 21 h ptice. 

Zadivljujući razvoj čovjeka Homo sapiens dogodio 

se tek minutu prije ponoći. Tako je čovjek samo djelić 

minute u velikom danu koji možemo nazvati Zemljina 

povijest.

Prema većini znanstvenika, stvaranje Svemira započelo je 

“Velikim praskom” prije oko 13,7 milijardi godina. Nakon eksplozije 

nastalo je mnoštvo zvijezda, a među njima i Sunce. Zemlja se kao planet 

oblikovala prije 4,6 milijardi godina i od onda kruži oko Sunca kao 

treći planet. Smatra se da je na početku bila velika užarena kugla koja 

se postupno hladila, ali o tome se još raspravlja u geološkim krugovima. 

Hlađenjem je na površini nastala čvrsta kora, koja i danas pluta 

na polutekućoj unutrašnjosti. 

Užareni stijenski materijal koji je iz unutrašnjosti planeta dolazio 

na površinu postupno se hladio. Bio je prepun različitih plinova koji 

su izlazili na površinu. 

Nemirna površina Zemlje stalno je mijenjala izgled neprekidnim 

eksplozijama i vulkanskim erupcijama. Plinovi i prašina koji su 

se stvarali u tim procesima zadržavali su se uz površinu zahvaljujući 

Čovjek je samo djelić minute u velikom danu koji možemo 

nazvati Zemljina povijest, a mnogi bi željeli zagospodariti 

Zemljom i ukrotiti je. 

privlačnoj sili Zemlje, gravitaciji. Tako je pomalo nastajala praatmosfera 

koja se sastojala uglavnom iz ugljičnog dioksida, vodene pare i 

dušika, a manje od ugljičnog monoksida, vodikovog sulfi da i vodikovog 

klorida. Takav sastav plinova izlazi i iz današnjih vulkana. Prvotno 

Zemljina atmosfera nije imala slobodnog kisika. 

Vodena se para u atmosferi hladila i padala na Zemlju u obliku 

kiše, ispunjavajući zemaljska topografska udubljenja. Smatra se da su 

zbog prisutnosti raznih plinova u atmosferi ove prve kiše morale biti 

kisele, tj. bile su drugačijeg kemijskog sastava od današnje kiše. 

Tijekom milijuna godina neprekidnih oborina počeli su se 

stvarati praoceani koji polako prekrivaju sve veću površinu Zemlje. 

Oni su bili vrući, a kopno nije bilo podijeljeno na kontinente kao danas. 

Tijekom geološke prošlosti, tj. oko 18 h i 30 min na našem geološkom 

satu, sjeverni kontinentalni prostor (na kojem danas živimo) 

sjedinio se u jednu cjelinu nazvanu Laurazija. Južni kontinentalni 

prostor već je i prije činio zajednički kontinent Gondvanu. 

Kako je naš geološki sat brojao minute, ovi cjeloviti kontinentalni 

prostori približavali su se jedan drugome da bi oko 19 h početkom 

Geološki sat 


Prijanjanje obalnih linija Afrike i Južne Amerike. Preuzeto iz 

Thompson & Turk (1999.) 

mezozoika svi bili spojeni u jedan jedinstveni superkontinent nazvan 

Pangea, a koji je bio okružen jedinstvenim oceanom nazvanim Panthalassa. 

Tako objedinjeni nisu dugo ostali. Došlo je do odvajanja i 

formiranja zasebnih kontinenata međusobno odvojenih oceanskim 

prostorom. Teorija pomicanja kontinenata dokazana je time što je 

uočeno da se istočna obala Južne Amerike može uklopiti u zapadnu 

obalu Afrike. Daljnjim istraživanjima uočena je prisutnost istovrsnih 

fosila na danas razdvojenim kontinentima, čime je dokazano da su 

svi današnji kontinenti nekada bili objedinjeni u superkontinent Pangeu. 

Oko 20 h došlo je do odvajanja velikog šelfnog fragmenta od 

Gondvane (južnog kontinenta) te je taj odvojeni fragment (mikrokontinent) 

nazivan Jadranska mikroploča. Nastavila je put prema sjevernom 

kontinentu te se negdje oko 20 h i 45 minuta raspala 

na tri platforme: Apulijsku, Apeninsku i Jadransko - dinarsku 

koje su međusobno odvojene dubokovodnim prostorima. Na 

Jadransko – dinarskoj karbonatnoj platformi danas živimo. 

Kada je nastao prvi život na Zemlji? - Različita su mišljenja 

o mjestu nastanka jednostavnih organskih tvari. Mogle 

su doći meteorima iz Svemira, nastati u atmosferi ili u plitkim 

dijelovima oceana ili u morskim dubinama. Jednostavne organske 

tvari, subatomi i atomi, udruživale su se u sve složenije 

tvari pod utjecajem svjetlosne i toplinske energije (svjetlo, 

toplina, energija). Tako su nastale prve bjelančevine, masti i 

složenije nukleinske kiseline. S vremenom su se pojavile molekule 

koje su imale mogućnost samoumnožavanja - samoobnovljivosti, 

što je i bio uvjet za nastanak živih oblika - života. 

U zapadnoj Australiji pronađen je fosil star 3,5 milijardi 

godina, a sastoji se od stanica modrozelenih bakterija (cijanobakterija). 

Modrozelene bakterije specifi čne su jer mogu same 

sebi stvarati hranu procesom fotosinteze iako nemaju kloroplaste, 

već samo klorofi l te se smatraju prvim proizvođačima 

organske tvari na Zemlji. 

Saznali smo kako je Zemlja nastala i ponešto spoznali o 

njezinoj dugoj povijesti, ali još ne znamo od čega je građena. 

Zemlja je građena od različitih tipova stijena. Ali, što 

su to stijene? Kaže se da su to prirodne nakupine jedne ili više 

vrsta minerala. Stijene poput rožnjaka i mramora sadrže samo 

jedan mineral. Rožnjak je tako građen od minerala kremena, 

a mramor od minerala kalcita. Većina stijena građena je od 

više vrsta minerala. Tako dolazimo i do novog pitanja, što su to 

minerali? Minerali su osnovna komponenta od koje su izgrađene 

stijene čvrste zemljine kore. Kemijski su i fi zički homo-

geni, što znači da im se sastav može zapisati kemijskom formulom. 

U prirodi se najčešće nalaze u čvrstom kristalnom stanju. Simetrična 

unutarnja građa uvjetuje i pravilnu vanjsku građu. Nastaju procesom 

kristalizacije pa se zbog toga nazivaju kristali. Građeni su od atoma, 

iona i molekula povezanih u kristalnu rešetku. Veličina zrna može biti 

tako velika da se vide i okom, a mogu biti tako mala da se vide tek 

pod mikroskopom. 

Postoji veliki broj minerala, ali samo je njih 12 samorodnih, što 

znači da su po kemijskom sastavu čisti kemijski element. Kao samorodni 

elementi u prirodi dolaze: bakar, srebro, zlato, platina, antimon, 

arsen, željezo, živa, selen, telur, sumpor, ugljik. Kombinacijom tih 12 

kemijskih elemenata nastaju i svi ostali minerali u prirodi. 

Stijene po svom tipu mogu biti: magmatske, sedimentne i metamorfne. 

Magmatske stijene nastaju hlađenjem i skrućivanjem rastaljene 

magme, u dubokim dijelovima kore ili vanjskom dijelu omotača 

pa tako razlikujemo intruzivne stijene koje se skrućuju u unutrašnjosti 

zemlje, a na površini se pojavljuju tek nakon što su okolne stijene 

istrošene. Nazivaju se i “Plutonske stijene” po grčkom bogu podzemlja 

Plutonu. 

Druge su efuzivne stijene koje nastaju erupcijom vulkana i hlađenjem 

lave koja je dospjela na površinu. 

Sedimente stijene nastale su trošenjem i taloženjem ostataka 

drugih stijena djelovanjem vode, leda i vjetra. Prekrivaju 75% površine 

Zemlje, ali se njihov ukupni udio u građi zemljine kore procijenjuje 

na svega 5%, što znači da predstavljaju samo tanku glazuru 

preko kore koja se sastoji uglavnom od magmatskih i metamorfnih 

stijena. Sedimentne stijene su vrlo važne za povijest Zemlje. One sadrže 

fosilne ostatke organizama iz kojih možemo saznati o razvoju 

života, a koje nažalost ne možemo naći u magmatskim ili metamorfnim 

stijenama, zato što tlakovi i temperature na kojima se formiraju 

uništavaju fosilne ostatke. 

Ime metamorfne stijene potječe od grčkih riječi meta i morphe, 

što znači promjena oblika. To su u prošlosti bile magmatske ili 

sedimentne stijene koje su promijenjene toplinom ili pritiskom. Zanimljivo 

je ako se vapnenac, od kojeg je pretežno građena naša Hrvatska 

podvrgne vrlo visokim temperaturama, stvaraju se novi kristali 

kalcita koji tvore kompaktnu stijenu zvanu mramor. 

Drago kamenje koje usrećuju žene diljem svijeta isto su minerali. 

Odlikuju se svojom ljepotom i dovoljno su otporni na svakodnevno 

trošenje tako da ih se može nositi kao nakit ili ukrasni predmet. O 

njima i ostalom ukrasnom kamenju koje je za mnoge simbol prestiža, 

moći, sreće i odanosti - nekom drugom prilikom. 

događaji POPLAVE 


Foto: G. Dorić 

Ljetne poplave 

zaustavile proizvodnju 

Obilne kiše tijekom lipnja uzrokovale su nove poplave na 

području novogradiške podružnice Hrvatskih šuma. U Šumariji 

Jasenovac bile su poplavljene sve tri gospodarske 

jedinice (Grede kamare, Žabarski bok, Krapje đol), retencije 

su bile pune mjesec dana, a bilo je neizvjesno kada će se ovaj vodni 

val povući. Prijetila je opasnost da voda svojom brzinom i silinom 

značajno ošteti dijelove pojedinih cesta. U samo dva dana vodostaj 

rijeke Save povećao se za gotovo pet metara (od 240 cm do 729 cm). 

Nastali su problemi zbog nemogućnosti izvršavanja planiranih 

šumskih radova. Na području Šumarije Novska poplavljeni su dijelovi 

gospodarskih jedinica Zelenika (oko 1200 ha) i Trstika (oko 300 ha), a 

očekivao se novi porast poplavnih voda. U problemima su bili i zaposlenici 

Šumarije Stara Gradiška, koji su suočeni sa činjenicom da Sava 

Kamenolom na Braču 

Ulaz u luku Pučišće 

Nove poplave zaustavile su proizvodnju tijekom lipnja 

već četvrti put plavi površine GJ Međustrugovi i Podložje, a zaobalne 

vode djelomice GJ Ljeskovaču i Prašnik. Stoga, iako je bio početak ljeta, 

na navedenim površinama nisu se mogli izvršavati uzgojni radovi 

pa su se obavljali u odsjecima gdje je to moguće. Sjekači ove Šumarije 

zaposleni su tada na sječi u jasenovačkoj Šumariji. 


europa BRISELSKI 

Sjedim na balkonu 

briselskog stančića s 

pogledom na ogromnu 

staklenu zgradu 

Europske komisije. Skoro 

pa je 22,00 sata navečer, 

a sunce je još poprilično 

visoko na nebu, 

neobično. Započinju 

moji briselski dani 

stažiranja u EU, događaji 

i doživljaji koji će 

umnogome promijeniti 

neke predodžbe, 

saznanja i mišljenja o 

tome kako se radi i živi u 

administrativnom centru 

Europe. 

Europski 

parlament 

DNEVNIK 

Administracija 

kao zadana 

konstanta! 

Čudan je ovo grad, sve je u znaku Europe, a 

Europljane možeš izbrojati na prste. Šećući 

ulicama Brisela osjećam se kao da sam negdje 

drugdje, daleko na istoku ili u Africi. Povijest 

nas na svakom koraku podsjeća da je današnja Republika 

Kongo dugo vremena bila belgijska kolonija. Danas 

je u Belgiji, posebno Briselu, dosta Kongoanaca, kao da 

se dogodila nova kolonizacija - u obrnutom smjeru, ali i 

stanovnika svih drugih narodnosti i nacionalnosti. I zaista, 

na ulicama grada, a osobito u dane vikenda, osim 

turista teško da ćete ovdje susresti Europljane! A ja se 

pitam: “Pa gdje su onda Belgijanci!? Pobjegli van grada, 

odselili u druge zemlje ili možda izumrli!?“ Brinemo se 

za prebrzo izumiranje brojnih vrsta biljaka i životinja, a 

o izumiranju ili nestajanju pojedinih rasa ljudi ni riječi. 


Piše: Irena Devčić Buzov 

Foto: I. D. Buzov 

Briselski Atomium 

Prvi radni dan - 

Otkrila sam i Europljane 

(!), svi su dobro skriveni 

unutar velikih staklenih 

zgrada koje u svojem 

imenu imaju naziv Euro... 

Europska komisija, Europski 

parlament, Europski 

odbor za sve i svašta i 

tako dalje. 

Unutar zgrade Parlamenta 

(koja je nevjerojatno 

velika) vlada svijet 

za sebe. Tamo zaista 

imate sve što vam je potrebno...pravi 

mali grad. 

Kemijska čistiona, nekoliko 

kafi ća, restorani, fast 

food, kiosk, banka, pošta, 

sportski centar, frizer.... 

vjerojatno sam nešto zaboravila. 

I naravno, ured do ureda, i tako beskonačno. 

Unutar zgrade ne znaš je li vani zima, ljeto, kiša, sunce, 

tuča, snijeg. Uvijek je ugodnih 23 stupnja, optimalna rasvjeta, 

bez kiše i vjetra. Radeći ovdje prođu vam dani da 

ni ne znate kako je vani, s obzirom da je radno vrijeme 

od ponedjeljka do četvrtka od 9,00-18,00 , a petkom se 

Sve velike regije unutar pojedinih zemalja, kao 

npr. Bavarska, imaju svoja „zastupništva“ ovdje 

koja broje kojih 15 do 20 ljudi, zgradu koju su 

kupili ili je iznajmljuju te im je jedini zadatak 

osluškivati što se događa u EU i koje stvari bi 

mogle biti bitne za njihovu regiju. 

radi do 14,00 sati. Taj, mogli bi reći, mali produženi vikend 

jedina vam je šansa da dođete u kontakt s atmosferom, 

prirodom, suncem i vjetrom. 

No, vratimo se EU. Najkraća defi nicija-silna administracija. 

Ideja Unije je zaista i više nego dobra, ujediniti 

Europu koja će djelovati kao jedna zajednica; sa zajedničkom 

valutom, bez granica i s mogućnošću života i 

djelovanja bilo gdje unutar nje. Ono što mi se zaista sviđa 

u Briselu je multikulturalnost. Mislim da ne postoji 

grad u Europi u kojemu se na ulici mogu čuti zaista SVI

europski jezici…i to je ovdje potpuno normalno i svakodnevno. 

Zaista, Europa u malom. 

No, s druge strane ovo je jedan veliki administrativni 

centar, s najvećim brojem činovnika na jednom mjestu. 

Imam dojam da je administracija ovdje preuzela 

uzde i da su brojne stvari postale same sebi svrha. 

Evo na primjer, neki dan smo bili na sastanku u 

Odboru za regije (Committe of Regions), u prekrasnoj 

velikoj zgradi u kojoj je zaposleno ni više ni manje nego 

1400 ljudi. Njihov posao je da daju mišljenja o problematici/stvarima 

koje se događaju u Europskom parlamentu. 

Dakle, jedna politička stranka ili jednostavno 

zastupnik zatraži njihovo mišljenje o 

određenoj stvari, onda se taj zahtjev 

preuzima i prosljeđuje onoj radnoj 

skupini koja se bavi tim područjem, 

onda se sastaje 330 zastupnika tog 

Odbora koji su iz svih zemalja članica, 

zatim radna skupina predloži svoj 

zaključak, tada 330 članova o tome 

raspravlja pa prihvati ili ne prihvati taj 

zaključak radne skupine. Ako ne prihvati, 

zna se što dalje, sve ispočetka, 

a ako prihvati konačno taj zaključak, 

on odlazi natrag onome koji ga je zatražio. 

Taj ga pogleda, razmisli što će 

s njim- i na tome ostane (ako ga ne 

baci!). A vi sad zbrojite koliko to sve 

košta! 

Drugim riječima, postoji „fi rma“ koja zapošljava sve 

te ljude te ima unutar sebe i „mali parlament“, a zapravo 

nitko nije dužan prihvatiti njihovo mišljenje! 

Uopće da ne spominjem da sve velike regije unutar 

pojedinih zemalja, kao npr. Bavarska, imaju svoja „zastupništva“ 

ovdje, koja broje kojih 15 do 20 ljudi, zgradu 

koju su kupili ili je iznajmljuju te im je jedini zadatak 

osluškivati što se događa u EU i koje stvari bi mogle biti 

bitne za njihovu regiju. 

Primjer broj dva - Odbor biskupske konferencije EU! 

Ponovno lijepa novo obnovljena zgrada s 20-ak zaposlenih. 

Njihov posao je pratiti zakone i pravilnike koji 

se odnose na stvari za koje se interesira Katolička crkva 

kao npr. etika, ljudsko dostojanstvo, obiteljski zakoni i 

sl. Ti ljudi prate sve vezano uz 

ovakve stvari te izvještavaju 

biskupe iz zemalja članica EU. 

No, naravno, ista ovakva stvar 

postoji i 100 m niže niz cestu 

koja okuplja sve religije EU-a 

pa između ostalog i onu katoličku. 

Njihov posao je naravno 

isti, osim što imaju malo više 

zaposlenih jer moraju pratiti 

interese svih religija! 

Iz ove perspektive EU se 

čini kao jedan ogroman administrativni 

aparat koji guta 

enormne količine novaca za 

samoodržanje. 

No, postoje i dobre stvari, 

naravno. 

Iznimno mi se svidjelo 

što su zastupnici, predsjednici 

odbora, potpredsjednici 

Europske komisije i sve ostale 

„face“ koje obitavaju u ovim 

zgradurinama relativno pristupačni 

i srdačni ljudi. I zaista, 

gotovo svatko od njih, ako ima 

imalo vremena, naći će mogućnost 

da se sastane barem na 

kratko s jednim „običnim“ stažistom koji je došao ovdje 

u posjet te ga zanimaju određene stvari. 

Probajte to napraviti s nekim našim saborskim zastupnicima 

ili nekim ministrima! 

Maneken Pis 

Belgijski vafli 


čudesna priroda ZANIMLJIVO 

U dosad brojnim 

napisima publiciranim 

u našem časopisu 

„Hrvatske šume“ 

dotakli smo se tema 

koje su bile vezane uz 

iskorištavanje drva kroz 

povijest. Tako se drvo 

koristilo za izradu raznih 

predmeta u kućanstvu, 

građevinarstvu, 

za grijanje, izradu 

glazbenih instrumenata, 

umjetničkih slika i 

sl. Drvo ima i druge 

funkcije. 

Najstariji hrast 

plutnjak na svijetu 

Platana u 

Trstenom 

DRVEĆE 

Stabla rekorderi po st 

Drvo (stablo) je važan dio prirodnog krajolika, 

sprječava eroziju, utječe na klimu, čuva vodu 

u tlu, proizvodi kisik. Ima i ulogu ukrasne biljke 

u našim okućnicama, parkovima, arboretumima 

i nacionalnim parkovima. Ima i lječilišnu ulogu, 

stanište je brojnim pticama i životinjama, ali je i izvor 

hrane za ljude (voćke i sl). Od drva se dobivaju balzami, 

tanin, lijekovi, biljne smole, eterična ulja, papir.. 

Šume su rasprostranjene po cijeloj kopnenoj 

površini zemlje. Drveće ne raste jedino na onim područjima 

gdje vladaju ekstremni klimatski uvjeti poput 

trajno zaleđenih prostora, pustinja, na izuzetno visokim 

nadmorskim visinama… 

Neke vrste drveća imaju široki areal, (rastu gotovo 

na svim kontinentima, poput crnog bora). S druge stra- 

ne, neke vrste vrlo su rijetke i rastu samo na ponekim 

lokalitetima (npr. australski stribor raste na tri mala lokaliteta). 

Tu su i reliktne vrste drveća koje su nekad u 

prošlosti rasle na velikim područjima, a danas im je zbog 

promjena klime znatno smanjen 

areal poput Pančićeve omorike, 

araukarija, likvidambara i sl. 

Diljem svijeta raste do 

100.000 raznih vrsta drveća, 

što čini oko 25 posto svih živih 

biljnih vrsta na Zemlji. No, među 

svim drvećem uvijek se nađe 

onih koji su rekorderi po starosti, 

visini, opsegu i volumenu.. 

Kao najstarija stabla na 

svijetu danas se spominju smreke 

iz švedske provincije Dalarne, 

koje su „otkrivene“ 2004. godine. 

Stare su preko osam tisuća godina, 

no ima ih i „mlađih“, od 4000 

do 5500 godina. 


Osim spomenutih smreka, u najstarija stabla na 

svijetu ubrajaju se i: pravi tisućljetni bor starosti 4844 

godine, patagonski trolist starosti 3622 godine, golemi 

mamutovac star 3266 godina, maslina s Maslinske gore 

u Jeruzalemu starosti i 2000 godina, stara tisa na groblju 

Estry-Calvados u Engleskoj, starosti 1450 godina… 

Kao najstarije stablo u Europi (opsega oko 52 metra), 

Na zapadnim padinama kalifornijske Sierra 

Nevade, na visinama od 1520 do 2130 metara 

rastu sekvoje opsega i do tridesetak metara, 

visine i preko osamdesetak metara. Tu raste 

po opsegu i najveće svjetsko stablo („General 

Sherman“), široko 31,3 metara. 

spominje se kesten iz šume Carpineto na istočnoj strani 

vulkana Etna, starosti oko 2000 godina. Godine 1965. 

proglašen je nacionalnim spomenikom i pod zaštitom 

je Unesc-a. 

Najstarije poznato stablo u svijetu koje je zasadio 

čovjek, smokva je starosti 2293 godine iz Anuradhapure 

u Šri Lanki. 

Po visini, rekorderi u svijetu su: 

- obalna sekvoja (visina 115,56 m) iz Nacionalnog parka 

Sequoia SAD, 

- eukaliptus (99,6 m) iz Tasmanije u Australiji, 

- obična američka dulgazija (99,4 m) Brummit Creek 

Oregon SAD, 

- sitkanska smreka (96,7 m) park „Prairie Creek State 

Redwoods Park“ Kalifornija, 

- golemi mamutovac (94,9 m) Nacionalni park Kings 

Canyon Kalifornija, 

- plavi eukaliptus (90,7 m) Tasmanija Australija, 

- uskolisni eukaliptus (89 m) 

Tasmanija Australija 

Na zapadnim padinama 

kalifornijske Sierra Nevade, 

na visinama od 1520 do 2130 

metara rastu sekvoje opsega 

i do tridesetak metara, visine 

i preko osamdesetak metara. 

Tu raste po opsegu i najveće 

svjetsko stablo („General 

Sherman“), široko 31,3 metra. 

U „naj“ stabla po opsegu u 

svijetu ulaze i:-gorostasni baobab 

(15,9 m) provincija Limpopo 

južna Afrika, 

- meksički taksodij 11,62 m), 

Arbol del Tule Santa Maria 

del Tule, Oaxaca Meksiko, 

- golemi mamutovac (8,85 

m) Kalifornija, 

- obalna sekvoja (7,9 m) Nacionalni 

park Sequoia Kalifornija… 

Mamutovac


Foto: B. Pleše i arhiva 

arosti, visini, volumenu.. 

Prema volumenu stabla, u svijetu su rekorderi: 

- golemi mamutovac „General Sherman“ (1487 m 3 ) 

Nacionalni park Sequoia SAD, 

- obalna sekvoja, stablo „Posljednji monarh“ 

(1203 m 3 ) Kalifornija, 

- meksički taksodij (750 m 3 ) Meksiko, 

- golema tuja (500 m 3 ) Nacionalni park Olympic (SAD), 

- plavi eukaliptus (386 m 3 ) Australija… 

I naša zemlja može se pohvaliti sa svojim 

rekorderima među drvećem. Među takvima je najpoznatija 

Gupčeva lipa u Gornjoj Stubici, koja je starija 

od Seljačke bune koja se zbila 1573. Visoka je devet, 

opseg debla iznosi 4,90 m, a prsni promjer 1,57 m. Godine 

1957. proglašena je spomenikom prirode i stavljena 

pod zaštitu države. Još jedna lipa, „Belina lipa“ u 

Visokom, kraj Novog Marofa, stara je preko 700 godina. 

Visoka je 20 m, s opsegom od 8,90 m te prsnim promjerom 

2,82 m. Upisana je u registar posebno zaštićenih 

objekata prirode 1966. 

Diljem svijeta raste do 100.000 raznih vrsta 

drveća, što čini oko 25 posto svih živih biljnih 

vrsta na Zemlji 

U Kaštel Štafi liću nalazi se maslina koja je starija od 

1500 godina. Obujam debla joj je 6 m, promjer krošnje 

22 m, a visina 10 m. 

Tisa stara preko 2000 godina nalazi se u šumi kraj 

Mrkoplja u Gorskom kotaru. Visoka je 9 m, prsnog promjera 

86 cm. U park šumi Golubinjak nalazi se „kraljica 

šume“ jela, stara oko 230 godina, visine 42 m i prsnog 

promjera 1,42 m te opsega 4,43 m. 

U arboretumu Trsteno kraj Dubrovnika rastu 

dva stabla orijentalne platane stare više od 450 godina. 

Promjer debla u prsnoj visini im je 4 metra, 

opseg oko 12, visina oko 50 metara. Te platane 

spadaju među najdeblja stabla u Europi. 

U šumi Kamenjak kraj Stubičkih toplica 

nalazi se hrast isto iz vremena Seljačke bune 

1573. Opseg hrasta u prsnoj visini iznosi 3,83 

cm, promjera 122 cm te visine 17 metara. U 

Najstarije stablo 

na svijetu 

slavonskoj šumi Prašnik kraj Okučana nalazi se oko 2000 

stabala hrasta lužnjaka starijih više od 300 godina. 

U Lunu na otoku Pagu postoje vinogradi maslina starijih 

od 1000 godina. Nažalost, zahvaljujući postojećoj urbanizaciji, 

ovim maslinicima prijeti devastacija odnosno 

U Kaštel Štafiliću nalazi se maslina koja je 

starija od 1500 godina. Obujam debla joj je 6 m, 

promjer krošnje 22 m, a visina 10 m. 

uništenje, stoga maslinari otoka Paga traže pomoć države 

u njihovoj zaštiti. Nažalost, ovaj paški slučaj pokazatelj je 

da još uvij ek ima ljudi koji ne shvaćaju ulogu i značenje 

starih stabala ne samo u smislu obogaćivanja naše svakodnevice 

tim prirodnim bogatstvom, već i značenje tog 

bogatstva za život i spoznaje budućih generacija. 

Kraljica šume u 

Golubinjaku 


umunjska RUMUNJSKA 

Sudjelujući na 

Sportskim igrama 

rumunjskog sindikata 

šumarstva, hrvatski 

šumari, članovi HSŠ-a, 

imali su priliku pobliže 

upoznati i živahni 

gradić na jugozapadu 

Rumunjske, Targu Jiu. 



/ TARGU JIU 

U gradu duge povije 

banaka i lijepih žena 

Grad Targu Jiu (prodavačica u jednoj suvenirnici 

rekla nam je da se izgovara kao Tirgu Žju), 

ime je dobio po rijeci Jiu koja presijeca grad 

na mjestu gdje je još u antičko doba bilo naselje 

Dacian okruženo šumama. Bilo je to trgovište na 

rijeci, a nakon što su Rimljani osvojili Olteniu (101. god. 

n. e.) njihova vojska bila je porazmještena oko prometnica 

koje su povezivale tadašnje najvažnije trgovačke 

rute. Ostaci iz toga doba, novac, keramika, rimske opeke, 

mozaici, pronađeni su stoljećima kasnije, za vrijeme 

kopanja trase željezničke pruge Targu Jiu-Rovinari, što 

svjedoči da je za vrijeme vladavine Rima ovdje bilo važno 

trgovačko središte. 


Glavni trg 

Tijekom stoljeća ovdje se izmjenjuju vladari i utjecaji, 

od Konstantina Velikog i Turske (kada je izgrađen i veliki 

most na Dunavu između današnje Corabie i Gigena 

u Bugarskoj, dug preko 2400 m) preko Litve (u 13. st.) do 

Vlaške (Rumunjske) i rata s Mađarima. Prvi pisani zapis o 

gradu nosi datum 11. studeni 1409., a to je uredba koju 

je potpisao Mircea cel Batran. Već od 1497. Targu Jiu je 

sjedište Županije Gorj, što je, s većim ili manjim teritorijalnim 

promjenama i danas. 

Sa svojih 100 tisuća stanovnika, smješten na 

obroncima Karpata, oko 120 km udaljen od graničnog 

prijelaza Kladovo (Đerdap) u Srbiji, Targu Jiu je za 

hrvatske šumare, sudionike Sportskog kupa Consilva,

io pravo iznenađenje. 

Uređen, čistih ulica (!), s 

prekrasnim središnjim 

trgom, velikim parkom, 

fontanama doslovno na 

svakom koraku, ostavio 

je dojam modernog europskog 

grada, u koji, 

doduše, turistička djelatnost 

tek kuca na vrata. 

Teško je, recimo, pronaći 

razglednicu grada(!), 

strani jezik, mislimo na 

engleski, ne govori puno 

domaćina, čak su i rijetki 

konobari koji ga znaju, 

strani turisti nisu još tako 

brojni. S druge strane 

hotel Anna (tri zvjezdice 

i nije reklama!) u samom 

središtu grada pruža 

puno više od broja zvjezdica ili nekih jednako kategoriziranih objekata 

u nekim drugim zemljama (velike sobe, TV, klima, frižider, uredan..) 

A restoran istoga imena, malo dalje od hotela, mogao bi izgledom i 

ugođajem biti u bilo kojem velikom europskom gradu. Oni koji vole 

piletinu (na sve načine!) tu su došli na svoje; pivo je za naše pojmove 

jeftino (boca od pola litre 1€) i dobro, salata uz glavno jelo prava je 

rijetkost! 

Onima koji posjećuju kladionice pa se između ostalog klade i 

na Rumunjsku nogometnu ligu, na znanje da ovdje stoluje trenutno 

posljednje plasirani klub lige Pandurii! Na lijepo uređenom stadionu 

za nekih 15-ak tisuća gledatelja te smo subote (21. kolovoza) prisustvovali 

ogledu s trenutno prvoplasiranim, koji je završio s puno trke, 

bez prilika i golova!. 

Subota je, između ostalog kao i svugdje, dan za svadbe pa smo 

tako ispred prekrasne katedrale „Sf. Voievozi Mihail si Gavril“ na samom 

središnjem trgu zatekli jedan sretni par koji, eto, kreće u novi 

život. A što ih čeka, to će tek vidjeti. 

sti, brojnih 

Stol tišine 

Jedan od najvećih 

rumunjskih kipara moderne 

umjetnosti Constantin 

Brancusi koji je 

kao mladić živio u Targu 

Jiu, gradu je podario nekoliko 

znamenitih spomenika 

i skulptura. Uz 

ostalo tu je memorijalni 

spomenik borcima Prvog 

svjetskog rata, Ulica 

heroja (dovršen 1938.), a 

u velikom parku obavezno 

mjesto obilaska su 

njegove skulpture Stol 

tišine, Vrata poljupca i 

Beskrajni stup. 

Tržnica je kičma 

svakoga grada pa tako 

i Središnja tržnica (Piaza 

centrale) pokraj mosta 

preko ovdje široke rijeke Jiu, odmah „odaje“ kako grad diše. Mnoštvo 

malih lokala, trgovina tekstilom, pečenjarnica iz čijih se roštilja dimi 

i osjećaju različiti primamljivi mirisi (ćevapi 1,6 €), zorno pokazuje da 

grad živi. Na velikoj tržnici nudi se sve i svašta (evo malo cijena: breskve 

su bile 0,9€ za 1 kg, mandarine, banane, grožđe oko 1€, paradajz 

0,8-1€, mahune 1,5€). Inače, 1€ se mijenja za 4 leja, što znači da 1 lej 

vrijedi 1,8 kuna. Glavna gradska ulica nosi ime Ulica pobjede, a najveća 

je Bulevar Ecatarina Teodoriu. 

Kreću u bolju budućnost! 

Ako stranci što dođu u Zagreb ne skrivaju svoje oduševljenje 

kompletnim izgledom Zagrepčanki, nešto slično, dakako u znatno 

manjem broju obzirom i na veličinu grada pa i sve ostalo, moglo bi se 

reći i za predstavnice ljepšega spola u Targu Jiu! Uglavnom odjevene 

u kratke traper hlačice, uljepšavaju ulice! 


Turist koji u Rumunjsku dolazi nekoliko 

posljednjih godina morat će primijetiti 

veliki napredak i preobražaj. Novac iz 

EU ipak se „vidi“, sigurno više u gradovima, 

a manje po selima. Ono što se moglo primijetiti 

na prvi pogled iznimno je velik broj 

banaka. Ako je teško pa i nemoguće otkriti 

gdje se prodaju razglednice (u pošti, uputila 

nas je jedna gospođa, no pošta subotom ne 

radi!), banke, sve moguće strane i domaće, u 

novim ili obnovljenim zgradama vidjeli smo 

na svakom koraku. Rumunjska je u EU, novac 

pristiže, gradi nove objekte, potiče poduzetništvo. 

Koliko je on skup i koliko obvezuje to 

će se tek vidjeti. Moderna kolonizacija bez 

ratova, vojske i oružja. 

Vrata poljupca 

Stadion Pandurii TG 

Ono što se nekako najsporije mijenja, 

Rumunjske su ceste. Autoputova je još uvijek 

malo, a stare prometnice jedva podržavaju 

sve veći promet i teške šlepere što u Rumunjsku 

pristižu sa svih strana. Javni prijevoz se 

odvija trolejbusima, postoje i dvije tramvajske 

linije (karta stoji 0,3€). Dosta je taksija i 

nisu skupi. Jedan taksist će vas do Bukurešta, 

udaljenog 280 km, po njemu i natrag u Targu 

Jiu odvesti za 100€. Zašto ne kad mjesečno, 

kaže, zaradi tek nešto više od 200€. 

sindikat SPORTSKE IGRE RUMUNJSKOG 

SINDIKATA ŠUMARSTVA CONSLIVA 

Šest medalja za hr 

u Rumunjskoj 

U 

stolnom tenisu pobjednički je pehar ponio 

Zoran Šunjić (UŠ Split) koji je, igrajući 

najprije u skupinama, potom u polufi nalu 

i fi nalu dobio ukupno 10 mečeva, pobijedio 

sve svoje protivnike, bez izgubljene partije! 

Zlatnu medalju u Gospić nosi i Robert Srdić, najbolji 

u pikadu, gdje je ostvarena trostruka pobjeda! 

Drugi je bio Mile Pocrnić, također iz Gospića, a treći 

Josip Stojanović (Koprivnica). 

U pikadu je uspješna bila i Karlovčanka Andrea 

Nose koja je osvojila srebrnu medalju. 

Uspješni su hrvatski šumari bili i u šahu, u kojem 

su Rumunji tradicionalno jaki (osvojili prvo mjesto 

na ovogodišnjim Sportskim susretima HSŠ-a u 

Umagu!), i gdje je objektivno teško bilo očekivati 

medalju. Tu se iskazao Branko Flegar (Našice) osvojivši 

brončanu medalju. 

Konačno, u tradicionalno najzanimljivijem malom 

nogometu, hrvatski šumari su u konkurenciji 

11 momčadi ponovili prošlogodišnje drugo mjesto. 

Igralo se u dvije grupe. Naši su turnir otvorili i zatvorili 

s kasnijim pobjednicima, jakom momčadi domaćina 

Consilva. U prvom su nastupu, nakon niza 

propuštenih prilika, poraženi s 2:1, što nije imalo 

nikakvog utjecaja na daljnji plasman jer su do kraja 

uvjerljivo sve pobjeđivali. U fi nalnoj utakmici, u ravnopravnoj 

borbi, domaćini su golom iz sedmerca, 

pet minuta prije kraja, osigurali zlatnu medalju. Jest 

Hrvatski šumari, 

članovi Hrvatskog 

sindikata šumarstva, 

još jednom su se 

iskazali. Na sportskim 

igrama rumunjskog 

sindikata šumarstva 

Consilva, održanima 

20.-21. kolovoza 

u gradu Targu Jiu, 

osvojili su šest 

medalja! 

Tako se uspješno 

završio trodnevni 

boravak male skupine 

hrvatskih šumara u 

ovom dosad svima 

nepoznatom gradu na 

obroncima Karpata, 

do kojega, s koje 

god strane krenuli, 

stižete ne baš dobrom 

cestom. 

44 Broj 164/5 • rujan/listopad 2010. HRVATSKE ŠUME



vatske šumare 

da su suci malo „drukali“, što se i očekivalo, 

jest i da je penal postojao! Kad se sve zbroji, 

ispalo je onako kako se događalo u posljednjih 

nekoliko godina otkako su se ove momčadi 

sastajale; nema nade za goste! 

Okosnica malonogometne momčadi bili 

su Siščani sa po još nekoliko igrača iz drugih 

uprava. Nastupili su: Z. Raić (ujedno i „šef“ 

ekipe), I. Išek, V. Žužić, S. Bajlović-Sajo (kojem 

su Rumunji opet skidali „kapu do zemlje“!), 

B. Kaić, T. Šimičić Šima (koji se već odavno 

„udomaćio“ u Rumunjskoj), D. Grbavac–Splićo, 

koji je donio duh Mediterana, F. Žalac, K. 

Novosel, E. Jaković. 

Malonogometaši su dobili još jedno pri- 

Rumunjske šume 

Uprava šuma Gorj (Directia silvica Gorj) 

sa sjedištem u gradu Targu Jiu, jedna je od 26 

šumskih uprava Rumunjskih državnih šuma 

u kojima je restrukturiranje obavljeno prije 

dvije godine (prije toga bilo je više). Tvrtka 

gospodari s oko 3,5 milijuna hektara šuma i 

šumskog zemljišta u državnom vlasništvu te 

nadzire gospodarenje u još 500 tisuća ha privatnih 

šuma. Restrukturiranjem je smanjen 

broj zaposlenih jer osnovne radove, sječu, izvlačenje 

i prijevoz ne obavlja državna tvrtka, 

nego to sada rade privatne agencije, drvo se 

prodaje na panju. 

Ekipa HSŠ-a u Rumunjskoj 

znanje. Tomislav Šimičić (Sisak) dobio 

je pehar i priznanje kao najbolji tehničar! 

Momčad HSŠ-a, koju su predvodili 

predsjednik Željko Kalauz i predsjednik 

Skupštine Josip Stojanović, bila je 

sastavljena od sportaša iz osam uprava. 

Sportske igre rumunjskog šumarskog 

sindikata, uspoređujući ih s 

našima u Umagu, daleko su skromnije, 

s manje sudionika i s puno manje 

sportova. No zato je samo otvaranje, 

na kojem se izredalo podosta govornika 

šumara, ali i predstavnika Županije 

Gorj, poduže trajalo. Sve je, kao i 

proteklih godina, vodio Marian 

Stoicescu, predstavnik udruženog 

sindikata Confederation sindi- 

catelor Consilva koji broji preko 

20.000 članova. Ali ima nešto što 

ide u prilog ovom rumunjskom 

modelu; njihove igre održavaju 

se svake godine! Možda ne bi bilo 

loše razmisliti o sličnom modelu 

kod nas, s tim da i sami sudionici 

(više) participiraju u troškovima. 

Osim hrvatskih šumara, na 

Sportskim igrama Consilve sudjelovali 

su i predstavnici šumarskih 

sindikata iz Bugarske, Mađarske, 

Poljske i Moldavije. 

Željko Kalauz i Marijan Stoicescu na zatvaranju igara 

Zlato u stolnom tenisu (Šunjić u sredini) 

Treći u šahu-Branko Flegar 

Andrea Nose (2. mjesto u pikadu) 

Zlato u pikadu-Robert Srdić

ugljenarenje STARA 

Danas se drveni ugljen 

uglavnom koristi kao 

luksuzno gorivo za 

roštilj. Jedini industrijski 

proizvođač drvenog 

ugljena u Hrvatskoj je 

Tvornica za preradu 

drva u Belišću. Osim te 

tvornice, u Hrvatskoj 

još uvijek postoje brojni 

mali proizvođači koji 

koriste tradicionalne 

tehnologije proizvodnje 

u jamama, humcima i 

pećima za dobivanje 

drvenog ugljena. 

ZANIMANJA 

Vuglenice u Zrinščini p 

ugljen na starinski, 

tradicionalan način! 

Petnaestak tradicionalnih peći za dobivanje drvenog 

ugljena kriju se u prigorskom selu Zrinščini. 

Neobičnog su izgleda, nalik na divovske 

pčelinje košnice, a zovu ih vuglenice. Njihovi 

vlasnici više i ne pamte od kada u Zrinščini traje tradicija 

vugleničarstva. Vjerojatno su je sa 

sobom donijele obitelji koje su se 

početkom 20. stoljeća iz Hrvatskog 

zagorja doselile na pitome brežuljke 

između Vrbovca, Križevaca i 

Zeline. Tada je vugleničarstvo bilo 

rašireno zanimanje koje je domaćinstvima 

donosilo znatnu zaradu. 

Ugljen se koristio u domaćinstvu, 

prodavao se kovačima, željeznici 

i raznim industrijskim pogonima, 

dok se danas ponajviše prodaje 

ugostiteljskim objektima za roštilj. 

Nekada su u Zrinščini proizvodili ugljen u 

humcima na otvorenom, sve dok 80-ih godina 20. stoljeća 

nisu od ugljenara iz zapadne Srbije preuzeli tehniku 

gradnje peći ili vuglenica. Neke od tada sagrađenih 

vuglenica stoje još i danas i služe svojoj svrsi. 

Dobivanje ugljena u pećima jednostavnije je i lak- 

Iz jedne vuglenice od 12 kubičnih 

metara zapremine (u kojoj u 

jednom procesu sagori ukupno 

25 kubičnih metara, računajući 

dometnuto drvo) dobije se oko 120 

vreća od po 18 kilograma ugljena 

(2.160 kg ugljena) 

še od proizvodnje na otvorenom, jer kada je peć već 

jednom sagrađena, zahtjeva manje rada i nadzora. 

Vuglenice se zidaju od opeke i izvana premazuju mortom. 

Ima ih većih i manjih, no sve su kupolastog oblika 

s otvorom na vrhu. Kroz vrata peći započinje punjenje 

drvima negdje do sredine njezine 

visine. Taj posao obično obavljaju 

dva radnika od kojih jedan izvana 

dodaje drva, a drugi ih iznutra slaže. 

Vuglenica se puni do kraja kroz 

otvor kupole. Do njega je izgrađena 

drvena platforma po kojoj se 

dovozi drvo. 

Najbolje je bukovo drvo, no 

koristi se i hrast i akacija, odnosno 

ona drva koja rastu u okolnim šumama. 

Oni koji nemaju vlastitih 

šuma kupuju drvo od drugih vlasnika 

ili šumarije. S dopuštenjem šumara, nakon sječe 

se prikupljaju tanke grane, panjevi i drugi ostaci koji se 

gospodarski ne bi mogli drugačije iskoristiti. 

Nakon punjenja željezna vrata se čvrsto zatvore i 

zabrave, dok se otvor na vrhu zatvori okruglim poklopcem, 

nakon što se kroz njega potpali drvo. Proizvodnja 

Potpaljenu vuglenicu obavija gusti bijeli dim. Na drvenoj platformi pripremljena su drva za umetanje kroz 

otvor na vrhu. 

46 Broj 164/5 • rujan/listopad 2010. HRVATSKE ŠUME

Piše: Lara Černicki 

Foto: L. Černicki 

roizvode 

Kada se na otvorima uz tlo pojavi žar, 

ti se otvori zatvaraju. Time se izgaranje 

prekida, nakon čega se vuglenica hladi 

nekoliko dana. Na kraju se ugljen 

odozgo zalije s 200 do 250 litara vode. 

se odvija uz kontrolirani dovod zraka, pri 

čemu drvo djelomično izgara. Pristup zraka 

regulira se dimnicama, malenim otvorima 

nanizanima u dva vodoravna reda. Proces 

izgaranja traje desetak dana tijekom kojih 

vugleničari ujutro i navečer obilaze peći. 

Kroz otvor na vrhu umeću nova drva, tako da 

na kraju sagori dvostruko više drva nego li je 

sama zapremina peći. Kada se na otvorima 

uz tlo pojavi žar, ti se otvori zatvaraju. Time 

se izgaranje prekida, nakon čega se vuglenica 

hladi nekoliko dana. Na kraju se ugljen 

odozgo zalije s 200 do 250 litara vode. 

U vađenju ugljena nakon hlađenja 

ponovno sudjeluju dva radnika. Jedan ga 

vadi lopatom kroz vrata i stavlja na uređaj s 

beskonačnom trakom. Kada ugljen dođe do 

gornjeg kraja trake, na kojemu je postavljeno 

sito, kroz njega ispadaju sitni komadići i 

ugljena prašina. Krupniji komadi padaju u 

papirnate vreće koje podmeće drugi radnik. 

Iz jedne vuglenice od 12 kubičnih metara 

zapremine (u kojoj u jednom procesu sagori 

ukupno 25 kubičnih metara, računajući dometnuto 

drvo) dobije se oko 120 vreća od po 

18 kilograma ugljena. 

Nekada se cijeli posao vađenja odvijao 

ručno, bez pomoći stroja. Ugljen se iz peći 

vadio vilama kojima su se zahvaćali samo 

veći komadi, dok su sitniji dijelovi prolazili između 

zubiju. Za pakiranje su se tada koristile 

jutene vreće. 

Proizvodnjom ugljena na starinski 

način danas se ne može puno zaraditi, no 

seoskim domaćinstvima ono ipak donosi 

dodatnu zaradu. Baveći se zanatom koji su 

naslijedili od svojih očeva i djedova, stanovnici 

Zrinščine na najbolji način pridonose 

očuvaju tradicijskih oblika života. Uspjeli su 

sačuvati običaj kojega neminovno istiskuje 

industrijska proizvodnja drvenog ugljena, 

a njihove okrugle vuglenice stopile su se s 

pitomim krajobrazom prigorskih brežuljaka, 

doprinoseći njegovoj g osebujnosti i ambijentalnoj 

vrijednosti. osti. 

Vuglenica se puni tankim granama, panjevima i drugim ostacima koji se 

gospodarski ne bi mogli drugačije iskoristiti. 

Ugljen vadio vilama 

Dok traje proces izgaranja, vugleničari dva puta dnevno obilaze peći. 


Lasicama se pripisuje 

velika krvožednost 

jer ubijaju više nego 

što mogu pojesti. U 

stvari, svojstveno 

im je da za vrijeme 

obilja hrane prave 

zalihe. Izduženog je 

tijela, kratkih nogu, 

dugačka oko 30 cm, 

teška do 300 grama. 

Velika lasica 

Obitelj kuna je jedna od najprilagođenijih u 

redu mesoždera. Među svojim predstavnicima 

u našoj zemlji ima izvrsnog plivača i ronioca, 

živahnu vidru i odličnog kopača, tromog 

jazavca. Ostali pripadnici te obitelji su svestraniji, 

skaču i penju se, snalaze se u dupljama dr- 

veća, šupljinama stijena, pod zemljom i u 

vodi. Otuda im je i hrana vrlo raznovrsna, 

a i zato što mogu savladati životinje koje 

su veće od njih. Sve to vrijedi i za veliku 

lasicu, zerdava ili hermelina. Vrlo je hrabar 

i nemilosrdan grabežljivac, kao i njegova 

manja rođakinja, mala lasica. 

Velika lasica (Mustela erminea) 

je izduženog tijela, kratkih nogu, dugačka 

oko 30 cm, teška do 300 g. Treba znati da 

je veličina jako različita i sitne velike lasice mogu biti ne 

veće od krupne male lasice. Posljedica je to i činjenice 

da su mužjaci lasica znatno krupniji od ženki. 

Zimi je velika lasica bijele dlake, ljeti rđastocrvene, 

ispod vrata je bijela, a najuočljiviji joj je crni vrh repa. 

Od male lasice se razlikuje po manje riđoj dlaci, ali jedini 

siguran znak raspoznavanja je uvijek crni vrh repa velike 

lasice. Linjanje je dva puta godišnje, a smjene dlake 

su vezane za početak i kraj trajanja snježnog pokrivača. 

Velika lasica je rasprostranjena po cijeloj Europi i 

sjevernoj Aziji, osim krajnjeg sjevera. Osobito je česta 

u sjevernoj Europi. Brojnost joj je neravnomjerna, izbjegava 

prirodne i kulturne stepe. U osnovi joj brojnost 

ovisi o broju sitnih glodavaca, njene temeljne hrane. 

Mjesto za leglo ne uređuje, nalazi ih u rupama 

glodavaca, pod suhim granjem, složajima drva, među 

korije njem drveća, u stogovima slame i sijena, pod hrpama 

kamenja, u pukotinama stijena. Legla prostire kožicama 

i dlakom sisavaca i perjem, no nekada ne pravi 

nikakvu prostirku. 

Osobine razmnožavanja velike lasice su jedinstvene 

među sisavcima, kako su otkrili ruski znanstvenici. 

Spolni sustav ženki normalno sazrijeva u juvenilnom 

uzrastu, kada u svom razvitku prestiže funkcioniranje 

organa sluha i vida. Bespomoćna mladunčad, koja se 

još hrani majčinim mlijekom, postaje spolno zrela i tjera 

se neprekidno do jeseni. Mužjaci postaju spolno zreli 


Kod velike lasice izrazit 

je spolni dimorfizam 

koji se očituje u 

veličini; mužjak je 

uvijek znatno veći od 

ženke. 

lovstvo 

Velik 

grabe 

Piše: Zoran Timarac 

Foto: Z. Timarac 

kao i drugi sitni grabežljivci, druge godine poslije dolaska 

na svijet. 

U parenju sudjeluju odrasli mužjaci, odrasle ženke 

bez mladunaca i ženke u posljednjoj fazi laktacije i mlade 

ženke “dječjeg” i mladenačkog uzrasta. 

Zanimljivo je da rano parenje ne sma- 

njuje plodnost ženki. 

Velikoj lasici je svojstvena embriotenija, 

što znači da se zametak privremeno 

prestaje razvijati, a kasnije slijedi normalno 

razvijanje zametka do mladunca 

koji dolazi na svijet. Među grabežljivcima 

velika lasica ima najdužu i najpromjenjiviju 

bređost - od 240 do 393 dana, što je 

vezano s većom razvučenošću parenja u 

odnosu na vrijeme rađanja. Za razliku od 

mladih ženkica, ono može biti rano proljetno, 

proljetno-ljetnje i ljetnje s razlikama u pojedinim 

godinama - od travnja do zaključno rujna. 

Mladuci dolaze na svijet slijepi, bezubi, s čvrsto 

zatvorenim slušnim kanalima, pokriveni rijetkom i svijetlom 

embrionalnom dlakom. Po izgledu liče na krupne 

mrave. Prvi zubi 

niču u uzrastu od oko 

dva tjedna. Oblikovanje 

zubala završava nakon 

dva mjeseca i tada mlade 

velike lasice počnu 

same ubijati miševe i 

voluharice. Nakon mjesec 

dana nespretno 

hodaju. Slušni kanali se 

otvaraju u uzrastu od 

oko mjesec dana, malo 

kasnije životinjice progledaju. 

U uzrastu od 50 

dana zabilježen je prvi 

izlazak iz gnijezda. Od 

tog vremena mladunci 

počinju stajati na stražnjim 

nogama, zauzimajući 

tipičnu pozu 

velike (i male) lasice. To

VELIKA LASICA (MUSTELA ERMINEA) 

a lasica svestrani je 

žljivac 

je zato da kratkonoga životinjica može 

bolje istražiti okoliš. U lipnju, zaključno 

do kolovoza, obitelj se raspada. Lasica 

doživi 8 do 10 godina. 

Svaka velika lasica ima svoje 

lovište, osobito zimi. Dijeli se na više 

revira koje obilazi jednom u 5 do 10 

dana. Veličina individualne teritorije 

početkom zime je 5 do 6 ha, a koncem 

zime može dostići 200 ha, no u prosjeku 

se kreće do oko 30 ha. Ako postoji nedostatak 

hrane, velika lasica se odlučuje 

na seobu. Ova vrlo pokretna životinjica 

dnevno prelazi oko 3 km, a zna se naći u 

vodi daleko od obale. 

Velika lasica ubija svoje žrtve ugrizom 

u zatiljak i smrtonosnim stresanjem. 

To je vjerojatno nagonsko i nasljedno 

ponašanje svih zvijeri. Postoji 

specijalizacija unutar vrste - mužjaci 

krupniji od ženki love veći plijen. Dnevna 

potreba hrane je oko 50 g. Velikoj lasici se pripisuje velika krvožednost 

jer ubija više nego što može pojesti. U stvari, svojstveno joj je da 

u vrijeme izobilja hrane pravi zalihe. 

Lovi miševe, voluharice, hrčke, štakore, tekunice, puhove, 

vjeverice, divlje kuniće, zečeve, a navodno može svladati i lane. Zatim 

se hrani pticama, njihovim jajima i mladuncima, vodozemcima, gmazovima, 

mekušcima, kukcima, strvinom, kada je na to natjera glad. U 

prehrani ima i nešto biljne hrane. Velika lasica može načiniti štete u 

peradarnicima, kunićarnicima i uzgajalištima sitne divljači. Pretežiti 

dio prehrane čine sitni 

glodari i u tome se ogleda 

korisnost velike lasice. 

Krupniji plijen, uključujući 

i sitnu divljač, lovi 

kada je nedostatak te 

njene osnovne hrane. 

Nekada je velika 

lasica bila svrstana u 

divljač i bila je visoko 

cijenjena krznašica, u 

nekim zemljama je to 

još uvijek. Krzno velike 

lasice se koristilo 

za aplikaciju ženskih 

krznenih kaputa. U feudalno 

doba njime su 

obrubljivali odjeću velikaša, 

a samo su pojedini 

kraljevi i carevi imali 

cijele ogrtače od krzna 

velike lasice. 

Velika lasica s ulovljenim plijenom 

Velika lasica u 

„ljetnom ruhu“ 

Tragovi velike lasice - U velike lasice je izrazit spolni dimorfi - 

zam koji se očituje u veličini; mužjak je uvijek znatno veći od ženke. 

Ogleda se to i u tragovima – koraci su duži i širi i veći otisci kod mužjaka 

nego kod ženke. Zbog takvog spolnog dimorfi zma u obitelji kuna 

ponekad je teško utvrditi koja je zvjerčica ostavila trag: mužjak male 

lasice ili ženka velike lasice, mužjak velike lasice ili ženka tvora. 

Zato pri praćenju i čitanju traga treba uzeti u obzir i veličinu oti- 

Velika lasica je rasprostranjena po cijeloj Europi i 

sjevernoj Aziji, osim krajnjeg sjevera. Osobito je česta u 

sjevernoj Europi 

ska, njihov raspored, ponašanje životinjice, stanište i drugo, što je naoko 

sitnica. Osim toga, zimi su otisci teže čitljivi, jer su blazine tabana 

i prstiju jače pokriveni dlakom. 

Velika lasica je, kao i ostale sitnije kune, izduženog tijela i kratkih 

nogu, što se očituje i u načinu kretanja i u izgledu tragova. Šape su joj 

sa po pet prstiju koji imaju izdužene blazine i dugačke nokte. Blazinu 

tabana čine tri međusobno zbijene izbočine. Ako se izuzme palac, 

koji je kraći i pored blazine tabana, onda se može reći da su ostali prsti 

podjednako dugački. Vanjski nisu na istoj razini, a unutrašnji jesu i 

više su naprijed. Taj raspored se očituje i u dobro otisnutoj šapi. 

Otisak prednje šape je oko 2 cm dugačak i oko 1,5 cm širok i ima 

ovalan oblik. Stražnja šapa ima otisak oko 3,5 cm dugačak i oko 1,3 

cm širok. Kako su prsti međusobno zbijeni, ima šiljat oblik. 

Velika lasica se kreće kraćim i dužim, odnosno sporijim ili bržim 

skokovima, a rijetko kada korakom. To je samo kada izlazi iz skloništa, 

utvrđuje uzrok nečega ili se prikrada plijenu. 


Pri polaganijem kretanju 

dužina skokova se kreće od 

20 do 40 cm, pri bržem kretanju 

skokovi su dugački 60 

do 70 cm. Širina koraka je vrlo 

mala i u svim načinima kretanja 

dostiže samo 4 do 5 cm. 

Pri skokovitom kretanju 

stražnje noge padaju do otisaka 

prednjih i tako stvaraju 

istostrane parove otisaka 

s više ili manje udaljenim 

jednim od drugog otiska ili 

manje ili više poklopljenim. 

Takvo brže kretanje je karakteristično 

prebacivanjem 

stražnjih nogu ispred otisaka 

prednjih, uslijed čega nastaju 

otisci u obliku trokuta, četverokuta 

trapeza ili se pojavljuje 

obrazac tzv. zečjeg tipa. 

Pri tom su, za razliku od zeca, 

sva četiri otiska podjednako 

velika. 

Niz otisaka velike lasice 

ima vijugav i izlomljen karakter, 

a dužina skokova se u njemu 

stalno mijenja. Trag vrlo 

često završi kod starog šupljeg 

drveta ili ispod snijega, 

da bi “izronio” iz njega, opet 

“uronio” itd. Kada ima dovoljno 

snijega, veći dio zime velika 

lasica provodi ispod njega. 

Kod debljeg snježnog pokrivača 

broj tragova joj se naglo 

smanjuje. Na snijegu se može 

vidjeti trag kojim velika lasica 

odvlači sitnog glodavca ili 

drugi plijen u neko zaklonjeno 

mjesto ili sklonište. Tada 

se pored niza otisaka vidi trag 

vučenja lovine. 

Izmet velike lasice je izdužen, 

spiralno uvijen, s tankim 

završecima, debljine oko 4 

mm i dužine do 40 mm. Ima 

jak i postojan miris na mošus. 

Obično je skoro crne boje. 

Žućkasti izmet otkriva prehranu 

jajima, modri i crveni 

- šumskim plodovima. 

ribolov MORSKE 

RIBE 

Ribolov cipla na Mirni 

Istarska rijeka 

Mirna pravi je 

eldorado za 

ribolov cipla. 

Izvrsna za spoj 

godišnjeg 

odmora na moru i 

ribolova u slatkoj 

vodi. Domaći 

ribolovci razvili 

su jednostavnu i 

učinkovitu tehniku 

ribolova na ciple s 

plovkom. 


Mirna je od srpnja pa sve do 

kraja rujna bogom dana za 

ribolov cipla. Iako morska 

riba, cipli u Mirnu ulaze 

duboko uzvodno. Tako uz slatkovodne 

vrste, kao što su šaran, amur i linjak, te 

klen i sitna bijela riba, u bočatim vodama 

na ušću kod Novigrada, ali i daleko 

uzvodno gdje je voda slatka, zalazi i 

morska riba u potrazi za hranom. Na prvom 

mjestu cipli i jegulje. 

Rijeka Mirna duga je 32 kilometra. 

Izvor joj se nalazi u području Buzeštine, 

u dolini Kotli. Dolina i istoimeno 

Nekada krivudavo korito Mirne 

regulacijama je otišlo u nepovrat. 

Obraštena gustom trskom s obje 

obale, voda je smaragdno zelena 

i duboka, na mjestima i preko tri 

metra, široka tek 15-20 metara. 

mjesto dobili su ime po izvorima koji 

sliče kotlovima u kojima stalno ključa 

voda. Zanimljivo je da je Mirna nekada 

bila plovna. Pouzdano se zna da je bila 

plovna još 1500-te i to sve do luke Baštija 

u okolici Grožnjana. Uzvodno, sve 

do Istarskih Toplica, nekada su Mirnom 

plovili brodovi i to oni dužine 5 do 10 

metara s gazom koji nije prelazio 1,5 

metar. Zbog proljetnog nanošenja materijala, 

ušće Mirne je vremenom postalo 

plitko. Poslije Drugog svjetskog rata 

regulacije su vršene u nekoliko navrata 

pa je tako postala «kanalizirana». 

Njeno nekada krivudavo 

korito otišlo je u nepovrat. 

Obraštena gustom trskom s 

obje obale, voda je smaragdno 

zelena i duboka, na mjestima i 

preko tri metra, široka tek 15- 

20 metara. Idealna je za ribolov 

štekom i dugim direktašima pa 

i bolognesom. Upravo tim tehnikama 

se najviše i najčešće 

lovi cipal na Mirni, ali i ostale 

vrste. No, amur i šaran uglavnom 

se tove na dnu čekanjem. 

Tehnika koju su domaći 

ribolovci razvili u ribolovu cipla 

je jednostavna i učinkovita. 

Istarski ribolovac Ismet Dautović 

– Muško lovi ih gotovo 

isključivo na kruh. Prvo «probije» 

mjesto u šašu do vode. Zatim namoči 

punu kantu starog kruha kojeg naba- 

Piše: Siniša Slavinić 

Foto: S. Slavinić 

ca uzvodno od mjesta ribolova i zatim 

direktašem, na kruh, lovi krupne ciple. 

Pri tom koristi jake direktaše dužine do 

7 metara. Sustav izrađuje od osnovnog 

najlona promjera do 0,15 mm, s kruškastim 

plovkom težine do 3 grama. Plovak 

opterećuje s tri do četiri olovnice, tako 

da mu viri samo vrh. Predvez izrađuje 

od upredenice promjera do 0,08 mm. 

Udice su šireg luka (za kruh) veličine br. 

10-14. Kruh koji koristi za mamac također 

«radi» od starog kruha, od mekanog 

dijela. Kruh dobro namoči u vodi. Čvrsto 

ga izmijesi tako da može raditi mekane 

kuglice koje se drže na udici. Kada prstima 

otkine tako pripremljeni komad 

kruha formira ga u kuglicu još «na svom 

tijelu», na nozi. Dubinu slaže tako da 

Borbenost cipla teško je opisati, 

doslovce se bori do posljednjeg daha. 

mamac bude tik na dnu. Po zabacivanju 

pušta da struja odnese mamac s 

udicom i da lagano dođe do dna. Tada 

jednostavno «zakoči» i čeka. Cipal je veoma 

prefrigana riba i ako ne kontrirate 

na vrijeme, kada plovak samo zatitra, 

nema ništa od ulova. Muško je pravi 

majstor u ovom ribolovu. 

Druga škola domaćeg ribolova 

na ciple je ona sa štekom. U tom slučaju 

koriste se teže šteke i debele gume, 

priča nam Marijan Matija Panić. Koriste 

se sustavi s plovcima do 2 grama, a također 

se lovi sa prištopavanjem. No, češće 

na crve i kukuruz šećerac, a manje 

na kruh. 

Borbenost cipla teško je opisati. 

Cipal se doslovce bori do posljednjeg 

daha. Primjerci koji se love na Mirni teški 

su od 0,3 do 2 kg, a ima i većih.

zdravi život JE 

LI UMOR SAMO “FIZIČKI“? 

Deset načina svladavanja Piše: dr. Ivo Belan 

umora i stjecanja nove energije 

Kad se ujutro 

probudite, poželite 

li da možete spavati 

barem još 2-3 sata? 

Vučete li se tijekom 

dana s toliko malo 

energije da jedva 

izdržite između 

dvije kave? Jeste 

li u stanju provesti 

čitavo poslijepodne, 

večer i do kasno u noć 

nepomično zureći u 

televizijski ekran? 

Ako je sve tako, onda 

možda patite od 

jedne od najčešćih 

medicinskih tegoba; 

umora. 

Svi mi imamo dane kad smo pospani ili potišteni, 

međutim, umor je više od toga. To je kronični 

nedostatak energije, osjećaj iscrpljenosti. 

On može biti uzrokovan raznim faktorima: 

od napetosti, zabrinutosti, kroničnog stresa pa sve do 

loše prehrane ili kao reakcija na neke lijekove. 

Ako mislite da je vaš umor uzrokovan nekim tjelesnim, 

fi zičkim faktorom ili da je u vezi s nekim lijekom 

- konzultirajte se sa svojim liječnikom. Međutim, 

većina slučajeva umora (85 posto) nema za uzrok neki 

fi zički faktor. Ako mislite da i vi spadate u tih 85 posto, 

to jest ako mislite da se kod vas radi o čistom slučaju 

“živog mrtvaca”, isprobajte ovih nekoliko savjeta i sugestija. 

1. Smanjite tjelesnu težinu. Višak kilograma 

predstavlja napor i otežava mu kretanje. Umjerena, 

uravnotežena i niskokalorična prehrana pomoći će 

vam skinuti prekomjernu tjelesnu težinu i steći više 

energije. Zabluda je da smanjena prehrana izaziva 

umor. Ako se ipak osjećate izmoreni uz takvu ishranu, 

to znači da vjerojatno pokušavate izgubiti previše 

kilograma u prekratkom vremenu. Jasno, čuvajte se 

prehrane s krajnje niskom količinom kalorija. 

2. Poboljšajte krvnu cirkulaciju. Umorni ljudi 

često su neaktivni. Oni se moraju više kretati kako 

bi poboljšali cirkulaciju krvi. Da svladate malaksalost 

i umor obavljajte tjelovježbe barem 15-20 minuta, 3 

puta tjedno. Jedna od najboljih vježbi za umorne je 

hodanje (ako ih ne volite možete rekreativno trčati). 

Kad se kaže hodanje, onda se ne misli na šetnju, nego 

na žustar, brži hod. Ljudi koji ne vježbaju osjećaju se 

ukočeni i iscrpljeni pa, prirodno, oni osjećaju da nemaju 

energije za tjelovježbu. I time je krug zatvoren. 

Budite sigurni, hodanje će vas okrijepiti i ojačati. 

3. Ne preskačite doručak. Mnogi ljudi pate od 

umora jednostavno zato što preskaču doručak. Za doručak 

treba odvojiti nekoliko minuta i u miru pojesti 

sendvič, popiti čašu mlijeka, sok, voće, žitne pahuljice 

ili bilo što drugo. 

4. Osigurajte si dnevni “psihološki odmor 

ili pražnjenje”. Jednom dnevno, bez obzira koliko 

ste zaposleni, učinite nešto u čemu stvarno uživate: 

npr. poslušajte vama dragu glazbu, pročitajte nešto, 

pođite na jednu šetnju, obavite malu meditaciju itd. 

Ili barem izađite na balkon, prozor ili dvorište i udahnite 

duboko nekoliko puta kako biste unijeli u svoj 

organizam dodatni kisik koji će vam obnoviti tjelesnu 

energiju. 

5. Prestanite pušiti. Pušenje pridonosi umoru. 

Ako se odreknete cigarete, već nakon nekoliko tjedana 

opazit ćete da raspolažete s više energije. 

6. Ako vam je brzo potrebna dodatna energija 

– uzmite šećer. Šećer je prvorazredan izvor 

energije, ali, razumljivo, sve dotle dok ga se uzima u 

umjerenim količinama. Na primjer, sasvim je u redu 

kad ga se stavi malo u šalicu kave ili uz neki obrok 

popije zaslađeni hladni čaj ili pod pretpostavkom da 

nemate problema s tjelesnom težinom, pojesti jedan 

ili dva komada kolača nakon ručka. Osim toga, sladak 

okus šećera učini da se, barem privremeno, osjećate 

malo bolje. 

7. Istežite se. Istezanje tetiva, mišića i ligamenata 

pomaže da svladate umor, na taj način što vam 

olakšava pokrete. Razumije se, potrebno je naučiti 

ispravno se istezati. Istezanje mora biti polagano, bez 

naglih pokreta i trzanja i ne smije izazivati bol. Nakon 

dobro obavljenog istezanja čovjek se ugodno osjeća. 

8. Sjedite (i stojte) uspravni. Loš položaj tijela 

iscrpljuje vam energiju. Sasvim sigurno brže ćete se 

umoriti ako hodate sa spuštenim ramenima, pogrbljeni 

itd. S druge strane, dobar položaj tijela čini vaše 

korake živahnijim, a istovremeno okolini prezentirate 

svoj izgled u kojem se očituje energija i pouzdanje. 

9. Nemojte pokušavati sve učiniti. Ako ste zatrpani 

obavezama – napravite listu prioriteta. Zapitajte 

sebe: je li ovaj konkretan zadatak važan? Je li to najvažnija 

stvar koja se mora obaviti odmah sada? Zašto? 

Dobri odgovori na ova pitanja mogu vas nadahnuti i 

dati dodatnu energiju. Ako odlučite da neki zadatak 

koji je pred vama nije važan, stavite ga sa strane dok 

ne budete imali više vremena. Uspostavljanje prioriteta 

značajno smanjuje stres, napetost i napor. 

10. Opustite se. Da olakšate napetost i umor 

pokušajte provoditi sljedeće jednostavne vježbe nekoliko 

puta tjedno: 

Sjednite na tvrdu stolicu, razmaknite stopala, 

a ruke i glava neka mlohavo vise. Lagano se svinite 

prema naprijed i dolje, tako da vam glavi visi među 

koljenima, a ruke i dalje mlohavo vise sa strane. Polako 

se sve više svijajte, sve dok ne dotaknete pod bez 

napora. Nakon toga polako se vratite natrag u sjedeći 

položaj. Ponovite to nekoliko puta. 

Sjednite na stolicu. Dok su prsti lijeve noge čvrsto 

na podu, podignite lijevu petu. Zadržite ju u tom položaju 

3 sekunde, spustite petu i ponovite to isto s desnim 

stopalom. Sve to zajedno ponovite 5 puta (ova 

vježba poboljšava cirkulaciju krvi prema srcu i smanjuje 

šanse za stvaranje krvnog ugruška, tzv. tromba 

u krvnim žilama nogu. Naročito je pogodna za ljude 

koji sjede većim dijelom dana. 

Kad ustanete ujutro ili bilo kad tijekom dana, sjednite 

na rub kreveta ili na stolicu, zatvorite oči i slušajte 

ritam svojeg disanja nekoliko sekundi. Tada kroz nos 

duboko udahnite, a kroz usta izdahnite, ali tako da 

dvostruko duže izdišete nego što ste udisali. Ponovite 

to 4 ili 5 puta. Vaš će um i tijelo biti stimulirani sa svježim 

kisikom, što će zasigurno pridonijeti poboljšanju 

vašeg općeg entuzijazma. 


osobne fi nancije OSOBNE 

Što je bruto, a što 

neto plaća i kako 

se računa? Što su 

porezne olakšice? 

Kako će na moju 

plaću utjecati 

ukidanje manje 

stope kriznog 

poreza? Što radi 

poslodavac kada 

dobije nalog za 

ovrhu na mojoj 

plaći? Odgovore na 

ova i ostala pitanja 

možete naći u 

članku koji sljedi. 

Termin plaće defi niraju dva zakona 

– u smislu Zakona o radu, 

plaća je najamnina za rad dok 

je prema Zakonu o porezu na 

dohodak plaća svaki primitak koji se 

oporezuje prema propisima oporezivanja 

plaće. Možda će se činiti da se 

ovom defi nicijom vrtimo u krug, no 

članak bi trebao sve pojasniti. 

Naknada plaće je primitak 

koji ćete dobiti za određeno razdoblje, 

iako u tom vremenu niste radili. 

Neke se naknade plaće isplaćuju na 

teret poslodavca (npr. naknada plaće 

za vrijeme godišnjeg odmora ili bolovanja 

koja traju do 42 dana), a neke iz 

sredstava državnih fondova (naknada 

plaće nakon 42. dana bolovanja isplaćuje 

se na teret Hrvatskog zavoda za 

zdravstveno osiguranje). 

Plaća mora uvijek biti ugovorena 

u bruto iznosu prije ustezanja doprinosa 

za mirovinsko osiguranje te 

prije oporezivanja. Naime, u slučaju 

ugovaranja plaće u neto iznosu, neke 

povoljnosti vezane uz porezni status 

samog zaposlenika (uzdržavani članovi 

ili manja stopa prireza zbog mjesta 

prebivališta) išle bi u korist poslodavca 

koji isplaćuje plaću, što nije ideja našeg 

poreznog sustava. 

Prilikom isplate plaće ili najkasnije 

15 dana od isplate, poslodavac Vam je 

dužan uručiti obračun plaće – listić 

plaće, obračunsku listu – temeljem 

koje će se jasno vidjeti elementi obračuna. 

Što znače pojedini elementi 

obračuna i kako se računaju prikazano 

je u tablici br. 1 uz sljedeće pretpostavke: 

• Radno mjesto: stručni suradnik 

4.200 bodova 

• Vrijednost boda: 2,067 kn 

• Broj radnih sati u mjesecu: 168 

• Radni staž: 10 godina 

• Uzdržavani članovi: 1 dijete 

• Mjesto prebivališta: Sisak (stopa 

prireza 10%) 

U obzir su uzeti izmijenjeni porezni 

propisi koji se primjenjuju za sve 

oporezive isplate nakon 01. srpnja 

2010. godine. 

Za kumulativne isplate od 3.000,00 

do 6.000,00 kn neto nakon 30. lipnja 

2010. godine ukinuta je stopa posebnog 

poreza od 2%, a cjelokupni posebni 

porez na plaće i mirovine (preostala 

stopa od 4%) ukida se za isplate 

nakon 01. studenoga 2010. godine. 

Pod pretpostavkom nepromije njenih 

ostalih uvjeta, neto plaća u primjeru 

prikazanom u tablici br. 1 će se pove- 


FINANCIJE 

Kako se obra 

Bruto plaća nije konačni trošak 

plaće. Poslodavac je obvezan 

plaćati i tzv. doprinose na 

plaću (doprinos za zdravstveno 

osiguranje 15%, doprinos 

za prava u slučaju ozljede ili 

profesionalne bolesti 

0,50 %, doprinos za zapošljavanje 

1,6%, poseban doprinos 

za zapošljavanje osoba s 

invalidnošću 0,10 %) u ukupnom 

iznosu od 17,2% od bruto plaće. 

ćati za 279,08 kn. 

Bruto plaća nije konačni trošak 

plaće. Poslodavac je obvezan plaćati 

i tzv. doprinose na plaću (doprinos 

za zdravstveno osiguranje 15%, doprinos 

za prava u slučaju ozljede ili 

profesionalne bolesti 0,50 %, doprinos 

za zapošljavanje 1,6%, poseban 

doprinos za zapošljavanje osoba s invalidnošću 

0,10 %) u ukupnom iznosu 

od 17,2% od bruto plaće. Na taj način 

ukupni trošak plaće iz primjera u tablici 

1 iznosi 11.007,44 kn. Za radnike 

kojima se priznaje staž u povećanom 

trajanju (benefi cirani staž), taj je trošak 

još i veći jer se doprinosi za mirovinsko 

osiguranje po tom stažu također obračunavaju 

kao doprinos na plaću. Konkretno, 

izraz doprinos na plaću, za razliku 

od doprinosa iz plaće, znači trošak 

povrh bruto plaće, dok su doprinosi iz 

plaće – izdaci koji ne uvećavaju trošak 

za poslodavca, isplatitelja plaće, jer je 

njihov obveznik primatelj plaće. 

Od 01. siječnja 2009. godine poslodavac 

je oslobođen doprinosa na 

plaću ukoliko zapošljava i isplaćuje 

plaću umirovljeniku (cijelo vrijeme 

trajanja radnog odnosa) ili radniku 

kome je to prvi radni odnos (godinu 

dana od dana zapošljavanja). 

Osim uvođenja novih poreznih 

razreda i poreznih stopa, izmjenama 

poreznih propisa u primjeni nakon 01. 

srpnja 2010. ukinute su određene porezne 

olakšice za fi zičke osobe: 

• izdaci za uplaćene premije životnog 

osiguranja s obilježjem štednje, dobrovoljnog 

mirovinskog osiguranja, 

dopunskog i dodatnog zdravstve- 

Piše: Željka Bačvar 

Tablica br. 1: Obračun plaće 

Opis stavke 

Osnovna plaća 

Rad po vremenu (isti je izračun za 

sve radove koji ovise o satnici) 

Minuli rad 

Dodatak na plaću 

Bruto plaća 

Doprinos za mirovinsko 

osiguranje 1. stup: sredstva koja 

se uplaćuju u državni proračun, 

a iz kojih se isplaćuju mirovine 

sadašnjim umirovljenicima. 

Doprinos za mirovinsko 

osiguranje 2. stup: sredstva koja 

se uplaćuju na Vaš osobni račun i 

koja su premet nasljeđivanja 

Dohodak prije oporezivanja 

(osnovica za obračun sindikalnih 

članarina) 

Osobni odbitak 

Porezna osnovica 

Porez na dohodak, stopa 12% 



Ukupni porez 

Prirez 

Neto prije oporezivanja posebnim 

porezom 

Posebni porez 

Konačni neto

čunava plaća? 

Način računanja Izračun 

Ugovoreni bodovi za Vaše radno mjesto odnose se 

na prosječni mjesečni broj sati 174. Zbog toga se 

mijenja i Vaš bruto, ovisno o tome ima li određeni 

mjesec više ili manje radnih sati. 

Broj sati u mjesecu/174 * bodovi * vrijednost boda 

Osnovna plaća se uvećava za 0,50% za svaku 

navršenu godinu radnog staža 

(Broj godina radnog staža/2)/100* bruto plaća 

Bez obzira na broj sati u mjesecu, dodatak za 

odrađeni puni fond sati iznosi 550 kn 

Zbrojiti sve stavke bruto plaće, ove se stavke 

razlikuju od poslodavca do poslodavca. 

Moguće su dvije opcije: 

• ako imate samo 1. mirovinski stup: 20% od 

gore izračunatog ukupnog bruto iznosa plaće 

• ako imate i 2. mirovinski stup: 15% od gore 

izračunatog ukupnog bruto iznosa plaće 

5% od gore izračunatog bruto iznosa plaće 

Od ukupno izračunate bruto plaće oduzeti 

davanja za mirovinska osiguranja 

Bruto – Mio 1 – Mio 2 

Prema zadanoj pretpostavci, zaposlenik uzdržava 

jedno dijete, čime se njegov osnovni osobni 

odbitak od 1.800 kn uvećava za 50%. 

Dohodak prije oporezivanja umanjiti za iznos 

osobnog odbitka (ovisno o uzdržavanim 

članovima). Ukoliko je osobni odbitak veći od 

dohotka prije oporezivanja, može se iskoristiti 

samo do visine dohotka prije oporezivanja. 

Računa se na poreznu osnovicu do 3.600 kn 

Računa se na poreznu osnovicu od 3.600 kn do 

10.800 kn 

Računa se na poreznu osnovicu iznad 10.800 kn 

Zbrojiti iznose obračunatog poreza po svim 

stopama. 

Prirez izračunati primjenom propisane stope prireza 

po mjestu prebivališta na ukupni porez. 

Dohodak prije oporezivanja – porez - prirez 

Osnovica za oporezivanje je ukupni neto, ako je 

veći od 6.000 kn, po stopi od 4% 

Neto prije oporezivanja posebnim porezom 

umanjiti za posebni porez 

= 168/174*4.200*2,067 

= 0,97*4.200*2,067 

= 8.420,96 kn 

= (10/2)/100* 8.420,96 

= 5/100*8.420,96 

= 0,05*8.420,96 

= 421,05 kn 

550,00 kn 

9.392,01 kn 

= 0,20*9.392,01 

= 1.878,40 kn 

= 0,15*9.392,01 

= 1.408,80 kn 

= 0,05*9.392,01 

= 469,60 kn 

= 9.392,01 - 1.408,80 - 469,60 (ili – 

1.878,40 kn za zaposlenike koji imaju 

samo 1. stup, matematički je to uvijek 

ukupno 20% od bruta i trošak je isti za sve 

zaposlenike) 

= 7.983,21 kn 

= 1.800,00 + 900,00 

= 2.700,00 kn 

= 7.983,21 – 2.700,00 kn 

= 5.283,21 kn 

= 3.600,00 kn * 0,12 

= 432,00 kn 

= (5.283,21 – 3.600,00)*0,25 

= 1.683,21 *0,25 = 420,80 kn 

Nema preostale porezne osnovice na 

koju bi se računao ovaj porez (3.600,00 + 

1.683,21 = 5.283,21). 

=432,00 + 420,80 

= 852,80 

= 852,80*0,10 

= 85,28 kn 

= 7.983,21 - 852,80 - 85,28 

= 7.045,13 

= 7.045,13 * 0,04 

= 281,81 kn 

= 7.045,13 – 281,81 

= 6.6763,32 kn 

Najava : 

Osobne financije (2. dio) 

Ovrha na plaći 

Konačni neto prikazan u tablici br. 1 

odgovara terminu neto plaće prikazanom 

na listiću plaće koji se uručuje prilikom 

isplate. To je neto prije obustava kredita, 

sindikalnih članarina, troškova VPN-a i sl. 

Do kojeg iznosa je vaša plaća nedodirljiva 

ovrhom? Jesu li sve ovrhe iste? Više u sljedećem 

broju. 

nog osiguranja 

• izdaci za iznos stvarnih troškova 

zdravstvenih usluga 

• izdaci za stambene potrebe (kupnja 

ili gradnja prvog stambenog prostora, 

održavanje postojećeg prostora, 

kamate stambenog kredita ili plaćena 

slobodno ugovorena najamnina) 

Ovi su se izdaci mogli koristiti 

kao porezna olakšica odmah prilikom 

obračuna i isplate plaće, zaključno s 30. 

lipnja 2010. godine, ukoliko ste poslodavcu 

dostavili potrebnu dokumentaciju. 

No, iste ćete moći iskoristiti i kroz 

godišnju prijavu poreza na dohodak 

(podnošenje Poreznoj upravi u 2011. 

godini, do kraja veljače) i to u maksimalnom 

ukupnom iznosu od 6.000 kn 

(upola manje nego prijašnjih godina), 

ali samo po računima/premijama/kamatama 

plaćenim do 30. lipnja. 2010. 

godine. 

Ostale porezne olakšice se zadržavaju 

i primjenjuju pod nepromijenjenim 

uvjetima: 

• osnovni osobni odbitak, osobni odbitak 

za vlastitu invalidnost 

• uvećanja osnovnog odbitka za djecu 

i uzdržavane članove te invalidnost 

djece i uzdržavanih članova 

• uvećanja osobnog odbitka za područja 

posebne državne skrbi i 

brdsko-planinska područja (podnošenjem 

godišnje prijave poreza na 

dohodak) 

• olakšice za HRVI 

Ukidanjem poreznih olakšica po 

plaćenim premijama dobrovoljnog mirovinskog 

osiguranja (tzv. treći stup) za 

fi zičke osobe, novi porezni propisi sada 

poslodavcu daju mogućnost neoporezive 

uplate mirovinske štednje svojim 

radnicima i to do 500 kn mjesečno, odnosno 

ukupno do 6.000,00 kn godišnje 

(iznimno za 2010. do 3.000,00 kn za 

razdoblje od 01. srpnja do 31. prosinca). 

Ukoliko se poslodavac odluči za takvu 

opciju i iskoristi uplaćene premije 

kako bi smanjio svoju osnovicu poreza 

na dobit, radniku će se prilikom isplate 

prihoda po mirovinskom osiguranju 

(koji će mu biti na raspolaganju nakon 

50. godine života) obračunati porez na 

dohodak od 12%. 


drveće MASLINA 

Maslina je jedno od 

najdugovječnijih 

stabala, može doživjeti 

i preko tisuću godina. 

Prva stabla kultivirana 

su i posađena prije 

pet do šest tisuća 

godina na području 

Mezopotamije (Sirije 

i Palestine), odakle 

se proširila čitavim 

Sredozemljem i postala 

zaštitni znak tog 

područja. 

Maslina iz Kaštela 

/ ISTINE, LEGENDE, VJEROVANJA/ 

Stablo masline razvija se kao kvrgavo i nepravilno, 

svinuto te do desetak metara visoko, s mnogo 

grana. Listovi su joj ovalnog oblika, kožasti, 

na naličju tamno zelene boje, dok je donja strana 

lista bjelkasto-srebrne boje. Cvjeta bijelim cvjetovima 

koji su sakupljeni u grozdove, dok joj je plod ovalnog 

oblika, tamnozelene do crne boje. 

Po Solonovom zakonu u antičkoj Grčkoj bilo je 

zabranjeno posjeći više od dva stabla godišnje 

po masliniku. Tko je to napravio ili je bez razloga 

uništio stablo bio je kažnjen oduzimanjem 

imovine, protjeran ili čak osuđen na smrt 

Kod nas raste najvećim dijelom po otocima i u Dalmaciji, 

ali nikad na većim visinama od 400 metara. Ima 

je i u Istri i to je najsjevernije područje u Europi gdje maslina 

raste. 

U svim svjetskim kulturama maslina simbolizira 

mir, dugovječnost i zdravlje, ali i pobjedu i plodnost. 

U kršćanstvu je bila simbolom Božje providnosti i 

brige za ljude. Ona je i mitsko drvo jer su je stvorili bogovi. 

U Egiptu se njeno stvaranje pripisuje božici Izidi, 

u Mezopotamiji bogu Ištaru, u Etruriji bogu Turanu, u 

Grčkoj boginji Ateni. 

U Mezopotamiji je Mojsije oslobađao odlaska u 

rat muškarce koji su uzgajali masline. Golubica 

koja se poslije potopa vratila na Noinu arku u 

kljunu je nosila maslinovu grančicu kao znak 

pomirenja Boga i ljudi. Prema predaji i Isusov 

križ na kojem je razapet bio je od maslinova i 

cedrova drva. Zbog čvrstoće i otpornosti maslina 

je i simbol snage. Herkul je tako imao toljagu 

od maslinova drva, dok je Odisej maslinovim 

kolcem oslijepio Kiklopa. 

Maslina je simbol odanosti i vjernosti, a 

Odisejev i Penelopin bračni krevet bio je napravljen 

od panja masline. Pobjednicima na 

olimpijskim igrama u dalekoj prošlosti na glavu 

su stavljali maslinove vijence, a za nagradu 

su dobivali amfore s maslinovim uljem koje je 

Homer zvao „tekućim zlatom“. Sportaši u staroj 

Grčkoj prije samog natjecanja mazali su svoja tijela maslinovim 

uljem da bi bili izdržljiviji za fi zičke napore, kao 

i ratnici koji su odlazili u rat. Kako je list masline predstavljao 

i simbol života, u obiteljskom domu uvijek je 

bilo dobro imati grančicu masline kojom su se uklanjali 

nesporazumi, svađe i zli duhovi. 

Po Solonovom zakonu u antičkoj Grčkoj bilo je 

zabranjeno posjeći više od dva stabla godišnje po masliniku. 

Tko je to napravio ili je bez razloga uništio stablo 

bio je kažnjen oduzimanjem imovine, protjeran ili 



Foto: arhiva 

čak osuđen na smrt. Osim za prehranu, u 

staroj Grčkoj maslinovo ulje koristilo se 

za očuvanje zdravlja i ljepote, balzamiranje 

mrtvih tijela te kao dar umrlima i 

bogovima. U svakodnevnom životu ulje 

se koristilo za uljne lampe, ali i kao sredstvo 

za podmazivanje alata. Od njega su 

se izrađivale i drške za sjekire, alat, ali i 

dijelovi oružja te pokućstvo. 

U antička vremena, maslinici koji su 

imali dobar prinos maslina bili su i simbol 

bogatstva svog vlasnika. Maslinovo 

ulje u to vrijeme predstavljalo je najvredniju 

robu pa su izvoz i trgovina uljem bili 

toliko razvijeni da su se izrađivali i posebni 

brodovi za prijevoz maslinova ulja. 

A amfore napunjene uljem predstavljale 

su i prvi certifi cirani proizvod u povijesti 

trgovanja. 

U Istri su svoje maslinike imali 

rimski carevi. Najbolja proizvodnja maslina 

bila je na područjima između Vodnjana, 

Barbarige i Fažane. U to vrijeme 

posebno divljenje prema istarskoj maslini 

iskazivali su Apicije (autor prve rimske 

kuharice), Galen (najslavniji liječnik u 

Masline 

Rimskom carstvu), te Marcijal (poznati rimski pisac). U 

starom Rimu da bi se mladić mogao oženiti morao je 

posaditi par stabala maslina. 

Prema Keltskom horoskopu rođeni (23. rujna) u znaku 

masline plemenite su i svete osobe. Vole svjetlost, to- 

Simbol mira, zdravlja, 

dugovječnosti i plodnosti 

plinu i harmoniju. Tolerantni su i razumni, veseljaci koji 

imaju istančan ukus za pravdu. Puni su razumijevanja i 

solidarnosti, izbjegavaju nasilje. Ponekad su osjetljivi i 

znatiželjni te vole biti u društvu obrazovanih ljudi. 

U Egiptu se njeno stvaranje pripisuje božici Izidi, 

u Mezopotamiji bogu Ištaru, u Etruriji bogu 

Turanu, u Grčkoj boginji Ateni. 

Maslinovim uljem i danas, ali i u prošlosti, liječile su 

se mnoge bolesti poput visokog krvnog tlaka, vlažnog 

ekcema na koži, tuberkuloza pluća, promuklost i upala 

grla, rahitis. Hipokrat je pripisivao maslinovo ulje za više 

od šezdesetak različitih bolesti. 

Po maslini su u Istri žene dobivale imena. Kako se 

maslina na istarskom dijalektu kaže Ulika, takva su imena 

davali i djeci. I neki otočići na Jadranu dobili su ime 

po toj izuzetno ljekovitoj biljci: Maslinjak (otočić kod 

Ista, na Kornatu kod Žuta te jedan od otočića kod Pašmana). 

Otočić kraj Rave (otoka u zadarskom arhipelagu) 

zove se Maslinovac, a uvala kod Velog Iža Maslinčica. 

Brdo nad Sutomišćicom zove se Maslinjak...

Maslina je gotovo i besmrtno drvo, 

jer i poslije dvjesto godina na mjestu starog 

stabla izbijaju samonikli izdanci. Raste uglavnom 

na škrtom tlu, gotovo bez vode, ali uz 

obilje sunca. Zanimljivo je da plodove daje 

tek poslije sedam godina, a najveći joj je 

urod poslije dvadeset godina. 

Prinos plodova po stablu je od 15 do 40 

kg. Od 100 kg maslina dobiva se oko 20 l ulja, 

a od nekih i do 27, što ovisi o sorti. 

Svjetska proizvodnja maslina iznosi 7,9 

milijuna tona. Od toga 7,2 milijuna tona preradi 

se u ulje, dok se 700.000 kg koristi za 

jelo. Godišnje se u svijetu proizvede oko 1,5 

milijuna tona ulja, od čega 95 posto otpada 

na Sredozemlje. Najveći svjetski proizvođači 

maslinovog ulja su Španjolska, Italija, Turska, 

Grčka, Francuska, Maroko i Tunis. 

Plodovi maslina 

jesen BERBA 

U KRUŠAKU 

Unatoč kišnom rujnu, dobra 

berba, solidan slador! 

Bila je ovo brzinska berba u Krušaku! 

Premda je bilo 500 čokota (crnog 

pinota) više nego lani, pa sada vinograd 

u Krušaku (Šumarija V. Gorica) 

broji ukupno oko 3.100 čokota, ovogodišnja 

berba obavljena je u rekordno kratkom 

roku. Ne zbog toga što je bio slabiji urod, 

nego stjecajem okolnosti; zbog kiše sjekači 

nisu mogli raditi u šumi, upravitelj Šumarije 

Zoran Bumber brzo je reagirao i sjekače „povukao“ 

odmah u vinograd gdje su se pridružili 

ostalima i zajednički ga brzo „opustošili“. 

Kiša je u međuvremenu stala pa je sve išlo 

još brže. 

-Bila je to još jedna „berićetna“ godina, 

posebno s obzirom na vremenske prilike u 

rujnu. Čekajući lijepo vrijeme dočekali smo 

i kraj rujna i odlaganja više nije moglo biti. 

U kvalitetnim sortama, sivom i bijelom pinotu, 

vrlo smo zadovoljni i količinom slada, veli 

Zlatko Vnučec zadužen za sve što se događa 

u vezi i oko krušačkog vinograda, a bogami i 

vina. Slador u drugim vrstama je prema očekivanju. 

Naravno da se uvijek može govoriti o 

tome kako bi bilo da je zadnjih dana, baš 

kada je grožđe dozrijevalo, umjesto kiše bilo 

više sunca, no s tim se uvijek mora računati. 



Osim pinota u krušačkom vinogradu 

naći će se i graševina pa autohtone sorte 

škrleta, a nađe se i štajerka bjelina, moslavac, 

plavac žuti. 

Grožđe je odmah traktorima dovažano 

u veliku prešu. Šumarija ima modernu opremu 

za cijeli proces proizvodnje vina, sve je 

automatizirano, osim naravno poslova koji 

se ne mogu obaviti bez čovjeka. Podrum je 

dovoljno velik, uređen, opremljen, a tu je i 

mala vinoteka.

hrvatske rijeke PROJEKT 

Povratak rijeci Savi kroz 

razvoj kontinentalnog turizma! 

Ljudi su od pamtivijeka naseljavali područja uz rijeke, 

jer voda donosi život! Hrvatska ima sreću da spada u sve 

malobrojnije zemlje koje imaju dovoljno (slatke) vode. 

No o vodi, brojnim potocima, rijekama, močvarama, od 

kojih su neke rijeke pravi dragulji čiste izvorne vode, 

se treba brinuti, čuvati ih od (svakojakih) zagađenja. 

Društveno korisne akcije koje pokreću različite ustanove 

(ministarstva, tvrtke) idu za tim da nizom događanja 

animiraju građane na korištenje riječnih potencijala i 

osmišljavanje autohtone turističke ponude na osnovi 

održivog razvoja. Jedna od takvih akcija bila je vezana za 

rijeku Gacku („Svaka kap je važna“), a upravo je završen 

sličan projekt vezan za rijeku Savu, „Lijepa naša Sava“ 

koju su treću godinu za redom organizirali Međunarodna 

komisija za sliv rijeke Save, Ministarstvo regionalnog 

razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo 

mora, prometa i infrastrukture i Coca Cola u Hrvatskoj. 

U 

sklopu projekta „Lijepa naša Sava“, čiji je cilj promicanje 

svije sti o „važnosti zaštite hrvatskih voda i vodnog potencijala 

te poticanje ekoturizma na temeljima održivosti“, 

krajem svibnja i tijekom lipnja u pet je gradova uz rijeku 

Savu organizirano niz akcija koje bi trebale potaknuti bolje korištenje 

savskih potencijala, razvoj kontinentalnog turizma i povratka prirodi 

i ljudi rijeci! 

Ovaj društveno odgovorni projekt, koji uključuje suradnju četiriju 

država (Slovenije, Hrvatske, BIH i Srbije), treću godinu za redom 

zajednički provode Međunarodna komisija za sliv rijeke Save, Ministarstvo 

regionalnog razvoja, 

šumarstva i vodnog 

gospodarstva, Ministarstvo 

mora, prometa i infrastrukture 

i Coca Cola u 

Hrvatskoj. 

Središnji događaj 

ovogodišnjeg projekta 

zbio se 31. svibnja u Davoru 

kod Nove Gradiške, gdje 

je u prisutnosti brojnih 

gostiju promovirana sav- 

Barbara Štrbac veže savsku kravatu Giboniju 

Sajam i fi šijadu u Sl. Brodu posjetilo 5000 ljudi 

„LIJEPA NAŠA SAVA“ 

ska kravata koju je, među 

ostalim uzvanicima, oko 

vrata stavio i pjevač Zlatan 

Stipišić Giboni. U Davoru 

su također predstavljeni 

i prvi jedinstveni suveniri 

vezani za kontinentalni 

turizam izrađeni od tisućljetnjeg 

drva izvađenog iz 

rječnog korita, abonosa. 

Posjetiteljima je predočen 

i život uz Savu u 

prigodnom fi lmu i knjizi 

o savskim lađarima, a 

priređena je i izložba 

fotografi ja Život na 

Savi tije kom stoljeća. 

Projekt je, inače, 

„startao“ dva 

dana ranije, 29. svibnja 

u najvećem gradu 

na Savi (i Hrvatskoj), 

u Zagrebu, gdje je u 

okviru 45. međunarodne 

vrtne izložbe 

Floraart na jezeru 

Bundek održan Savski 

sajam. Na njemu su 

predstavljeni tradicijski 

obrti, suveniri i 

rukotvorine savskoga 

kraja te organizirana 

degustacija tradicionalnih 

jela i pića. A 

Zagrepčani su na svoj 

popularni Bundek 

mogli doći tramvajem 

na kojem je bio 

ispisan logo cijelog 

projekta „Lijepa naša 

Sava“! 

Nekoliko kilometara 

nizvodno i 

par dana kasnije, 5. 

lipnja, u Sisku je, u Sta- 

Siščani su na sajam mogli i turističkim brodom) 

Brojni posavski suveniri 


Foto: Media val, agencija 

za odnose s javnošću 

rom gradu, blizu dvije tisuće Siščana moglo obilježiti Dan rijeke Save 

i također uživati u predstavljanju domaćih rukotvorina, zlatoveza, tradicijskih 

nošnji, domaćih specijaliteta (Posavska češnjovka). Građani 

su na manifestaciju u Stari grad mogli doći i brodom! 

Savski sajam potom se preselio skroz nizvodno, u Županju, gdje 

je 11. lipnja, na gradskoj šetnici uz Savu, predstavljen treći u nizu savskih 

suvenira kontinentalnog turizma, jedinstveni privjesak u obliku 

žira koji treba podsjetiti na važnost slavonskog hrasta lužnjaka za 

ovaj kraj. Prezentirani su domaći obrti, rukotvorine, nošnje, šlingeraj 

(udruge Šokački divani, Etno Ana, OPG Dominiković, Ceste Zlatne 

niti). Neizostavni su bili autohtoni riblji paprikaš, kulen, šljivovica i 

tamburica! 

Savskim sajmom u Slavonskom Brodu, koji je obišlo 5000 

građana, te predstavljanjem još jednog izvornog suvenira kontinentalnog 

turizma, memorijskog štapića u kućištu od tisućljetnog 

hrasta izvađenog iz korita Save (osmislilo Društvo inovatora Sigma), 

okončan je niz manifestacija vezanih za ovogodišnji projekt Lijepa 

naša Sava. Recimo da su neka stabla iz rijeke, od kojih su rađeni 

suveniri, bila stara preko 8000 godina! Građani S. Broda mogli su, 

među ostalim, uživati i u Otvorenom prvenstvu grada u kuhanju ribljega 

paprikaša na kojem je nastupilo 163 ekipe! (Pobjednik Vinko 

Smoljanac iz Vrbja).

info 

MEĐUNARODNE EKSKURZIJE 

Predstavnici IUFRO-a 

u Hrvatskoj 

Krajem rujna u Sloveniji (Ljubljana) je pod pokroviteljstvom 

IUFRO-a (The Inetrnational Union of Forest Research Organization, 

Međunarodna organizacija za šumarska istraživanja), a u organizaciji 

Biotehničkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, održana konferencija 

na temu „Preborno gospodarenje šumama“. U njenom 

radu sudjelovalo je stotinjak šumarskih stručnjaka iz cijelog svijeta 

(zastupljeno je bilo 27 zemalja). U sklopu programa konferencije 

organiziran je i terenski dio razgledavanja i upoznavanja s gospodarenjem 

šumama na području Slovenije i Hrvatske. 

U četvrtak 29. rujna, grupa od dvadesetak šumara boravila je u 

Hrvatskoj. Tako su posjetili Istru, Šumariju Labin, buzetske podružnice 

da bi se upoznali s gospodarenjem mediteranskim šumama. 

U Gorskom kotaru boravili su GJ „Belevine“ nastavno pokusnog 

šumskog objekta „Zalesina“, Šumarskog fakulteta u Zagrebu te saznali 

više o gospodarenju prebornim šumama. O ovoj problematici 

Požari u Rusiji (Rusija požari) 


Foto: V. Pleše 

STRUČNA SURADNJA 

Piše: Rasim Mehmedović, dipl. ing. šum. 

Delničani Foto: R. Mehmedović, dipl. ing. šum. 

u “Unsko-sanskim šumama” 

Tradicionalno druženje šumara UŠP Delnice i ŠPD Unsko-sanske šume iz 

Bos. Krupe ove je godine nastavljeno dvodnevnimm posjetom (7.-8. srpnja) 

predstavnika delničke Uprave Bosanskoj Krupi. 

Nakon kraćeg zadržavanja i dobrodošlice u Šumarji Bihać, domaćini, 

koje je predvodio Husein Kabiljagić, izvršni direktor za oblast šumarstva sa 

suradnicima, prezentirali su hrvatskim šumarima u šumarskom domu Lanište 

(Šumarija Ključ) organizaciju, način gospodarenja i poslovanje ŠPD 

Unsko-sanske šume. 

Gosti iz Delnica, koje je predvodio voditelj Uprave Robert Abramovič, 

upoznati su sa nastojanjima i opredjeljenjima šumara u svijetlu novih trendova 

koji se postavljaju pred šumarsku struku, a ogledaju se prvenstveno 

u sveobuhvatnom korištenju prostora sagledavajući značaj i opću korist 

šuma sa svih aspekata. 

Upriličen je i posjet podružnici Šumarije Sanski Most i Pogonu gospodarenja 

Bos. Krupa te šumarskoj radionici i izletištu u izgradnji Šujnovac Bos. 

Krupa. 

Tijekom posjeta, gosti iz Delnica obišli su dio kulturno-povijesnih mjesta 

ovoga kraja kao što su Stari grad Ključ, Kapetanova kula, grobnica srednjovjekovnih 

hrvatskih plemića, džamija Fethija te crkvu sv. Antuna u Bihaću. 

Šumari IUFR-a na terenima ravnogorske šumarije 

govorili su im dr. sc. Igor Anić i dr. sc. Juro Čavlović, profesori Šumarskog 

fakulteta u Zagrebu. Posjetili su i područje delničke podružnice, Šumariju 

Ravna Gora gdje su ih dočekali upravitelj Šumarije Vilko Ivančić sa 

suradnicima te Boris Pleše, rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma. U 

gospodarskim jedinicama „Višnjevica“ i „Ravna Gora“ razgledali su prekrasne 

preborne šume ovog dijela Gorskog kotara te saznali nešto više o 

gospodarenju. Ugledni šumarski stručnjaci predvođeni dr. sc. Andrejom 

Bončinom iz Ljubljane, isticali su zadovoljstvo viđenim šumama te pohvalili 

način na koji delnički šumari gospodare šumama. 

Požari u Rusiji 

U dosad nezabilježenim požarima koji su ovoga ljeta poharali Rusiju, 

poglavito sedam zapadnih oblasti, stradalo je i oko milijun hektara šuma, 

gorjela su cijela sela, evakuirane su tisuće ljudi, a broj žrtava prešao je 

brojku 55. Tamo je bilo proglašeno i izvanredno stanje koje je potrajalo 

do 23. kolovoza. Gustim dimom s obližnjih požarišta u jednom je trenutku 

bila ugrožena i sama Moskva, a i neki važni objekti (npr. nuklearna 

centrala u Sarovu, oko 500 km od Moskve). 

Iznimno visoke temperature (37-40 stupnjeva C), jak vjetar te dugo 

razdoblje bez kiše onemogućavali su gašenje. Pojedinih dana gorjelo je 

istodobno preko 7000 požara! 

Delničani sa svojim domaćinima u Bos. Krupi

Regionalna suradnja i financiranje – dva ključna - Hrvatske šume

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?