Pogledajte Zvona u PDF obliku - Riječka nadbiskupija
Pogledajte Zvona u PDF obliku - Riječka nadbiskupija
Pogledajte Zvona u PDF obliku - Riječka nadbiskupija
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
uskoro i srušeni, a taj je povijesni sklop u riječkome<br />
Starom gradu (p)ostao gradsko ruglo, nad kojim bi<br />
navodno trebala niknuti nova gradska knjižnica.<br />
Na Podmurvicama je podignut novi samostan,<br />
a potom je na prijelazu iz dvadesetih u tridesete godine<br />
prošlog stoljeća dovršena i crkva sv. Josipa.<br />
Svoj doprinos za gradnju dali su i siromašni župljani<br />
sela Belgrada kupivši orgulje od benediktinki. Stare<br />
belgradske orgulje bile su popravljane 1907. i 1926.<br />
godine, ali ih sada, kao i sve ostalo u kapeli Gospe<br />
Snježne, mrvi razorna snaga (ne)vremena, podsjećajući<br />
rijetke posjetitelje na prolaznost svega što je<br />
stvorila ljudska ruka.<br />
KAPELE POSVEĆENE GOSPI<br />
SNJEŽNOJ<br />
Drvena kapela Majke Božje Snježne u Ličkom<br />
polju, sagrađena na prijelazu 16. i 17. stoljeća, obnovljena<br />
je 1910. godine. Veća zavjetna crkvica podignuta<br />
je na istome mjestu 1922. te ju je blagoslovio<br />
1930. godine budući senjski i modruški biskup<br />
Ivan Starčević (1932.-1934.), rodom Mrkopaljac. Crkva<br />
je razorena u ratu 22. prosinca 1943. godine. Te<br />
godine ubijen je i lički župnik Josip Pretner, rođen<br />
1886. u Čabru. Za svećenika je bio zaređen 1912.<br />
godine. Bio je kapelan u Mrkoplju, Brodu na Kupi<br />
i Grižanama, te upravitelj župa Sv. Jakov Šiljevica<br />
(Jadranovo), Hrib, Turke, Kuželj i Prezid. Župnikom<br />
u Liču imenovan je 14. kolovoza 1939. Ubili su ga<br />
partizani u Liču 1943. godine.<br />
Na blagdan Gospe Snježne, 5. kolovoza 2001.<br />
godine, riječki nadbiskup Ivan Devčić blagoslovio<br />
je temelje prošteništne crkve u Liču, koja je prema<br />
projektu arhitekta Antuna Juretića sagrađena 2002.<br />
godine. Postavljen je i natpis povodom 270 godišnjice<br />
prvog spominjanja kapele (1733. – 2003.) što<br />
je povezano s vizitacijskim izvješćem biskupa Ivana<br />
Antuna Benzonija. Riječki nadbiskup dr. Ivan Devčić<br />
blagoslovio je crkvu u Liču na blagdan Majke<br />
Božje Snježne, 5. kolovoza 2003. godine.<br />
Kapela Majke Božje Snježne na hreljinskoj Gradini<br />
podignuta je 1699. godine uz staru župnu crkvu<br />
sv. Jurja. Nakon što je izgrađena Karolinska cesta<br />
tridesetih godina 18. stoljeća napušteno je naselje<br />
na Gradini. Stanovništvo se počelo naseljavati uz<br />
novu prometnicu, a na Piketu je podignuta i nova<br />
hreljinska župna crkva.<br />
U Lividragi je drvena kapelica posvećena Gospi<br />
Snježnoj. Izgrađena je na mjestu stare kapele<br />
početkom devedesetih godina prošlog stoljeća zaslugom<br />
Marijana Filipovića iz Čabra. Kapelu je blagoslovio<br />
riječko-senjski nadbiskup Antun Tamarut<br />
6. kolovoza 1994. godine.<br />
Piše: Alojzije Frković<br />
PRIRODA OKO NAS<br />
Lastavice - ptice<br />
vezane uz čovjeka<br />
Po svojoj rasprostranjenosti pravi su kozmopoliti: ne gnijezde<br />
jedino u okviru Arktičkog kruga.<br />
Među sitne ptice pjevice koje su do te mjere povezane s ljudima da izvan ljudskih<br />
naselja gotovo i ne žive, spadaju svima nam poznate lastavice. Po svojoj<br />
rasprostranjenosti pravi su kozmopoliti: ne gnijezde jedino u okviru Arktičkog<br />
kruga. Živeći u jatima, kao izvanredno dobri letači hrane se u letu, držeći svoja usta tako<br />
otvorenima da nam izgledaju kao da im je glava rascijepljena sve do očiju. Kljun zatvore<br />
tek kad usta napune kukcima. Kolike li koristi<br />
za poljoprivrednike i šumare! Njihova ovisnost<br />
o kukcima iz zraka učinila ih je izrazitim pticama<br />
selicama. Gnijezdeći u umjerenim područjima,<br />
nastupom hladnijih dana, a s tim u vezi i smanjivanjem<br />
„mušica“ u zraku kao plijena, prisiljene<br />
su upuštati se na putovanja golemih razdaljina<br />
između svojih zimovališta i gnjezdilišta.<br />
Zahvaljujući razvijenim i šiljastim krilima la-<br />
Ako se o strop staje pričvrste<br />
stavice su u stanju u jednom trenutku obrušiti<br />
daščice kao konzole i ukoliko mogu<br />
se, poput mlaznog aviona, tako nisko da goto-<br />
slobodno izlijetati, lastavice smjesta<br />
vo dotaknu tlo ili glave ljudi da bi u sljedećem grade gnijezda. Dobro se sjećam pro-<br />
uzletjele „nebu pod oblake“. Noge, točnije pidavaonice suvenira u starom gradu<br />
skovi nogu, su im vrlo kratke, što im kretanje čini Osoru na otoku Cresu, gdje sam<br />
otežanim, a prstenovačima pak čini teškoće pri jednog ljeta na petnaestak kvadrata<br />
stavljanje prstena. Noge im, međutim, dobro stropa izbrojio devet gnijezda naše<br />
služe za odmaranje na električnim/telefonskim najpoznatije lastavice pokućarke.<br />
vodovima, na kojima se u velikom broju skupljaju<br />
pred odlazak na zimovanje. Što se gniježđenja tiče, u stanovitom smislu možemo ih<br />
ubrojiti u poludupljašice, jer ako se o strop staje pričvrste daščice kao konzole i ukoliko<br />
mogu slobodno izlijetati, smjesta grade gnijezda. Dobro se sjećam prodavaonice suvenira<br />
u starom gradu Osoru na otoku Cresu, gdje sam jednog ljeta na petnaestak kvadrata<br />
stropa izbrojio devet gnijezda naše najpoznatije lastavice pokućarke.<br />
Lastavica pokućarka ili danas znana samo pod imenom lastavica (Hirundo rustica)<br />
najčešća je od svih lasta u regiji. U duljinu mjeri 17-19 cm, raspon krila 32-34 cm.<br />
Odozgo je plavocrna s riđim grlom i čelom, a odozdo pretežito kestenjastomrke boje<br />
perja. Gnijezdo joj je oblika polukugle. U pologu najčešće ima 4-5 crvenkastopjegavih<br />
bijelih jaja. Glasa se cvrkutavo „tsvit,tsvit,tsvit“. Pred selidbu, dobro opskrbljena rezervnom<br />
hranom, kreće put Afrike, južno od Sahare, trpeći velike gubitke. Prema istraživanjima<br />
ornitologa utvrđeno je da se vraćaju samo dva postotka prstenovanih mladih, a da<br />
ukupna godišnja smrtnost iznosi oko 73%. Unatoč tomu jedna lastavica prstenovana<br />
prstenom zagrebačke centrale oznake A-139256 kao ptić u gnijezdu u Crnom Lugu<br />
(lokalitet Leska) 22.VI.1950. nađena je mrtva na istom lokalitetu 20.V. 1959., što će<br />
reći da je prsten nosila punih 8 godina, 10 mjeseci i 28 dana, odnosno da je osam puta<br />
prevaljivala tu ne malu udaljenost dva puta godišnje. Dok neke druge vrste lastavica imaju<br />
godišnje dva do tri pologa, 50% lastavica pokućarki samo jednom godišnje polaže jaja<br />
i podiže mladunce. Spolovi su slični.<br />
Srodnik lastavice je piljak, ranije poznatiji kao piljak kosirić (Delichon urbica).<br />
Od lastavice ga razlikujemo po upadljivo bijeloj trtici i donjim posve bijelim perjem.<br />
Gnijezdi se po naseljima, vrlo često na zidu ispod krova. Njegovo je gnijezdo oblika<br />
kugle priljubljeno uza zid, s ulazom kroz mali otvor na vrhu. Leti polaganije od laste.<br />
Valja spomenuti i bregunicu, ranije bregunicu čađavicu (Riparia riparia). Dok<br />
je lastavica pokućarka posve napustila svoja negdanja prirodna staništa, stijene i pećine,<br />
a piljak samo još tu i tamo na tim lokalitetima gnijezdi, bregunica isključivo gnijezdi u<br />
rupama strmih odronjenih obala rijeka i šljunčara. U Hrvatskoj su joj najbrojnije kolonije<br />
na odronjenim obalama rijeke Drave. Manja je i od piljka pa se smatra najmanjom europskom<br />
lastavicom. Odozgo je tamnosmeđa s karakterističnom smeđom prsnom trakom. Na<br />
plitko rašljastom repu nema bijeloga.<br />
13 Broj 6/453 2012.
Change language