Pogledajte Zvona u PDF obliku - Riječka nadbiskupija

More documents

Recommendations

Info

24 Broj 6/453 2012. RIJEČKA NADBISKUPIJA 600 godina spominjanja imena Crikvenice Otvorenje izložbe Život i umjetnost Vinodola u doba pavlina U okviru proslave 600 godina spominjanja imena Crikvenice, u Muzeju Grada Crikvenice 6. srpnja otvorena je izložba Czirquenicza 1412, život i umjetnost Vinodola u doba pavlina. Izložba je nastala u suradnji s Primorskim i pomorskim muzejem Hrvatskog primorja u Rijeci, Riječkom nadbiskupijom i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, a otvorio ju je gradonačelnik Damir Rukavina. Pozdravne govore koje su uputili predstavnici Grada Crikvenice i institucija koje su surađivale u postavljanju izložbe otvorio je riječki nadbiskup Ivan Devčić podsjetivši na nemjerljiv značaj pavlina za kulturu Vinodolskog kraja. Pustinjački red nastao u Mađarskoj poznat je po bijelom habitu pa su ih nazivali i bijelim fratrima. Uz Crikvenicu se vežu od 1412. kada je knez Nikola Frankopan obnovio crkvu Majke Božje na ušću rječice Vinodolčice i sagradio samostan koji je predao pavlinima. Taj je samostan postao jezgra današnje Crikvenice, koja je po samostanskoj crkvi dobila i ime. Nešto kasnije knez Martin Frankopan sagradio je pavlinski samostan uz crkvu sv. Marije na Ospi u Novom Vinodolskom. Pavlinski samostani postojali su i u Senju i podno Modruša, po kojemu je i Kapela dobila ime. U Senjsko-modruškoj biskupiji pavlini su prihvatili glagoljicu. „Crikvenički pavlinski samostan bio je rasadiše kulture i školstva”, podsjetio je nadbiskup Devčić. „Bavili su se slikarstvom, glazbom, liječničkim i ljekarničkim umijećem. Razvijali su poljoprivredu, šumarstvo, maslinarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo (odnjegovali su nekoliko novih i plemenitih sorti vina koja su izvozili). Uz svoje samostane gradili su hospicije i gostinjce. Po svojoj djelatnosti oni se nisu mnogo razlikovali od drugih velikih katoličkih redova, čiji su samostani također bili rasadišta kulture počevši od pismenosti i glazbe do agrikulture, graditeljstva, šumarstva, obrta itd.“ Nadbiskup je istaknuo kako je svo društveno i kulturno djelovanje redovnika u konačnici uvijek nadahnuto traženjem Boga, što je objasnio i papa Benedikt XVI. u svom govoru u samostanu bernardinaca u Parizu, 12. rujna 2008. Jubilej crkvice u Vratima Župa Fužine, točnije njezin zaseok Vrata, 7. srpnja proslavila je velik jubilej, osamdeset godina otkako je izgrađena i blagoslovljena crkvica Gospe Lurdske. Misno je slavlje predvodio riječki nadbiskup Ivan Devčić, a suslavili mons. Stanko Kovačić, dekan Delničkog dekanata, mons. Juraj Petrović, te župnik Fužina Zlatko Čibarić. U procesiji su uz vjernike sudjelovala vatrogasna društva iz Liča, Fužina i Vrata, te Tamburaška sekcija „Zrinski“ iz Liča. Nadbiskup Devčić u propovijedi je podsjetio da je inicijativu i zemljište za gradnju crkvice dao domaći sin, mons. Anton Golik. Želja da izgrade kapelu Gospe Lurdske u svom mjestu tinjala je dugo u srcima Vrataraca. Nakon što je mons. Golik darovao roditeljsko imanje, gradnja je započeta blagoslovom temeljnog kamena 1. srpnja 1929. godine, da bi u studenom 1930. bio nabavljen kip Gospe Lurdske blagoslovljen u Lurdu, a sama kapela je završena i blagoslovljena po mons. Ivanu Starčeviću, senjsko-modruškom biskupu, rođenom Mrkopaljcu 3. srpnja 1932. On je najprije blagoslovio zvono, zatim je iz Golikove kuće u procesiji donesen kip i stavljen na predviđeno mjesto iza oltara, poslije toga počela je posveta oltara i blagoslov crkve te pontifikalna sv. misa na kojoj su pjevale domaće djevojke Vratarke. Svečanost blagoslova završena je večernjom i igrokazom „Rasipni sin“, što ga je izvelo Križarsko bratstvo. Uz crkvicu sagrađen je Svećenički dom te otvoreno Dječje obdanište u rodnoj kući mons. Golika. Nažalost, dolaskom komunističkog režima, Svećenički dom je oduzet za potrebe ondašnje Tvornice Vrata, a rodna kuća mons. Golika iz obdaništa pretvorena u gostionicu. Nakon pada komunističkog režima, crkvicu je temeljito u više navrata obnovila Općina Fužine, a Ministarstvo kulture ju je 2006. proglasilo kulturnim dobrom zbog specifičnog gotskog stila i prekrasnog glavnog žrtvenika Gospe Lurdske. „Izgradnjom ove crkvice u čast Gospe Lurdske Vrata i Vratarci svrstali su se u niz mnogih većih i manjih mjesta širom katoličkog svijeta koja su željela imati u svojoj sredini crkvu ili špilju posvećenu čudesnim Marijinim ukazanjima u Lurdu“, rekao je nadbiskup te protumačio kako Lurdska ukazanja Bernardici gledati kroz simboliku vode i u svijetlu vjere. „Marija poziva Bernardicu da se napije iz izvora. Možemo reći da Bernardica tu predstavlja sve one koji, ne opažajući pokraj Nova vrata na župnoj crkvi u Delnicama Na župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Delnicama 24. lipnja riječki nadbiskup Ivan Devčić blagoslovio je nova ulazna vrata. Troja vrata, na glavnom ulazu i na dva bočna, izradio je u hrastovom drvu stolar Branko Rizvić, a njegova supruga Marija umjetnički je izrezbarila ornamente. Zahvaljujući majstorima, župnik mons. Stanislav Kovačić istaknuo je kako su sredstva za izradu novih vrata prikupljena nesebičnim prilozima župljana koji su željeli da se župna crkva ponosi ulaznim vratima. Vrata su ta koja štite, ali i otvaraju ulaz u bogoštovni prostor, sveto mjesto molitve i susreta s Bogom. Radovi još nisu u potpunosti završeni jer je potrebno dodati okapnice te izraditi i unutarnja vrata. Na dan blagoslova novih vrata u Delnicama je bilo posebno svečano i zbog krizme koju je primilo 33 mladih. Nadbiskup Devčić krizmanike je potaknuo da se, u nastojanjima da vjeru doista žive, ugledaju u svog župnog zaštitnika sv. Ivana Krstitelja. Njegova skromnost i poniznost očituju se u tome što je svoj život potpuno podredio navještaju mesije koji dolazi, Isusa Krista. „Neka isti Duh koji je vodio njega, nakon primanja sakramenta potvrde i vas vodi kroz život“, poručio je nadbiskup. sebe pravi izvor, gase svoju žeđ vodom mutne rijeke. Marija nas po Bernardici ujedno poučava kako je Kristov izvor žive vode posve blizu nas, upravo pred nama, ali prekriven raznim naslagama pogrešnih shvaćanja, predrasuda, neautentičnošću onih koji tvrde da su ga našli i da iz njega piju, i tome slično.“ Vjernike je pozvao da čuvaju vjeru predaka o kojoj svjedoči crkvica. „Tu svetu predaju možemo izvršiti samo ako smo sami ljudi žive vjere u Krista, vjere koja nije samo tradicija nego osobni životni izbor i stav svakog od nas. Na takvu vjeru želi nas pozvati Godina vjere, koju će Sveti otac Benedikt XVI. 11. listopada ove godine proglasiti za cijelu Crkvu“, zaključio je nadbiskup.
Koncert u čast utemeljiteljice U Glazbenom atelieru Pavlinić u Rakitju pokraj Samobora održan je 6. lipnja koncert u čast Majke Marije Krucifkse Kozulić (1852.-1922.), utemeljiteljice Družbe sestara Presvetog Srca Isusova, na njezinu restauriranom glasoviru. Glasovir Majke Marije Krucifkse uspješno su restaurirali graditelji i restauratori glazbenih instrumenata Marko Pavlinić i Ibrahim Konjhođić, pod vodstvom restauratora Zlatka Pavlinića. Za Majku Mariju Krucifksu pokrenut je postupak za proglašenje blaženom i svetom, a svi predmeti koje su sveci doticali svojim rukama za nas relikvije drugoga reda. Stoga je Družba glasovir svoje Utemeljiteljice dala na restauraciju, koja je trajala 123 dana, da bi ga se sačuvalo od daljnjeg raspadanja. Radi se o povijesnom, starom, ali vrlo dragocjenom glazbenom instrumentu Majke Krucifikse. Procjena godina izrade glasovira računa se između 1865. i 1875., a graditelj po klasifikaciji tipa instrumenta zove se F. Weber (opus br. 2286) iz Berlina. Tipke klavijature obložene su slonovom kosti. Majka Marija Krucifiksa bila je učiteljica glazbe, a glazbeno je obrazovanje započela u ranom djetinjstvu kod privatnih učiteljica, riječkih sestara benediktinki. Najprije je posjedovala vlastiti spinet, a glasovir joj je kao svojoj najljubljenijoj kćerki, nabavio njezin otac Ivan Matej Kozulić. Kad je Marija 1866., u četrnaestoj godini polagala završni ispit šestog razreda osnovne glazbene škole, njezin joj je otac, koji je bio kapetan broda i plovio po dalekim morima, pisao iz Carigrada neka odsvira ariju „Casta Diva“ (od V. Bellinija) kao molitvu koja će taknuti srca svih slušatelja. S obzirom da se radilo o povijesnom instrumentu i program je koncerta bio složen kao mali presjek povijesti glazbe pisane za glasovir. Izvođačice programa na resaturiranom glasoviru bile su tri bivše učenice Ženskog učeničkog doma Marije Krucifikse Kozulić iz Rijeke, a sada studentice Muzičke akademije u Zagrebu: Maria i Anamaria Bilandžić i Chiara Jurić, te studentica Ivona Konjetić iz Siska. Na koncertu su, uz sestre Presvetog Srca Isusova, bili nazočni brojni posjetitelji iz Hrvatske i Slovenije, profesori Muzičke akademije iz Zagreba, među kojima i vrhunski pijanist i profesor Đuro Tikvica, ravnatelji muzičkih škola, pijanisti, profesori klavira, ljudi iz kulturne i glazbene djelatnosti te korisnici usluga obrta glazbenih instrumenata „Pavlinić“. Na predstavljanju glasovira glavni je restaurator Zlatko Pavlinić govorio o povijesti glazbenog instrumenta i moderirao cijeli program. Na kraju je s. Dobroslava Mlakić, postulatorica kauze Majke Marije Krucifkse, pozdravila sve nazočne i zahvalila u ime Družbe restauratorima i izvođačicama koje su na pianinu izvele cijeli program, te ukazala na svetost Utemeljiteljice, naglasivši kako će se njezin pianino čuvati kao posebna relikvija, jer je ona na njemu svirala. Za promotivni je koncert atelier „Pavlinić“ tiskao je knjižicu u kojoj je prikazana povijest glasovira, donesen je kratki životopis naše Majke Utemeljiteljice, te osnovni podatci o izvođačicama programa. s. Dobroslava Mlakić RIJEČKA NADBISKUPIJA Program Nacionalnog zahvalnog hodočašća u Rim Program Nacionalnog zahvalnog hodočašća u Rim za hodočasnike iz Riječke nadbiskupije predstavljen je na konferenciji za novinare 19. lipnja u Nadbiskupskom domu u Rijeci. Predstavnici Riječke nadbiskupije i stalnog partnera Autotransa, biskupski vikar za pastoral Matija Matičić te direktorica produkcije Autotransa Tamara Černeka i Danijel Radošević javnosti u iznijeli program hodočašća koje će se održati od 5. do 9. studenog. Biskupski vikar istaknuo je kako će se uobičajeno zahvalno hodočašće nakon svakog Papinog posjeta ove godine održati na početku Godine vjere koja će obilježiti cijelu Katoličku crkvu. Hrvatski biskupi željeli su da na taj način hodočašće zahvalnosti Papi za posjet Hrvatskoj istodobno bude i hodočašće Petrovoj Stolici u Godini vjere kako bi vjernici na „apostolskim pragovima“, grobovima sv. Petra i Pavla ispovjedili i učvrstili vjeru. Središnji događaj bit će susret sa Svetim Ocem Benediktom XVI. na Općoj audijenciji 7. studenog te zajednička misa svih hodočasnika iz Hrvatske u bazilici sv. Petra 8. studenog koju će predvoditi kardinal Josip Bozanić u zajedništvu sa svim hrvatskim biskupima. Hodočasnički program za ostale dane razlikovat će se od biskupije do biskupije, a za Riječane je specifičan posjet Pisi gdje je službovao i preminuo posljednji talijanski biskup koji je upravljao Riječkom biskupijom od 1938. do 1947. godine. Na svom će hodočasničkom putu posjetiti i Arezzo, Subiaco i Sienu te dakako, znamenitosti Rima i Vatikana. Ispred Autotransa, Černeka i Radošević istaknuli su kako je Autotrans u jubilarnoj 65. godini poslovanja kupio i 7 novih komfornih autobusa koji će se koristiti i na ovom hodočašću. „Udobnost i sigurnost putnika na prvom su mjestu“, rekla je Černeka. Radošević je istaknuo kako je putovanje osmišljeno kako bi hodočasnicima ponudilo što više duhovnih, ali i kulturnih znamenitosti. Cijena hodočašća iz Rijeke u Rim je 2690 kuna, a predviđa se oko 400 osoba. Autotrans nudi i mogućnost otplate u ratama. Prijave se primaju do 16. srpnja u svim župama i poslovnicama Autotransa. Misa zadušnica za nadbiskupa Tamaruta Život prožet ljubavlju i trpljenjem Misu zadušnicu na 12. godišnjicu smrti posljednjeg riječko-senjskog nadbiskupa Antona Tamaruta 28. lipnja u katedrali sv. Vida u Rijeci predvodio je riječki nadbiskup Ivan Devčić. Govoreći o svom prethodniku na čelu mjesne Crkve sa sjedištem u Rijeci, nadbiskup Devčić je podsjetio na njegov životni i svećenički put istaknuvši kako je bio obilježen ljubavlju i trpljenjem. U predvečerje svetkovine apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla, nadbiskup Devčić je objasnio da je ljubav prema Gospodinu temeljni uvjet kojega je Petar, a time i svaki njegov nasljednik, morao ispuniti da mu Isus povjeri pastirsko poslanje. „Brojni kasniji biskupi, nasljednici apostola, potvrdili su tu ljubav čak i mučeničkom smrću. Danas se spominjemo jednog od njih koji je 10 i pol godina kao riječko-senjski nadbiskup i metropolit predvodio našu mjesnu Crkvu. U svom je služenju u mnogo čemu bio sličan Petru. Ljubio je Krista i Crkvu, a to je bila ljubav koja služi. Njegov je život bio prožet i trpljenjem, kako zbog teške situacije Božjeg naroda u ratnim vremenima, tako i zbog bolesti s kojom se borio. Na taj se način suobličavao s Kristom i uvijek ga svjedočio kao spasitelja ljudi“, rekao je nadbiskup Devčić. Nadbiskup Tamarut predvodio je Crkvu u Rijeci na kraju dvadesetoga stoljeća, stoljeća u kojem je Rijeka najprije postala biskupijskim, potom nadbiskupijskim i metropolijskim središtem. Započevši svećenički put u Krčkoj biskupiji bio je, kao pravnik i liturgičar, profesor Visoke bogoslovske škole i rektor sjemeništa u Rijeci, 1986. imenovan je šibenskim biskupom, a 1990. postaje riječko-senjski nadbiskup i metropolita. Njegovo upravljanje riječkom Crkvom obilježeno je prijelazom iz komunizma u demokraciju, Domovinskim ratom, okupacijom i stradanjem velikoga dijela tadašnje Riječko-senjske nadbiskupije, te konačno podjelom nadbiskupije i pripremama za stvaranje Gospićko-senjske biskupije. Rodom iz Novalje, kao nadbiskup je upravljao područjem današnje Riječke nadbiskupije i Gospićko-senjske biskupije, a svojim je djelovanjem ujedinjavao Riječku metropoliju. Na kraju mise, svećenici i vjernici predvođeni nadbiskupom Devčićem okupili su se u molitvi za pokojnika nad njegovim grobom u katedrali. 25 Broj 6/453 2012.
Page 1 and 2: Bakarska RIJEKA . SRPANJ/KOLOVOZ 20
Page 3 and 4: u Sisku za što su se tijekom cijel
Page 5 and 6: Hagioterapija osobno Piše: Vesna D
Page 7 and 8: GODINA MLADIH Religiozno iskustvo a
Page 9 and 10: Izjava Stalnoga vijeća HBK Naša j
Page 11 and 12: vednost, tj. solidarnost i jednakos
Page 13 and 14: uskoro i srušeni, a taj je povijes
Page 15 and 16: Hrvoje Poljak, novi svećenik Rije
Page 17 and 18: Dvostruka zadaća orguljaša Piše:
Page 19 and 20: Sveti Romuald, kojeg slavimo 19. li
Page 21 and 22: GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA Korenic
Page 23: DOGAĐANJA 3. Festival vjerskog fil
Page 27 and 28: Dječje ljeto kod salezijanaca Sale

Pogledajte Zvona u PDF obliku - Riječka nadbiskupija

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?