15.01.2013 Views

Pogledajte Zvona u PDF obliku - Riječka nadbiskupija

Pogledajte Zvona u PDF obliku - Riječka nadbiskupija

Pogledajte Zvona u PDF obliku - Riječka nadbiskupija

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

24 Broj 6/453 2012.<br />

RIJEČKA NADBISKUPIJA<br />

600 godina spominjanja imena Crikvenice<br />

Otvorenje izložbe Život i umjetnost<br />

Vinodola u doba pavlina<br />

U okviru proslave 600 godina spominjanja imena Crikvenice, u Muzeju Grada Crikvenice<br />

6. srpnja otvorena je izložba Czirquenicza 1412, život i umjetnost Vinodola u doba pavlina.<br />

Izložba je nastala u suradnji s Primorskim i pomorskim muzejem Hrvatskog primorja u Rijeci,<br />

Riječkom nadbiskupijom i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, a otvorio ju je gradonačelnik<br />

Damir Rukavina.<br />

Pozdravne govore koje su uputili predstavnici Grada Crikvenice i institucija koje su surađivale<br />

u postavljanju izložbe otvorio je riječki nadbiskup Ivan Devčić podsjetivši na nemjerljiv<br />

značaj pavlina za kulturu Vinodolskog kraja. Pustinjački red nastao u Mađarskoj poznat je<br />

po bijelom habitu pa su ih<br />

nazivali i bijelim fratrima.<br />

Uz Crikvenicu se vežu<br />

od 1412. kada je knez<br />

Nikola Frankopan obnovio<br />

crkvu Majke Božje na<br />

ušću rječice Vinodolčice<br />

i sagradio samostan koji<br />

je predao pavlinima. Taj<br />

je samostan postao jezgra<br />

današnje Crikvenice,<br />

koja je po samostanskoj<br />

crkvi dobila i ime. Nešto<br />

kasnije knez Martin Frankopan<br />

sagradio je pavlinski<br />

samostan uz crkvu sv.<br />

Marije na Ospi u Novom<br />

Vinodolskom. Pavlinski<br />

samostani postojali su i u<br />

Senju i podno Modruša, po kojemu je i Kapela dobila ime. U Senjsko-modruškoj biskupiji<br />

pavlini su prihvatili glagoljicu.<br />

„Crikvenički pavlinski samostan bio je rasadiše kulture i školstva”, podsjetio je nadbiskup<br />

Devčić. „Bavili su se slikarstvom, glazbom, liječničkim i ljekarničkim umijećem. Razvijali su<br />

poljoprivredu, šumarstvo, maslinarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo (odnjegovali su nekoliko<br />

novih i plemenitih sorti vina koja su izvozili). Uz svoje samostane gradili su hospicije i gostinjce.<br />

Po svojoj djelatnosti oni se nisu mnogo razlikovali od drugih velikih katoličkih redova, čiji<br />

su samostani također bili rasadišta kulture počevši od pismenosti i glazbe do agrikulture,<br />

graditeljstva, šumarstva, obrta itd.“ Nadbiskup je istaknuo kako je svo društveno i kulturno<br />

djelovanje redovnika u konačnici uvijek nadahnuto traženjem Boga, što je objasnio i papa<br />

Benedikt XVI. u svom govoru u samostanu bernardinaca u Parizu, 12. rujna 2008.<br />

Jubilej crkvice u Vratima<br />

Župa Fužine, točnije njezin zaseok Vrata, 7.<br />

srpnja proslavila je velik jubilej, osamdeset godina<br />

otkako je izgrađena i blagoslovljena crkvica<br />

Gospe Lurdske. Misno je slavlje predvodio riječki<br />

nadbiskup Ivan Devčić, a suslavili mons. Stanko<br />

Kovačić, dekan Delničkog dekanata, mons. Juraj<br />

Petrović, te župnik Fužina Zlatko Čibarić. U procesiji<br />

su uz vjernike sudjelovala vatrogasna društva<br />

iz Liča, Fužina i Vrata, te Tamburaška sekcija<br />

„Zrinski“ iz Liča.<br />

Nadbiskup Devčić u propovijedi je podsjetio<br />

da je inicijativu i zemljište za gradnju crkvice dao<br />

domaći sin, mons. Anton Golik. Želja da izgrade<br />

kapelu Gospe Lurdske u svom mjestu tinjala je<br />

dugo u srcima Vrataraca. Nakon što je mons. Golik<br />

darovao roditeljsko imanje, gradnja je započeta<br />

blagoslovom temeljnog kamena 1. srpnja 1929.<br />

godine, da bi u studenom 1930. bio nabavljen kip<br />

Gospe Lurdske blagoslovljen u Lurdu, a sama kapela<br />

je završena i blagoslovljena po mons. Ivanu<br />

Starčeviću, senjsko-modruškom biskupu, rođenom<br />

Mrkopaljcu 3. srpnja 1932. On je najprije blagoslovio<br />

zvono, zatim je iz Golikove kuće u procesiji<br />

donesen kip i stavljen na predviđeno mjesto<br />

iza oltara, poslije toga počela je posveta oltara i<br />

blagoslov crkve te pontifikalna sv. misa na kojoj<br />

su pjevale domaće djevojke Vratarke. Svečanost<br />

blagoslova završena je večernjom i igrokazom<br />

„Rasipni sin“, što ga je izvelo Križarsko bratstvo.<br />

Uz crkvicu sagrađen je Svećenički dom te<br />

otvoreno Dječje obdanište u rodnoj kući mons.<br />

Golika. Nažalost, dolaskom komunističkog režima,<br />

Svećenički dom je oduzet za potrebe ondašnje<br />

Tvornice Vrata, a rodna kuća mons. Golika iz<br />

obdaništa pretvorena u gostionicu. Nakon pada<br />

komunističkog režima, crkvicu je temeljito u više<br />

navrata obnovila Općina Fužine, a Ministarstvo<br />

kulture ju je 2006. proglasilo kulturnim dobrom<br />

zbog specifičnog gotskog stila i prekrasnog glavnog<br />

žrtvenika Gospe Lurdske.<br />

„Izgradnjom ove crkvice u čast Gospe Lurdske<br />

Vrata i Vratarci svrstali su se u niz mnogih<br />

većih i manjih mjesta širom katoličkog svijeta<br />

koja su željela imati u svojoj sredini crkvu ili špilju<br />

posvećenu čudesnim Marijinim ukazanjima u Lurdu“,<br />

rekao je nadbiskup te protumačio kako Lurdska<br />

ukazanja Bernardici gledati kroz simboliku<br />

vode i u svijetlu vjere. „Marija poziva Bernardicu<br />

da se napije iz izvora. Možemo reći da Bernardica<br />

tu predstavlja sve one koji, ne opažajući pokraj<br />

Nova vrata na župnoj<br />

crkvi u Delnicama<br />

Na župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Delnicama 24.<br />

lipnja riječki nadbiskup Ivan Devčić blagoslovio je nova<br />

ulazna vrata. Troja vrata, na glavnom ulazu i na dva bočna,<br />

izradio je u hrastovom drvu stolar Branko Rizvić, a<br />

njegova supruga Marija umjetnički je izrezbarila ornamente.<br />

Zahvaljujući majstorima, župnik mons. Stanislav<br />

Kovačić istaknuo je kako su sredstva za izradu novih<br />

vrata prikupljena nesebičnim prilozima župljana koji su<br />

željeli da se župna crkva ponosi ulaznim vratima. Vrata<br />

su ta koja štite, ali i otvaraju ulaz u bogoštovni prostor,<br />

sveto mjesto molitve i susreta s Bogom. Radovi još nisu<br />

u potpunosti završeni jer je potrebno dodati okapnice te<br />

izraditi i unutarnja vrata.<br />

Na dan blagoslova novih vrata u Delnicama je bilo<br />

posebno svečano i zbog krizme koju je primilo 33 mladih.<br />

Nadbiskup Devčić krizmanike je potaknuo da se, u<br />

nastojanjima da vjeru doista žive, ugledaju u svog župnog<br />

zaštitnika sv. Ivana Krstitelja. Njegova skromnost i<br />

poniznost očituju se u tome što je svoj život potpuno podredio<br />

navještaju mesije koji dolazi, Isusa Krista. „Neka<br />

isti Duh koji je vodio njega, nakon primanja sakramenta<br />

potvrde i vas vodi kroz život“, poručio je nadbiskup.<br />

sebe pravi izvor, gase svoju žeđ vodom mutne<br />

rijeke. Marija nas po Bernardici ujedno poučava<br />

kako je Kristov izvor žive vode posve blizu nas,<br />

upravo pred nama, ali prekriven raznim naslagama<br />

pogrešnih shvaćanja, predrasuda, neautentičnošću<br />

onih koji tvrde da su ga našli i da iz njega<br />

piju, i tome slično.“ Vjernike je pozvao da čuvaju<br />

vjeru predaka o kojoj svjedoči crkvica. „Tu svetu<br />

predaju možemo izvršiti samo ako smo sami ljudi<br />

žive vjere u Krista, vjere koja nije samo tradicija<br />

nego osobni životni izbor i stav svakog od nas. Na<br />

takvu vjeru želi nas pozvati Godina vjere, koju će<br />

Sveti otac Benedikt XVI. 11. listopada ove godine<br />

proglasiti za cijelu Crkvu“, zaključio je nadbiskup.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!