15.01.2013 Views

Pogledajte Zvona u PDF obliku - Riječka nadbiskupija

Pogledajte Zvona u PDF obliku - Riječka nadbiskupija

Pogledajte Zvona u PDF obliku - Riječka nadbiskupija

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

GODINA MLADIH<br />

Religiozno iskustvo<br />

adolescenata i mladih<br />

Vrednovanje doživljenog religioznog iskustva kod adolescenata upućuje na njihov pozitivan i negativan<br />

stav naspram izgradnje identiteta i samoostvarenja. Dok se s jedne strane religiozno iskustvo kvalificira<br />

kao pomoć na putu čovjekova samoostvarenja, s druge strane se kvalificira kao zapreka.<br />

Piše: Marijan Benković<br />

Kada govorimo o religijskom iskustvu, mislimo<br />

na najdublji odnos pojedinca spram svetoga,<br />

te na doživljaj onog što je izvan nas - transcendentnog.<br />

Pojedinac je zahvaćen u svojoj afektivnoj,<br />

kognitivnoj i djelatnoj dimenziji. Religiozno iskustvo<br />

u sebi isprepliće sve čine kojima se čovjek obraća<br />

Bogu - ono najdublje i najslojevitije u čovjekovoj nutrini,<br />

ono što je najčešće nedohvatljivo i najpreciznijim<br />

mjerilima. U kršćanskom smislu, riječ je o osobnom<br />

odnosu s Bogom. Radi se o takvom religioznom<br />

iskustvu koje se temelji i živi u vjeri u Boga koji se<br />

objavio u Isusu Kristu. U njemu se isprepliće biblijsko<br />

iskustvo, iskustvo Crkve i osobno iskustvo.<br />

U Hrvatskoj prema istraživanju među srednjoškolcima<br />

grada Zagreba iz 2008. godine, s Bogom<br />

komunicira svakog tjedna 56% građana, odnosno<br />

preko polovice pučanstva. Privilegirano mjesto religioznog<br />

iskustva u životu adolescenata svakako je<br />

istinska kršćanska zajednica u kojoj vladaju zdravi<br />

međuljudski odnosi i solidarnost koja je sposobna<br />

ispuniti očekivanja svojih članova. Spomenuto istraživanje<br />

pokazuje da više od dvije trećine srednjoškolaca<br />

grada Zagreba potvrđuje da im je vjera važna<br />

stvar u životu. Skoro jednoj desetini ispitanika je vjera<br />

najvažnija, dok više od polovine ispitanika pridaje<br />

vjeri veoma važno ili prilično važno mjesto. Gotovo<br />

petini ispitanika vjera nema neko posebno značenje,<br />

dok je za manji broj vjera nevažna stvar.<br />

Više od polovice ispitanika u vjeri vidi odgovor na najdublje čovjekove<br />

težnje, jedan dio vidi u vjeri teret koji im je nametnut,<br />

oko jedne sedmine ispitanika smatra da vjera nije čovjeku potrebna<br />

i da bez nje čovjek ne osjeća nikakav problem. Nešto manje<br />

od polovice ispitanika o pitanju utjecaja religija na svjetska zbivanja<br />

nema određeno mišljenje, dok oko 40 % ispitanika smatra da kada<br />

ne bi bilo nijedne religije, povijest bi imala još negativniji predznak.<br />

Manji broj ispitanika misli da bi se, u slučaju da nema nijedne religije<br />

u svijetu, događaji pozitivnije odvijali, dok drugi manji broj misli<br />

da to ne bi ništa mijenjalo na stvari.<br />

S obzirom da je motivacija odlučujući čimbenik u razvoju zrele<br />

religiozne svijesti kod adolescenata, adolescenti u vjeri prepoznaju<br />

prostor za traženje odgovora na njihova egzistencijalna pitanja,<br />

snagu za nadvladavanje životnih poteškoća, temeljne ljudske vrijednosti,<br />

čimbenik za izgradnju osobnosti i socijalizacije u društvo,<br />

kao i put k samoostvarenju. S druge pak strane, adolescenti<br />

doživljavaju vjeru kao svojevrstan filter koji kontrolira čovjekovo<br />

ponašanje i ne dopušta mu da se ponaša spontano - instinktivno.<br />

S obzirom da je motivacija odlučujući čimbenik u razvoju<br />

zrele religiozne svijesti kod adolescenata, adolescenti u<br />

vjeri prepoznaju prostor za traženje odgovora na njihova<br />

egzistencijalna pitanja, snagu za nadvladavanje životnih<br />

poteškoća, temeljne ljudske vrijednosti, čimbenik za izgradnju<br />

osobnosti i socijalizacije u društvo, kao i put k samoostvarenju.<br />

Životne situacije u kojima adolescenti na intenzivniji način doživljavaju<br />

Božju blizinu su pozitivna iskustva: trenuci sreće, radosti,<br />

uspjeha, mirna savjest, liturgijska slavlja, susreti s osobama koje<br />

zrače ljubav i vjernost i doživljaj ljubavi, dok tragove Božje ljubavi<br />

manje doživljavaju u situacijama koje su obilježene bolju, patnjom,<br />

bolešću i smrću.<br />

Vrednovanje doživljenog religioznog iskustva kod adolescenata<br />

upućuje na njihov pozitivan i negativan stav naspram izgradnje<br />

identiteta i samoostvarenja. Dok se s jedne strane religiozno iskustvo<br />

kvalificira kao pomoć na putu čovjekova samoostvarenja, s<br />

druge strane se kvalificira kao zapreka. Što se tiče religijskih pokreta<br />

u Hrvatskoj, kod mladih nailaze na određeno prihvaćanje. Među<br />

mladima, iako u malim postocima, posebno mjesto zauzimaju pokreti<br />

koji nisu religiozni: Skin heads, Punkeri i Dark pokreti. Riječ je<br />

o nekoj vrsti kontra-kulture koju mladi izražavaju stilom oblačenja,<br />

specifičnim simbolima koje nose, tetoviranim znakovima na tijelu,<br />

glazbenim trendovima koje slušaju itd. Međutim ima, i religijskih<br />

pokreta. Najbliskiji adolescentima grada Zagreba su Djeca Božja i<br />

Crkva ujedinjenja.<br />

Istraživanje pokazuje da više od dvije trećine srednjoškolaca grada Zagreba potvrđuje da im je vjera važna<br />

stvar u životu. Skoro jednoj desetini ispitanika je vjera najvažnija, dok više od polovine ispitanika pridaje vjeri<br />

veoma važno ili prilično važno mjesto. Gotovo petini ispitanika vjera nema neko posebno značenje, dok je za<br />

manji broj vjera nevažna stvar.<br />

7 Broj 6/453 2012.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!