You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Ministarstvo za Izbjerglice Doseljenike I Integraciju<br />
<strong>Grad</strong> _ <strong>anin</strong> u <strong>Danskoj</strong><br />
Priručnik za nove grad _ ane<br />
o danskom društvu<br />
Medborger i <strong>Danmark</strong><br />
Bosnisk/kroatisk/serbisk
Kako se upotrebljava ova knjiga<br />
Ova knjiga je generalna orijentacija o<br />
danskom društvu kao i o tome šta znači<br />
biti novi grad _ <strong>anin</strong> Danske. Da bi što<br />
više ljudi moglo da je koristi, knjiga<br />
se štampa na danskom i više drugih<br />
jezika.<br />
Priručnik je napisan tako da se u njemu<br />
mogu naći objašnjenja pojmova o<br />
kojima se žele podrobnija obavještenja.<br />
Knjiga se naravno može pročitati<br />
odjednom.<br />
Pomoću sadržaja ili registra na kraju<br />
knjige mogu se brzo naći objašnjenja<br />
traženih pojmova.<br />
Niz riječi u tekstu je označen zvjezdicom*.To<br />
znači da je ta riječ opširnije<br />
objašnjena na kraju knjige.<br />
Ovaj priručnik ne može naravno da<br />
pruži odgovore na sva pitanja. Zbog<br />
toga su u knjizi navedena i imena,<br />
adrese, telefoni, internet-stranice i e-<br />
mail adrese raznih institucija gdje<br />
možeš da nad _ eš bliže obavještenje ili<br />
da budeš upućen na neku drugu organizaciju<br />
ili instituciju. U knjizi je i<br />
poglavlje koje sadrži niz različitih<br />
praktičnih obavještenja o danskom<br />
društvu uz relevantne Internet-adrese.<br />
Na kraju knjige nalazi se i spisak<br />
odabranih institucija i organizacija<br />
koje se bave integracijom novodošlih<br />
grad _ ana ili imaju posebnih interesa za<br />
lica koja pripadaju etničkim manjinama.<br />
Što se tiče zakona i pravila oni naravno<br />
nisu odštampani u potpunosti već<br />
su samo dati u opštim crtama.<br />
Zakoni i pravila se stalno mijenjaju.<br />
Zbog toga je nemoguće u ovoj knjizi<br />
naći odgovore na sva pitanja o pravima<br />
i dužnostima. U nekim slučajevima –<br />
ovisno o čemu se radi – je neophodno<br />
obratiti se na primjer opštini,<br />
državnim vlastima, stambenom preduzeću<br />
ili svom advokatu da bi se<br />
dobila dalja obavještenja.
Sadržaj<br />
3<br />
1<br />
2<br />
3<br />
4<br />
Dobrodošao novi grad _ <strong>anin</strong>e Danske<br />
Geografija i stanovništvo<br />
Danska – demokratska pravna<br />
država<br />
Društveni sistem<br />
Pravno društvo<br />
Danska u odnosu na svijet<br />
Dolazak i boravak u <strong>Danskoj</strong><br />
Doseljavanje u Dansku<br />
Povratak u domovinu<br />
Dansko državljanstvo<br />
Prvi trenutci života kao novi<br />
grad _ <strong>anin</strong> Danske<br />
Pomoć i obavještenja u opštini<br />
Introdukcija novih sugrad _ ana<br />
Prevodilačka pomoć<br />
4<br />
6<br />
10<br />
11<br />
17<br />
20<br />
22<br />
23<br />
26<br />
28<br />
30<br />
31<br />
32<br />
33<br />
8<br />
9<br />
10<br />
Rad i radno tržište<br />
Radni život u <strong>Danskoj</strong><br />
Nalaženje posla<br />
Osnivanje svog preduzeća<br />
Ponuda aktiviranja nezaposlenih<br />
Ekonomija i potrošnja<br />
Vod _ enje privatne ekonomije<br />
Iznajmljivanje i kupovina na kredit<br />
Osiguranja<br />
Potrošačka prava<br />
Danski poreski sistem<br />
Kultura i slobodno vrijeme<br />
Sloboda govora i mišljenja<br />
Njegovanje religije u <strong>Danskoj</strong><br />
Prosvjećivanje/obrazovanje naroda<br />
u <strong>Danskoj</strong><br />
Udruženja<br />
Sport<br />
84<br />
85<br />
89<br />
91<br />
92<br />
94<br />
95<br />
96<br />
97<br />
97<br />
98<br />
100<br />
101<br />
103<br />
104<br />
106<br />
107<br />
5<br />
6<br />
7<br />
Stan<br />
Stambeni standard je visok<br />
Nalaženje stana<br />
Iznajmljen stan<br />
Stan u djelomičnom vlasništvu<br />
Sopstveni stan<br />
Pravila stanovanja<br />
Selidba<br />
Porodica<br />
Porodica i društvo<br />
Različite forme porodica<br />
Par<br />
Kad društvo reaguje i pomaže<br />
Dobiti dijete<br />
Djeca i mladi<br />
Život starijih osoba<br />
Kraj života<br />
Škola i obrazovanje<br />
Danska tradicija školstva<br />
Osnovna škola<br />
Posle osnovne škole<br />
Visoko obrazovanje<br />
Danski obrazovni sistem<br />
Državna stipendija<br />
Obrazovanje odraslih<br />
Priznavanje stranih diploma<br />
Danski za (odrasle) strance<br />
34<br />
35<br />
36<br />
38<br />
41<br />
41<br />
42<br />
46<br />
48<br />
49<br />
50<br />
51<br />
53<br />
54<br />
58<br />
63<br />
65<br />
66<br />
67<br />
68<br />
75<br />
77<br />
78<br />
80<br />
81<br />
81<br />
82<br />
11<br />
12<br />
Zdravstvo i bolesti<br />
Danski zdravstveni sistem<br />
Zdravstveno osiguranje i bolnice<br />
Kod ljekara<br />
U bolnici<br />
Njega zuba<br />
Lijekovi<br />
Običaji<br />
Neka praktična obavještenja<br />
Gdje se može saznati više<br />
Organizacije i institucije od<br />
posebnog značaja za nove<br />
grad _ ane<br />
Okruzi u <strong>Danskoj</strong><br />
Biroi rada u <strong>Danskoj</strong><br />
Političke partije<br />
Objašnjenja pojmova<br />
Registar pojmova<br />
Kolofon<br />
108<br />
109<br />
110<br />
111<br />
116<br />
118<br />
120<br />
122<br />
128<br />
131<br />
132<br />
133<br />
135<br />
136<br />
138<br />
148<br />
154
4<br />
Dobrodošao novi grad _ <strong>anin</strong>e Danske<br />
Dragi novi sugrad _ <strong>anin</strong>e<br />
Početak novog života u novoj zemlji može sadržavati velike promjene. Sreću<br />
se novi ljudi i novi sistemi. Upoznaju se nove norme, vrijednosti i tradicije koje<br />
su možda drugačije od onih na koje je čovjek naviknut. Naročito prvi trenutci<br />
mogu sadržavati niz izazova i doživjeti se kao nesagledivi.<br />
Ovu knjigu smo napisali da bi ti malo pomogli. U njoj je dat generalni opis<br />
danskog društva kao i šta znači biti novi sugrad _ <strong>anin</strong> Danske.<br />
Nemoguće je med _ utim dati neku jedinstvenu sliku danskog društva. Danska je<br />
– kao i većina zemalja – jedno složeno društvo u kojem ima različitih<br />
političkih, socijalnih, kulturnih i vjerskih stanovišta i uvjerenja.<br />
Preduslov da raznolikost može doći do izražaja je da mi u <strong>Danskoj</strong> imamo<br />
društvenu zajednicu zasnovanu na odred _ enim osnovnim vrijednostima. To su<br />
demokratija, blagostanje, sloboda, jednakost i obostrani respekt med _ u ljudima<br />
bez obzira na pol, godine starosti, boju kože i uvjerenje. Svi imaju i prava i<br />
dužnosti i u okviru zakona mogu slobodno i ravnopravno da učestvuju u<br />
društvenom životu.<br />
Danski demokratski sistem znači da se zemljom upravlja putem reprezentativne<br />
demokratije u kojoj grad _ ani slobodno biraju svoje predstavnike na<br />
lokalnim i opštim izborima. Demokratija izmed _ u ostalog znači i da svako<br />
može slobodno da misli, govori i piše, da može da osniva udruženja i slobodno<br />
njeguje svoju vjeru.<br />
Demokratija i suodlučivanje su važni na svim nivoima društva. To pred svakoga<br />
stavlja zahtjev o učešću u demokratskim procesima društva – npr. u opštini,<br />
u sindikatu, u sportskom klubu, udruženju stanara ili školskom savjetu i<br />
upravama dječjih institucija.
5<br />
Demokratski principi o ravnopravnosti i slobodi za sve, daju dobre mogućnosti<br />
svakom pojedincu da sebi i svojoj porodici stvori život koji mu najviše odgovara.<br />
Demokratski principi odred _ uju med _ utim i neke okvire mogućnosti ispoljavanja.<br />
Zadatak tih okvira je da osigura, da niko ne bude oštećen ili izložen<br />
nepravdi.<br />
To podrazumijeva npr. da društvo ne prihvata diskriminaciju bilo koga na<br />
osnovu pola, etničke pripadnosti, boje kože,mišljenja, seksualne orijentacije ili<br />
hendikepa a i da ne prihvata nasilje ili obrezivanju koje šteti tijelu. Med- usobno<br />
poštovanje i razumijevanje izmed _ u ljudi i grupa od presudne važnosti je za<br />
dansko društvo.<br />
Danska je društvo izobilja i to znači da svako na najbolji mogući način doprinosi<br />
zajedništvu – npr. putem školovanja, rada, plaćanja poreza i samostalnog<br />
izdržavanja sebe i svoje porodice. Zauzvrat će zajednica, ako je potrebno,<br />
pružiti pomoć i pobrinuti se za najslabije u društvu. Svako ima pravo na<br />
besplatnu ljekarsku i bolničku pomoć a stari i hendikepirani imaju pravo na<br />
posebnu pomoć. To znači da i osobe bez posla mogu da dobiju ekonomsku<br />
pomoć u okviru sistema prava i dužnosti koji može da im pomogne u školovanju<br />
ili nalaženju svog mjesta na radnom tržištu.<br />
Izazov za sve nas – kako nove tako i stare sugrad _ ane – jeste da očuvamo i<br />
razvijamo zajednicu uz demokratiju, blagostanje i med _ usobno poštovanje med _ u<br />
ljudima.<br />
Mi u <strong>Danskoj</strong> vjerujemo da raznovrsnost, koju nam ti i drugi stranci, donosite<br />
izvana, može da predstavlja osvježenje i dinamiku te se nadamo da ćeš se<br />
aktivno uključiti u ovo društvo čiji si sada i ti dio.<br />
Dobrodošao u Dansku – želimo ti sve najbolje u ovoj zemlji.
1 GEOGRAFIJA I STANOVNIŠTVO
7<br />
Državna zajednica<br />
Nordijske zemlje<br />
Danska je mala, ravna zemlja bez<br />
pl<strong>anin</strong>a koja – okružena vodom sa<br />
skoro svih strana – leži izmed _ u<br />
Baltičkog i Sjevernog mora. Ona se<br />
sastoji od poluostrva Jylland i 406<br />
ostrva. Najveća ostrva su Sjæland,<br />
Fyn, Lolland i Bornholm.<br />
Mnoga druga ostrva su mala i<br />
nenastanjena ili sa vrlo malim brojem<br />
stanovnika. Dijelovi Danske su okruženi<br />
vodom i često povezani mostovima.<br />
Glavni i ujedno najveći grad je<br />
Kopenhagen koji leži na Sjællandu.<br />
Najveći gradovi na Jyllandu su Århus,<br />
Aalborg i Esbjerg, a na Fynu Odense.<br />
Kad se govori o <strong>Danskoj</strong> većina misli na<br />
Jylland i ostrva. Ali Grenland i Farska<br />
ostrva u Atlantskom okeanu su takod _ e<br />
dio danske državne zajednice iako oni<br />
imaju široku autonomiju.<br />
Danska je članica EU*, dok su<br />
Grenland i Farska ostrva izabrali da<br />
to ne budu.<br />
Danska spada u nordijske zemlje koje<br />
još obuhvataju Švedsku, Norvešku,<br />
Finsku i Island. Na jugu se Danska<br />
graniči sa Njemačkom. Danska ima<br />
bliske veze sa Baltičkim zemljama<br />
Estonijom, Letonijom i Litvom, koje<br />
leže na suprotnoj strani Baltičkog<br />
mora.<br />
U <strong>Danskoj</strong> živi 5,2 miliona ljudi. Iako<br />
ima puno dijalekata svi govore isti<br />
jezik – danski. Oko 260.000 ljudi – to<br />
je 5% – su stranci. Oko 80.000 dolazi<br />
iz drugih nordijskih zemalja, EU i<br />
Sjeverne Amerike. Ostali su iz Istočne<br />
Evrope, Srednjeg Istoka i Afrike –<br />
prije svega Turske, Pakistana, Iraka,<br />
Irana, Somalije i bivše Jugoslavije.<br />
Danska spada u visoko-industrijalizovana<br />
društva znanja i ulaže u obrazovanje<br />
i tehnološki napredak. Karakterističan<br />
je visoki nivo brige o okolini iz<br />
koga je uslijedila i značajna proizvodnja<br />
produkata za zaštitu okoline i<br />
vjetrenjača za proizvodnju električne<br />
energije.<br />
Broj zaposlenih po strukama<br />
Danska ima 2,8 miliona radnika.<br />
Oni rade po sljedećim oblastima:<br />
5% stanovništva su<br />
stranci<br />
Društvo znanja<br />
Procent (zaokružen)<br />
Poljoprivreda, ribarstvo, sirovine 4<br />
Industrija 17<br />
Energija i vodoprivreda 1<br />
<strong>Grad</strong> _ evinarstvo 6<br />
Trgovina i ugostiteljstvo 18<br />
Transport, pošta, telekomunikacije 7<br />
Finansije, servis 12<br />
Društvene i privatne usluge 35<br />
Ukupno 100<br />
GEOGRAFIJA I STANOVNIŠTVO<br />
<strong>Danmark</strong> i tal, <strong>Danmark</strong>s Statistik 2002
8<br />
GEOGRAFIJA I STANOVNIŠTVO<br />
Razvijena javna<br />
saobraćajna mreža<br />
Danska ima veoma razvijenu spoljnu<br />
trgovinu, gdje industrijski izvoz iznosi<br />
75% a poljoprivredni blizu 12% od<br />
ukupnog izvoza.<br />
Danska ima puno puteva i pruga i<br />
razvijenu javnu saobraćajnu mrežu. U<br />
najvećem djelu zemlje moguće je prevoziti<br />
se autobusima i vozovima<br />
tokom skoro cijelog dana. Tamo gdje<br />
nema mostova mogu se koristiti brodovi.<br />
Zemlja za bicikliste<br />
Danska je jedna od zemalja sa najviše bicikla na svijetu.Tokom špice<br />
u gradovima se mogu vidjeti rijeke biciklista – od kojih mnogi voze<br />
djecu – na putu za ili sa posla.<br />
Saobraćaj je često regulisan sa puno obzira prema biciklistima.<br />
Postoje posebne staze za njih, kao i saobraćajni znaci koje opominju<br />
vozače automobila da treba da paze na bicikliste.
GEOGRAFIJA I STANOVNIŠTVO<br />
9<br />
København<br />
Roskilde<br />
Kilometer<br />
0 50<br />
Odense<br />
<strong>Ny</strong>borg<br />
Rødbyhavn<br />
Nakskov<br />
Maribo<br />
Næstved<br />
Haslev<br />
Ringsted<br />
Køge<br />
Slagelse<br />
Korsør<br />
Rønne<br />
Århus<br />
Hammel<br />
Ebeltoft<br />
Hadsten<br />
<strong>Ny</strong>købing<br />
Randers<br />
Bjerringbro<br />
<strong>Ny</strong>købing M<br />
Silkeborg<br />
Kolding<br />
Ringkøbing<br />
Svendborg<br />
Skælskør<br />
haderslev<br />
Vejen<br />
Bramming<br />
Varde<br />
Grindsted<br />
Nordborg<br />
Sønderborg<br />
Kerteminde<br />
Sorø<br />
Fåborg<br />
Vojens<br />
Assens<br />
Åbenrå<br />
Fredericia<br />
Horsens<br />
Odder<br />
Ikast<br />
Skanderborg<br />
Aalborg<br />
Nørresundby<br />
Støvring<br />
Hirtshals<br />
Hjørring<br />
Brønderslev<br />
Års<br />
Frederikshavn<br />
Sæby<br />
Skagen<br />
Grenaa<br />
Herning<br />
Holstebro<br />
Struer<br />
Skive<br />
Thisted<br />
Hanstholm<br />
Lemvig<br />
Viborg<br />
Vejle<br />
Billund<br />
Brande<br />
Skjern<br />
Holbæk<br />
Kalundborg<br />
Helsingør<br />
Hundested<br />
Hillerød<br />
Frederikssund<br />
Frederiksværk<br />
JYLLAND<br />
FYN<br />
SJÆLLAND<br />
SVERIGE<br />
TYSKLAND<br />
BORNHOLM<br />
Esbjerg<br />
Middelfart<br />
Ribe<br />
Tønder
2 DANSKA – DEMOKRATSKA<br />
PRAVNA DRŽ AVA
Društveni sistem<br />
11<br />
Zakonodavna, izvršna<br />
i sudska vlast<br />
Demokratija je<br />
prihvaćena 1849<br />
Danska je reprezentativna demokratija*.<br />
To znači da izabrani političari<br />
donose najvažnije odluke – u Parlamentu*,<br />
u okruzima* i opštinama*.<br />
Folketinget – danski Parlament i vlada<br />
donose zakone. Vlada i državna<br />
administracija sprovode zakone u djelo.<br />
Sudstvo – opštinski, okružni i Vrhovni<br />
sud – sude i odmjeravaju kazne i presude,<br />
npr.: med _ usobno izmed _ u grad _ ana,<br />
izmed _ u grad _ ana i privatnih preduzeća<br />
ili izmed _ u grad _ ana i državnih organa.<br />
Cilj ovakve podjele vlasti jeste da<br />
se spriječi zloupotreba i osigura stabilnost<br />
demokratije.<br />
Ustav<br />
Danska demokratija je uvedena 1849.<br />
godine, kada je zamijenila apsolutizam*<br />
koji je monarhu davao neuobičajeno<br />
moćnu poziciju još od 1660.<br />
godine.<br />
Osnova novog sistema je bio Junski<br />
Ustav iz 1849. koji je prvi danski<br />
demokratski ustav. Iako je od tada<br />
izvršen niz promjena, osnovni principi<br />
nalaze se i u današnjem ustavu iz 1953.<br />
godine.<br />
Žene su dobile pravo glasa izmjenom<br />
ustava 1915. godine.<br />
Ustav sadrži osnovna prava državne<br />
uprave i osigurava stanovništvu dugi<br />
niz osnovnih prava i sloboda.<br />
To je možda to što za Dance ima<br />
najveći značaj. Kad narod govori o<br />
“ustavom zagarantovanim pravima”<br />
onda misli npr.: na slobodu govora,<br />
okupljanja, osnivanja udruženja, religije<br />
i nepovredivost privatne svojine.<br />
Dvor<br />
Danska monarhija je najstarija na<br />
svijetu. Preko 1000 godina ima u<br />
<strong>Danskoj</strong> kraljeva i kraljica, prinčeva i<br />
princeza. Prvi danski kralj za koga se<br />
zna je Gorm den Gamle (Stari Gorm),<br />
koji je vladao oko 900-te godine. Od<br />
1660. do 1849. zemljom su vladali<br />
apsolutistički monarsi.<br />
Danas imamo konstitucionalnu monarhiju,<br />
koja djeluje u demokratskim<br />
okvirima. To znači da zakonodavna<br />
vlast leži zajedno kod regenta (vladara)<br />
i u Parlamentu.<br />
Zakoni se prihvataju u Parlamentu,<br />
ali ih regent potpisuje. Danski dvor<br />
nema nikakvu političku vlast, ali<br />
održava niz protokolarnih dužnosti u<br />
zemlji i inostranstvu.<br />
Promjena Ustava 1953. značila je<br />
da vladar više ne mora da bude muškarac<br />
nego to može da bude i žena.<br />
Ustavna prava<br />
Najstariji dvor na<br />
svijetu<br />
Konstitucionalna<br />
monarhija<br />
DANSKA – DEMOKRATSKA PRAVNA DRŽAVA
12<br />
DANSKA – DEMOKRATSKA PRAVNA DRŽAVA<br />
Zakonodavna vlast<br />
Nacionalni parlament, Folketinget, se<br />
sastoji od 179 članova iz širokog<br />
spektra političkih partija. Članovi<br />
Parlamenta se biraju na po 4 godine.<br />
Predsjednik vlade može, med _ utim, da<br />
raspiše izbore i prije isteka izbornog<br />
perioda.<br />
Dva člana Parlamenta dolaze sa<br />
Grenlanda a dva sa Farskih ostrva.<br />
Neke od najvažnijih osobina demokratije<br />
su otvorenost i transparentnost.<br />
Sve Parlamentarne sjednice su otvorene<br />
za javnost i svako može da<br />
uspostavi kontakt i postavi pitanje<br />
političarima. Birači mogu istovremeno<br />
da kontrolišu i kritikuju politički sistem<br />
putem štampe.<br />
Otvoren za javnost<br />
Margrethe II<br />
Kraljica Margrethe II je danski regent od<br />
1972 godine. Danski dvor je vrlo popularan u<br />
narodu. Dvor je na neki način postao simbol<br />
zajedništva i toga što spaja žitelje danskog<br />
društva.
13<br />
Društvena uprava<br />
Izvršna vlast<br />
Vlada se sastoji od ministara iz jedne<br />
ili više partija i vodi je predsjednik<br />
vlade.Vlada mora da podnese ostavku<br />
ili raspiše izbore ako joj većina u<br />
Parlamentu izglasa nepovjerenje.<br />
Predsjednik vlade imenuje ministre<br />
koji dobijaju svoje resore. Ministarstva<br />
su – zajedno sa okruzima i opštinama<br />
– dijelovi izvršne vlasti koja se u<br />
svakodnevnom govoru naziva “društvena<br />
uprava”.<br />
Najvažniji zadatci vlade i ministara<br />
su priprema i administracija zakona.<br />
Vrhovni sud je najviši sud u državi.To<br />
je apelacioni sud. To znači da on<br />
obrad _ uje samo one slučajeve u kojima<br />
je obično već izrečena presuda od<br />
strane okružnog suda i na koje je<br />
uložena žalba. Na presude Vrhovnog<br />
suda ne može se žaliti.<br />
Posebnom žalbenom organu se može<br />
podnijeti žalba ukoliko se želi obnova<br />
krivičnog procesa jer su se, npr.,<br />
pojavili novi dokazi ili ukoliko postoji<br />
nezadovoljstvo radom sudije ili branioca.<br />
Vrhovni sud<br />
Poseban žalbeni organ<br />
DANSKA – DEMOKRATSKA PRAVNA DRŽAVA<br />
Nezavisno sudstvo<br />
Opštinski i okružni sud<br />
Sudska vlast<br />
Danski sudovi su nezavisni. To znači<br />
da ni vlada ni parlament ne mogu da<br />
odlučuje kako će sudovi da sude.<br />
U <strong>Danskoj</strong> postoji Vrhovni sud,<br />
dva okružna suda i 82 opštinska<br />
suda. Postoji dalje i niz specijalnih<br />
sudova koji se bave posebnom problematikom.<br />
To su npr.: Sud rada,<br />
Trgovinski sud.<br />
Većina predmeta – iz civilne oblasti i<br />
oblasti krivičnih djela – razmatra se<br />
prvo u opštinskim sudovima*. Ukoliko<br />
se na presudu uloži žalba, predmet se<br />
u daleko najvećem broju slučajeva<br />
prenosi na okružni sud*.<br />
Opštine i okruzi<br />
Danska je podijeljena na opštine koje<br />
imaju posebno izabrane uprave. To je<br />
tako da bi se osiguralo da se najveći<br />
broj odluka donosi u neposrednoj blizini<br />
grad _ ana.<br />
Dok Parlament i vlada putem<br />
zakona odred _ uju okvire djelovanja<br />
danskog društva, dotle se opštine<br />
trude da popune te okvire.<br />
Tako je, na primjer, Parlament<br />
donio Zakon o integraciji* kojim se<br />
nalaže opštinama da pokrenu inicijative<br />
kojima će se pospješiti integracija<br />
novih grad _ ana u <strong>Danskoj</strong>.<br />
U blizini grad _ ana
14<br />
DANSKA – DEMOKRATSKA PRAVNA DRŽAVA<br />
Partije i grad _ anske<br />
liste<br />
Opštinska samouprava<br />
Regionalni nivo<br />
Izborno pravo<br />
Opštine imaju gradonačelnika i izvjestan<br />
broj članova uprave koji su<br />
izabrani na opštim izborima. Izbori za<br />
opštine i okruge održavaju se svake<br />
četvrte godine. Na izborima učestvuju<br />
partije i grad _ anske liste*.<br />
U nizu slučajeva opštine mogu da<br />
vode individualnu lokalnu politiku.<br />
Zato i ima razlika u visini stope opštinskog<br />
poreza. I u broju dječjih institucija,<br />
staračkih domova, kao i u slobodnim<br />
i kulturnim aktivnostima.<br />
Okruzi se staraju o nizu zadataka za<br />
koje se uvidjelo da ih je najbolje<br />
rješavati na regionalnom planu.Tu se,<br />
npr., radi o javnom saobraćaju, bolnicama<br />
i zaštiti okoline.<br />
Izbori i političko učešće<br />
Sva lica starija od 18 god. imaju<br />
pravo da biraju i budu birana na<br />
opštinskim izborima. <strong>Grad</strong> _ ani koji su<br />
državljani zemalja koje nisu članovi<br />
EU* ili Nordijskih zemalja, mogu da<br />
glasaju samo ako su u <strong>Danskoj</strong> boravili<br />
tokom posljednje tri godine.<br />
Na parlamentarnim izborima i<br />
referendumima* pravo glasa imaju<br />
samo danski državljani.<br />
<strong>Grad</strong> _ ani EU mogu glasati za<br />
Evropski Parlament* u mjestu boravka<br />
ili u svojoj zemlji.<br />
Pred izbore i referendume* svi birači<br />
dobijaju izbornu karticu na kojoj stoji<br />
gdje i kada se može glasati.<br />
Iskoristiti svoje biračko pravo<br />
bitan je dio života grad _ <strong>anin</strong>a Danske.<br />
To je takod _ e važna mogućnost uticanja<br />
na kreiranje društva i zajedničke<br />
svakodnevnice.<br />
Onaj ko želi da utiče na odred _ ivanje<br />
liste kandidata za opštinske izbore –<br />
ili sam želi da se kandiduje – može da<br />
se učlani u neku političku partiju ili<br />
upiše na grad _ ansku listu.<br />
Da bi se moglo uticati na listu<br />
kandidata za parlamentarne izbore<br />
potrebno je biti član političke partije.<br />
Bitan dio sugrad _ anstva<br />
Političke partije
15<br />
Integracioni savjet<br />
Većina opština ima različite savjete za pojedine<br />
nadležnosti.Tako, npr., postoje savjeti za stare,<br />
za mlade, za integraciju. Zadatak integracionih<br />
savjeta je da savjetuju opštinske uprave o<br />
lokalnim integracionim koracima.<br />
U svojoj općini mogu se dobiti obavještenja da<br />
li je ili kada će biti izabran integracioni savjet<br />
a može se i uticati na opštinu da uspostavi<br />
takav savjet. Opština je dužna da savjetu pruži<br />
usluge sekretarijata.<br />
Lokalni integracioni savjeti biraju na<br />
opštinskim izborima i predstavnike za zemaljski<br />
Savjet za etničke manjine med _ u izbjeglicama i<br />
doseljenicima.Taj organ savjetuje ministra za<br />
izbjeglice, doseljenike i integraciju u vezi pitanja<br />
važnih za izbjeglice i doseljenike.
Partije i interesne organizacije<br />
Uticaj na razvoj društva može se vršiti na više načina a ne samo<br />
preko izbora ili kroz političke partije. Može se npr. postati aktivnim<br />
članom nekog udruženja čiji je cilj da zastupa jedan ili više interesa<br />
– interesna organizacija.<br />
Interesne organizacije su vrlo važne za dansku demokratiju jer<br />
aktivno učestvuju u javnoj debati i, kad su za to zamoljene,<br />
izjašnjavaju se o prijedlozima koje donosi politička strana.<br />
Zakonski prijedlog koji se razmatra u Parlamentu po pravilu je bio<br />
poslat na diskusiju i izjašnjavanje nizu organizacija koje se bave tom<br />
oblašću ili posjeduju potrebno znanje.<br />
Interesne organizacije – na primjer, organizacije pacijenata, ženske<br />
organizacije, organizacije za zaštitu okoline ili odnosa na radnom<br />
tržištu – i same se trude da utiču na političare kako bi ih naveli da<br />
iznesu prijedloge koji odgovaraju tim organizacijama.
Pravno društvo<br />
17<br />
Čuvanje tajne<br />
Kad se kaže da je Danska demokratska<br />
zemlja, to znači da je ona pravna<br />
država. To znači da izvršna vlast<br />
djeluje uz demokratsku kontrolu i da<br />
sudovi funkcionišu nezavisno od<br />
državne administracije. To znači<br />
takod _ e da svi grad _ ani imaju odred _ ena<br />
ustavom zagarantovana prava i slobode,<br />
da su grad _ ani obavezni da se<br />
pridržavaju zakona kao i da imaju<br />
pravo na pravedan tretman od strane<br />
administrativnih vlasti i sudova.<br />
Svi zaposleni u državnoj upravi moraju<br />
da čuvaju tajnu.To znači da ono što ti<br />
ispričaš ne može bez tvoje suglasnosti<br />
da se prenosi nekom drugom – npr.:<br />
poslodavcu ili ljekaru.<br />
Tvoja prava i mogućnosti<br />
žalbe u odnosu na vlasti<br />
U upravnom zakonu stoji kako se vlasti<br />
moraju odnositi prema grad _ anima. Zakon<br />
kaže npr. da se svaki negativan odgovor<br />
mora argumentovati. Osim toga vlasti su<br />
dužne da te obavijeste o mogućnostima<br />
žalbe.<br />
Zakon propisuje pravila o dužini obrade<br />
pojedinog predmeta kao i koja obavještenja<br />
vlasti moraju da stave na raspolaganje.<br />
Drugim riječima zakon propisuje pravila<br />
rada prilikom obrade predmeta u ministarstvima,<br />
upravama, savjetima, odborima,<br />
opštinama i okruzima.<br />
DANSKA – DEMOKRATSKA PRAVNA DRŽAVA<br />
Uvid u akta<br />
Ombudsmen u<br />
Parlamentu<br />
Na osnovu Zakona o upravi svaki<br />
čovjek ima pravo na uvid u akta koja<br />
se tiču njega samog. Ukoliko to zahtijevaš<br />
možeš, po pravilu, da doznaš šta<br />
piše u tim dokumentima.<br />
Med _ utim, uvid u akta može se<br />
odbiti ako vlasti procjene da bi se<br />
time mogla nanijeti šteta trećem licu.<br />
Ombudsmena u Parlamentu bira sam<br />
Parlament i on razmatra pitanja u<br />
vezi grešaka ili nemara u radu<br />
upravnih organa. To se dešava na<br />
osnovu podnijete žalbe ili sopstvene<br />
inicijative. Ombudsmen je nezavisan od<br />
Parlamenta.<br />
Svako se može obratiti Ombudsmenu<br />
ako smatra da je neki organ vlasti<br />
prekršio pravila ili napravio grešku u<br />
postupku. Prvo se, med _ utim, moraju<br />
uputiti žalbe odborima za žalbu koji<br />
su nadležni za odred _ ene oblasti.<br />
Obraćanje Ombudsmenu je besplatno.
18<br />
DANSKA – DEMOKRATSKA PRAVNA DRŽAVA<br />
Pritvoreno lice se<br />
mora izvesti na sud u<br />
roku od 24 sata<br />
Zločin i kazna<br />
Ukoliko je neko pod sumnjom da je<br />
počinio krivično djelo, policija vrši<br />
istragu, tužilaštvo podiže optužnicu, a<br />
sudovi prosud _ uju da li to lice treba da<br />
se kazni.<br />
Svako ko je uhapšen i osumnjičen za<br />
krivično djelo ima pravo da u roku od<br />
24 sata izad _ e pred sudiju koji odlučuje<br />
da li se osumnjičeni može staviti u<br />
istražni zatvor dok traje istraga.<br />
Osumnjičeni nisu dužni da daju<br />
izjave na saslušanju i imaju pravo na<br />
advokatsku pomoć.<br />
Lica ispod 15 godina ne mogu biti<br />
kažnjena. Umjesto toga se mogu primijeniti<br />
socijalne mjere.<br />
To može biti obavezno praćenje<br />
nekog kursa ili smještaj u zatvorene<br />
institucije.<br />
I uslovna i bezuslovna kazna mogu<br />
imati ozbiljne posljedice. U izvod iz<br />
evidencije kaznenih djela se upisuje<br />
za šta i na koliko si bio osud _ en.<br />
To može znatno da oteža nalaženje<br />
radnog mjesta, jer poslodavac ima<br />
pravo da traži izvod iz evidencije<br />
kaznenih djela prije zapošljavanja.<br />
Mladi ispod 15 godina<br />
Izvod iz evidencije<br />
kaznenih djela<br />
Kazna i zatvor<br />
Uslovne i bezuslovne<br />
kazne<br />
Nema smrtne kazne<br />
Postoje dvije vrste kazne: novčana i<br />
zatvorska.<br />
Zatvorske kazne mogu biti uslovne i<br />
bezuslovne. Onaj ko je osud _ en na<br />
uslovnu kaznu ide u zatvor samo ako<br />
počini nov prekršaj. Ovakva kazna<br />
može biti uslovljena i nekim drugim<br />
zahtjevom, npr. da se mora pristupiti<br />
liječenju ili nekom drugom tretmanu.<br />
U <strong>Danskoj</strong> nema smrtne kazne, tako<br />
da je doživotna robija najteža kazna<br />
koju sudovi mogu donijeti.<br />
Slobodan proces<br />
Svako ko je stranka u procesu, a nema<br />
neka visoka primanja, može da zatraži<br />
slobodan proces. To znači pomoć za<br />
plaćanje advokata i troškova sud _ enja.<br />
Svako ko ima pravni problem može<br />
da se obrati Pravnoj pomoći ili<br />
Advokatskom dežurstvu. Tu pravnici<br />
besplatno ili uz malu nadoknadu<br />
anonimno daju savjete za rješavanje<br />
pravnih problema.<br />
Državna pomoć<br />
Pravna pomoć
19<br />
Svako može da se<br />
obrati policiji<br />
Policija<br />
Osnovni zadatci policije su da osigura<br />
red i mir, obezbijedi pridržavanje zakona<br />
i spriječi, istražuje i rasvijetli<br />
kriminal. Svako može da se obrati<br />
policiji za pomoć u pronalaženju nestalih<br />
stvari ili lica i da prijavi nezakonitost.<br />
Policiji se može obratiti neko ko je<br />
npr. pokraden, izložen nasilju ili<br />
diskriminaciji.<br />
Osim toga policija izdaje vozačku<br />
dozvolu i pasoš.<br />
DANSKA – DEMOKRATSKA PRAVNA DRŽAVA<br />
Demonstracije<br />
SSP – saradnja<br />
Pravila za policiju<br />
U <strong>Danskoj</strong> su demonstracije dozvoljene<br />
ako su prethodno najavljene policiji.<br />
Policija prisustvuje demonstracijama.<br />
Njen zadatak je da obezbijedi<br />
miran protok demonstracija.<br />
Policija sarad _ uje na puno mjesta sa<br />
školom i socijalnim službama u takozvanoj<br />
SSP-saradnji. (škola, Socijalne<br />
službe, Policija) na sprečavanju kriminala<br />
med _ u mladima.<br />
Policija je podvrgnuta nizu pravila<br />
koja mora da slijedi kada nekoga<br />
lišava slobode ili saslušava. Policija<br />
ne smije da prijeti ili upotrebljava<br />
nasilje. Svaki uhapšeni mora biti<br />
informisan o svojim pravima.<br />
Generalno je policija jedna od grupacija<br />
u <strong>Danskoj</strong> u koju ljudi imaju<br />
veliko povjerenje. Oni koji su nezadovoljni<br />
postupcima policije u kontaktu<br />
sa njom, mogu da se žale državnom<br />
advokatu*.<br />
Način obrade žalbe budno nadzire<br />
Odbor za žalbe na policiju*, koji je<br />
nezavisno tijelo i može da utiče na<br />
rad državnog advokata.<br />
Zabranjeno je uzeti zakon u svoje<br />
ruke i npr. tući nekoga ko vrijed _ a. To<br />
se naziva preuzimanje zakona u svoje<br />
ruke i kažnjivo je.<br />
Veliko povjerenje u<br />
policiju<br />
Zabranjeno je uzeti<br />
zakon u svoje ruke
20<br />
Odnos Danske prema svijetu<br />
DANSKA – DEMOKRATSKA PRAVNA DRŽAVA<br />
Mnogo<br />
internacionalnih veza<br />
Med _ unarodne<br />
konvencije<br />
Danska je mala zemlja i ima velikih<br />
interesa za saradnju preko granica.<br />
Zato Danska ima niz internacionalnih<br />
veza.<br />
Danska je npr. članica Evropske<br />
Unije (EU), Savjeta Evrope, Ujedinjenih<br />
nacija (UN), Sjeverno-atlantske<br />
odbrambene organizacije (NATO),<br />
Organizacije za ekonomsku saradnju i<br />
razvoj (OECD) i Svjetske zdravstvene<br />
organizacije (WHO).<br />
Danska je potpisala niz internacionalnih<br />
konvencija o zaštiti ljudskih<br />
prava. Na primjer Konvenciju UN<br />
protiv torture, Konvenciju UN za<br />
suzbijanje svih oblika rasne diskriminacije,<br />
Konvencije UN o suzbijanju<br />
svih oblika diskriminacije žena i<br />
Konvencije UN o dječjim pravima.<br />
Pristupanjem Savjetu Evrope<br />
Danska se priključila Evropskoj<br />
konvenciji o ljudskim pravima koja je<br />
imala veliki značaj za dansko pravo.<br />
Danska je članica EU od 1973 god.<br />
kada se to još zvalo Evropska zajednica<br />
(EF). Od tada raste uticaj EU<br />
na sve veći broj oblasti tako da je<br />
dansko stanovništvo podijeljeno na<br />
dva dijela po pitanju odnosa sa EU.<br />
Danska pokušava kroz svoje članstvo u<br />
UN da doprinese pomoći ugroženima<br />
i stvaranju mira i razvoja u svijetu kao<br />
i većem poštovanja ljudskih prava.<br />
Dansko članstvo u vojnom savezu<br />
NATO i zapadnoj ekonomskoj organizaciji<br />
OECD povezuje Dansku čvrsto<br />
sa USA, Kanadom i nizom evropskih<br />
zemalja.<br />
Internacionalna saradnja<br />
na razvoju<br />
Danska je jedna od rijetkih zemalja<br />
koja daje više od 0,7% bruto<br />
nacionalnog dohotka – što je inače<br />
zacrtani cilj UN – za saradnju i razvoj<br />
siromašnih zemalja Afrike, Azije i<br />
Latinske Amerike.<br />
EU<br />
UN<br />
NATO
21<br />
Ekonomska pomoć se dodjeljuje kako<br />
putem UN i internacionalnih organizacija<br />
tako i direktno siromašnim<br />
zemljama.<br />
Pomoć je u velikoj mjeri zasnovana<br />
na tijesnoj saradnji sa zemljama<br />
koje primaju pomoć tako da one same<br />
mogu da preuzmu odgovornost za<br />
razvoj svog društva.<br />
Pomoć najsiromašnijim, unaprjed<br />
_ enje ravnopravnosti polova, demokratija,<br />
ljudska prava i samoodrživost<br />
neki su od ključnih pojmova danske<br />
pomoći nerazvijenim zemljama.<br />
DANSKA – DEMOKRATSKA PRAVNA DRŽAVA
3 DOLAZAK I BORAVAK<br />
U DANSKOJ
Doseljavanje u Dansku<br />
23<br />
Posjeta i boravak<br />
Doseljenici i<br />
njihovo potomstvo<br />
u <strong>Danskoj</strong>,<br />
zaokruženo<br />
1980: 153.000<br />
1990: 215.000<br />
2001: 396.000<br />
Izvor. <strong>Danmark</strong>s Statistik i<br />
Ministarstvo za integraciju<br />
Vidi i www.inm.dk<br />
Doseljavanje u Dansku traje već<br />
vijekovima. Pored ljudi iz susjednih<br />
zemalja Njemačke, Poljske i Švedske<br />
koji su tokom vremena redovito<br />
dolazili, mogu se nabrojati i Holand _ ani<br />
sa početka XVI vijeka, Jevreji tokom<br />
XVII i francuski hugenoti nepunih<br />
stotinjak godina kasnije. Danska<br />
industrija je oko 1970 dovela niz ljudi<br />
naročito iz Turske, Pakistana, Jugoslavije<br />
i Maroka a kasnije dolaze lica<br />
iz cijelog svijeta naročito kao izbjeglice<br />
ili preko spajanja porodica.<br />
Da bi se ušlo u Dansku potrebno je<br />
posjedovati pasoš ili neki priznati<br />
putni dokument. Stranci, koji žele da<br />
borave u <strong>Danskoj</strong> više od tri mjeseca,<br />
treba normalno da dobiju dozvolu za<br />
boravak. Oni koji žele da rade u<br />
<strong>Danskoj</strong> treba da dobiju dozvolu za<br />
boravak i dozvolu za rad. Danska ima<br />
poseban vid saradnje sa drugim<br />
nordijskim zemljama – Norveškom,<br />
Švedskom, Finskom i Islandom. Za<br />
stanovnike ovih zemalja važe posebna<br />
pravila. Isto tako za državljane<br />
zemalja članica EU* i EOS i Švajcarske.<br />
Nordijski stanovnici mogu da<br />
ulaze i borave u <strong>Danskoj</strong> bez dozvole.<br />
Stanovnici EU, EOS i Švajcarske<br />
mogu izvaditi dozvolu boravka u<br />
okruzima na osnovu posebnih pravila<br />
EU o slobodnom kretanju.<br />
Stanovnici niza zemalja moraju<br />
posjedovati vizu ako žele da ud _ u u<br />
Dansku. To važi za npr. učesnike<br />
kulturnih manifestacija, poslovne,<br />
turističke ili porodične posjete. Viza<br />
ne daje pravo rada i obično važi tri<br />
mjeseca. Na internetu – polaznoj<br />
stranici Uprave za strance* nalazi se<br />
lista zemalja čiji državljani moraju<br />
da izvade vizu da bi ušli u Dansku.<br />
Viza treba da se izvadi prije puta za<br />
Dansku. Ona se obično dobija<br />
obraćanjem nekom danskom predstavništvu<br />
(npr. ambasadi) u zemlji podnosioca<br />
molbe za izdavanje vize.<br />
Danska učestvuje u šengenskoj saradnji*<br />
tako da ta viza normalno važi<br />
za cijelo šengensko područje.<br />
Izbjeglice i azilanti<br />
Danska je ratifikovala Konvenciju UN<br />
o izbjeglicama 28. jula 1951 –<br />
Ženevsku konvenciju – i time se<br />
obavezala da zaštiti lica koja su proganjana<br />
zbog izmed _ u ostalog rase,<br />
nacionalnosti, religije ili političkog<br />
uvjerenja. Takva lica dobijaju status<br />
konvencijskih izbjeglica. 500 izbjeglica<br />
godišnje prihvata se na osnovu<br />
ugovora sa Visokim Komesarom za<br />
izbjeglice UN. Pored konvencije o<br />
izbjeglicama Danska je pristupila i<br />
raznim drugim konvencijama kao npr.<br />
Evropskoj konvenciji o ljudskim pra-<br />
Viza<br />
Ženevska konvencija i<br />
Evropska konvencija o<br />
ljudskim pravima<br />
DOLAZAK I BORAVAK U DANSKOJ
24<br />
DOLAZAK I BORAVAK U DANSKOJ<br />
Azilanti<br />
vima i Konvenciji UN o torturi koja<br />
izmed _ u ostalog obavezuje Dansku da<br />
ne vraća strance ako ih čeka smrtna<br />
kazna, tortura ili neljudski i ponižavajući<br />
tretman ili kazna.<br />
Azilant je stranac koji je zatražio<br />
boravak kao izbjeglica u nekoj drugoj<br />
zemlji. Kad jedan azilant zatraži azil<br />
u <strong>Danskoj</strong> onda Uprava za strance<br />
odlučuje da li će se ta molba razmatrati<br />
ovdje u zemlji ili nekoj drugoj<br />
EU-državi ili će tražilac azila biti<br />
poslat za neku sigurnu treću zemlju<br />
van EU*.<br />
Ako azilant dobije negativan odgovor<br />
na svoju molbu automatski se ulaže<br />
žalba Odboru za izbjeglice. Odbor za<br />
izbjeglice može ili da potvrdi negativan<br />
odgovor Uprave za strance* ili da<br />
promjeni odluku i dodijeli azil.<br />
Ako se molba za<br />
azil odbije<br />
Ako se molba za<br />
azil usvoji<br />
Ako Uprava za strance* procijeni da<br />
azilant ispunjava uslove za dodjelu<br />
azila, onda mu izdaje dozvolu za<br />
boravak u <strong>Danskoj</strong> i daje status izbjeglice.<br />
Nakon toga Uprava za strance*<br />
odlučuje u kojoj opštini će izbjeglica<br />
živjeti.
25<br />
Najbliži članovi<br />
porodice<br />
Brak ili nevjenčani brak<br />
mora da bude realan<br />
Zahtjev o stanu,<br />
ekonomiji, zajedničkom<br />
životu, itd.<br />
Spajanje porodice<br />
Lica koja imaju stalni boravak u<br />
<strong>Danskoj</strong> mogu na osnovu Zakona o<br />
strancima* da dovedu neke bliske<br />
članove porodice u Dansku ako ispunjavaju<br />
odred _ ene preduslove. To se<br />
zove spajanje porodice.Tipičan primjer<br />
su bračni partneri i maloljetna deca.<br />
Dozvola za boravak se ne može dati<br />
na osnovu braka ili braku sličnog<br />
odnosa koji nije stvaran već je sklopljen<br />
sa ciljem da podnosiocu molbe<br />
omogući dozvolu za boravak.<br />
Da bi se ostvarilo spajanje porodice<br />
mora se ispunjavati niz odred _ enih<br />
zahtjeva – zavisno od toga kojoj se<br />
grupi pripada. Tu se radi npr. o stanu<br />
i ekonomskim primanjima ovdašnjeg<br />
stanovnika. Može se postaviti i zahtjev<br />
da su oba partnera starija od 24<br />
godine i da je njihova zajednička<br />
vezanost za Dansku veća od vezanosti<br />
za neku drugu zemlju. Cilj ovih zahtijeva<br />
jeste da zaštiti vrlo mlade ljude<br />
od neželjenog braka kao i da osigura<br />
najbolju moguću polaznu tačku za<br />
proces integracije.<br />
Dozvola boravka<br />
Dozvolu trajnog boravka dobijaju<br />
prije svega izbjeglice i oni koji dolaze<br />
putem spajanja porodice. Oni koji<br />
imaju dozvolu trajnog boravka mogu<br />
poslije izvjesnog broja godina da<br />
dobiju dozvolu neograničenog boravka<br />
ukoliko su se potrudili da se integrišu<br />
u dansko društvo a inače ispunjavaju<br />
odred _ ene preduslove. To znači,<br />
izmed _ u ostalog, da nemaju veliki dug<br />
društvenim organima i da nisu počinili<br />
ozbiljnije kriminalno djelo.<br />
Onaj ko dozvolu boravka ostvari prevarom<br />
ili bude prijavljen šengenskom<br />
informativnom sistemu* kao nepoželjan<br />
rizikuje – bez obzira da li ima<br />
dozvolu trajnog ili neograničenog<br />
boravka – oduzimanje dozvole boravka.<br />
Dozvola neograničenog boravka<br />
može se oduzeti u nizu slučajeva – npr.<br />
ako je navedena osnova za dobijanje<br />
dozvole netačna ili ako više ne postoji.<br />
Lica koja su ovdje došla na osnovu<br />
spajanja porodice, a ne žive više sa tim<br />
bračnim partnerom, gube normalno<br />
dozvolu boravka.<br />
Dobijanje dozvole<br />
neograničenog boravka<br />
Dozvola boravka<br />
se može oduzeti ili<br />
prekinuti<br />
DOLAZAK I BORAVAK U DANSKOJ
26<br />
Povratak u<br />
domovinu<br />
DOLAZAK I BORAVAK U DANSKOJ<br />
Deportacija<br />
Izbjeglice – do eventualnog dobijanja<br />
stalne dozvole boravka – uživaju<br />
zaštitu danskog društva sve dok postoji<br />
rizik da bi bili proganjani u svojoj<br />
zemlji ako se tamo vrate.To znači<br />
izmed _ u ostalog da se dozvola boravka<br />
može oduzeti onome ko je proveo ferije<br />
u svojoj zemlji.<br />
Dozvola boravka – bez obzira da li je<br />
vremenski ograničena ili ne – može<br />
da prestane onome ko prekine da živi<br />
u <strong>Danskoj</strong> ili ode na duže vrijeme u<br />
inostranstvo.<br />
Stranac koji je osud _ en za ozbiljnije<br />
krivično djelo može biti deportovan iz<br />
Danske.<br />
Ako u jednom trenutku počneš da<br />
razmišljaš o povratku u domovinu, ali<br />
si u nedoumici da li su uslovi života<br />
sigurni ili kako ćete ti i tvoja porodica<br />
ekonomski da preživite, možeš dobiti<br />
savjet i informacije kod Danske<br />
pomoći izbjeglicama. Osim toga,<br />
opština može ekonomski da pomogne<br />
tebi i tvojoj porodici pri povratku u<br />
domovinu ili zemlju gdje si ranije<br />
boravio. Vidi poglavlje o introdukciji<br />
novih grad _ ana na strani 32.<br />
Ukoliko razmišljaš o povratku u<br />
domovinu ili zemlju gdje si ranije<br />
boravio treba da se prijaviš opštini<br />
gdje živiš. Uzimajući u obzir tvoju<br />
ekonomsku situaciju opština procjenjuje<br />
koju vrstu pomoći može da ti pruži.<br />
Pomoć obuhvata troškove puta,<br />
pomoć za transport ličnih stvari,<br />
pomoć za etabliranje, pomoć za nabavku<br />
i transport privrednih ured _ aja,<br />
izdatke za zdravstveno osiguranje i<br />
potrebne količine prepisanih lijekova.<br />
Savjet i ekonomska<br />
pomoć<br />
Opština procjenjuje<br />
Ako si došao u Dansku po osnovi spajanja<br />
porodice i želiš da se vratiš kući,<br />
možeš da dobiješ ekonomsku pomoć<br />
samo ako se vraćaš zajedno sa onim<br />
licem uz koje si dobio spajanje sa<br />
porodicom.<br />
Posebni uslovi za<br />
one koji su spojeni sa<br />
porodicom
27<br />
Samo jedanput<br />
Pomoć za reintegraciju<br />
Pomoć za povratak u domovinu ili<br />
zemlju u kojoj si ranije boravio može<br />
da se dobije samo jedanput.<br />
Ako si napunio 65 godina, ili 55 i nisi<br />
sposoban za rad, možeš dobiti posebnu<br />
pomoć koja se naziva pomoć za<br />
reintegraciju. Taj iznos se isplaćuje<br />
svakog mjeseca tokom 5 godina.<br />
Preduslov dobijanja ove pomoći je da<br />
si u <strong>Danskoj</strong> imao dozvolu neograničenog<br />
boravka i da si ovdje boravio<br />
najmanje 5 godina.<br />
DOLAZAK I BORAVAK U DANSKOJ
28 Dansko državljanstvo<br />
DOLAZAK I BORAVAK U DANSKOJ<br />
Po danskom Ustavu, Parlament je taj<br />
koji odlučuje da li neko lice može da<br />
dobije dansko državljanstvo. To se<br />
dešava tako što Parlament u odred _ e-<br />
nim vremenskim razmacima prihvata<br />
poseban zakon. Da bi mogao da dobiješ<br />
dansko državljanstvo moraš da<br />
ispunjavaš kriterije koje Parlament<br />
utvrd _ uje.<br />
Ti kriteriji su, izmed _ u ostalog,<br />
znanje danskog jezika dokumentovano<br />
potvrdom nekog centra za<br />
učenje jezika ili neke obrazovne institucije<br />
kao i dužina boravka u<br />
<strong>Danskoj</strong>. Polazna tačka je najmanje 9<br />
godina boravka u <strong>Danskoj</strong> a za lica<br />
bez državljanstva i izbjeglice samo 8<br />
godina. Kriminalitet nosi sa sobom<br />
odlaganje navedenih rokova. Onome<br />
ko je počinio vrlo ozbiljno krivično<br />
djelo može se desiti da uopšte ne<br />
može da dobije dansko državljanstvo.<br />
To važi i za one koji imaju dug koji<br />
treba otplatiti a koji potiče od<br />
odred _ enih socijalnih davanja ili<br />
poreza i taksa.<br />
Samo punoljetna lica mogu zatražiti<br />
dansko državljanstvo. Možeš se<br />
obratiti policiji u mjestu gdje živiš.<br />
Policija te može obavijestiti koliko ta<br />
procedura obično traje.<br />
Neka lica mogu dobiti dansko<br />
državljanstvo davanjem izjave. To<br />
važi za one koji su rod _ eni u <strong>Danskoj</strong>,<br />
za državljane ostalih nordijskih zemalja<br />
i za mlade nekažnjavane strance<br />
koji su ovdje boravili najmanje 10<br />
godina. Bliža obavještenja i formulare<br />
možeš da dobiješ u okrugu u kome<br />
živiš.<br />
Sticanjem danskog državljanstva<br />
stičeš i pravo na danski pasoš kao i<br />
pravo da biraš i budeš biran na parlamentarnim<br />
izborima.
4 PRVI TRENUTCI Ž IVOTA KAO<br />
NOVI GRAD _ ANIN DANSKE
Pomoć i informisanje<br />
u opštini<br />
31<br />
Nalaženje posla<br />
Danske više škole su<br />
dobar početak<br />
Poslije dobijanja dozvole boravka<br />
važno je dobro upoznati dansko društvo<br />
i započeti aktivan život.<br />
Veliki dio vremena u svakodnevnom<br />
životu danskog društva provodi se na<br />
radnom mjestu, zato je jedan od<br />
najboljih načina prilagod _ avanja društvu<br />
brzo zapošljavanje. To ti i omogućava<br />
da odmah samostalno izdržavaš<br />
sebe i svoju porodicu.<br />
Mnogima će, med _ utim, biti teško da<br />
nad _ u neki posao – naročito zbog<br />
nedovoljnog poznavanja danskog jezika.<br />
Pročitaj nešto više o tvojim mogućnostima<br />
u poglavljima o introdukciji<br />
novih grad _ ana i o poslu i radnom<br />
tržištu na strani 32 i 84.<br />
Dobra alternativa je boravak u nekoj<br />
od viših škola*. Tu postoji niz<br />
mogućnosti upoznavanja Danaca,<br />
danskog društva i učenja jezika.<br />
Pročitaj više u poglavlju o prosvjećivanju<br />
u <strong>Danskoj</strong> na strani 104.<br />
Svi novi grad _ ani mogu da dobiju pomoć<br />
i potrebne informacije u opštini<br />
koja će biti njihovo mjesto življenja.<br />
Izbjeglicama će Uprava za strance*,<br />
uzimajući u obzir niz činjenica i procjena,<br />
naći opštinu gdje će stanovati.<br />
Kad dobiješ dozvolu boravka treba da<br />
se prijaviš opštini gdje stanuješ da bi<br />
bio registrovan. Ako si dozvolu boravka<br />
dobio jer si prethodno tražio azil,<br />
Uprava za strance će se pobrinuti da<br />
budeš registrovan u opštini gdje ćeš<br />
živjeti. Poslije registracije automatski<br />
dobijaš lični broj. Taj broj se sastoji<br />
od dana rod _ enja i posljednja dva<br />
broja godine rod _ enja kao i 4 broja<br />
koji se razlikuju od osobe do osobe.<br />
Lični broj može da izgleda ovako: 23<br />
(dan) 04 (mjesec) 54 (zadnja dva<br />
broja godine rod _ enja) – 3476. Žene<br />
dobijaju na kraju paran (ovdje 6) a<br />
muškarci neparan broj.<br />
Lični broj se upotrebljava prilikom<br />
obraćanja vlastima i institucijama.<br />
Prilikom registracije u opštini automatski<br />
se vrši prijava zdravstvenom<br />
osiguranju i dobija kartica zdravstvenog<br />
osiguranja. Vidi stranu 110.<br />
Dodjela ličnog broja<br />
Kartica za zdravstveno<br />
osiguranje<br />
PRVI TRENUTCI Ž IVOTA KAO NOVI GRAD _ ANIN DANSKE
32<br />
Introdukcija (uključivanje)<br />
novih grad _ ana<br />
PRVI TRENUTCI Ž IVOTA KAO NOVI GRAD _ ANIN DANSKE<br />
Introdukcioni program<br />
Individualni ugovor,<br />
školovanje i aktiviranje<br />
Opština u kojoj živiš ponudiće ti introdukcioni<br />
program čiji je cilj pomoć u<br />
što bržem učenju danskog jezika i<br />
osposobljavanju za samostalan život.<br />
Učešće u introdukcionom programu<br />
je besplatno. Ovaj program je ponuda,<br />
ali ako dobijaš introdukcionu<br />
ekonomsku pomoć* obavezan si da<br />
učestvuješ u aktivnostima programa<br />
kao i da stojiš na raspolaganju radnom<br />
tržištu.<br />
Ovaj program se nudi samo osobama<br />
sa državljanstvom zemalja van EU* i<br />
Nordijske saradnje.<br />
Introdukcioni program se sastoji od<br />
individualnog ugovora, kursa razumijevanja<br />
društva, nastave danskog jezika<br />
i aktiviranja*.<br />
Individualni ugovor je ugovor<br />
izmed _ u tebe i opštine koji je zajednički<br />
izrad _ en i koga moraš da se<br />
pridržavaš. U njegovoj izradi mogu<br />
eventualno učestvovati i drugi ako se<br />
time osigurava da ugovor sadrži<br />
aktivnosti i ponude koje upravo tebi<br />
najviše odgovaraju. Ugovorom se, npr.,<br />
može odrediti na koji nivo danskog<br />
treba da kreneš. Ili koje aktivnosti i<br />
iskustva ti nedostaju da bi dobio posao<br />
ili započeo školovanje. Ugovor se<br />
mora sačiniti najkasnije mjesec dana<br />
nakon što si dobio dozvolu boravka i<br />
stan u nekoj opštini.<br />
Tvoj individualni ugovor je od velikog<br />
značaja za tebe kao novog sugrad<br />
_ <strong>anin</strong>a u danskom društvu. Zato je<br />
važno da postaviš svoje zahtjeve. Moraš<br />
se npr. postarati da ugovor odgovara<br />
tvojim preduslovima i potrebama<br />
i sadrži konkretne mogućnosti za<br />
razvoj i iskorištavanje tvojih kvalifikacija.<br />
U ugovoru može da stoji i da bi htio<br />
da se vratiš u svoju domovinu ukoliko<br />
to u jednom trenutku zaželiš i ako<br />
okolnosti to dozvoljavaju.To može da<br />
se npr. desi tako što ti u <strong>Danskoj</strong> stekneš<br />
preduslove za rad u domovini ili<br />
što učestvuješ u projektima razvoja ili<br />
obnove. Vidi poglavlje o povratku u<br />
domovinu na strani 26.<br />
Postavi svoje zahtjeve<br />
prilikom izrade<br />
ugovora
Prevodilačka pomoć<br />
33<br />
Prevodilac je<br />
neutralan<br />
Tvoja je odgovornost da naučiš danski<br />
najbrže što možeš – eventualno<br />
učešćem na besplatnom kursu danskog<br />
jezika. Ukoliko med _ utim još nisi naučio<br />
danski možeš u mnogim situacijama<br />
da dobiješ pomoć prevodioca. Organi<br />
javne uprave procjenjuju da li postoji<br />
potreba za tumačem i snose odgovornost<br />
za pozivanje tumača.<br />
Dužnost tumača je da što je moguće<br />
tačnije prevodi sve što se kaže.Tumač<br />
ima dužnost čuvanja tajne i mora biti<br />
neutralan i nepristrasan. Tumač ne<br />
smije da se miješa u razgovor osim ako<br />
je potrebno da razjasni neke nesigurnosti.<br />
Par savjeta ako razgovaraš preko tumača:<br />
• Obraćaj se direktno licu sa kojim<br />
razgovaraš a ne tumaču<br />
• Govori polako i jasno<br />
• Kaži samo to što želiš da se prevede<br />
PRVI TRENUTCI Ž IVOTA KAO NOVI GRAD _ ANIN DANSKE
5 STAN
Visok stambeni standard<br />
35<br />
Standard stanova u <strong>Danskoj</strong> je bitno<br />
poboljšan od 1950. godina. Porastom<br />
primanja Danaca rastao je i broj<br />
kvadratnih metara stanova. Porodice<br />
su istovremeno postajale sve manje<br />
tako da danas, naročito u periodu<br />
poslije šezdesetih godina, ima sve više<br />
domaćinstava gdje samo jedan ili dva<br />
člana žive u kući ili stanu. 1955<br />
godine skoro polovina stanovništva<br />
imala je manje od jedne sobe po<br />
stanovniku, a danas je sasvim normalno<br />
da svako ima svoju sobu.<br />
1970 godine je svaki treći stan bio<br />
bez kupatila, WC-a ili centralnog grijanja.<br />
2000 godine takvih je stanova<br />
samo 7% i njima uglavnom nedostaje<br />
kupatilo. Skoro sve moderne<br />
zgrade imaju centralno grijanje, što<br />
će reći da ih grije toplana koja<br />
upotrebljava naftu ili prirodni gas.<br />
Samo mali broj stanova grije se<br />
pećima na naftu ili petrolej.<br />
Veliki broj Danaca je, naročito tokom<br />
šezdesetih godina, kupio sopstvene<br />
kuće. 2000 godine je u takvim kućama<br />
stanovalo duplo više ljudi nego 1955<br />
god. Istovremeno je broj stanovnika u<br />
etažnim zgradama opao sa 50 na 30<br />
procenata.<br />
Naročito je porastao broj stanova<br />
i kuća u ličnom vlasništvu. Ne samo<br />
zato što je većina kuća u ličnom vlasništvu<br />
nego i zato što su mnogi stanovi<br />
koji su se ranije iznajmljivali sada<br />
prešli u vlasništvo. Med _ utim mnoge<br />
novosagrad _ ene zgrade su i dalje stanovi<br />
za iznajmljivanje.<br />
Cijene i jedne i druge vrste stanova<br />
jako variraju i zavise od lokacije, od<br />
godine gradnje, veličine i stanja u<br />
kome se nalaze.<br />
STAN
36<br />
Nalaženje stana<br />
STAN<br />
Najam, djelomično ili<br />
puno vlasništvo<br />
Većina stanova za iznajmljivanje<br />
nalazi se u zgradama sa više spratova.<br />
Mnoge su grad _ ene kao dio velikih<br />
blokova koji leže zajedno u stambenim<br />
četvrtima velikih gradova. Opštine<br />
imaju izvjestan broj stanova, med _ u<br />
njima stanove za mlade ili stare, koje<br />
mogu da iznajmljuju. Za to treba<br />
ispunjavati potrebne preduslove.<br />
Raspitaj se u opštini o tim mogućnostima.<br />
Ima i privatnih udruženja koji iznajmljuju<br />
stanove. Neki privatnici izdaju<br />
jednu ili više soba. Kuće se rijetko<br />
iznajmljuju.<br />
Najveći broj kuća je u privatnom<br />
vlasništvu i mogu se kupiti ili prodati<br />
putem privatnog stambenog tržišta.<br />
Moguće je kupiti i stanove i zajedničke<br />
kuće. Neke su u vlasništvu udruženja<br />
stanova sa djelomičnim vlasništvom.<br />
To znači da se kupovinom dijela stana<br />
stiče pravo na stanovanje u njemu.<br />
Ako treba da nad _ eš stan možeš da<br />
učiniš sljedeće:<br />
• Raspitaš se u opštinskom uredu za<br />
stanove<br />
• Upišeš se na listu čekanja na stan<br />
kod stambenog udruženja<br />
• Pratiš oglase u novinama ili distriktnim<br />
listovima*. Oglas možeš i<br />
sam da objaviš.<br />
• Pogledaš na internet. Tu možeš<br />
besplatno da objaviš oglas. Biblioteke<br />
omogućavaju pristup internetu.<br />
• Pogledaš rubriku “Boliganvisning”<br />
– Izdavanje stanova – na žutim<br />
stranicama telefonskih imenika<br />
• Staviš oglas u lokalnoj samoposluzi<br />
• Raspitaš se kod porodice, prijatelja<br />
i poznanika<br />
Pogledaj oglase ili se<br />
raspitaj
Mnogi stanuju u svojim kućama<br />
U <strong>Danskoj</strong> 63% ljudi stanuje u kućama.To su naročito parovi sa<br />
djecom i kuće su u daleko najvećem broju slučajeva njihovo vlasništvo.<br />
Najveći broj porodičnih kuća su takozvane parcelne kuće, što znači<br />
da se nalaze na sopstvenom zemljištu, parceli. Neke kuće su grad _ ene<br />
u nizu, kao neka vrsta zajedničkih kuća.<br />
Neki stanuju u kolektivima, gdje svako ima svoju sobu a dijeli<br />
zajedničke prostorije, izdatke, hranu i druge kućne obaveze.<br />
Mnogi mladi dijele stan ili stanuju sami u iznajmljenoj sobi kod<br />
nekog privatnika.<br />
30 procenata stanovništva živi u stanovima etažnih zgrada.Tu najčešće<br />
stanuju samci, bez djece. Većina etažnih zgrada su za iznajmljivanje.<br />
Studenti mogu da iznajme sobu u kolegiju. U kolegijima stanuje<br />
puno studenata u svako svojoj sobi. Sobe obično imaju kupatilo i<br />
WC, dok su kuhinja i dnevna soba zajedničke.
38<br />
Iznajmljen stan<br />
STAN<br />
Društveni ili privatni<br />
Pravo i dužnost<br />
Imaš pravo na ugovor<br />
Stanovi za iznajmljivanje mogu biti<br />
društveni ili privatni. Svako može da<br />
se upiše na listu čekanja na stan. To<br />
znači da možeš da dobiješ stan kad<br />
budeš bio prvi na listi. Period čekanja<br />
može med _ utim da bude dug. Pitaj<br />
stambeno udruženje.<br />
Privatni izdavači imaju rijetko listu<br />
čekanja. Vlasnik sam odlučuje kome<br />
će izdati stan.<br />
Ugovor o najmu stana<br />
I najmodavac i najmoprimac imaju<br />
prava i dužnosti. To stoji u Zakonu o<br />
iznajmljivanju.Tamo su, izmed _ u ostalog,<br />
navedena i pravila o prekidu<br />
ugovora. Ako si unajmio stan obično<br />
imaš pravo na otkazni rok od 3<br />
mjeseca. Vlasnik stana ne može iznenada<br />
da te izbaci iz stana ako se<br />
pridržavaš pravila.<br />
Zakon o iznajmljivanju stana sadrži<br />
pravila o visini stanarine, održavanju<br />
stana i broju stanara.<br />
Zakon ti daje pravo na ugovor o<br />
najmu stana koji sadrži sve dogovore<br />
koje ste ti i najmodavac stana sklopili.<br />
Ugovor mora da uključuje i dogovor o<br />
otkaznom roku kao i dogovor o stanju<br />
stana prije selidbe.<br />
Ne potpisuj ugovor prije nego što si<br />
provjerio sve detalje. Ni prije nego što<br />
si, zajedno sa najmodavcem, pregledao<br />
stan.<br />
Ako u stanu ima grešaka i nedostataka,<br />
upiši ih ili u ugovor ili na<br />
poseban komad papira koji obje<br />
stranke treba da potpišu. Ako pronad<br />
_ eš greške i nedostatke nakon useljenja,<br />
prijavi to domaru u roku od 14<br />
dana.To te oslobad _ a plaćanja za štete<br />
koje nisi napravio.<br />
Depozit ili kapara<br />
Moraš da računaš na plaćanje depozita<br />
ili kapare prije ili prilikom<br />
plaćanja prve stanarine. O visini<br />
depozita dogovarate se ti i najmodavac<br />
stana.<br />
Najmodavac može da upotrebi<br />
depozit na popravku oštećenja u<br />
stanu koje si ti eventualno napravio.<br />
Ali ako stan ostavljaš u istom stanju<br />
u kome si ga zatekao imaš pravo na<br />
povratak depozita prilikom selidbe.<br />
Kad se bračni partneri useljavaju u<br />
stan mogu u ugovor da upišu oba<br />
imena. Na taj način se osigurava da<br />
jedan od partnera može da zadrži<br />
stan iako se drugi seli ili se brak<br />
razvodi.<br />
Kontroliši moguće<br />
greške i nedostatke u<br />
stanu<br />
Dogovori se o depozitu<br />
sa iznajmljivačem<br />
Upiši oba imena u<br />
ugovoru
39<br />
Broj stanara po sobi<br />
može biti ograničen<br />
Zamoli opštinu za<br />
zajam za depozit ili<br />
kaparu<br />
Mogućnost žalbe<br />
Koliko stanara<br />
Neki najmodavci stanova upisuju u<br />
ugovor o najmu stana koliko najviše<br />
stanara može da se useli u stan. I<br />
opštine mogu da uvedu pravilo o<br />
broju stanara, to znači, da u sobi ne<br />
smije da stanuje više od dva stanara.<br />
Raspitaj se o pravilima u opštini.<br />
Potpora za stanarinu<br />
Zajam za plaćanje depozita ili kapare<br />
može se dobiti i u opštini. Opština<br />
procjenjuje da li će ti pozajmiti novac<br />
na osnovu tvoje ekonomske situacije i<br />
socijalnog stanja. Pozajmica se mora<br />
vratiti prilikom selidbe.<br />
Ako si unajmio stan možeš da<br />
zatražiš pomoć za plaćanje stanarine,<br />
to se zove boligsikring. Opština proračunava<br />
visinu pomoći na osnovu:<br />
• Broja stanara u stanu<br />
• Veličine stana<br />
• Visine stanarine<br />
• Ukupnih primanja u domaćinstvu<br />
Penzioneri mogu zatražiti poseban<br />
dodatak.<br />
Ako si nezadovoljan odlukom opštine<br />
možeš da se žališ. U pismu koje si<br />
dobio od opštine stoji pouka o<br />
pravnom lijeku uz ime instance kojoj<br />
se dostavlja žalba kao i o roku za<br />
podnošenje žalbe.<br />
Dalje iznajmljivanje stana<br />
Moguće je unajmiti stan i od nekoga<br />
ko je prethodno unajmio stan ili ko<br />
ima stan u djelomičnom vlasništvu.To<br />
se zove “fremleje” i dozvoljeno je na<br />
dve godine. Ili na duže ako se vlasnik<br />
stana slaže sa tim.<br />
Zamjena stana<br />
Neka stanarska preduzeća daju pravo<br />
stanarima da med _ usobno zamjene<br />
stanove. To znači da i ti možeš da<br />
zamijeniš stan za manji ili veći ili stan<br />
na drugom kraju grada. Raspitaj se u<br />
administraciji stambenih preduzeća*<br />
da li možeš da zamijeniš stan.<br />
Konflikti i žalbe<br />
Ukoliko dod _ e do nesuglasica sa onim<br />
koji ti je iznajmio stan, npr. oko<br />
održavanja ili zamjene stana ili daljeg<br />
iznajmljivanja možeš da se žališ. Ako<br />
tvoj stan pripada nekom opštem<br />
stambenom preduzeću*, možeš da se<br />
žališ posebnom uredu za žalbe stanara.<br />
Raspitaj se u udruženju stanara*<br />
ili opštini kako možeš da stupiš<br />
u kontakt sa tim uredom.<br />
Ako tvoj stan pripada nekom privatnom<br />
stambenom preduzeću, možeš<br />
da se žališ odboru za žalbe stanara*.<br />
Isto važi i ako dod _ eš u sukob sa susjedom<br />
o npr. galami.<br />
Unajmljivanje od<br />
najmoprimca<br />
Zamjena stana izmed _ u<br />
dva stanara<br />
STAN
40<br />
STAN<br />
Savjeti o stanu<br />
Savjetovanje<br />
Neka velika opšta stambena udruženja*<br />
imaju savjetodavca za stanove<br />
koji može da pomogne dobrim savjetima<br />
i informacijama o stambenim<br />
pitanjima. Tu možeš da dobiješ i<br />
pomoć oko razjašnjavanja pisama u<br />
vezi stanova.<br />
Stanarska demokratija<br />
Opšta stambena udruženja* imaju<br />
izgrad _ enu stanarsku demokratiju. To<br />
znači da stanari biraju predstavnike u<br />
savjet stanara ili upravu i oni imaju<br />
uticaja na npr. ured _ ivanje zajedničkih<br />
areala. Predstavnici stanara mogu i da<br />
usvoje kućni red ili organizuju zajedničke<br />
aktivnosti.<br />
Stanarska demokratija<br />
u opštim stambenim<br />
udruženjima<br />
I u velikim privatnim stambenim udruženjima*<br />
mogu stanari da izaberu<br />
predstavnike stanara koji zastupaju<br />
njihove interese pred vlasnikom. Predstavnici<br />
stanara imaju pravo na uvid<br />
u računovodstvo i pravo na konsultaciju<br />
prije npr. povišenja stanarine ili početka<br />
većih popravaka.<br />
Postoji mogućnost<br />
uticaja i u privatnim<br />
zgradama<br />
I ti možeš da učestvuješ<br />
Kao stanar jedne stambene zajednice možeš i ti da doprineseš<br />
dobrim susjedskim odnosima. Možeš da biraš predstavnike stanara<br />
u savjet stanara, upravu u udruženju stanara sa djelomičnim<br />
vlasništvom ili neke druge oblike stanarskih predstavništava. Možeš<br />
da učestvuješ na sastancima i aktivnostima koje stanari organizuju.<br />
A možeš da budeš aktivan i kao izabrani predstavnik stanara i kao<br />
stanar koji predlaže aktivnosti za mlade i odrasle. Na taj način<br />
možeš da utičeš na život u tvojoj stambenoj zajednici i upoznaš<br />
susjede.<br />
Zajedničke prostorije stanara<br />
Većina zgrada u opštem ili djelomičnom<br />
vlasništvu ima zajedničke prostorije<br />
gdje stanari mogu da organizuju<br />
različite aktivnosti. Stanari<br />
mogu da unajme zajedničke prostorije<br />
za održavanje svojih proslava.<br />
Za sastanke i proslave<br />
Pitaj prilikom useljavanja kako se stanari sreću i da li postoji<br />
udruženje stanara*
Stan u djelomičnom<br />
vlasništvu<br />
Vlastiti stambeni<br />
objekt<br />
41<br />
I ti odlučuješ o pravilima<br />
i aktivnostima<br />
Generalna skupština<br />
odred _ uje visinu stanarine<br />
i cijenu dijela stana<br />
Jedna stambena jedinica u djelomičnom<br />
vlasništvu je jedna ili više<br />
zgrada ili stanova koje zajednički<br />
posjeduje i vodi udruženje vlasnika<br />
stanova sa djelomičnim vlasništvom.<br />
Da bi dobio takav stan moraš prvo da<br />
kupiš jedan udio. Time postaješ suvlasnik<br />
cijele zgrade i stičeš pravo na<br />
stan. Pored tog dijela plaćaš i stanarinu<br />
udruženju vlasnika.<br />
Kao posjednik jednog dijela automatski<br />
si i član udruženja vlasnika.<br />
Ovdje zajedno sa ostalima možeš da<br />
odlučuješ o aktivnostima koje će<br />
udruženje da pokrene ili o pravilima<br />
koja važe za udruženje i stanare.<br />
Najvažnije odluke udruženja vlasnika<br />
stanova u djelomičnom vlasništvu donose<br />
se na godišnjoj generalnoj skupštini.<br />
Generalna skupština odlučuje o<br />
cijeni jednog djela i visini stanarine.<br />
Ponegdje je cijena jednog djela relativno<br />
niska a mjesečna stanarina visoka<br />
a ponegdje je obrnuto. Med _ utim,<br />
većina stanova u djelomičnom vlasništvu<br />
jeftinija je od kupljenih stanova.<br />
Vlastiti stambeni objekt može biti<br />
kupljeni stan ili kuća.<br />
Jedan stambeni objekt može da kupi<br />
jedino lice sa danskim državljanstvom.<br />
Ako imaš dozvolu boravka možda ipak<br />
možeš da dobiješ dozvolu za kupovinu.<br />
Obrazac za dobijanje dozvole se<br />
može naći u Ministarstvu pravde.<br />
Stambeni posrednik i advokat<br />
Većina stambenih objekata se prodaje<br />
preko stambenog posrednika. Vidi<br />
oglase u novinama, na internetu ili<br />
kod stambenog posrednika u mjestu<br />
gdje želiš da kupiš stan ili kuću.<br />
Stambeni posrednik zastupa prije<br />
svega prodavca ali može da posavjetuje<br />
i kupca o pravima i pravilima u<br />
vezi kupovine. Kupovina može da se<br />
obavi i bez stambenog posrednika.<br />
Bez obzira koje rješenje izabereš trebalo<br />
bi da upotrebiš nekog advokata.<br />
Tako se osiguravaš da će i tvoji interesi<br />
biti uzeti u obzir. Advokat ima i<br />
osiguranje koje pokriva troškove<br />
nastale njegovom eventualnom greškom.<br />
Dozvola za kupovinu<br />
nepokretne imovine<br />
Savjet o pravima i<br />
pravilima<br />
Uvijek se posavjetuj sa<br />
advokatom<br />
STAN
42<br />
Pravila u stanovima i<br />
stambenim prostorima<br />
STAN<br />
Banka ili realni<br />
kreditni zavod<br />
Kredit<br />
Pare za kupovinu stana ili kuće možeš<br />
da pozajmiš u banci ili realnom kreditnom<br />
zavodu*. Banka procjenjuje<br />
tvoju kreditnu sposobnost prije odobravanja<br />
kredita. Pri tome veliku<br />
ulogu igra stalni posao i zarada. U<br />
kreditnom zavodu stavljaš kuću kao<br />
zalog.<br />
Domar<br />
Većina stambenih udruženja i udruženja<br />
stanara sa djelomičnim vlasništvom<br />
ima domara koga je vlasnik<br />
zaposlio da npr. održava zajedničke<br />
stambene prostore. Domar može da<br />
vrši i sitne popravke u stanovima ili<br />
naruči majstora. Domar poznaje<br />
pravila i kućni red stambenog objekta.<br />
Obavljaju praktične<br />
poslove<br />
Većina stambenih udruženja i udruženja<br />
stanara sa djelomičnim vlasništvom<br />
ima kućni red. Njega donosi ili<br />
vlasnik ili stanari. Kućni red može da<br />
sadrži pravila o pranju stepenica,<br />
čistoći, domaćim životinjama kao i<br />
parkiranju bicikla i dječjih kolica.<br />
Ako si u sumnji koja pravila važe<br />
pitaj domara ili susjeda.<br />
Pitaj ako si u sumnji<br />
Otpad<br />
Opštine imaju različita pravila o<br />
odnošenju otpada. Na puno mjesta se<br />
otpad mora sortirati i bacati u odgovarajuće<br />
kontejnere. To znači da se<br />
otpaci od hrane, staklo i papir raspored<br />
_ uju u svako svoj kontejner.<br />
Razvrstavanje otpada<br />
Stara farba, ulje, baterije i lijekovi<br />
koji mogu da budu opasni po okolinu<br />
i zdravlje moraju se predati na tačno<br />
odred _ ena mjesta.<br />
Posebna pravila za<br />
otpatke koji su opasni<br />
po okolinu i zdravlje
43<br />
STAN<br />
Galama i obziri<br />
Tamo gdje živi puno ljudi vrlo je važno imati obzira jedan prema<br />
drugome.To znači pridržavati se kućnog reda i respektovati svoje<br />
komšije, ne stvarati buku i nered koji ometaju druge.<br />
U jednoj stambenoj zgradi sa više spratova uvijek se čuju nekakvi<br />
zvuci koji dolaze od komšija. Koraci, povišeni glasovi, plač djece,<br />
zvuk televizora ili muzika sa radija su dio svakodnevnog života.<br />
Med _ utim, previše je ako ti zvukovi prelaze u stalnu galamu. Ako<br />
razgovor sa susjedom koji galami ne pomaže, možeš se obratiti<br />
savjetu stanara ili opštinskom odboru za stanarske žalbe ili odboru<br />
za žalbe stanara*. Može se desiti da taj bučni stanar mora da se<br />
odseli.<br />
Veći otpaci, kao što su stari namještaj<br />
i frižideri, predaju se na mjestu za reciklažu*.<br />
Raspitaj se u opštini koja<br />
pravila važe tu gdje ti živiš.<br />
Antene<br />
Većina zgrada sa stanovima za izdavanje<br />
ima zajedničku antenu koju i ti<br />
automatski koristiš kad se useliš. To<br />
može da bude kablovska antena ili<br />
neka druga vrsta zajedničke antene.<br />
Plaćanje antene vrši se obično zajedno<br />
sa stanarinom.<br />
Zajedničke antene u<br />
stambenim zgradama
44<br />
STAN<br />
Neka udruženja vlasnika<br />
kuća imaju svoju<br />
zajedničku antenu<br />
Udruženje vlasnika<br />
antene odlučuje samo<br />
o kanalima<br />
Visoki porezi<br />
Svoju antenu možeš da postaviš<br />
samo ako si dobio odobrenje vlasnika<br />
stana.<br />
Oni koji stanuju u svojoj kući mogu<br />
sami da postave antenu. Može se med<br />
_ utim dogoditi da udruženje vlasnika<br />
kuća* ima svoju zajedničku antenu.<br />
Udruženje stanara koje posjeduje<br />
zajedničku antenu se samo dogovara<br />
o pravilima.Tu spada i odluka o kanalima<br />
koji će se emitovati preko zajedničke<br />
antene.<br />
Struja, voda i grijanje<br />
U <strong>Danskoj</strong> je prilično skupa upotreba<br />
struje, vode i grijanja. Društvo želi da<br />
ograniči potrošnju energije i time<br />
zaštiti okolinu. Zato su porezi na<br />
potrošnju visoki.<br />
Ti sam možeš da štediš na svakodnevnoj<br />
potrošnji struje, vode i grijanja<br />
na sljedeći način:<br />
• Ugasi svjetlo u praznim prostorijama<br />
• Upotrebljavaj sijalice koje štede<br />
struju. One koštaju više od običnih<br />
sijalica ali traju deset puta duže.<br />
• Upotrebljavaj tuš umjesto kade.<br />
• Peri sudove u nekoj posudi – umjesto<br />
pod tekućom vodom.<br />
Prepravka stambenog objekta<br />
Ako je stan tvoj možeš iznutra da ga<br />
prepravljaš kako hoćeš pod uslovom<br />
da se pridržavaš pravila sigurnosti za<br />
instalacije struje, vode i grijanja.<br />
Neke prepravke mogu da vrše samo<br />
autorizovani majstori. Ako se nisi<br />
pridržavao pravila, osiguranje neće<br />
pokriti eventualne štete.<br />
Pri većim spoljnim prepravkama, npr.<br />
dograd _ ivanju terase ili balkona,<br />
mansarde ili garaže, mora se povesti<br />
računa o nizu pravila i zakona o<br />
veličini i izgledu. Obrati se zato<br />
nadležnim opštinskim vlastima kako<br />
bi unaprijed dobio potrebne dozvole.<br />
Ako posjeduješ neki dio u udruženju<br />
stanara sa djelomičnim vlasništvom<br />
provjeri da li udruženje u svom pravilniku<br />
ima nekih ograničenja prije nego<br />
što kreneš u prepravke,<br />
Ako si unajmio stan možeš da izvršiš<br />
izvjesne prepravke u stanu.<br />
Možeš slobodno da instaliraš<br />
mašinu za pranje veša ili sudova ali<br />
instalacije treba da budu priznate.<br />
Ukoliko želiš da izvršiš veće prepravke,<br />
kao npr. ugrad _ ivanje nove kuhinje<br />
ili kupatila, moraš prvo da dobiješ<br />
dozvolu vlasnika stana. Popravke<br />
Pravila za vodu, struju<br />
i grijanje<br />
Posavjetuj se sa<br />
opštinom ako dozid _ uješ<br />
nešto<br />
Stanari sa djelomičnim<br />
vlasništvom moraju<br />
informisati upravu<br />
Stanari u iznajmljenim<br />
stanovima treba da<br />
dogovore promjene sa<br />
vlasnikom stana
45<br />
Osiguranja<br />
Stambeno osiguranje pokriva cijelo<br />
domaćinstvo i može da obuhvata imovinu<br />
kao namještaj, odijelo, muzički<br />
ured _ aj i televizor ako ona bude pokradena<br />
ili oštećena u npr. požaru ili<br />
poplavi. Krad _ a se mora odmah prijaviti<br />
policiji jer osiguranje inače ne važi.<br />
Nadoknada za štetu<br />
nastalu krad _ om,<br />
požarom ili poplavom<br />
STAN<br />
Važno je da imaš osiguranje stana<br />
koje pokriva tvoje stvari iako stanuješ<br />
u iznajmljenoj sobi.<br />
Pročitaj više o osiguranju na strani 97.<br />
Ako stanuješ u<br />
iznajmljenoj sobi<br />
moraš sam da platiš ali možda možeš<br />
da dobiješ dio novca prilikom selidbe.<br />
Razgovaraj sa vlasnikom stana ili<br />
administracijom stambenog preduzeća<br />
prije nego što započneš radove.
46 Selidba<br />
STAN<br />
Selidba se mora<br />
prijaviti<br />
Sve opštine registruju svoje stanovnike.<br />
Zato moraš da se prijaviš opštini ako<br />
se seliš. Prijava se mora izvršiti u roku<br />
od 5 dana poslije selidbe.<br />
Formulare za selidbu<br />
dobijaš u pošti<br />
U pošti možeš da dobiješ kovertu koja<br />
sadrži sve formulare i obrasce koji su<br />
potrebni za prijavu selidbe.
6 PORODICA
Porodica i društvo<br />
49<br />
Jednaka prava i<br />
zajednička odgovornost<br />
Dansko društvo se zasniva na respektu<br />
za pojedinca i na odgovornosti za<br />
zajednicu kako u porodičnom tako i u<br />
društvenom životu.<br />
To znači da muškarci i žene imaju ista<br />
prava i obaveze i da mogu da učestvuju<br />
u političkom i ekonomskom životu<br />
na ravnopravnoj nozi.<br />
To takod _ e znači da pojedini grad _ <strong>anin</strong><br />
i porodice zajedno sa društvom snose<br />
zajedničku odgovornost za stvaranje<br />
dobrih uslova života i obrazovanje<br />
djece i mladih.<br />
Društvo, porodice i pojedini grad _ a-<br />
nin zajednički rješavaju dugi niz<br />
zadataka kako bi pomogli onima koji<br />
se ne snalaze dobro u svakodnevnom<br />
životu.<br />
Užurbana svakodnevnica<br />
Posao zauzima veliki prostor u životu jedne<br />
porodice. U većini porodica rade i muž i žena<br />
i oni rade otprilike isto.<br />
Naročito roditelji sa malom djecom troše<br />
veliki dio vremena na posao i školovanje što<br />
znači manje vremena za porodični život i za<br />
brigu oko npr. bolesnih članova porodice.<br />
To je jedan od razloga što porodice u <strong>Danskoj</strong><br />
prepuštaju društvu obavljanje nekih zajedničkih<br />
zadataka. Hendikepirani, bolesni i stari<br />
koji ne mogu da se brinu za sebe mogu da<br />
dolaze u dnevne centre za pružanje pomoći ili<br />
da stanuju po staračkim domovima.<br />
Uobičajeno je da se mala djeca čuvaju u<br />
PORODICA<br />
dnevnim institucijama ili u privatnom dječjem<br />
boravku. Preko 90% djece od 3-5 godina se<br />
čuva van svog doma. Mnoga malo starija<br />
djeca ostaju posle škole u školskom boravku<br />
ili idu u dječje institucije za provod slobodnog<br />
vremena. Vidi stranu 73.<br />
Vrlo mali broj danskih žena su domaćice. I<br />
pored toga žene obavljaju većinu kućnih<br />
poslova. Ravnopravna dioba posla je, med _ u-<br />
tim, sve izrazitija naročito u porodicama sa<br />
malom djecom gdje su žene mlad _ e i posjeduju<br />
više obrazovanje i posao.
50<br />
Različite forme porodica<br />
PORODICA<br />
Početkom XX vijeka bilo je normalno<br />
da danske porodice imaju puno djece.<br />
Ali tokom stoljeća broj porodica sa<br />
mnogo djece opao je a istovremeno je<br />
sve više ljudi koji stanuju sami ili<br />
udvoje. 1901 godine je prosječni broj<br />
osoba u jednoj porodici bio 4,3 a u<br />
2000 godini je taj broj 2,2.<br />
Najveće promjene su se desile u periodu<br />
poslije 1960 godine. Porodica koja<br />
se sastoji od oca, majke i djece je i<br />
dalje najuobičajenija tako da 2000.<br />
godine tri četvrtine djece ispod 18<br />
godina živi zajedno sa svojim biološkim<br />
roditeljima. Mnogi stupaju u<br />
brak prilično kasno a sve veći broj<br />
ljudi živi zajedno u nevenčanom<br />
braku. Jedan dio brakova se raspada i<br />
partneri ponekad nad _ u nove partnere<br />
sa kojima žive.To znači da djeca rastu<br />
u porodicama sa “novim” ocem ili<br />
majkom i polubraćom ili polusestrama.<br />
Osim toga neka djece žive kod jednog<br />
od roditelja ali najčešće tako da često<br />
posjećuju drugog roditelja.<br />
Na taj način su u <strong>Danskoj</strong> nastale razne<br />
forme porodica koje su drugačije i više<br />
promjenljive nego prije stotinjak godina<br />
ali i one mogu da funkcionišu dobro<br />
i budu čvrsto povezane.<br />
Tipovi porodice<br />
U 2002 godini je u <strong>Danskoj</strong> bilo skoro<br />
2,9 miliona porodica sa u prosjeku<br />
2,2 osobe u svakoj.<br />
Približna podjela na tipove porodica:<br />
14% su bili bračni parovi sa djecom<br />
4% su ostali parovi sa djecom<br />
21% su bračni parovi bez djece<br />
6% su ostali parovi bez djece<br />
4% su samohrani roditelji sa djecom<br />
49% su samci bez djece<br />
Izvor: <strong>Danmark</strong>s Statistik
Parovi<br />
51<br />
Brak<br />
Samo punoljetna lica mogu da sklope<br />
brak. Mladi ispod 18 god. moraju da<br />
zatraže dozvolu vlasti državnog okruga.<br />
Posebna pravila važe za one koji<br />
žele da sklope brak sa osobom koja<br />
živi u inostranstvu i koji žele spajanje<br />
porodice u <strong>Danskoj</strong>. Osobe koje su već<br />
u braku ne mogu da stupe u još jedan<br />
brak a nije ni dozvoljen brak sa<br />
bratom ili sestrom ili bliskim<br />
rod _ acima, što će reći roditeljima, djecom<br />
ili babom ili djedom.<br />
Bračni partneri su obavezni ekonomski<br />
da se brinu jedno za drugo.To se zove<br />
obaveza med _ usobnog izdržavanja. U<br />
principu je sve što se ima zajednička<br />
imovina. Kad se dobiju djeca automatski<br />
se dobija zajedničko roditeljsko<br />
pravo*.<br />
Jedan odnos gdje ljudi izaberu da žive<br />
zajedno i možda dobiju djecu a nisu<br />
vjenčani zove se “nevjenčani ili neregistrovani<br />
brak”.<br />
Obaveza med _ usobnog<br />
izdržavanja<br />
Nevjenčan brak<br />
PORODICA<br />
Nikoga se ne smije<br />
prisiliti na brak<br />
<strong>Grad</strong>onačelnik ili<br />
sveštenik<br />
Osim u gore navedenim slučajevima<br />
svako može sam da donese odluku sa<br />
kim će stupiti u brak. Brak se u<br />
<strong>Danskoj</strong> sklapa na potpuno dobrovoljnoj<br />
osnovi i zato je kažnjivo prisiliti<br />
na brak nekoga ko to ne želi. Osoba<br />
natjerana na brak može da traži njegovo<br />
poništenje.<br />
U brak se može stupiti putem crkvenog<br />
ili grad _ anskog vjenčanja.<br />
<strong>Grad</strong> _ ansko vjenčanje vrši gradonačelnik.<br />
Crkveno vjenčanje vrši<br />
sveštenik u danskoj narodnoj crkvi ili<br />
nekoj crkvi druge vjerske zajednice<br />
ako je sveštenik ovlašćen za obavljanje<br />
vjenčanja.<br />
Brak sklopljen u nekoj drugoj<br />
zemlji ima normalno istu pravnu<br />
važnost u <strong>Danskoj</strong> kao brak sklopljen<br />
ovdje u zemlji.<br />
Partneri u nevjenčanom braku nemaju<br />
automatski iste pravne i ekonomske<br />
obaveze jedno prema drugome kao<br />
kad su vjenčani. To naročito ima<br />
značaja ako se dobiju djeca ili ako se<br />
partneri razilaze.<br />
Majka ima roditeljsko pravo* za djecu<br />
rod _ enu u nevjenčanom braku osim<br />
ako se roditelji ne dogovore da imaju<br />
zajedničko roditeljsko pravo*.<br />
Ako se nevjenčani brak raspadne,<br />
partneri sami moraju da se dogovore<br />
o diobi imovine a ako imaju dug,<br />
svako mora da isplati svoj. Isto tako<br />
moraju i da odluče gdje će djeca<br />
živjeti. Ako ne mogu da se slože oko<br />
podjele imovine moraju da izad _ u na<br />
sud. Ako ne mogu da se slože oko<br />
toga gdje će djeca da stanuju, mogu<br />
Roditeljsko pravo<br />
Nesloga može da<br />
zahtjeva sud _ enje
52<br />
PORODICA<br />
Registrovano<br />
partnerstvo<br />
Dioba odgovornosti za<br />
djecu<br />
da zatraže pomoć vlasti u državnom<br />
okrugu*.<br />
Homoseksualci imaju u <strong>Danskoj</strong> ista<br />
prava i obaveze kao i svi drugi grad<br />
_ ani i mogu da stupe u registrovano<br />
partnerstvo, što ima istu pravnu vrijednost<br />
kao i brak.<br />
Separacija i razvod<br />
Supružnik koji smatra da ne može da<br />
nastavi bračni odnos ima pravo na<br />
separaciju. Separacija je vrsta<br />
probnog perioda gdje par stanuje<br />
zasebno, ali je još uvijek u braku.<br />
Bračni par može da se razvede ako je<br />
bio separiran godinu dana. Ako se<br />
slažu oko razvoda mogu da dobiju<br />
razvod braka poslije 6 mjeseci.<br />
Brak, gdje je razlog razvoda nevjerstvo<br />
ili nasilje, može de se razvede<br />
bez prethodne separacije.<br />
Ako imaju djecu, roditelji sami<br />
odlučuju kako će podijeliti odgovornost<br />
za njih. Ako ne mogu da se<br />
slože o uslovima razvoda, mogu da<br />
dobiju pomoć od vlasti u državnom<br />
okrugu*. U krajnjoj instanci odluka<br />
se može donijeti na sudu.<br />
Oni koji žele separaciju i razvod treba<br />
da se obrate vlastima državnog okruga<br />
u okrugu u kome borave. U<br />
Kopenhagenu se treba obratiti<br />
Prezidijumu – Overpræsidiet*. Tamo<br />
se mogu dobiti uputstva o uslovima<br />
za separaciju, razvod, roditeljskom<br />
pravu, podjeli imovine i doprinosu za<br />
dijete ili bivšeg bračnog druga.<br />
Roditelj koji ne stanuje sa djetetom<br />
mora da plaća alimentaciju za dijete<br />
drugom roditelju. Zakon odred _ uje<br />
najmanji iznos a naravno da se može<br />
davati više. Doprinos za dijete se<br />
normalno može odbijati od poreza.<br />
Slobodan abortus<br />
Alimentacija za dijete<br />
U <strong>Danskoj</strong> je abortus slobodan od 1973 godine.To znači da žena<br />
ima pravo na abortus u bolnici do kraja 12 sedmice trudnoće. U<br />
sasvim izuzetnim slučajevima moguće je izvršiti abortus i kasnije.<br />
Ako želiš abortus treba da se obratiš svom ljekaru koji će te<br />
uputiti u bolnicu. Abortus se obično vrši kao hirurški zahvat pod<br />
punom narkozom. Moguć je i medicinski abortus.To znači abortus<br />
izazvan pilulom.<br />
Žena samostalno odlučuje da li će se podvrći abortusu ili ne.<br />
U <strong>Danskoj</strong> se svake godine izvrši 15.000 do 20.000 abortusa.<br />
Neki smatraju da je to previše. Jedan od argumenata protiv<br />
abortusa je da je etički pogrešno prekinuti život. Stav, na osnovu<br />
koga je napravljen zakon glasi: važna je mogućnost slobodnog<br />
abortusa kako bi se izbjeglo da žene rad _ aju neželjenu djecu ili<br />
rizikuju svoj život pri ilegalnom abortusu.
Kad društvo pritekne u pomoć<br />
53<br />
Niko ne smije biti<br />
izložen nasilju<br />
Krizna pomoć i<br />
krizni centri<br />
Obrati se za pomoć prije<br />
nego što krene loše<br />
Ono što se dešava izmed _ u 4 kućna<br />
zida pripada sferi privatnog života i<br />
tu se država i opština ne miješaju. Ali<br />
niko, ni djeca ni odrasli, ne smiju biti<br />
izloženi nasilju ili zloupotrebi u<br />
porodici. Osoba koja je tučena,<br />
izložena prijetnjama ili prisiljena na<br />
seks može da zatraži pomoć kod<br />
opštinskih vlasti ili u kriznom ili savjetodavnom<br />
centru, ako toga ima u<br />
blizini.<br />
Lice koje se nalazi u akutnoj situaciji<br />
može da se useli u krizni centar i<br />
dobije smještaj dok se ne riješi šta će<br />
se dalje desiti. Postoji istovremeno i<br />
mogućnost socijalne, psihičke i pedagoške<br />
podrške.<br />
Kriznih centara ima na više mjesta<br />
u zemlji i to kako za žene tako i za<br />
muškarce. Većina centara je za žene<br />
kojima je potrebna zaštita od<br />
nasilnog muža ili nekog drugog ko ih<br />
zloupotrebljava.<br />
Važno je potražiti pomoć prije nego<br />
što situacija krene tako loše da se<br />
mora potražiti utočište u kriznom<br />
centru. Ako ti je potrebna pomoć,<br />
možeš da se obratiš opštini ili savjetodavnom<br />
centru gdje imaš pravo na<br />
anonimnost.<br />
Djeca i odrasli sa fizičkim ili<br />
psihičkim hendikepom kao i njihove<br />
porodice mogu da dobiju pomoć kako<br />
bi olakšali svakodnevni život. Cilj<br />
pomoći je da hendikepiranoj osobi<br />
omogući aktivan život toliko blizak<br />
normalnom životu koliko je to uopšte<br />
moguće. Opštine i okruzi imaju<br />
konzultante za hendikepirane osobe<br />
koji mogu da posavjetuju i informišu<br />
o mogućnostima pomagala, podobnih<br />
stanova, školovanja i zapošljavanja.<br />
Većina hendikepirane djece živi kod<br />
svojih roditelja i koristi obične dječje<br />
vrtiće, škole i institucije za boravak u<br />
slobodnom vremenu. Ali ima i takvih<br />
koji idu u specijalne vrtiće i škole gdje<br />
djecu trenira i uči specijalno obrazovano<br />
osoblje.<br />
Za mlade i odrasle postoje i specijalna<br />
nastava, dnevni i 24-časovni<br />
centri, mjesta za provod slobodnog<br />
vremena, zaštićene radionice i radna<br />
mjesta.<br />
Neki stanuju u svojim stanovima<br />
gdje im ličnu i praktičnu pomoć<br />
pružaju nadležne službe. Neki žive u<br />
specijalnim stambenim institucijama,<br />
u zajedničkim ili zaštićenim stambenim<br />
objektima.<br />
Pomoć hendikepiranoj<br />
djeci i odraslima<br />
Posebna ponuda<br />
PORODICA
54<br />
Dobiti dijete<br />
PORODICA<br />
Pregled kod ljekara<br />
i babice<br />
Žurnal prati tebe i<br />
dijete<br />
Trudnice imaju prava na niz pregleda<br />
kod ljekara i babice. Prvi obavljaš<br />
kod svog ljekara kad ud _ eš u 9. sedmicu<br />
trudnoće. Posjetu ljekaru zakazuješ<br />
sama.<br />
Ljekar otvara takozvani “prateći<br />
žurnal” koji treba da imaš sa sobom<br />
pri svakom pregledu kod ljekara i<br />
babice. Ljekar i babica upisuju u<br />
žurnal kako trudnoća protiče. Cilj<br />
pregleda je da se prati stanje trudnice<br />
i njenog djeteta i na vrijeme otkriju<br />
eventualni problemi.<br />
U nekim okruzima postoji ponuda<br />
skaniranja sa ultrazvukom*. Skaniranje<br />
omogućava uočavanje ozbiljnijih<br />
fizičkih defekta ili drugih komplikacija<br />
kod djeteta. Ti sama odlučuješ<br />
da li ćeš prihvatiti ponudu.<br />
Na sve ove preglede možeš da<br />
povedeš svog muža ili nekog drugog,<br />
npr. prijateljicu ili majku.<br />
ima tamo gdje ti živiš.<br />
Tvoj muž, ili neko drugi koga planiraš<br />
da povedeš na sam porod _ aj, može<br />
da učestvuje na ovim pripremama.<br />
Većina porodilišta nudi porod _ aj kod<br />
kuće ravnopravno sa porod _ ajem na<br />
klinici. Jedna od kliničkih babica<br />
dolazi kući kod tebe. Ona porodilišta<br />
koja nemaju ovu ponudu mogu da te<br />
upute na ona koja imaju. Pojedini<br />
okruzi imaju posebna pravila tako da<br />
odred _ ene babice vrše i preglede<br />
tokom trudnoće i porod _ aje kod kuće.<br />
Ako želiš da se porodiš<br />
kod kuće<br />
Priprema za porod _ aj<br />
Odlazak na pripreme za porod _ aj je<br />
dobra ideja, naročito ako se radi o<br />
prvom porod _ aju. Tu možeš da naučiš<br />
nešto o tome šta se dešava sa tvojim<br />
tijelom tokom trudnoće i kako se<br />
dijete razvija. Osim toga uče se i<br />
vježbe disanja i gimnastike tako da se<br />
tijelo trenira što sam porod _ aj čini<br />
lakšim i bezbolnijim. Pitaj babicu<br />
kakvih ponuda za pripremu porod _ aja<br />
Pitaj, kad god si u sumnji<br />
Ljekar i babica odgovaraju rado na sva pitanja koja imaš o trudnoći.<br />
Zato pitaj kad god si u sumnji. Bilo da se radi o položaju prilikom<br />
porod _ aja, mogućnostima ublažavanja porod _ ajnih bolova ili nešto<br />
sasvim treće. Zapiši pitanja unaprijed tako da ne zaboraviš nešto<br />
važno.<br />
Reci takod _ e ako imaš nekih posebnih želja o načinu protoka<br />
porod _ aja ili o vremenu poslije porod _ aja, npr. o hrani koju dobijaš u<br />
bolnici ili na klinici.
55<br />
PORODICA<br />
Kad porod _ aj počne<br />
Otac djeteta je<br />
dobrodošao da<br />
prisustvuje porod _ aju<br />
Kad osjetiš da je porod _ aj počeo treba<br />
da pozoveš porodilište. Oni će ti reći<br />
da li je vrijeme da kreneš ili treba da<br />
nazoveš kasnije. Vi treba sami da se<br />
pobrinete za prijevoz do bolnice. Ne<br />
zaboravi neseser i odjeću za dijete.<br />
Porod _ aj je značajan dogad _ aj koji<br />
može biti prijatan zajednički doživljaj<br />
sa bliskom osobom. Mnogi očevi<br />
prisustvuju porod _ aju ali ako to nije<br />
moguće možeš povesti nekog drugog<br />
u koga se uzdaš i koji usput može da<br />
te podržava.<br />
Ti nisi obavezna da se porad _ aš na<br />
neki unaprijed odred _ en način.Ti sama<br />
odlučuješ da li ćeš da se šetaš, sjediš<br />
ili ležiš za vrijeme porod _ ajnih bolova.<br />
Na puno mjesta je moguće da ud _ eš u<br />
kadu sa toplom vodom. Možeš da<br />
dobiješ i različite tretmane za<br />
umirenje bolova. Babica procjenjuje<br />
šta je najbolje za tebe. Ako je potrebno<br />
izvršiti carski rez možeš sama da<br />
biraš hoćeš li potpunu ili lokalnu<br />
narkozu.<br />
Odluka je tvoja
56<br />
PORODICA<br />
Prvi važni kontakt<br />
U porodilištu<br />
Izvod iz matične knjige<br />
rod _ enih, krštenica i<br />
krštenje<br />
Narodna crkva<br />
registruje sve<br />
Prvi fizički kontakt je značajan i za<br />
dijete i za majku. Zato će te babica<br />
upitati da li želiš da ona stavi dijete<br />
na stomak neposredno poslije<br />
porod _ aja. Dobra ideja je da se dijete<br />
stavi na grudi ubrzo poslije porod _ aja.<br />
Djelom, zato što je to dobar način da<br />
počne sa sisanjem. Djelom, zato što<br />
prvo mlijeko, sirovo mlijeko, sadrži<br />
hranu i antitijela koja su važna za<br />
dijete. Reci babici ako ne želiš da<br />
dojiš dijete.<br />
Ti i dijete ćete posle porod _ aja biti<br />
smješteni u porodilište*. Tu možeš da<br />
dobiješ pomoć za čuvanje djeteta kao<br />
i uputstvo kako najbolje možeš da<br />
dojiš, pereš i čuvaš dijete.<br />
Kad se dijete rodi roditelji dobijaju<br />
formular koji treba ispuniti i poslati<br />
crkvenom uredu u crkvenoj opštini u<br />
kojoj dijete živi. Tamo se izdaje izvod<br />
iz matične knjige rod _ enih. Danska<br />
Narodna crkva* registruje novorod _ ene<br />
u ime države i to bez obzira na vjeru.<br />
Danska Narodna crkva registruje i<br />
imena sve novorod _ ene djece. Zato<br />
morate ime djeteta prijaviti crkvenom<br />
uredu. To morate uraditi najkasnije u<br />
roku od pola godine. Dijete dobija<br />
izvod iz matične knjige rod _ enih i<br />
krštenicu. Djetetu se može dati ime i<br />
prilikom krštenja kod Narodne crkve<br />
ili neke druge priznate vjere. Dijete<br />
tada dobija izvod iz matične knjige<br />
rod _ enih i krsni list. Izvod iz matične<br />
knjige rod _ enih se upotrebljava kasnije<br />
npr. prilikom vad _ enja pasoša.<br />
Nije dozvoljeno djetetu dati ime koje<br />
može da mu “šteti” i npr. izazove<br />
neprilike. Ministarstvo za crkve je<br />
izdalo spisak sa dozvoljenim imenima.<br />
To se može vidjeti na polaznoj<br />
strani na internetu. Preko crkvenog<br />
ureda se može uputiti molba<br />
Ministarstvu za crkve ako se želi neko<br />
ime koje nije na spisku.<br />
Ako jedan od roditelja ima ili je<br />
imao državljanstvo u drugoj zemlji<br />
može djetetu da da ime koje nije priznato<br />
u <strong>Danskoj</strong> ali je uobičajeno ime<br />
u zemlji iz koje dolazi jedan ili oba<br />
roditelja.<br />
Sve trudnice imaju pravo na porod _ ajno<br />
odsustvo prije i poslije porod _ aja. Osim<br />
toga i otac ima pravo na odred _ eno<br />
odsustvo. Društvene službe i neka privatna<br />
preduzeća imaju ugovore ili<br />
dogovore da njihovi zaposleni za to<br />
vrijeme i dalje primaju platu.<br />
Roditelji koji ne primaju platu tokom<br />
porod _ ajnog odsustva mogu da dobiju<br />
novčanu pomoć od opštine.<br />
Ime mora da bude<br />
dozvoljeno<br />
Porod _ ajno i roditeljsko<br />
odsustvo
57<br />
Bolničarka dolazi<br />
u posjetu<br />
Isto važi i za privatnike ako su imali<br />
svoje preduzeće najmanje 6 mjeseci.<br />
Roditelji male djece mogu dobiti i<br />
roditeljski odmor. Raspitaj se o uslovima<br />
u opštinskoj socijalnoj i zdravstvenoj<br />
službi.<br />
Vi imate pravo na besplatnu posjetu<br />
bolničarke. Prva posjeta može biti<br />
otprilike sedmicu dana poslije dolaska<br />
majke i djeteta kući. Poslije toga se<br />
dogovarate o sljedećim posjetama.<br />
Zadatak bolničarke je da vam da<br />
uputstva i savjete kako bi vaš početak<br />
života sa djetetom protekao na<br />
najbolji mogući način. Bolničarka<br />
prati razvoj djeteta tako što mu mjeri<br />
visinu i težinu. Ona ispituje reflekse<br />
djeteta i procjenjuje ishranu kao i<br />
govorne sposobnosti i motoriku.<br />
Bolničarka obraća pažnju na funkcionisanje<br />
cijele porodice, može da da<br />
savjete o razvoju djeteta i razgovara<br />
o stvarima o kojima ste u sumnji.<br />
Bolničarke su obrazovane medicinske<br />
sestre koje su se dalje školovale.<br />
Zato su u stanju i da vas pouče<br />
kako treba da njegujete bolesno<br />
dijete.<br />
Prati razvoj djeteta<br />
PORODICA<br />
Vaše dijete ima pravo na niz besplatnih<br />
pregleda kod vašeg ljekara.Više o tome<br />
na str. 113.<br />
Pregled kod svog<br />
ljekara<br />
Bolničarke mogu da sastave takozvane<br />
majčinske grupe koje se sastoje od<br />
žena iz susjedstva koje su skoro dobile<br />
djecu. Majke, koje to žele, sreću se<br />
naizmjenično jedna kod druge na razgovor<br />
i razmjenu iskustva.<br />
Majčinske grupe
58<br />
Djeca i mladi<br />
PORODICA<br />
Djecu treba cijeniti i paziti<br />
Uobičajeno je da se djeca u <strong>Danskoj</strong> smatraju samostalnim<br />
bićima koje odrasli treba da saslušaju i što ranije uključuju u<br />
donošenje odluka koje se njih tiču.<br />
Kako u porodicama tako i u dječjim institucijama i školi vodi se<br />
računa da se djeca navikavaju na odgovornost i uče obzirnosti u<br />
tolikoj mjeri koliko je to moguće u odnosu na njihove godine i<br />
zrelost.<br />
Zakon propisuje da djeca imaju pravo na njegu i sigurnost i<br />
prema njima se mora postupati uz dužno poštovanje njihove<br />
ličnosti. Zato je zabranjeno i kažnjivo tući djecu ili na neki drugi<br />
način primjenjivati silu.To važi i za obrezivanje djevojčica čijem<br />
se tijelu nanose velike štete i što za njih ima ozbiljne posljedice.<br />
Vidi boks sa činjenicama o obrezivanju na strani 115.<br />
Daleko najveći broj djece ispod 6<br />
godina ide u dnevni boravak, jaslice,<br />
dječje vrtiće ili je tokom dana na neki<br />
drugi način zajedno sa drugom djecom.<br />
Postoji mnogo oblika čuvanja<br />
djece. Opštine su odgovorne za ponude<br />
čuvanja djece, ali je različito od<br />
opštine do opštine koliko raznovrsnih<br />
ponuda ima. Najčešće su to:<br />
• Dnevni boravak. To znači da je<br />
dijete u privatnom domu zajedno<br />
sa drugom djecom gdje ih čuva<br />
osoba koja ima odobrenje opštine.<br />
Važi naročito za djecu od 0-3 god.<br />
• Jaslice, dnevni boravak za djecu<br />
od 0-3 godine<br />
• Dječji vrtić, boravak u dnevnim<br />
satima, uglavnom za djecu od 3-6<br />
god.<br />
• Dječji vrtić u prirodi, što će reći da<br />
djeca provede vrijeme preko dana<br />
van grada ili u šumi.<br />
• Integrisana institucija.To znači da<br />
su sva djeca od 0-6 god. zajedno.<br />
• Slobodan izbor. To znači da<br />
opštine daju roditeljima finansijsku<br />
pomoć a oni se postaraju da<br />
se djeca čuvaju privatno.<br />
Jaslice, dnevni boravak<br />
i dječji vrtić<br />
Da bi dobili ponudu za čuvanje djece<br />
treba da se obratite opštinskoj kancelariji<br />
za dodjelu mjesta. Ako mjesta<br />
nema odmah dijete će biti upisano na<br />
listu čekanja. Što ranije upišete dijete<br />
Sami treba da<br />
zatražite mjesto
59<br />
Ako se preselite u<br />
drugu opštinu<br />
Telefoniraj i zakaži<br />
posjetu<br />
Plaćanje<br />
to su veće šanse da ono dobije mjesto<br />
tamo gdje vi to želite. Ako želite da<br />
dijete ide u jaslice, treba da ga prijavite<br />
odmah po rod _ enju.<br />
Ako se selite za drugu opštinu prije<br />
nego što je dijete počelo sa dječjim<br />
institucijama kontaktirajte tu opštinu<br />
i upišite dijete na listu čekanja.<br />
Sjetite se da obavijestite novu opštinu<br />
koliko dugo je dijete već bilo na listi<br />
čekanja, kako ne bi bili upisani kao<br />
zadnji po redu.<br />
Ako se selite, a dijete je već išlo u<br />
neku instituciju, kontaktirajte novu<br />
opštinu i tamo upišete dijete. Dijete<br />
vjerovatno može da ostane u dotadašnjoj<br />
instituciji do 6 mjeseci poslije<br />
selidbe.<br />
Vi ste uvijek dobrodošli u obilazak<br />
više institucija prije nego što se<br />
odlučite gdje želite da pošaljete vaše<br />
dijete. Pozovite i zakažite posjetu –<br />
tako ste sigurni da osoblje ima vremena<br />
za razgovor i obilazak institucije.<br />
Mjesto u dječjoj instituciji plaćate<br />
sami. Ali i država snosi dio troškova,<br />
tako da vi ne plaćate punu cijenu. Ako<br />
već imate više djece u instituciji dobijate<br />
popust na drugo i svako dalje<br />
dijete a osim toga možete zatražiti od<br />
opštine da vas djelomično ili u<br />
cijelosti oslobodi plaćanja. Raspitaj<br />
se o uslovima u opštini.<br />
Svi koji primaju gotovinsku pomoć*,<br />
potporu za nezaposlene* ili introdukcionu<br />
pomoć* moraju da stoje na<br />
raspolaganju radnom tržištu.To znači<br />
da moraju da počnu da rade ako im<br />
se ponudi posao ili aktiviranje*.To je,<br />
naravno, nemoguće ako nemate nekoga<br />
da vam čuva djecu.<br />
Ako sami niste našli nekoga ko<br />
može da vam čuva dijete, opština će<br />
vam ponuditi mjesto u dnevnom boravku<br />
ili u dječjoj instituciji.To morate<br />
prihvatiti ako želite da izbjegnete<br />
rizik gubitka ekonomske pomoći.<br />
U nekim opštinama se može dobiti<br />
novčani dodatak za čuvanje svoje<br />
djece. Druga mogućnost je da nad _ ete<br />
djevojku koja će vam čuvati dijete.<br />
Opštine same odlučuju da li će davati<br />
ovaj dodatak ili ne.<br />
Jedna dječja institucija je po pravilu<br />
podijeljena na više prostorija. To<br />
znači da su djeca podijeljena na manje<br />
grupe zavisno od uzrasta i posebnih<br />
potreba. Pojedine sobe imaju stalno<br />
osoblje koje planira sopstvene aktivnosti.<br />
Vi ih obično susrećete kad<br />
predajete ili odvodite vaše dijete.<br />
Obaveza čuvanja<br />
djeteta<br />
Doprinos za privatno<br />
čuvanje djece<br />
Svakodnevnica u<br />
jednoj instituciji<br />
PORODICA
60<br />
PORODICA<br />
Ne samo čuvanje<br />
Opštinske institucije za čuvanje djece pružaju više nego samo čuvanje<br />
djece. U njima su zaposleni obrazovani dječji pedagozi koji za djecu<br />
čine više nego samo da ih pripaze.<br />
Osim toga, djeca stiču drugove i drugarice i kroz njih i pedagoge uče<br />
danski jezik i upoznaju društvo. Na taj način dječje institucije<br />
stvaraju djeci balast koji će im dobro doći kad pod _ u u školu.<br />
Oni se staraju da se djeca razvijaju govorno, psihički i fizički putem<br />
pjesme, razgovora, igre, šetnje po prirodi, posjeta muzeju, pozorištu i<br />
drugih aktivnosti. Druženje sa drugom djecom uči djecu da imaju<br />
obzira prema drugima i da se navikavaju na socijalnu odgovornost.
61<br />
Pričajte o vašoj djeci<br />
Kad vaše dijete pod _ e u neku instituciju<br />
bićete na jednom sastanku informisani<br />
o pravilima i običajima koji važe<br />
u tom mjestu. I vi možete da ispričate<br />
ponešto o vašem djetetu. Ima li nekih<br />
posebnih stvari koje bi osoblje trebalo<br />
da zna Na primjer, šta voli da jede<br />
ili da li ima problema sa odred _ enim<br />
vrstama aktivnosti. Što bolje osoblje<br />
u instituciji poznaje vaše dijete to će<br />
više obzira i pomoći moći da mu<br />
pruži.<br />
Dva puta godišnje se održavaju sastanci<br />
sa svim roditeljima. Tom prilikom<br />
pedagozi informišu o planovima<br />
za tu godinu i diskutuju o posebnim<br />
temama. Prisustvo roditelja se<br />
očekuje jer se na sastancima daju<br />
važne informacije o tome šta se<br />
dešava u instituciji. Roditelji mogu i<br />
sami da predlože teme i aktivnosti za<br />
djecu i roditelje. Na jednom od sastanaka<br />
biraju se i predstavnici za<br />
roditeljski savjet.<br />
Roditeljski sastanci<br />
PORODICA<br />
Kontakt izmed _ u<br />
institucije i roditelja<br />
Dobar kontakt izmed _ u roditelja i<br />
zaposlenih u instituciji je važan preduslov<br />
da djetetu bude dobro.<br />
Obavještenja o planovima i aktivnostima<br />
mogu po pravilu da se pročitaju<br />
na oglasnoj tabli.<br />
Osim toga, svakoga dana možete<br />
da razgovarate sa pedagozima koji su<br />
odgovorni za vaše dijete i doznate<br />
kako je dan prošao ili da ispričate<br />
nešto o eventualnim promjenama u<br />
porodici koje su važne za dijete.<br />
Ako imate potrebu za dužim razgovorom<br />
možete zamoliti za roditeljski<br />
sastanak.<br />
Niz institucija ima dvojezično<br />
osoblje koje učestvuje u razgovoru.<br />
Ako nema zaposlenih sa znanjem<br />
vašeg jezika može se naručiti prevodilac.<br />
Uprava institucije snosi odgovornost<br />
za svakodnevni rad. Roditeljski savjet<br />
predstavlja želje i stavove roditelja i<br />
ima uticaja na pedagoške principe i<br />
način potrošnje sredstava institucije.<br />
I roditelji i mladi mogu doživjeti<br />
mladalačke godine kao naporne.<br />
Mladi se mijenjaju fizički i psihički.<br />
Oni treba da nad _ u sami sebe, da se<br />
odvajaju od roditelja i pokažu da su<br />
samostalni. Sve to uz činjenicu da<br />
roditelji još uvijek imaju odgovornost<br />
i odred _ uju okvire ponašanja mladih.<br />
Roditeljski savjet<br />
Mladi izmed _ u dvije<br />
kulture
62<br />
PORODICA<br />
To može biti posebno teško za<br />
mlade i roditelje koji doživljavaju<br />
dansku kulturu kao vrlo različitu od<br />
one iz koje dolaze. Mladi mogu da se<br />
osjećaju raspetim izmed _ u kulture<br />
mladih koju sreću u danskom društvu<br />
i kulture u kojoj su odrasli kod kuće.<br />
I roditelji imaju možda teškoća da<br />
razumiju danske društvene norme i<br />
plaše se kako će ići njihovoj deci.<br />
Moguće je zatražiti i dobiti profesionalnu<br />
pomoć za rješavanje naizgled<br />
nerješivih problema. I roditelji i mladi<br />
mogu da dobiju savjete i upute –<br />
zajedno ili svako za sebe. Pitaj u<br />
opštini ili probaj kriznu liniju ili telefonsko<br />
savjetovalište.To je besplatno i<br />
može se razgovarati anonimno.<br />
Pomoć djeci i porodicama sa problemima<br />
Roditeljska je odgovornost da djeci pruže ljubav i njegu i stvore<br />
stabilne okvire za njihov rast. Društvo se tu ne miješa osim ako<br />
postoji sumnja da djetetu nije dobro.<br />
U takvom slučaju opština kontaktira porodicu i pokušava da<br />
pomogne u rješavanju problema. Porodica ili jedan član porodice<br />
može i sam da se obrati za pomoć.<br />
U slučaju ozbiljnog problema dijete može u jednom periodu biti<br />
smješteno u instituciju ili kod neke druge porodice. Mladi sa<br />
ozbiljnim problemima čiji roditelji nisu u stanju da se brinu o njima,<br />
mogu biti prebačeni u posebne institucije gdje im se pomaže da<br />
krenu sa školovanjem ili zaposlenjem. Isto važi i za mlade ispod 15<br />
godina koji su počinili neko krivično djelo.
Život starijih<br />
63<br />
Predpenzija i<br />
prijevremena penzija<br />
U penziju se normalno odlazi sa 65<br />
godina, ali neki napuštaju radno tržište<br />
ranije i uzimaju takozvanu predpenziju.<br />
Neki imaju tako velike fizičke ili<br />
psihičke probleme da nisu u stanju da<br />
rade već primaju prijevremenu penziju.<br />
Za dobijanje ovih penzija važe posebni<br />
uslovi. Raspitaj se u opštini.<br />
PORODICA<br />
Narodna penzija<br />
Aktivni stari ljudi<br />
Penzioneri imaju pravo na narodnu<br />
penziju. Ako si u <strong>Danskoj</strong> boravio/la<br />
40 godina od svoje 15-e godine pa do<br />
penzije imaš pravo na punu narodnu<br />
penziju. Ako si ovdje boravio/la kraće<br />
vrijeme imaš po pravilu pravo na<br />
umanjenu penziju. U opštinskom<br />
odboru za penzije mogu da izračunaju<br />
visinu penzije koja ti sljeduje.<br />
Stariji grad _ ani koji hoće i mogu,<br />
imaju niz mogućnosti da se bave svojim<br />
interesima i žive aktivnim životom.<br />
Danska politika prema starima<br />
zasniva se na principu da oni imaju<br />
najveću moguću odgovornost i uticaj<br />
na svoj život. Kao stariji imaš mogućnosti<br />
da učestvuješ u donošenju<br />
odluka. Na ličnom planu a i na lokalnom<br />
području.<br />
Postoji savjet starijih ljudi koji se<br />
med _ u njima bira na nivou opština i<br />
koji savjetuju opštinu po pitanjima od<br />
posebnog značaja za stare tog<br />
područja.
64<br />
PORODICA<br />
Kućna pomoć<br />
Većina starih stanuje kod svoje kuće<br />
sve dok može. Moguće je dobiti<br />
pomoć za ličnu njegu i npr. održavanje<br />
čistoće i kupovinu. Kolika je ta pomoć<br />
zavisi od opštinske procjene tvojih<br />
potreba.<br />
Stanovi za starije<br />
Zaštićeni stanovi ili<br />
starački dom<br />
Ako si star i imaš posebne potrebe ili<br />
fizičke probleme možeš od opštine da<br />
zatražiš stan za starije osobe. Ti<br />
stanovi su tako grad _ eni da odgovaraju<br />
potrebama hendikepiranih i starijih.<br />
Dobar dio tih stanova je smješten uz<br />
centar za njegu starijih tako da je<br />
lako pozvati pomoć. Na ove stanove<br />
se ponekad mora čekati. Zato je<br />
dobra ideja pravovremeno se upisati<br />
na liste čekanja.<br />
Stariji kojima je potrebna puna njega<br />
mogu da dobiju zaštićen stan ili<br />
starački dom. Tu radi osoblje koje se<br />
stara o praktičnim stvarima kao što<br />
su spremanje hrane, pranje odjela i<br />
čišćenje a i pomaže stanarima pri<br />
održavanju lične higijene.<br />
Stariji sami plaćaju te usluge.<br />
Cijene su, med _ utim, takve da to mogu<br />
da plate i oni koji imaju samo narodnu<br />
penziju.
Kad životu dod _ e kraj<br />
65<br />
Umrlica<br />
Pogreb<br />
Ljekar izdaje umrlicu kad čovjek umre.<br />
Ako je smrt nastupila kod kuće mora<br />
se obavijestiti ljekar što je moguće<br />
brže. Porodica dobija umrlicu zajedno<br />
sa obrascem za prijavu smrtnog<br />
slučaja koji se predaje crkvenom<br />
uredu opštine gdje je pokojnik živio.<br />
Danska Narodna crkva* vodi evidenciju<br />
umrlih u ime države i to bez<br />
obzira na vjeru pokojnika ili njegove<br />
porodice.<br />
Imovinski sud* dobija automatski<br />
obavještenje o smrtnom slučaju i saziva<br />
najbližu rodbinu kratko vrijeme<br />
poslije smrti. Na sudu se raspravlja<br />
šta će se desiti sa zaostavštinom, što<br />
će reći sa tim što je ostalo iza umrlog.<br />
Pokojnik se normalno mora sahraniti<br />
ili kremirati u roku od 8 dana.<br />
Pogrebnik može da pomogne oko svih<br />
praktičnih stvari. Moguće je dobiti<br />
pomoć za sahranu od opštine. Ako<br />
pokojnik treba da bude sahranjen u<br />
nekoj drugoj zemlji, opština izdaje<br />
posebnu smrtovnicu koja prati pokojnika.<br />
Danska Narodna crkva* ima nešto<br />
preko 2100 groblja i svi grad _ ani<br />
Danske imaju pravo da budu sahranjeni<br />
na groblju one crkvene opštine gdje<br />
su živjeli. Pripadnici drugih religija ne<br />
mogu da računaju da će sve njihove<br />
tradicije i običaji biti ispunjeni u<br />
potpunosti. Svoje želje se mogu iznijeti<br />
pred upravu groblja.<br />
Na pojedinim grobljima postoje posebna<br />
mjesta za pripadnike drugih<br />
religija osim danske narodne crkve*.<br />
Pored toga, vjerske zajednice mogu<br />
dobiti pravo i na sopstvena groblja.<br />
Ministarstvo za crkvena pitanja izdaje<br />
dozvole ali vjerska zajednica mora<br />
sama da nabavi odgovarajuće zemljište<br />
i plati troškove kupovine i ured _ ivanja.<br />
Dozvola zahtijeva da je zdravstvena<br />
služba dala zeleno svjetlo kao i da je<br />
izrad _ en lokalni plan tog područja.<br />
Osim toga moraju postojati pravila<br />
korištenja i nadgledanja groblja.<br />
Vjerska zajednica sama odred _ uje koga<br />
se tu može pokopati.<br />
2100 groblja<br />
Groblja za pripadnike<br />
drugih religija<br />
Dozvola za groblje<br />
PORODICA
7 ŠKOLA I OBRAZOVANJE
Danska tradicija obrazovanja<br />
67<br />
Danska je zemlja sa malo prirodnih<br />
sirovina. Zato su ljudi i njihovo znanje<br />
i umijeće najvažniji resursi ove zemlje.<br />
Brz tehnološki razvoj i globalizacija<br />
tokom posljednjih godina pojačali su<br />
zahtjeve za usavršavanjem. Inače bi<br />
zaostali u internacionalnoj konkurenciji<br />
i otežali razvoj našeg društva<br />
blagostanja.<br />
na radiju i televiziji ili kurseva na<br />
radnom mjestu.<br />
Školska obaveza<br />
Školska obaveza u <strong>Danskoj</strong> traje 9<br />
godina. Dijete je obavezno da pod _ e u<br />
školu sa 7 godina.Većina djece počinje<br />
med _ utim ranije i polazi u predškolski<br />
razred sa 6 godina.<br />
ŠKOLA I OBRAZOVANJE<br />
Sve manje posla za<br />
ljude bez obrazovanja<br />
Demokratija zahtijeva<br />
prosvijećen narod<br />
Obrazovanje je isto tako važno za<br />
pojedinca. U modernom društvu ima<br />
sve manje i manje posla za ljude bez<br />
obrazovanja. I jedan nosač mora da<br />
uči kako da diže teške stvari a da ne<br />
ošteti led _ a. Čistačica mora da čita<br />
kako se upotrebljavaju i kako djeluju<br />
sredstva za čišćenje. Vlasnik kioska<br />
mora da vodi knjigovodstvo i poreska<br />
plaćanja.<br />
Zato svi u <strong>Danskoj</strong> imaju pristup<br />
širokoj lepezi mogućnosti školovanja,<br />
usavršavanja i ličnog razvoja.<br />
Danska ima tradiciju prosvjećivanja*<br />
koja je isto tako stara kao i danska<br />
demokratija.To je vezano za uvjerenje<br />
da je prosvijećen narod važna pretpostavka<br />
uigrane demokratije.<br />
U praksi to znači da svi mogu da<br />
uče cijelog života. Na primjer, po narodnim<br />
višim školama* ili večernjim<br />
školama, putem obrazovnih programa<br />
Poslije devetog razreda je nastavak<br />
školovanja dobrovoljan. Daleko najveći<br />
broj nastavlja školovanje u stručnim<br />
školama, gimnaziji* ili višim pripremnim<br />
školama* (hf). Mnogi nastavljaju<br />
školovanje i poslije toga na<br />
školama visokog obrazovanja (koja se<br />
u <strong>Danskoj</strong> dijele na kratka, srednja ili<br />
duga obrazovanja)<br />
Učestvovanje i saradnja<br />
Danski obrazovni sistem se u velikoj<br />
mjeri zasniva na slobodi i suodlučivanju.<br />
Od najnižih razreda pa do univerziteta<br />
d _ aci i studenti mogu da učestvuju<br />
u donošenju odluka o školi i<br />
obrazovanju. Od njih se to i očekuje.<br />
Samo školovanje se karakteriše sticanjem<br />
osnovnih znanja, razgovorima<br />
i saradnjom. Djeca već od prvog<br />
razreda uče da rade zajednički po grupama<br />
i da zajedno rješavaju zadatke.<br />
Većina nastavlja<br />
poslije 9. razreda<br />
Sloboda i<br />
suodlučivanje<br />
Saradnja i zajedništvo
68<br />
Osnovna škola<br />
ŠKOLA I OBRAZOVANJE<br />
Veća djeca imaju mogućnost da<br />
pomažu jedno drugom i da zajedno<br />
izlaze na npr. grupne ispite. Na visokim<br />
školama studenti često rade zajedno<br />
u kružocima gdje se sreću privatno ili<br />
u školi da bi rješavali postavljene<br />
zadatke.<br />
Sva djeca imaju pravo na besplatno<br />
školovanje u danskim osnovnim školama<br />
pod istim uslovima. To obuhvata<br />
ponudu jednogodišnjeg predškolskog<br />
razreda i 9 godina osnovne škole –<br />
kao i eventualnog 10. razreda.<br />
Predškolski razred<br />
Školska obaveza važi od 1. do 9. razreda.<br />
Ali daleko najveći broj djece počinje<br />
sa predškolskim razredom već sa 5 ili<br />
6 godina.<br />
U predškolskom razredu se miješaju<br />
učenje i igra. Djeca uče slova, pjevaju,<br />
igraju se i rade sa stihovima i rimovanjem.<br />
Cilj predškolskog razreda je da<br />
djeca steknu pravilan utisak o životu<br />
u školi. Djeca koju dijete sreće u ovom<br />
razredu mogu biti ista ona koja će<br />
postati školski drugovi u prvom razredu.<br />
Osnovna škola<br />
Danska osnovna škola je cjelovita<br />
osnovna škola.To znači da se djeca ne<br />
dijele usput. Oni ostaju zajedno iz<br />
godine u godinu, idu u isto odjeljenje<br />
tokom cijelog školovanja.<br />
Osnovna škola daje djeci osnovna<br />
znanja iz npr. matematike, jezika,<br />
poznavanja društva i prirode. Ona im<br />
Djeca uče da idu u<br />
školu<br />
Djeca se prate u istom<br />
razredu<br />
Djeca stiču osnovna<br />
znanja
takod _ e približava dansku kulturu i<br />
stvara razumijevanje za druge kulture.<br />
Osim toga škola jača razvoj ličnosti<br />
i stimulira njihovu maštu i želju za<br />
učenjem.<br />
Suodlučivanje i<br />
suodgovornost<br />
_ Dački savjet se sluša<br />
Nema ocjenjivanja<br />
prije 8. razreda<br />
Škola treba da pripremi djecu na život<br />
u društvu slobode, ravnopravnosti i<br />
demokratije. To se čini tako što se<br />
navikavaju na suodgovornost i suodlučivanje<br />
uz istovremeno učenje prava i<br />
dužnosti.<br />
Djeca uče da izražavaju svoje mišljenje.<br />
Ona imaju i pravo organizovanja<br />
d _ ačkog savjeta koji se konsultuje prilikom<br />
donošenja važnih odluka u<br />
školi.<br />
Tokom prvih godina osnovne škole<br />
roditelji se obavještavaju o uspjehu<br />
djece na konsultacijama. Ocjene, probe<br />
i ispite djeca susreću tek u osmom<br />
razredu.<br />
Slobodne osnovne škole<br />
Roditelji mogu da izaberu drugačije<br />
školovanje za svoje dijete, mogu npr.<br />
da upišu dijete u takozvanu slobodnu<br />
osnovnu školu. Tamo se plaća dio<br />
izdataka za školovanje.<br />
Cilj i zadatak osnovne škole<br />
Danska narodna škola je zasnovana na Zakonu o osnovnom<br />
školstvu. Na njegovom početku je zacrtan cilj i zadatak osnovne<br />
škole:<br />
“§1. Zadatak osnovne škole je da u saradnji sa roditeljima<br />
unapred _ uje sticanje znanja, sposobnosti, radnih metoda i izražajnih<br />
formi koje potpomažu svestran lični razvoj pojedinog učenika.<br />
Član 2. Osnovna škola treba da teži stvaranju takvih okvira za<br />
doživljaj, djelovanje i produbljivanje koji omogućavaju učenicima da<br />
razvijaju spoznavanje, maštu i želju za učenjem te im time stvara<br />
samopouzdanje i preduvjete za samostalno odlučivanje i djelovanje.<br />
Član 3. Osnovna škola treba d _ acima da približi dansku kulturu, pridonese<br />
razumijevanju drugih kultura i ukaže na povezanost ljudi sa<br />
prirodom. Škola priprema učenike na suodlučivanje, suodgovornost,<br />
prava i dužnosti u društvu slobode i demokratije. Školska nastava i<br />
cjelokupni život u školi mora zato da se gradi na duhovnoj slobodi,<br />
ravnopravnosti i demokratiji”
70<br />
ŠKOLA I OBRAZOVANJE<br />
Zasniva se na<br />
drugačijem mišljenju<br />
Teoretska postavka jedne slobodne<br />
osnovne škole može biti drugačija<br />
nego u narodnoj osnovnoj školi.<br />
Razlike mogu biti u odred _ enim pedagoškim<br />
principima ili religiji. Takve<br />
škole nude ponekad predmete kojih<br />
nema u narodnoj osnovnoj školi.<br />
Isti nivo kao i u<br />
narodnoj osnovnoj školi<br />
D _ aci stanuju u školi<br />
Ulaže u razvoj čovjeka<br />
Zakon traži da nastava u slobodnim<br />
osnovnim školama mora da odgovara<br />
onoj iz narodne osnovne škole. To<br />
znači da nivo znanja danskog jezika,<br />
stručnih znanja i poznavanja društva<br />
mora da bude isti kao i u narodnoj<br />
osnovnoj školi.<br />
Produžna škola<br />
Roditelji mogu poslati svoje dijete u<br />
produžnu školu u 8., 9. i 10. razredu i<br />
to na jednu ili dvije godine. Produžne<br />
škole su jedna vrsta koledža gdje d _ aci<br />
stanuju. Oni na smjenu učestvuju u<br />
svakodnevnim poslovima kao što su<br />
spremanje hrane i čišćenje.<br />
Ove škole mladi najčešće biraju zbog<br />
želje da probaju nešto što je drugačije<br />
od osnovne škole – ili što imaju potrebu/želju<br />
da jedno izvjesno vrijeme ne<br />
budu kod kuće.<br />
Nastava se koncentriše naročito na<br />
opšte vaspitanje, razvoj ličnosti i<br />
sazrijevanje učenika. Zato produžne<br />
škole često nude kreativne i praktične<br />
predmete kao što su dramska umjetnost,<br />
muzika, sport, foto, poljoprivreda<br />
i različite forme zanatstva.<br />
Kako se vrši upis u školu<br />
Dijete automatski pripada osnovnoj<br />
školi u školskom distriktu gdje ima<br />
registrovan boravak. Nekoliko mjeseci<br />
prije polaska u predškolski razred<br />
roditelji dobijaju ponudu da posjete<br />
školu i razgovaraju sa nastavnikom.<br />
Roditelji obično dobijaju pismo gdje<br />
su navedene praktične stvari u vezi<br />
polaska u školu. U pismu može da<br />
stoji da djetetu prvog dana treba<br />
školska torba, pernica i užina.<br />
Uobičajeno je da djeca svakoga dana<br />
nose užinu sa sobom. U manjem broju<br />
Roditelji mogu da<br />
posjete školu<br />
Važno pri polasku<br />
u školu
71<br />
Privatnu školu moraš<br />
sam da kontaktiraš<br />
škola se užina dobija u školi, a negdje<br />
ima kantina gdje se može kupiti jeftina<br />
hrana.<br />
Roditelji koje žele da pošalju svoje<br />
dijete u slobodnu osnovnu školu,<br />
treba sami da se obrate školi i upišu<br />
dijete na listu čekanja. U mnogim<br />
školama to treba uraditi nekoliko<br />
godina prije polaska u školu. Škole<br />
javljaju na vrijeme da li je dijete<br />
primljeno ili ne.<br />
Nastava<br />
Zakon propisuje minimalne zahtjeve<br />
gradiva koje d _ aci moraju da nauče u<br />
školi. Pored ovih zahtjeva škole same<br />
odlučuju kako će organizovati nastavu.<br />
Nastava nije propovijedanje nego<br />
isključivo informisanje. Uloga nastave<br />
je dakle da pridonese razumijevanju<br />
istorijskih i kulturnih osnova mnogih<br />
modernih društava koje mi danas<br />
poznajemo.<br />
Postoji mogućnost da roditelji izuzmu<br />
svoju djecu od nastave hrišćanstva<br />
ako izjave da će se sami pobrinuti o<br />
nastavi vjeronauke.<br />
Ako vaše dijete ima velikih problema<br />
sa nastavom može da dobije ekstra ili<br />
specijalnu nastavu. To važi npr. ako<br />
dijete pati od disleksije.<br />
Ako je djetetu teško<br />
da prati nastavu<br />
ŠKOLA I OBRAZOVANJE<br />
Oba pola imaju iste<br />
predmete<br />
U narodnoj osnovnoj školi dječaci i<br />
djevojčice imaju iste predmete.To važi<br />
za predmete danski, engleski, poznavanje<br />
društva i matematika. Isto tako<br />
i za kreativne predmete. Oba pola uče<br />
da šiju, spravljaju hranu i upotrebljavaju<br />
alat. U najnižim razredima idu<br />
na plivanje i gimnastiku zajedno ali se<br />
dječaci i djevojčice tuširaju zasebno.<br />
O hrišćanstvu i drugim<br />
religijama<br />
Nastava hrišćanstva obrad _ uje opšta<br />
ljudska pitanja koja se postavljaju i<br />
diskutuju kako u hrišćanstvu tako i u<br />
drugim religijama i životnim shvatanjima.
72<br />
ŠKOLA I OBRAZOVANJE<br />
Seksualno obrazovanje<br />
o osjećanjima i tijelu<br />
Definicija dvojezičnog<br />
djeteta<br />
Jezička stimulacija<br />
predškolske djece<br />
Djeca imaju seksualno vaspitanje u<br />
školi. Tu uče kako tijelo funkcioniše.<br />
Razgovara se o ljubavi i zaljubljenosti.<br />
Ispriča se i kako se dobijaju djeca – i<br />
kako se to izbjegava.<br />
Seksualno vaspitanje se ne nalazi<br />
na rasporedu časova. Nastavnik govori<br />
o tome kad to djeluje prirodno u<br />
odnosu na nastavu i učenike.<br />
Nastava danskog kao drugog<br />
jezika i nastava maternjeg jezika<br />
Dvojezično dijete je ono dijete koje<br />
kao maternji jezik govori drugi jezik a<br />
ne danski i koje uči danski jezik tek u<br />
susretu sa okolinom ili eventualno kroz<br />
nastavu u školi.<br />
Opštine su obavezne da dvojezičnoj<br />
deci, koja još nisu pošla u školu a<br />
imaju potrebu za tim, ponude pomoć<br />
za jezički razvoj kako bi bolje naučila<br />
danski. Ponuda obuhvata različite<br />
aktivnosti koje mogu da stimuliraju<br />
jezički razvoj djeteta.<br />
Opštine su dužne da ponude nastavu<br />
maternjeg jezika djeci iz zemalja članica<br />
Evropske Unije, zemalja obuhvaćenih<br />
ugovorom o Evropskoj ekonomskoj<br />
saradnji (Norveška, Island i<br />
Lihtenštajn) kao i sa Farskih ostrva i<br />
Grenlanda. Nastava u pojedinim<br />
školama ili opštinama će, med _ utim,<br />
biti organizovana samo ako su ispunjeni<br />
odred _ eni preduslovi, jedan od<br />
njih je ako ima dovoljno prijavljenih<br />
učenika.<br />
Osim toga opštine mogu dobrovoljno<br />
da ponude nastavu maternjeg jezika<br />
učenicima iz drugih zemalja. Opštine<br />
imaju pravo da traže djelomično<br />
plaćanje ove nastave.<br />
Nastava maternjeg jezika<br />
Nastava danskog kao<br />
drugog jezika<br />
Prilikom prijema dvojezičnih učenika<br />
u narodne osnovne škole, direktor<br />
škole procjenjuje njihove potrebe i<br />
odlučuje da li će nekog učenika uputiti<br />
na posebnu nastavu danskog kao<br />
drugog jezika. Dopunska nastava<br />
danskog kao drugog jezika moguća je<br />
od 1. do 10. razreda.
73<br />
Djeca se čuvaju do<br />
četvrtog razreda<br />
Dnevni boravak i školski<br />
dnevni boravak<br />
Djeca se mogu čuvati u dnevnom boravku<br />
ili u školskom dnevnom<br />
boravku (SFO) do polaska u četvrti<br />
razred.Tu djeca mogu da se igraju sa<br />
drugovima, pišu zadatke ili se odmaraju.<br />
Institucije se zatvaraju u 17 ili<br />
18 časova.<br />
Vi sami plaćate dio troškova osim<br />
ako dobijete slobodno (besplatno)<br />
mjesto.Visina plaćanja zavisi od visine<br />
prihoda.<br />
ŠKOLA I OBRAZOVANJE<br />
Klubovi za veću djecu<br />
Neke opštine imaju i klubove za provod<br />
slobodnog vremena za djecu koja<br />
su prevelika za dnevni boravak.<br />
Važno za socijalni<br />
život u školi<br />
Škole u prirodi – izleti<br />
Škole u prirodi – izleti su dio školske<br />
nastave. One su važne za socijalni život<br />
u školi i za solidarnost med _ u d _ acima.<br />
Mnogi smatraju ove izlete najboljim<br />
trenucima školskog života.<br />
Prije samog puta djeca se pripremaju<br />
rješavanjem zadataka i izradom<br />
pismenih zadataka.<br />
U školama u prirodi – na izletima<br />
djeca zajedno pripravljaju hranu,<br />
pecaju ili voze bicikle, pale logorsku<br />
vatru, igraju se i kupaju u moru.<br />
Djevojčice i dječaci spavaju zasebno,<br />
svako u svojoj spavaonici.<br />
Škola u prirodi u sigurnim okvirima<br />
Škola u prirodi- izlet je dio nastave koja djeci daje mogućnost<br />
konkretnih doživljaja i iskustava. Nastava protiče u sigurnim<br />
okvirima – pod nadzorom i uputstvima nastavnika.<br />
Praktična pitanja koja se odnose na hranu, boravak i spavanje se<br />
unaprijed razmotre sa roditeljima tako da oni mogu da budu mirni<br />
kad šalju svoju djecu na put.
74<br />
ŠKOLA I OBRAZOVANJE<br />
Djeca pomažu u<br />
štednji prije puta<br />
Koliko ovih izleta ima i koliko vremena<br />
traju, zavisi od škole do škole.<br />
Izlet obuhvata najmanje dva noćenja<br />
negdje u <strong>Danskoj</strong> ili ponekad u nekoj<br />
drugoj zemlji.<br />
U starijim razredima djeca često<br />
rade u slobodnom vremenu potpomažući<br />
štednji potrebnih sredstava za<br />
izlet u inostranstvo.<br />
Uticaj roditelja<br />
Zakon o osnovnoj školi daje roditeljima<br />
mogućnost da ostvare svoj uticaj. To<br />
se dešava putem uprave koju ima<br />
svaka škola. Uprave se sastoje od<br />
predstavnika škole i izabranih predstavnika<br />
roditelja.<br />
Roditelji učestvuju u životu škole<br />
Škola daje roditeljima niz mogućnosti da se angažuju i utiču na<br />
školovanje djece. Većina roditelja učestvuje na roditeljskim<br />
sastancima, proslavama i drugim aranžmanima u školi.Time stiču<br />
uvid u školski dan, nastavu i život djeteta – a i susreću druge<br />
roditelje iz razreda.
Poslije osnovne<br />
škole<br />
75<br />
Trogodišnja i<br />
četvorogodišnja<br />
obrazovanja<br />
U <strong>Danskoj</strong> postoji niz obrazovanja i<br />
kurseva za one koji su završili 9. ili<br />
10. razred osnovne škole. Dobar dio<br />
je samo za mlade ali ima i onih koji<br />
su i za starije.<br />
Gimnazija<br />
Gimnazije traju 2 do 3 godine i omogućavaju<br />
upis na visoko obrazovanje.<br />
Nastava u opštim gimnazijama obuhvata:<br />
• Gimnazije koje traju 3 godine ili<br />
matursku nastavu na 2 ili 3 godine.<br />
Školovanje se završava maturskim<br />
ispitom.<br />
• Višu pripremnu nastavu – hf – u<br />
trajanju od 2 godine<br />
• Stručne gimnazije koje traju 2 ili<br />
3 godine. One se završavaju višim<br />
tehničkim ispitom – htx – ili višim<br />
trgovačkim ispitom – hhx. Poslije<br />
toga se može nastaviti školovanje<br />
ili zaposliti u privredi.<br />
Stručna nastava i nastava za<br />
mlade<br />
Postoji niz kurseva i obrazovanja za<br />
mlade koji su završili 9 ili 10 razred i<br />
za starije<br />
U <strong>Danskoj</strong> postoji skoro 100 raznih<br />
stručnih obrazovanja koja traju 3 ili 4<br />
godine. Obrazovanje se sastoji od<br />
školske nastave i prakse po preduzećima.Time<br />
se otvara put poslovima<br />
u nizu oblasti kao što su trgovina,<br />
administracija, finansije, grad _ evinarstvo,<br />
transport, poljoprivreda, metalna<br />
i grafička industrija.<br />
Moguće je izabrati i dvogodišnje<br />
obrazovanje u socijalnom i zdravstvenom<br />
sektoru.Time se postaje socijalni<br />
i zdravstveni asistent ili socijalni i<br />
zdravstveni pomoćnik.<br />
Dvogodšinja obrazovanja<br />
u socijalnoj i<br />
zdravstvenoj struci<br />
ŠKOLA I OBRAZOVANJE
76<br />
ŠKOLA I OBRAZOVANJE<br />
Produkcione škole<br />
Mjesto za praksu<br />
moraš sam da nad _ eš<br />
Mladi ispod 25 godina mogu da<br />
pohad _ aju neku od stotinak produkcionih<br />
škola širom zemlje. Ove škole<br />
kombinuju nastavu sa proizvodnjom<br />
različitih proizvoda.<br />
Praksa<br />
Niz obrazovanja za mlade se sastoji<br />
od teoretske nastave i prakse na radnom<br />
mjestu.<br />
Priznato mjesto za praksu je<br />
ponekad teško naći. Mnogi mladi<br />
doživljavaju razočarenja dok traže<br />
mjesto za praksu.<br />
Pitaj studijskog vodiča<br />
U nekim školama i obrazovnim institucijama<br />
postoji studijski vodič koji ti može pomoći da<br />
nad _ eš obrazovanje koje najviše odgovara<br />
tvojim potrebama.<br />
Praksa u školi<br />
Oni koji ne nad _ u mjesto za praksu<br />
posle prvog djela školovanja, mogu da<br />
dobiju takvo mjesto u školi. To je<br />
mješavina nastave u radionici i obične<br />
prakse na radnom mjestu.<br />
To znači da si i dalje obavezan da<br />
nad _ eš praksu, ali samo na pola vremena.<br />
Plata na praksi<br />
Učenici na praksi dobijaju posebnu<br />
platu. Ona je veća od državne stipendije,<br />
ali niža od prave plate.
Visoka obrazovanja<br />
77<br />
Broj i prijemni ispit<br />
Oni koji su završili gimnaziju mogu da<br />
nastave na institucijama za visoko<br />
obrazovanje.Takvih ima tri vrste:<br />
• Kratka visoka obrazovanja na 2<br />
godine. Tada se može postati npr.<br />
laborant, ekonomista, elektroinstalater,<br />
mašinski tehničar.<br />
• Srednja, koja traju 3 do 4 godine.<br />
Zvanja su npr. nastavnik, pedagog,<br />
bolničarka ili socijalni radnik<br />
• Duga, gdje se ide na univerzitet ili<br />
druge institucije za visoko obrazovanje.<br />
Tu se postaje npr. nastavnik<br />
u gimnaziji, ljekar, zubar, inženjer.<br />
Ovakvo obrazovanje može eventualno<br />
da se nastavi ph.d studijama<br />
gdje se prima plata i funkcioniše<br />
kao asistent ili predavač tokom<br />
otprilike tri godine.<br />
Prijem na školovanje<br />
Ministarstvo prosvjete odred _ uje svake<br />
godine koliko se studenata prima na<br />
pojedine studije. Na osnovu toga se<br />
odred _ uju i uslovi za prijem studenata<br />
na svakom fakultetu.<br />
Uslovi mogu da budu bazirani na<br />
ocjenama prethodno završenog ispita<br />
i na tome šta je ko do tada radio.<br />
Pozitivnim se smatraju radno iskustvo,<br />
putovanja i prethodno školovanje.<br />
Za neka obrazovanja postoje prijemni<br />
ispiti.To su tipično ispiti na kreativnim<br />
obrazovanjima kao što su glumac,<br />
filmski režiser, novinar i dizajner.<br />
Upoznaj studije i kolege<br />
Nastava na većini univerziteta i visokim školama počinje<br />
brucošijadom. Novi studenti se upoznaju sa studijama i<br />
studentima preko predavanja, diskusija i proslava. U<br />
aranžman obično spada i dvodnevni izlet.<br />
Savjet i udruženja<br />
Na svim obrazovnim institutima, studenti<br />
mogu da se organizuju u<br />
strukovne savjete, studijske savjete,<br />
studentske ili d _ ačke odbore. Oni<br />
reprezentuju interese studenata i<br />
definišu zahtjeve o sadržaju i kvalitetu<br />
nastave. Svi mogu da utiču na sadržaj<br />
studija kandidujući se za studijski<br />
savjet.<br />
Na većini obrazovnih institucija postoji<br />
i niz udruženja koja zastupaju interese<br />
pojedinih grupa.<br />
Prijemni ispiti<br />
Svi mogu da utiču na<br />
sadržaj studija<br />
Socijalna udruženja<br />
ŠKOLA I OBRAZOVANJE
78 Danski obrazovni sistem<br />
ŠKOLA I OBRAZOVANJE<br />
Godine<br />
28<br />
27<br />
26<br />
25<br />
Razred/Godina<br />
19<br />
18<br />
Ph.d<br />
OBAVEZNO SKOLOVANJE ˇ<br />
OBRAZOVANJE ZA ODRASLE<br />
24<br />
23<br />
22<br />
21<br />
20<br />
19<br />
18<br />
17<br />
16<br />
15<br />
14<br />
13<br />
12<br />
11<br />
10<br />
9<br />
8<br />
7<br />
17<br />
16<br />
15<br />
14<br />
13<br />
12<br />
11<br />
10<br />
10<br />
9<br />
8<br />
7<br />
6<br />
5<br />
4<br />
3<br />
2<br />
1<br />
Kratka<br />
visoka<br />
obrazovanja<br />
Srednja<br />
visoka<br />
obrazovanja<br />
Gimnazije<br />
Osnovna skola ˇ<br />
Duga<br />
visoka<br />
obrazovanja<br />
Strucna ˇ<br />
i obrazovanja<br />
za mlade<br />
6<br />
0<br />
Predskolski ˇ razred<br />
Godine starosti mogu da variraju<br />
Izvor: Bogen om <strong>Danmark</strong>, <strong>Danmark</strong>s Nationalleksikon A/S og forfattterne 2001
Moguće<br />
aktivnosti<br />
Mnogi savjeti i<br />
udruženja na<br />
institucijama za<br />
visoko obrazovanje<br />
daju studentima<br />
široku lepezu<br />
mogućnosti za razne<br />
aktivnosti – kao i<br />
dobre mogućnosti<br />
upoznavanja ostalih<br />
studenata.<br />
Svaka obrazovna<br />
institucija ima svoje<br />
sopstvene tradicije<br />
za sport i proslave –<br />
i svoju studentsku<br />
sredinu. Od samih<br />
polaznika i<br />
studenata zavisi u<br />
kolikoj mjeri će<br />
uticati na svoju<br />
instituciju.
80<br />
Državna stipendija (SU)<br />
ŠKOLA I OBRAZOVANJE<br />
Ekonomska pomoć<br />
Pomoć, kredit i posao<br />
Na većini obrazovnih institucija školovanje<br />
je besplatno. Ali studentima<br />
su potrebne pare za život – i npr. za<br />
knjige. Zato država daje ekonomsku<br />
pomoć studentima koji pohad _ aju<br />
neko od priznatih obrazovanja.<br />
Državna stipendija (SU) može se dobiti<br />
kao mjesečni iznos koji normalno<br />
nije potrebno vratiti. Studenti mogu<br />
da dobiju i kredit koji treba otplatiti<br />
zajedno sa kamatom poslije završetka<br />
studija. Studentski krediti se daju uz<br />
posebno nisku kamatu.<br />
Mnogi izbjegavaju kredit. Umjesto<br />
toga rade u slobodnom vremenu da<br />
ne bi završili studije sa dugom.
Obrazovanja za<br />
odrasle<br />
Priznavanje diploma<br />
iz inostranstva<br />
81<br />
Mogućnost dopune<br />
obrazovanja<br />
Završava se ispitom<br />
Opšte obrazovanje za odrasle<br />
Opšte obrazovanje za odrasle je ponuda<br />
svima starijim od 18 godina. Cilj<br />
obrazovanja nisu neke odred _ ene<br />
stručne kvalifikacije, nego pružanje<br />
mogućnosti odraslima da upotpune ili<br />
modernizuju svoja opšta znanja.<br />
Zastupljeni predmeti su matematika,<br />
engleski, poznavanje prirode, filozofija,<br />
psihologija, danski kao drugi<br />
jezik, informatika i poznavanje društva.<br />
Školovanje može da se završi ispitom<br />
koji odgovara nivou 9. ili 10. razreda<br />
ili više pripremne nastave – hf-a.<br />
Školovanje protiče na Centru za<br />
školovanje odraslih (VUC). Nastava se<br />
održava i preko dana i uveče a kursevi<br />
započinju nekoliko puta godišnje. To<br />
znači da možeš da počneš kad ti to<br />
najviše odgovara.<br />
Ako imaš neko obrazovanje iz inostranstva<br />
onda je relevantno provjeriti da<br />
li se ono može koristiti u <strong>Danskoj</strong> – ili<br />
da li moraš da se doškoluješ kako bi<br />
mogao da koristiš svoje obrazovanje.<br />
Učesnici introdukcionog programa u<br />
opštini ili nekog drugog programa<br />
aktiviranja mogu da se obrate odgovornom<br />
službeniku za savjet.<br />
U <strong>Danskoj</strong> je Centar za procjenu<br />
stranih obrazovanje (CVUU) mjesto<br />
gdje možeš da se obratiš ako želiš<br />
procjenu tvog obrazovanja u odnosu<br />
na danski obrazovni sistem i radno<br />
tržište.<br />
Da li možeš da koristiš<br />
tvoje obrazovanje u<br />
<strong>Danskoj</strong><br />
Pomoć za procjenu<br />
inostranog obrazovanja<br />
ŠKOLA I OBRAZOVANJE
82 Danski za odrasle strance<br />
ŠKOLA I OBRAZOVANJE<br />
Nastava danskog za<br />
sve odrasle strane<br />
državljane<br />
Svim punoljetnim stranim državljanima<br />
sa dozvolom boravka u <strong>Danskoj</strong> besplatno<br />
se nudi nastava danskog jezika<br />
i upoznavanje danskog društva.<br />
Nastava se može završiti ispitom koji<br />
može zatrebati npr. prilikom početka<br />
obrazovanja. Ovaj ispit je takod _ e<br />
potreban – osim u specijalnim slučajevima<br />
– prilikom dobijanja permanentne<br />
dozvole boravka ili danskog<br />
državljanstva.<br />
Učesnicima introdukcionog programa<br />
za novodošle strance opština mora da<br />
ponudi kurs najkasnije mjesec dana<br />
po dolasku u opštinu. Nastava može u<br />
praksi da se obavlja na mnogo<br />
različitih načina – individualno ili u<br />
manjim ili većim grupama, u opštinskom<br />
jezičkom centru, u stručnoj<br />
školi ili u preduzeću – eventualno<br />
kombinovana sa nastavom preko<br />
kompjutera.<br />
Obavezno pohad _ anje nastave<br />
danskog<br />
Onima koji ne nad _ u posao odmah posle<br />
dolaska u Dansku ukazaće se potreba<br />
prihvatanja ponude danskog društva<br />
o ekonomskoj pomoći – to se zove<br />
introdukciona potpora. Preduslov<br />
dobijanja introdukcione potpore je<br />
aktivno učešće na kursu danskog i<br />
ponudi aktiviranja kao i spremnost da<br />
se bude na raspolaganju radnom<br />
tržištu tako da se odmah može prihvatiti<br />
posao ako se ukaže mogućnost.<br />
Zbog toga škola bilježi prisustvo<br />
učesnika i obavezna je da informiše<br />
opštinu u slučaju izostanka. Neopravdan<br />
izostanak može da dovede do<br />
smanjenja ili stopiranja ekonomske<br />
pomoći.<br />
Ekonomska pomoć se<br />
može umanjiti
Znanje danskog je preduslov ulaska u društvo<br />
Znanje danskog je preduslov kako školovanja i posla tako i druženja.<br />
Važno je da znaš danski kako bi znao i svoja prava i dužnosti u<br />
danskom društvu. Nepoznavanje zakona te ne oslobad _ a obaveze da<br />
ga poštuješ. I pravila sigurnosti koja svakodnevno susrećeš su<br />
uglavnom na danskom.<br />
Što se više družiš sa Dancima to lakše možeš da naučiš jezik. Zato je<br />
važno da se pridružiš Dancima – npr. u večernjim školama, sportskim<br />
aktivnostima ili drugim oblicima korištenja slobodnog vremena. Ili da<br />
budeš aktivan u lokalnim udruženjima ili roditeljskim savjetima.<br />
U mnogim mjestima ti pri izradi lekcija i učenju danskog mogu<br />
pomoći dobrovoljne grupe, npr. u organizaciji Danska pomoć<br />
izbjeglicama.
8 RAD I RADNO TRŽIŠTE
Radni život u <strong>Danskoj</strong><br />
85<br />
Značajno je imati<br />
neki posao<br />
Većina ljudi ima<br />
zaposlenje<br />
Imati svoj posao znači kako samopoštovanje<br />
tako i poštovanje drugih<br />
jer to omogućava čovjeku da izdržava<br />
samog sebe i svoju porodicu a i da<br />
doprinosi zajedništvu.<br />
U <strong>Danskoj</strong> je daleko najveći broj ljudi<br />
u privredno aktivnom periodu uključen<br />
u radno tržište. To važi i za žene i za<br />
muškarce – njihov broj je skoro isti.<br />
Većina radi kod drugih – u privatnim<br />
ili javnim preduzećima – i prima platu.<br />
Ali ima i mnogo samostalnih koji<br />
imaju svoje radnje, restorane, radionice<br />
ili imanja.<br />
Dansko radno tržište je vrlo specijalizovano.<br />
Zato se i traže odred _ ene kvalifikacije<br />
i znanja koja odgovaraju radnom<br />
tržištu.To važi i za one koji rade<br />
na čišćenju, u fabrici, kao inženjeri ili<br />
staratelji po staračkim domovima. A i<br />
za one koji imaju samostalne radnje<br />
ili preduzeća.<br />
Da li ćeš početi sa školovanjem ili pokušati<br />
direktno da nad _ eš neki posao, zavisi<br />
od toga šta znaš. Ako si bez<br />
ikakvog obrazovanja bilo bi možda<br />
najrealnije da počneš sa nekim nekvalifikovanim<br />
radnim mjestom – eventualno<br />
poslije par kratkih kurseva koji te<br />
kvalifikuju za posao.<br />
Specijalizirano radno<br />
tržište<br />
Šta možeš već sada<br />
RAD I RADNO TRŽIŠTE<br />
Zaposlenost u <strong>Danskoj</strong><br />
Stanje na radnom tržištu za osobe od<br />
16-66 god. na dan 1. januara 2001<br />
Ukupan broj Procent<br />
Zaposleni 2.681.438 75 %<br />
Nezaposleni 118.520 3 %<br />
Van radno aktivnih 798.346 22 %<br />
Ukupno 3.598.304 100 %<br />
Izvor: <strong>Danmark</strong>s Statistik<br />
22%<br />
3% 75%<br />
Plata na prvom radnom mjestu neće<br />
možda biti naročito visoka.To možda<br />
i nije tvoja oblast niti nešto što ti se<br />
svid _ a. Ali te to upoznaje sa radnim<br />
tržištem i otvara vrata za nešto bolje.<br />
U poglavljima o introdukcionom programu<br />
za nove grad _ ane i o školi i<br />
obrazovanju možeš da pročitaš nešto<br />
više o mogućnostima razvoja svojih<br />
kompetencija npr. putem škole ili<br />
prakse po preduzećima.<br />
Upoznaj radno tržište<br />
Zaposleni<br />
Nezaposleni<br />
Van radno aktivnih
86<br />
RAD I RADNO TRŽIŠTE<br />
Ima puno kandidata<br />
Nedostatak<br />
kvalifikovane radne<br />
snage<br />
Posao nije nikome zagarantovan. Kad<br />
kreneš u potragu videćeš koliko ljudi<br />
želi posao. Naročito je teško dobiti<br />
posao onima koji su bez kvalifikacija<br />
i koji ne znaju danski.<br />
Nezaposlenost med _ u etničkim manjinama<br />
u <strong>Danskoj</strong> je visoka – iako je<br />
generalna nezaposlenost u <strong>Danskoj</strong><br />
pala sa 10% sredinom 1990-tih godina<br />
na 5% u 2001 god. Taj pad je,<br />
med _ utim, doveo do nedostatka kvalifikovane<br />
radne snage u mnogim<br />
branšama. Potražnja za strancima<br />
koji govore danski i imaju neko obrazovanje<br />
je sve veća.<br />
Model danskog<br />
radnog tržišta<br />
Obaveza poštovanja<br />
ugovora<br />
Dansko radno tržište<br />
U <strong>Danskoj</strong> radnici i poslodavci sklapaju<br />
dobrovoljne ugovore o plati, radnom<br />
vremenu, kvalifikacijama i pravilima<br />
otpuštanja. Za razliku od mnogih<br />
zemalja u <strong>Danskoj</strong> nije tradicija da se<br />
o tome donose zakoni. Zato se i kaže<br />
da je to “danski model radnog tržišta”.<br />
Vlada se vrlo rijetko miješa u pregovore<br />
na radnom tržištu. Kad je ugovor<br />
sklopljen obavezno je pridržavati ga<br />
se.To znači da u tom periodu nema ni<br />
štrajkova ni lokauta.<br />
U ovom trenutku je puno radno vrijeme<br />
37 sati sedmično sa 5 sedmica<br />
ferija sa platom. I muškarci i žene<br />
imaju pravo na porod _ ajno odsustvo.<br />
Postoje strogi zakoni o radnim uslovima<br />
i zaštiti na radu. Djeca ispod 13<br />
godina ne mogu da rade van kuće.<br />
Regulisano radno<br />
tržište
87<br />
Daleko najveći broj<br />
radnika je u sindikatima<br />
Osiguravaju sred _ ene<br />
odnose<br />
Sindikati<br />
U <strong>Danskoj</strong> postoji duga tradicija učlanjavanja<br />
radnika u sindikate. Sindikati<br />
zastupaju njihove interese pred<br />
poslodavcima i obezbjed _ uju im pristojne<br />
uslove rada i plaćanja.<br />
I poslodavci su obično organizovani u<br />
svoja udruženja. Većina tih udruženja<br />
rado sarad _ uje sa sindikatima. Prednost<br />
takve saradnje su radnici koji<br />
se osjećaju dobro i sigurno što<br />
istovremeno osigurava sred _ ene odnose<br />
u vezi porasta plata, štrajkova i radnog<br />
vremena.<br />
Ako ostaneš bez posla<br />
Ako izgubiš posao, nakon što si se osigurao<br />
protiv nezaposlenosti, treba da uradiš sljedeće:<br />
Prijavi se Birou za rad (AF) na području gdje<br />
živiš<br />
• Tu ćeš biti registrovan kao nezaposlen i dobićeš jedan formular<br />
koji ti treba da bi primio potporu za nezaposlene od tvoje kase<br />
za nezaposlene<br />
• Ti mora da stojiš na raspolaganju radnom tržištu.To znači, da<br />
ako dobiješ ponudu, moraš da počneš sa poslom već sljedećeg<br />
dana.<br />
• Ti i sam moraš da tražiš posao tokom perioda nezaposlenosti<br />
• Ako nema posla, Biro za rad će ti ponuditi aktiviranje gdje<br />
možeš da poboljšaš svoje kvalifikacije na kursevima ili praksi u<br />
nekom preduzeću.<br />
RAD I RADNO TRŽIŠTE<br />
Sloboda udruživanja<br />
U <strong>Danskoj</strong> postoji sloboda udruživanja.<br />
Zato poslodavci ne mogu da spriječe<br />
nekoga da bude član sindikata. I<br />
obrnuto, kolege ne mogu da zahtjevaju<br />
da se bude član sindikata. Kolege<br />
med _ utim očekuju da budeš član onog<br />
sindikata sa kojim poslodavac ima<br />
ugovor. Inače bi se obje strane plašile<br />
da ne mogu osigurati dobre uslove<br />
rada i plaćanja.<br />
U koji sindikat ćeš se ti eventualno<br />
učlaniti zavisi od toga ko organizuje<br />
tvoju struku. Plaćanje članarine je<br />
obavezno za sve članove sindikata.<br />
Osiguranje u slučaju<br />
nezaposlenosti<br />
Kad počneš da radiš trebalo bi i da se<br />
učlaniš u neku kasu za nezaposlene*.<br />
To ti stvara mogućnost da dobiješ<br />
pomoć i ekonomsku potporu – potporu<br />
za nezaposlene* – ako ostaneš bez<br />
posla. Izdatke za plaćanje sindikata i<br />
kase za nezaposlene možeš da odbijaš<br />
od poreza.<br />
Pravo na potporu za nezaposlene stiče<br />
se poslije godinu dana članstva.
88<br />
RAD I RADNO TRŽIŠTE<br />
Radno mjesto igra<br />
centralnu ulogu za<br />
većinu ljudi<br />
Život na radnom mjestu<br />
Razlike med _ u radnim mjestima u<br />
<strong>Danskoj</strong> su velike. Ali zajedničko za<br />
sve je da radna mjesta igraju veliku<br />
ulogu u životu većine ljudi. Dobar<br />
radni život, prijatne kolege i dobri<br />
uslovi rada osiguravaju visok kvalitet<br />
života.<br />
Proslave i alkohol na radnom mjestu<br />
Na daleko najvećem broju radnih mjesta se ne smije piti alkohol<br />
tokom rada. Ali prilikom različitih aranžmana – poslije radnog<br />
vremena – je to u nizu slučajeva dozvoljeno.<br />
To važi za Božićnu proslavu gdje se svojim kolegama poželi sretan<br />
Božić i Nova godina. To važi i za izlete i proslave. Na nekim<br />
mjestima je takod _ e običaj da se petkom poslije posla popije po<br />
koje pivo.<br />
Stvaranje dobre klime na radnom<br />
mjestu je u najvećoj mjeri odgovornost<br />
samih radnika. Druženje sa kolegama<br />
je važan dio toga.<br />
Problemi na radnom mjestu<br />
Na radnom mjestu mogu nastati različiti<br />
problemi. Zdravstveni i sigurnosni<br />
uslovi mogu biti loši. Saradnja može<br />
biti loša a možda čak – u rijetkim<br />
slučajevima – ima i šikaniranja, izrugivanja,<br />
prijetnji.Takvi odnosi se naravno<br />
ne smiju tolerisati.<br />
Na većini radnih mjesta radnici biraju<br />
sindikalnog povjerenika* koji ih<br />
zastupa pred poslodavcem. Sindikalni<br />
povjerenik je predstavnik sindikata na<br />
radnom mjestu.<br />
Ako imaš problema na radnom mjestu<br />
ili smatraš da se prema tebi loše<br />
postupa obrati se sindikalnom povjereniku.<br />
On može da pokrene slučaj sa<br />
poslodavcem ili sindikatom. Sindikalni<br />
povjerenik je zaštićen od otpuštanja<br />
sa posla i može zato da ud _ e u<br />
konflikte koje drugi ne bi smjeli da<br />
pokrenu. Ako nemaš sindikalnog<br />
povjerenika obrati se tvom sindikatu<br />
ili eventualno direktno upravi preduzeća<br />
ako imaš problema.<br />
Važna kolegijalnost<br />
Većina ima sindikalnog<br />
povjerenika
Tražiti posao<br />
89<br />
Referent za zaštitu<br />
rada vodi računa o<br />
uslovima rada<br />
Povrede na radu se<br />
moraju prijaviti<br />
Na mnogim radnim mjestima radnici<br />
biraju referenta za zaštitu na radu*<br />
koji nadgleda uslove za rad. Referent<br />
se brine da radnici ne rade za npr.<br />
opasnim mašinama ili sa po zdravlje<br />
opasnim materijama bez odgovarajuće<br />
zaštitne opreme.<br />
Ako dod _ e do povrede na radu referent<br />
za zaštitu na radu* ili poslodavac<br />
moraju to da prijave Komisiji za nadzor<br />
rada* i Upravi za nadzor povreda<br />
na radu* kao povredu na radu. Poslije<br />
toga se odlučuje da li treba platiti<br />
odštetu.<br />
Diskriminacija<br />
Zabranjena je diskriminacija na radnom<br />
tržištu zbog pola, rase, boje<br />
kože, religije, političkog stava, seksualne<br />
orijentacije, nacionalnog, socijalnog<br />
ili etničkog porijekla.<br />
U slučaju kršenja zabrane sindikati<br />
mogu da pruže pomoć svojim članovima.<br />
Teško je naći posao ako se bar malo ne<br />
zna danski. Zahtjev za poznavanjem<br />
jezika varira od struke do struke. Ali<br />
čak i na mjestu za nekvalifikovane radnike<br />
neophodno je razumjeti instrukcije<br />
i uputstva.<br />
Iako danas u mnogim branšama<br />
postoji manjak radne snage, ipak će<br />
oni koji znaju danski imati prvenstvo.<br />
Mnogi – čak i visokokvalifikovani –<br />
stranci imaju problema da uopšte<br />
stignu do intervjua za posao. Tu se,<br />
nažalost, ne može preporučiti ništa<br />
drugo nego: budi uporan sve dok ne<br />
nad _ eš poslodavca koji može i hoće da<br />
iskoristi tvoje kvalifikacije.<br />
Tvoj je zadatak da aktivno tražiš posao.<br />
Postoji niz načina nalaženja posla:<br />
• Prati oglase u novinama i stručnim<br />
časopisima<br />
• Pitaj ili pošalji molbu radnim<br />
mjestima gdje bi želio da radiš<br />
iako nisu objavili nikakve oglase<br />
• Koristi tvoje lične kontakte preko<br />
onih koji su na radnom tržištu<br />
• Potraži informacije i pomoć od<br />
Biroa rada<br />
• Potraži informacije i savjete u tvom<br />
sindikatu<br />
• Traži posao preko privatnih biroa<br />
za vikare<br />
Zahtjev za znanjem<br />
danskog<br />
Budi uporan u potrazi<br />
Različiti putevi do posla<br />
RAD I RADNO TRŽIŠTE
90<br />
RAD I RADNO TRŽIŠTE<br />
Pismena molba<br />
Intervju za posao<br />
• Pretraži internet (slobodan prilaz<br />
u bibliotekama)<br />
• Objavi sam oglas u novinama ili na<br />
internetu<br />
• Pitaj u opštini ili Birou rada kako<br />
možeš da popraviš tvoje kvalifikacije<br />
Molba i intervju za posao<br />
U mnogim slučajevima ćeš biti zamoljen<br />
da pošalješ pismenu molbu. U<br />
tome ti mogu pomoći Biro za rad,<br />
opština ili sindikat<br />
Kandidate pozvane na razgovor obično<br />
očekuje više lica.To npr. mogu da budu<br />
šef i predstavnik radnika.<br />
Oni će naravno pokušati da steknu<br />
utisak o tvojim kvalifikacijama kao i<br />
da li ti odgovaraš radnom mjestu.<br />
Poslodavci cijene sljedeće<br />
stvari:<br />
• Dobar i razumljiv danski koji odgovara<br />
zahtjevima posla<br />
• Relevantno radno iskustvo<br />
• Jasna i dobro formulisana molba uz<br />
”curriculum vitae” – što će reći, kratak<br />
opis školovanja, radno iskustvo, starost,<br />
interesovanja – i dokumentacija tvojih<br />
kvalifikacija. Na primjer kopije diploma,<br />
kurseva i preporuke. Dobro je u molbu<br />
upisati i svoja interesovanja u slobodnom<br />
vremenu i eventualno učestvovanje u<br />
dobrovoljnom radu.<br />
• Sposobnost i volja da se radi i<br />
samostalno i u saradnji sa drugima<br />
• Inicijativnost<br />
• Fleksibilnost i spremnost prihvatanja<br />
novina<br />
I ti iskoristi razgovor da pitaš o svemu<br />
što te interesuje u vezi rada, radnog<br />
mjesta i njihovim očekivanjima.<br />
Ugovor o zaposlenju<br />
Kad dobiješ posao treba da dobiješ i<br />
ugovor o zaposlenju.Tu izmed _ u ostalog<br />
stoji:<br />
• Plata i radno vrijeme<br />
• Ferije<br />
• Vrijeme dolaska na posao<br />
• Otkazni rok
Osnovati sopstveno preduzeće<br />
91<br />
Mnogo zakona i<br />
pravila<br />
Danskom društvu su potrebni ljudi<br />
koji su inicijativni i žele da započnu<br />
sopstveno preduzeće. Osnivanje preduzeća<br />
zahtjeva med _ utim razmišljanje<br />
i puno priprema. Bez obzira o kakvom<br />
se preduzeću radilo, postoji niz zakona<br />
i pravila koja se moraju upoznati i<br />
kojih se moraš pridržavati.<br />
RAD I RADNO TRŽIŠTE<br />
Zatraži savjet i<br />
uputstvo prije nego<br />
što počneš<br />
Preduzeće se mora registrovati kod<br />
poreskih organa. Njima treba redovno<br />
dostavljati računovodstvo. Vlasnici<br />
restorana moraju da nabave dozvolu<br />
za točenje alkohola, kuhinje moraju<br />
ispunjavati niz zahtjeva zdravstvenih<br />
službi. Ako se zapošljavaju radnici,<br />
treba naći povoljna osiguranja za<br />
slučaj povrede na radu ili bolesti. Cilj<br />
svega toga je zaštita grad _ ana od,<br />
recimo, loše higijene, povreda na radu<br />
ili sprečavanje utaje poreza.<br />
Postoje dobre mogućnosti dobijanja<br />
savjeta prije nego što se postane<br />
samostalan. Možeš se obratiti odboru<br />
za privredu u tvojoj opštini ili službi<br />
za pomoć pri osnivanju samostalnih<br />
preduzeća u okrugu ili poreskim<br />
organima ili Birou za rad. Preko<br />
interneta možeš da nabaviš pregled<br />
savjetodavnih mogućnosti i informacija<br />
o zakonima, pravilima, finansiranju,<br />
itd.
92 Ponuda aktiviranja za nezaposlene<br />
RAD I RADNO TRŽIŠTE<br />
Aktiviranje onih koji<br />
nisu dobili posao<br />
Danska ima razvijenu “sigurnosnu<br />
mrežu” koja pomaže onima koji<br />
nemaju za izdržavanje da poboljšaju<br />
kvalifikacije i stupe na radno tržište.<br />
Takve osobe moraju da stoje na<br />
raspolaganju radnom tržištu, a za to<br />
vrijeme dobijaju neku vrstu ekonomske<br />
pomoći: introdukcionu pomoć*, gotovinsku<br />
pomoć* ili potporu za nezaposlene*.<br />
Danski sistem je zasnovan na principu<br />
da svi, koji to uopšte mogu, izdržavaju<br />
sami sebe i na principu da<br />
obaveze i prava idu jedno s drugim.To<br />
znači da je obavezno tražiti i prihvatiti<br />
posao i zalagati se na njemu. Oni<br />
koji nemaju posla obavezni su da prihvate<br />
pomoć društva za aktiviranje<br />
kako bi stekli pravo na ekonomsku<br />
pomoć.Ta obaveza znači da izostanci<br />
i nedovoljno zalaganje dovode do<br />
sankcija koje mogu biti djelomična ili<br />
potpuna obustava ekonomske pomoći<br />
na koju se inače imalo pravo.<br />
Opštinska ponuda aktiviranja<br />
Opštine su dužne da ponude privredno<br />
orijentisano aktiviranje* uz introdukcioni<br />
program za novodošle grad _ ane.<br />
Vidi bliže o tome u poglavlju o pomoći<br />
i uputstvima u opštini na str. 31.<br />
Pomoć od opštine mogu ponovo dobiti<br />
i oni koji su nezaposleni i nakon 3<br />
godine boravka u <strong>Danskoj</strong>. To je<br />
moguće i za onoga ko kasnije ostane<br />
bez posla a nema osiguranje u slučaju<br />
nezaposlenosti.<br />
Opština je obavezna da ponudi aktiviranje.<br />
To znači da aktivirano lice<br />
treba da poboljšava svoje kvalifikacije<br />
putem škole ili posla, npr. stručnim<br />
kursevima ili praksom u preduzećima.<br />
Preduslov ekonomske pomoći koja se<br />
dobija tokom aktiviranja jeste aktivno<br />
zalaganje. Ne smije se izostajati sa<br />
kurseva i prakse bez opravdanog<br />
razloga – npr. zbog bolesti.<br />
Onaj kome se tokom aktiviranja<br />
ponudi posao mora da ga prihvati.<br />
Inače rizikuje djelomičan ili potpuni<br />
prestanak introdukcione potpore* ili<br />
gotovinske pomoći*.<br />
Usavršavanje putem<br />
školovanja ili rada<br />
Aktivno zalaganje
93<br />
Aktiviranje nezaposlenih sa<br />
osiguranjem<br />
Član kase za nezaposlene* (vidi poglavlje<br />
o osiguranju u slučaju nezaposlenosti)<br />
može pod odred _ enim uslovima<br />
da dobije ponudu aktiviranja i ekonomsku<br />
pomoć ako ostane bez posla.<br />
Cilj je poboljšanje kvalifikacija kako<br />
bi se najbrže moguće opet našao<br />
posao.<br />
RAD I RADNO TRŽIŠTE<br />
Najvažnija razlika izmed _ u aktiviranja*<br />
onih koji nisu osigurani i onih koji jesu<br />
je da za osigurane odgovornost snosi<br />
Biro rada a ne opština.
9 EKONOMIJA I POTROŠNJA
Upravljati svojom privatnom ekonomijom<br />
95<br />
Treba kontrolisati<br />
puno stvari<br />
U tvojoj privatnoj ekonomiji moraš<br />
dobro da vodiš računa o nizu stvari. S<br />
jedne strane primaš platu ili neku<br />
drugu vrstu primanja. Na drugoj<br />
strani, moraš da platiš stanarinu, grijanje,<br />
struju, hranu, odjeću i niz drugih<br />
stvari kao i porez na tvoje prihode.<br />
Platežna kartica<br />
Dankort* možeš da dobiješ ako banka<br />
procjeni da je tvoja ekonomija stabilna.<br />
Ovom karticom možeš da plaćaš na<br />
daleko najvećem broju mjesta. Banka<br />
takod _ e procjenjuje da li možeš da<br />
dobiješ kreditnu karticu.<br />
Dankort<br />
EKONOMIJA I POTROŠNJA<br />
Elektronsko<br />
prebacivanje<br />
Automatsko plaćanje<br />
računa<br />
Račun – konto u banci<br />
Sve više vrsta isplata i uplata elektronski<br />
se prebacuje na račun – konto.To<br />
važi npr. za platu, gotovinsku pomoć,<br />
dječji dodatak i penziju. Zato većina<br />
ljudi ima konto u banci.<br />
Konto se može otvoriti u bilo kojoj<br />
banci.Vlasnici konta mogu sve račune<br />
da plaćaju automatski i direktno sa<br />
konta.<br />
U banci možeš da otvoriš i takozvani<br />
budžetski konto sa koga se<br />
isključivo plaćaju tvoji računi ili konto<br />
za štednju gdje se dobija posebno<br />
visoka renta.<br />
Ne smije da zahtijeva dansko državljanstvo<br />
Banke ne smiju da zahtijevaju od tebe dansko državljanstvo da bi ti<br />
pozajmili pare.<br />
Prodavnice ne smiju da zahtijevaju od tebe da imaš dansko<br />
državljanstvo ako hoćeš nešto da unajmiš ili kupiš na kredit. Ali<br />
imaju pravo da zahtijevaju stalni prihod ili adresu u <strong>Danskoj</strong>.<br />
Niz prodavnica ima konto-sisteme.<br />
Pojedine prodavnice procjenjuju i same<br />
odlučuju da li hoće da izdaju kontokarticu<br />
za kupovinu kod njih.<br />
Zajam i kredit u banci<br />
Većina banaka rado daje zajam ili<br />
kredit svojim mušterijama. Preduslov<br />
je, med _ utim, da imaš relativno stabilna<br />
primanja i razumnu ekonomiju.<br />
Za privatnike sa neredovnim primanjima<br />
je stalni kredit dobro rešenje. Stalni<br />
kredit je dogovor sa bankom o visini sume<br />
novca koju možeš da podižeš i vezan<br />
je uz tvoj konto u toj banci. Kamate<br />
na stalni kredit su, med _ utim, visoke i<br />
o tome treba voditi računa. Stalni<br />
kredit možeš dobiti samo ako banka<br />
procijeni da je tvoja ekonomija dobra.<br />
Cijena dobijanja kredita različita je<br />
od banke do banke. Kamata zavisi od<br />
vrste željenog kredita. Raspitaj se gdje<br />
je najjeftinije podići kredit – to se<br />
dobro isplati.<br />
Kreditna i konto<br />
kartica<br />
Zahtjev o razumnoj<br />
ekonomiji<br />
Stalni kredit<br />
Raspitaj se o<br />
mogućnostima
96<br />
Iznajmljivanje i<br />
kupovina na kredit<br />
EKONOMIJA I POTROŠNJA<br />
Mnoge radnje nude svojim mušterijama<br />
iznajmljivanje stvari, naročito<br />
skupih stvari.To su npr. frižider, zamrzivač,<br />
televizor i video.<br />
Niz radnji nudi kupovinu na kredit. U<br />
principu ti pozajmljuješ pare uz<br />
odred _ enu kamatu. U takvim slučajevima<br />
obrati pažnju da je kamata<br />
često prilično visoka. Osim toga plaća<br />
se i taksa na ugovor o kreditu.<br />
Kupovina na kredit<br />
Budu oprezan<br />
Savjetodavac nije<br />
nezavisan<br />
Ekonomsko savjetovanje<br />
Većina banaka daje savjete o<br />
ekonomiji.To je npr. izrada budžeta –<br />
ili procjena kreditne sposobnosti.<br />
Prije nego što podigneš neki veći<br />
kredit treba dobro da se raspitaš.<br />
Iako banke po pravili daju dobre savjete,<br />
ne treba zaboraviti da one nisu<br />
nezavisni savjetodavci nego privatna<br />
komercijalna preduzeća.<br />
Ako unajmljuješ ili kupuješ nešto na<br />
kredit iznad odred _ ene vrijednosti<br />
treba da potpišeš ugovor u kome su<br />
navedeni uslovi kredita. Važno je<br />
pažljivo proučiti ili razjasniti detalje<br />
ugovora da ne bi rizikovao neprijatna<br />
iznenad _ enja.<br />
Pažljivo pročitaj<br />
ugovor<br />
Revizor za<br />
komplikovane stvari<br />
Ukoliko je tvoja ekonomija komplikovana,<br />
ako npr. imaš sopstvenu radnju,<br />
treba da se obratiš revizoru.<br />
Ako se prekrši ugovor<br />
Onaj ko ne plaća redovno rente i mjesečne rate, rizikuje da bude<br />
registrovan kao loš platiša. Poslije toga se ne može iznajmljivati ili<br />
kupovati na kredit – ni kod onih kojima se duguje, ni kod drugih.<br />
Ukoliko dužnik napusti Dansku prije nego što je otplatio dug, dug<br />
se može naplatiti preko lokalnih inkaso firmi sa kojima danska<br />
preduzeća sarad _ uju u mjestu gdje dužnik živi.
Osiguranja<br />
Potrošačka prava<br />
97<br />
Privatna osiguranja<br />
Privatnim osiguranjem možeš da<br />
zaštitiš sebe i svoju porodicu.<br />
Ako npr. budeš pokraden, ili ti<br />
imovina bude oštećena, ili ti se desi<br />
neka nesreća pa ne možeš da radiš –<br />
možeš da dobiješ odštetu koja pokriva<br />
gubitak ukoliko imaš osiguranje.<br />
Najvažnije je imati osiguranje<br />
trećeg lica. Ono pokriva štete koji ti<br />
naneseš drugim licima ili stvarima.<br />
Kao potrošač imašprava koja te štite<br />
da ne budeš prevaren. Imaš npr. pravo<br />
na zamjenu ili popravku robe koja je<br />
oštećena ili koja ne odgovara obećanjima<br />
prodavca. Obrati se prodavcu<br />
najkasnije 24 mjeseca posle kupovine<br />
sa računom za kupovinu robe. Pri<br />
tome moraš dokazati da nisi ti izazvao<br />
štetu.<br />
Reklamacije u roku<br />
od 24 mjeseca<br />
EKONOMIJA I POTROŠNJA<br />
Težak izbor<br />
Postoji mnogo osiguravajućih društava<br />
i mnogo oblika osiguranja: života,<br />
odgovornosti za stan, auta, osiguranje<br />
u slučaju bolesti, nesreće ili osiguranje<br />
trećeg lica.<br />
Osiguravajuća društva imaju različite<br />
cijene i uslove koje je možda<br />
teško procijeniti. Najskuplje osiguranje<br />
ne mora da bude i najbolje.<br />
Razmisli šta ti je najvažnije da<br />
osiguraš, koliko pokriće želiš, koliki<br />
lični rizik možeš da snosiš.<br />
Obavezna osiguranja<br />
Neka osiguranja su obavezna npr.<br />
protiv požara ako imaš kuću, osiguranje<br />
trećeg lica ako imaš psa, auto,<br />
motocikl ili moped. Osiguranje trećeg<br />
lica pokriva štete počinjene drugima.
98 Danski poreski<br />
sistem<br />
EKONOMIJA I POTROŠNJA<br />
Ako se pokaješ<br />
Deklaracija i<br />
obilježavanje<br />
Nemaš pravo na zamjenu robe koju si<br />
kupio i poslije toga se pokajao.<br />
Med _ utim u nekim buticima se i to<br />
može uraditi. Negdje možeš da dobiješ<br />
pare nazad a negdje možeš da<br />
zamijeniš kupljenu stvar za neku drugu<br />
robu.<br />
Potrošač ima pravo na informacije o<br />
sadržaju prehrambenih artikala, datumu<br />
proizvodnje i trajnosti. O obilježavanju<br />
i kontroli artikala postoji niz<br />
pravila.To je npr. garancija da je roba<br />
ekološka ili da je izvršen antialergijski<br />
test.<br />
Mogućnosti žalbe<br />
Danski poreski sistem funkcioniše<br />
tako što sva privatna lica plaćaju<br />
porez na svoje prihode državi, okrugu<br />
i opštini.Članovi danske narodne crkve<br />
plaćaju i crkveni porez a privredna<br />
preduzeća plaćaju privredni porez.<br />
Pored poreza na prihod svi<br />
plaćaju i indirektne poreze u obliku<br />
poreza na promet svaki put kada<br />
kupuju neku robu ili uslugu. Osim<br />
toga, porez se plaća i na niz druge<br />
robe kao benzin, alkohol i duvan.<br />
Svima koji primaju platu porez na<br />
prihod se automatski odbija od plate.<br />
Svake godine ispunjavaš poresku<br />
karticu koja sadrži informacije o tvojim<br />
prihodima i o odbitku od poreza.<br />
Poresku karticu primaš u januaru/<br />
februaru a predaješ je najkasnije 1.<br />
maja.<br />
Za one koji primaju platu važi da<br />
poreske vlasti imaju sve informacije<br />
unaprijed jer se to registruje automatski.<br />
Direktni i indirektni<br />
porezi i takse<br />
Poreska stopa i<br />
poreska kartica<br />
Ako smatraš da prodavnica, prodavci ili<br />
zanatlije prilikom podnošenja žalbe nisu<br />
postupali prema tebi kako treba, možeš da<br />
se žališ Odboru za žalbe potrošača ili nekoj<br />
privatnoj Komisiji za žalbe.<br />
Prilikom ulaganja žalbe moraš da uplatiš<br />
izvjesnu sumu novca. Pare se vraćaju ako<br />
se žalba usvoji.<br />
Postoje posebni rashodi koje imaš<br />
pravo da odbiješ od poreske osnovice<br />
na osnovu koje poreski organi izračunavaju<br />
porez.<br />
To su npr. rashodi za kamate, za<br />
sindikat, za kasu za nezaposlene, za<br />
plaćanje dječje potpore a u nekim<br />
slučajevima i za transport u vezi<br />
Mogućnosti smanjenja<br />
poreza
99<br />
posla. Osim toga postoji i poseban<br />
lični odbitak koji nije vezan za neki<br />
poseban rashod.<br />
Poreski organi imaju često i evidenciju<br />
rashoda koje imaš pravo da<br />
odbiješ od poreza. I pored toga mnogi<br />
ljudi moraju sami da se pobrinu o<br />
unošenju ovih podataka u poresku<br />
karticu.<br />
Koliko ko plaća za porez zavisi od<br />
visine prihoda i imovine kao i od<br />
mogućnosti odbijanja od poreza. Osim<br />
toga poreska stopa se razlikuje od<br />
opštine do opštine i od okruga do<br />
okruga.<br />
Poreski sistem je progresivan. To<br />
znači da porez raste ako primanja<br />
rastu. Princip progresivnog porez je<br />
da najjači treba da snose i najveći dio<br />
tereta.<br />
Visina poreza<br />
Visina poreza raste sa<br />
visinom prihoda<br />
EKONOMIJA I POTROŠNJA<br />
Finansiranje društva izobilja<br />
Osnovica danskog društvenog modela je da<br />
svako, ko je to u stanju, izdržava sebe i<br />
svoju porodicu – i preko toga doprinosi<br />
zajedništvu putem poreskog sistema.<br />
Uloga poreza je izmed _ u ostalog da održe<br />
nivo usluga koje svim grad _ anima<br />
osiguravaju dobre uslove života – bez<br />
obzira da li imaju malo ili puno.<br />
Porezi se upotrebljavaju za npr. zdravstvo,<br />
školstvo i nauku, izgradnju puteva i pruga,<br />
odbranu, zaštitu okoline, a i socijalna<br />
davanja kao što su penzije, gotovinska<br />
pomoć i posebna pomoć ljudima kojima je<br />
zbog različitih razloga teško da izdržavaju<br />
sami sebe.
10 KULTURA I SLOBODNO VRIJEME
Sloboda mišljenja<br />
i govora<br />
101<br />
Puno mogućnosti<br />
Kultura je mnogo toga<br />
Niz ponuda i visoko<br />
učešće<br />
Danska ima bogat kulturni i zabavni<br />
život. To potiče iz istorijskih tradicija<br />
prosvjećivanja naroda* i niza udruženja<br />
kao i slobode govora i mišljenja.<br />
Kulturni život obuhvata izmed _ u ostalog<br />
kreativne umjetničke grane, štampu i<br />
medije, angažman grad _ ana oko ideja i<br />
religije a i svakodnevne običaje.<br />
Mnogi ljudi su članovi udruženja i<br />
interesnih organizacija, bave se sportom<br />
ili idu na kurseve u slobodnom<br />
vremenu, idu na organizovane izlete<br />
ili u narodne više škole* (vidi i poglavlje<br />
o prosvjeti na str. 104)<br />
Druge ponude su pozorišta, bioskopi,<br />
posjete muzejima i izložbama,<br />
predavanjima i bibliotekama. Neke<br />
aktivnosti koštaju mnogo para ali<br />
nezaposleni, penzioneri i studenti<br />
mogu u nekim slučajevima da dobiju<br />
popust.<br />
Većina većih gradova imaju turističke<br />
biroe gdje se mogu dobiti obavještenja<br />
o izboru umjetnosti i kulture na<br />
tom području. Takva obavještenja se<br />
mogu naći i u bibliotekama ili novinama,<br />
časopisima i internetu.<br />
Jedan dio kulturnog života su u<br />
tradicije i običaji vezani za prijateljstva,<br />
druženja, zabave i rod _ endane.<br />
Mediji i javna debata<br />
Sloboda mišljenja i govora je važan<br />
dio demokratije.To dolazi do izražaja<br />
izmed _ u ostalog u slobodnoj štampi i<br />
javnoj debati.<br />
Svakodnevnica u <strong>Danskoj</strong> je karakterisana<br />
nizom različitih TV i radiokanala,<br />
novinama i časopisima i sve<br />
obimnijom komunikacijom preko<br />
interneta. Postoji i jedan dio medija<br />
koji se obraćaju baš etničkim manjinama.<br />
Veliki dio svijeta medija je čista zabava.<br />
Ali i kulturna, politička i javna<br />
debata zauzima važno mjesto u medijskoj<br />
ponudi. Slobodna debata pridonosi<br />
fokusiranju i na probleme i na<br />
rešenja od značaja za društvo.<br />
Danska – zemlja udruženja<br />
Važan dio demokratije<br />
Ima i medija za<br />
etničke manjine<br />
Široka medijska slika<br />
Danska je jedna od zemalja u svijetu čije stanovništvo učestvuje u<br />
udruženjima u najvećoj mjeri. 73% stanovnika su članovi najmanje<br />
dva udruženja.<br />
Za novog grad _ <strong>anin</strong>a Danske koji želi da upozna druge ljude, učešće u<br />
radu nekog udruženja može biti dobar početak.<br />
KULTURA I SLOBODNO VRIJEME
102<br />
KULTURA I SLOBODNO VRIJEME<br />
I slobodna štampa ima<br />
svoje granice<br />
Mi imamo slobodnu štampu koja ne<br />
podliježe cenzuri. I pored toga ima<br />
stvari koje nije dozvoljeno objaviti.<br />
Mediji ne smiju npr. da otkrivaju<br />
državne tajne, da iznose uvrede ili<br />
prenose omalovažavajuće, rasističke<br />
ili diskriminirajuće stavove.<br />
To naravno ne znači da se takvi<br />
stavovi ne smiju obrad _ ivati u medijima<br />
ali se pritom moraju pridržavati<br />
činjenica.<br />
Plaćanje pretplate<br />
Danski radio i TV2 su “public service”*<br />
stanice. One su obavezne da emituju širok<br />
izbor radio i TV programa koji pokrivaju<br />
interese svih dijelova stanovništva.<br />
Osnova public service medija je, izmed _ u<br />
ostalog, taksa koja se naziva pretplata* koju<br />
svi vlasnici radio i TV aparata plaćaju 2 puta<br />
godišnje. Parlament odred _ uje visinu<br />
pretplate.<br />
Prijava za pretplatu se vrši preko prodavnica<br />
prilikom kupovine novog radio ili TV aparata.<br />
Moguće je takod _ e obratiti se direktno<br />
Odjeljenju za pretplatu Danskog radija.
Njegovanje religije<br />
103<br />
Svi mogu slobodno da<br />
prakticiraju svoju<br />
religiju<br />
“<strong>Grad</strong> _ ani mogu slobodno da se udruže<br />
i slave Boga na način koji njima<br />
odgovara” stoji u danskom Ustavu.<br />
Zato u <strong>Danskoj</strong> svi mogu slobodno<br />
da njeguju religiju koju žele. Postoji<br />
niz različitih religioznih mišljenja –<br />
kao što ima i mnogo nevjernika koji<br />
ne vjeruju ni u kakvo božanstvo.<br />
Danska Narodna crkva<br />
U Ustavu stoji da je evangelističkoluteranska<br />
crkva* Danska Narodna<br />
crkva* i nju podržava država.<br />
Narodna crkva obavlja niz poslova u<br />
korist društva kao cjeline. To je npr.<br />
registrovanje rod _ enja, imena i smrtnih<br />
slučajeva.<br />
KULTURA I SLOBODNO VRIJEME<br />
Članstvo u Narodnoj<br />
crkvi<br />
Velika većina danskog stanovništva –<br />
oko 85% – su članovi Narodne crkve.<br />
Većina je postala članom kao dijete<br />
prilikom krštenja u crkvi.<br />
Za tebe koji si došao u Dansku i<br />
želiš da postaneš član Narodne crkve<br />
postoje sljedeće mogućnosti:<br />
Novodošli, koji izjave da su<br />
članovi neke druge evangelističkoluteranske<br />
crkve od Narodne crkve,<br />
biće prilikom registrovanja u Opšti<br />
registar obaviješteni da će ubuduće<br />
stajati kao registrovani članovi Narodne<br />
crkve (vidi više o upisu u Opšti<br />
registar u poglavlju o pomoći i uputstvima<br />
u opštini na str. 31)<br />
Ako si kršten, ali ne u evangelističko-luteranskoj<br />
veri, i želiš da postaneš<br />
član narodne crkve, možeš da se<br />
obratiš svešteniku u crkvi, u mjestu<br />
boravka.<br />
Ako nisi kršten, možeš postati član<br />
Narodne crkve ako se krstiš.<br />
Članovi Narodne crkve koji imaju<br />
neograničenu obavezu plaćanja poreza<br />
ovdje u zemlji, plaćaju crkveni porez.<br />
Crkveni porez se upotrebljava za rad<br />
crkve i održavanje groblja. Crkve se<br />
koriste za bogosluženja i druge<br />
crkvene obrede kao što su krštenje,<br />
venčanje i pogreb.
104<br />
Prosvjećivanje u<br />
<strong>Danskoj</strong><br />
KULTURA I SLOBODNO VRIJEME<br />
150 vjerskih zajednica<br />
Priznate vjere<br />
Onaj ko ne želi više da bude član<br />
Narodne crkve može da se prijavi kod<br />
sveštenika u mjestu boravka. Odjava,<br />
koja se izvrši najkasnije 6 mjeseci<br />
nakon datuma prijave Opštem registru,<br />
važi od tog datuma.<br />
Druge vjerske zajednice<br />
Pored evangelističko-luteranske Narodne<br />
crkve u <strong>Danskoj</strong> ima i mnogo<br />
drugih vjera. Računa se da u <strong>Danskoj</strong><br />
ima oko 150 raznih većih ili manjih<br />
vjerskih zajednica.<br />
Vjerske zajednice imaju pravo da<br />
imenuju sveštenike – hodže, rabine ili<br />
predvodnike vjerskih zajednica.Vjerske<br />
zajednice imaju takod _ e, u granicama<br />
uobičajenih pravila planiranja, pravo<br />
na izgradnju objekata koji se mogu<br />
koristiti za vjerske obrede a imaju i<br />
pravo na svoja mjesta za sahranu.<br />
Vjerske zajednice imaju i pravo na<br />
svoje škole i publikacije.<br />
Oko 90 vjerskih zajednica, med _ u njima<br />
islamska, budistička i hinduistička,<br />
priznate su u tom smislu da njihovi<br />
sveštenici imaju pravo na obavljanje<br />
vjenčanja.<br />
11 vjerskih zajednica imaju poseban<br />
status, što znači da imaju pravo<br />
na imenovanje ili krštenje, vjenčanje i<br />
izdavanje potvrda sa istom važnošću<br />
kao i Narodna crkva.<br />
Narodne biblioteke<br />
Biblioteka je dobro mjesto za početak<br />
ako želiš da saznaš šta se dešava u<br />
opštini u kojoj živiš.<br />
Posjeta biblioteci je besplatna i<br />
većina biblioteka ima široku lepezu<br />
ponuda.<br />
Pored iznajmljivanja knjiga, muzike<br />
i vidio-filmova niz biblioteka organizuje<br />
izložbe, filmske predstave,<br />
pozorišta za djecu i predavanja.<br />
Biblioteke omogućavaju pristup<br />
internetu i čitanje dnevnih novina a i<br />
pružaju pomoć u nalaženju odred _ enih<br />
obavještenja ili materijala.<br />
Većina većih biblioteka ima jednog<br />
bibliotekara koji je zadužen da pomaže<br />
strancima pri traženju knjiga i časopisa.<br />
Ukoliko biblioteka ne posjeduje<br />
traženi materijal, može ga naručiti u<br />
biblioteci za doseljenike – Folkebibliotekernes<br />
Indvandrerbibliotek<br />
koja ima preko 140.000 naslova na<br />
oko 100 jezika.<br />
Ova biblioteka pozajmljuje knjige<br />
drugim bibliotekama ali nije otvorena<br />
za rad sa publikom.<br />
Nastava u slobodnom vremenu<br />
Uobičajeno je u <strong>Danskoj</strong> da se slobodno<br />
vrijeme koristi za usavršavanje<br />
u okviru neke odred _ ene oblasti ili predmeta.<br />
Startuj u biblioteci<br />
Materijali na stranim<br />
jezicima<br />
Nauči nešto novo u<br />
slobodnom vremenu
105<br />
Narodne više škole<br />
Mogućnosti su raznovrsne: drama,<br />
krojenje, igra, muzika, horsko pjevanje,<br />
informatika, spremanje hrane,<br />
jezik, filozofija ili istorija.<br />
Više škole<br />
Sredinom XIX vijeka nastala je tradicija<br />
prosvjećivanja naroda*, koja i<br />
danas obilježava dansko društvo i<br />
koja je značila mogućnost učenja i<br />
sticanja znanja o društvu. Danske više<br />
škole su nastale kao dio tog kulturnog<br />
pokreta.<br />
Danas postoji 87 narodnih viših<br />
škola – obično zvanih samo: više škole<br />
– za koje se može dobiti ekonomska<br />
pomoć. One nude kurseve u okviru<br />
kreativnih i akademskih predmeta,<br />
sporta i generalnog informisanja o<br />
društvu.<br />
Viša škola je pravo mjesto za upoznavanje<br />
Više škole su dobar start za uključivanje u dansko društvo. One na<br />
otvoren način predstavljaju dansko kulturno nasljed _ e i dugi niz<br />
drugih tema. Pored toga škole nude mogućnost stupanja u kontakt sa<br />
običnim Dancima.<br />
KULTURA I SLOBODNO VRIJEME<br />
Kulturne aktivnosti<br />
Tokom pohad _ anja kurseva na višim<br />
školama stanuje se i hrani u samoj<br />
školi. Kursevi traju od jedne sedmice<br />
do jedne godine. Pored nastave škole<br />
održavaju i niz kulturnih aktivnosti –<br />
ekskurzije, zabave, predavanja. Oni<br />
koji ne žele da stanuju po školama<br />
mogu da žive kod kuće i dolaze u<br />
školu preko dana.<br />
Pored narodnih viših škola postoje i<br />
dnevne više škole gdje svi učenici idu<br />
kući poslije nastave.<br />
Večernje škole<br />
Pored toga puno ljudi pohad _ a nastavu<br />
u slobodnom vremenu na nekoj od<br />
mnogobrojnih večernjih škola* u<br />
zemlji. Dobar dio večernjih škola ima<br />
kurseve koji su specijalno namijenjeni<br />
tek prispjelim sugrad _ anima.<br />
Kursevi koštaju puno para ali pošto<br />
su škole dotirane od države, kursisti<br />
ne moraju da plate sve troškove.<br />
Ponuda novodošlima
106 Udruženja<br />
KULTURA I SLOBODNO VRIJEME<br />
Ljudi sa zajedničkim<br />
interesima<br />
Široka lepeza<br />
interesovanja<br />
Jedna od stvari koja najviše karakteriše<br />
provod slobodnog vremena u<br />
<strong>Danskoj</strong> su udruženja.<br />
Jedno udruženje je skup ljudi sa<br />
zajedničkim interesima – stručnim,<br />
političkim, kulturnim ili drugim.<br />
Postoji bezbroj udruženja, organizacija<br />
i klubova. Sportska udruženja,<br />
partijska, stambena, umjetnička, doseljenička,<br />
vjerska udruženja i udruženja<br />
ljudi sa posebnim hobijima.<br />
Postoje i udruženja koja zastupaju<br />
interese hendikepiranih, raznih<br />
grupa pacijenata, starih ljudi ili<br />
homoseksualaca. Ima i udruženja koja<br />
se bore za posebne političke interese<br />
npr. za očuvanje okoline ili zaštitu<br />
životinja.<br />
Ima i klubova, domova kulture i<br />
mjesta za susrete često smještenih u<br />
stambenim četvrtima gdje se ljudi<br />
skupljaju i igraju karte, diskutuju,<br />
bave se nekim specijalnim hobijem ili<br />
slušaju neko predavanje.<br />
Udruženja od posebnog značaja za doseljenike<br />
i izbjeglice<br />
Postoji preko 200 udruženja od posebnog značaja za doseljenike i<br />
izbjeglice – kulturna društva, politički savezi, udruženja prijateljstva.<br />
Njihov cilj je da ojačaju veze izbjeglica i doseljenika kako izmed _ u<br />
njih samih tako i sa Dancima – kao i da se bore protiv mitova i<br />
predrasuda na obje strane.<br />
Svi mogu da<br />
organizuju udruženje<br />
Svi imaju pravo da organizuju neko<br />
udruženje. Preduslov je održavanje<br />
osnivačke generalne skupštine – na<br />
kojoj se utvrd _ uju ciljevi i namjere<br />
udruženja i prihvati statut.
Sport<br />
107<br />
U sportskom klubu i<br />
van njega<br />
Mnogi – naročito djeca i mladi – bave<br />
se različitim sportovima u slobodnom<br />
vremenu.<br />
Neki to rade u okviru sportskih<br />
klubova i igraju npr. fudbal, rukomet,<br />
tenis a neki plivaju ili se bave gimnastikom.<br />
Neki više vole rolšue, trčanje<br />
i druge sportske grane koje se mogu<br />
upražnjavati besplatno i po svojoj<br />
volji.<br />
KULTURA I SLOBODNO VRIJEME<br />
Ograničeno plaćanje<br />
Roditelji pomažu<br />
U skoro svim opštinama postoje sportske<br />
naprave i tereni koji se mogu<br />
koristiti – i to ponekad košta.<br />
Udruženja ili organizacije imaju<br />
skoro sve oblike organizovanog treniranja<br />
i sporta i primaju članove.<br />
Članarina košta, ali kako opštine<br />
dotiraju rad, cijena nije visoka čak ni<br />
za one sa “nategnutom” ekonomijom.<br />
Uobičajeno je da roditelji pomažu<br />
učešće svoje djece u dobrovoljnim<br />
sportskim klubovima – npr. plaćanjem<br />
članarine ili dovod _ enjem i odvod _ enjem<br />
djece.
11 ZDRAVSTVO I BOLESTI
Danski zdravstveni sistem<br />
109<br />
Liječenje i preventiva<br />
Danski zdravstveni sistem polaže<br />
pažnju kako na sprečavanje bolesti<br />
tako i na liječenje. Sprečavanje znači<br />
da se putem informacija širi znanje o<br />
zdravom načinu života te se time<br />
smanjuje rizik od bolesti. Liječenje<br />
može da se sastoji iz pomoći i<br />
liječenja osobe koja se razboljela ili<br />
doživjela neku nesreću.<br />
Ispričaj i pitaj<br />
Zdravlje i bolest su za većinu ljudi emotivna i lična pitanja koja su<br />
povezana sa jakim tradicijama. Zbog toga može lako doći do<br />
nesporazuma i konflikta pri susretu različitih kultura i njihovih<br />
shvatanja zdravlja. Naročito ako je i jezičko razumjevanje otežano.<br />
Teško je izraziti želje i očekivanja na drugom jeziku. I danskom<br />
zdravstvenom osoblju je teško da na zadovoljavajući način pruži<br />
dovoljno informacija o toku liječenja – ili o pravima i dužnostima<br />
pacijenata.<br />
ZDRAVSTVO I BOLESTI<br />
Bolest kao posljedica<br />
stila života<br />
Neke od najčešćih bolesti u <strong>Danskoj</strong><br />
su rak, šećerna bolest, bolesti srca i<br />
krvnog sistema i druge bolesti koje<br />
nastaju kao posljedica načina življenja.<br />
Takve bolesti su prouzrokovane izmed<br />
_ u ostalog debljinom, pušenjem, alkoholom<br />
i nedovoljnim kretanjem.<br />
Zato je važno ispričati sve o svojim željama ili očekivanjima u vezi<br />
npr. liječenja ili ishrane. Iz obzira prema drugim pacijentima i<br />
higijeni važno je biti predusretljiv prema postupcima i ponašanju<br />
osoblja kao i poštovati njihove zahtjeve.<br />
Smanjen životni kvalitet i<br />
visoki troškovi<br />
Te bolesti prouzrokuju smanjen životni<br />
kvalitet i svake godine koštaju zdravstveni<br />
sistem mnogo milijardi kruna.<br />
Zbog toga vlasti insistiraju na preventivi<br />
i unapred _ enju zdravlja. To<br />
rade kampanjama koje pokušavaju da<br />
nauče ljude da jedu više zelenila,<br />
manje masti, da smanje pušenje i<br />
alkohol i da se više kreću.
110<br />
Zdravstveno osiguranje i bolnice<br />
ZDRAVSTVO I BOLESTI<br />
Svi imaju svog ljekara<br />
opšte prakse<br />
Zdravstveno osiguranje<br />
se plaća preko poreza<br />
Svima koji žive u <strong>Danskoj</strong> dodjeljuje se<br />
jedan ljekar opšte prakse.To je ljekar<br />
kome se prvo obraćaš ako si se razbolio/la.Tvoj<br />
ljekar može da te posavjetuje<br />
o sprečavanju bolesti i da te liječi<br />
u nizu slučajeva. On, takod _ e, najbolje<br />
može da prosudi da li ti je potrebno<br />
neko drugo liječenje ili uput specijalisti.<br />
Opšte zdravstveno osiguranje i zdravstvo<br />
ti obezbjed _ uju ljekara ili liječenje<br />
po bolnicama kad se za tim ukaže<br />
potreba. Svi troškovi se pokrivaju od<br />
poreza tako da je liječenje besplatno<br />
za pacijenta.<br />
Zauzvrat ima stvari koje plaćamo<br />
sami, to su npr. lijekovi, naočare, zubarske<br />
i druge usluge koje ne spadaju<br />
pod ljekarsku ili bolničku režiju.<br />
Postoje med _ utim različite mogućnosti<br />
za dotaciju zavisno od lične situacije<br />
i prihoda.<br />
Prilikom prijave Opštem registru u<br />
tvojoj opštini bićeš automatski zamoljen<br />
da izabereš svog ljekara opše<br />
prakse – da li npr. hoćeš muškarca ili<br />
ženu.<br />
Izdatci koje sami<br />
plaćamo<br />
Slobodan izbor ljekara<br />
Posle toga ćeš automatski primiti<br />
zdravstvenu legitimaciju. To je jedna<br />
mala žuta plastična kartica sa tvojim<br />
imenom, adresom, ličnim brojem i<br />
imenom tvog ljekara. Zdravstvena<br />
legitimacija dokumentuje pravo na<br />
zdravstvene usluge.<br />
Ponesi zdravstvenu<br />
legitimaciju<br />
Karticu treba da nosiš sa sobom pri<br />
svakoj posjeti ljekaru, zubaru, ambulanti<br />
ili odlaska u bolnicu. Ona ti je<br />
potrebna i kad putuješ van Danske.
Kod ljekara<br />
111<br />
Zakaži posjetu<br />
Telefoniraj i zakaži posjetu ako želiš<br />
konsultaciju kod ljekara.Većina ljekara<br />
radi od 8.00 do 16.00 radnim danom<br />
a ujutru imaju telefonsku konsultaciju.<br />
Uobičajeno je da možeš da zakažeš vrijeme<br />
posjete najkasnije 5 dana poslije<br />
poziva. Ali ako ti je vrlo loše ljekar<br />
može u velikom broju slučajeva da<br />
nad _ e vremena još istog dana.<br />
ZDRAVSTVO I BOLESTI<br />
Pregled, liječenje<br />
ili uput<br />
Posle pregleda ljekar donosi odluku<br />
šta treba preduzeti. Možda ti treba<br />
neki lijek. Lijekovi ne mogu med _ utim<br />
da pomognu uvijek – daleko od toga.<br />
Možda ti treba uput za specijalistu –<br />
npr. kod ljekara – specijaliste za<br />
kožne bolesti ili ginekologa.<br />
Ljekar te može uputiti i kod fizioterapeuta<br />
ili kiropraktora ako te bole<br />
led _ a.Tu, med _ utim, moraš sam da snosiš<br />
dio troškova.<br />
Posjeta svom ljekaru<br />
• Dod _ i u zakazano vrijeme<br />
• Javi na vrijeme ako si spriječen da dod _ eš. Onda neko drugi može<br />
da dobije tvoje vrijeme<br />
• Ljekar može biti zauzet nekim akutnim slučajem tako da ti dod _ eš<br />
na red sa malim zakašnjenjem<br />
• Dod _ i sam ili sa najviše još jednom osobom<br />
Van radnog vremena<br />
tvog ljekara<br />
I na kraju ljekar može da te uputi na<br />
pregled ili liječenje u bolnicu.<br />
Dežurni ljekar i hitna pomoć<br />
Ako ti je potrebna pomoć van radnog<br />
vremena tvog ljekara – dakle poslije<br />
16.00 radnim danom kao i vikendom<br />
i praznikom – treba da se obratiš<br />
dežurnom ljekaru. Broj telefona lokalnog<br />
dežurnog ljekara nalazi se u lokalnim<br />
telefonskim imenicima.<br />
Prilikom obraćanja dežurnom ljekaru<br />
biće ti postavljeno pitanje o stanju<br />
pacijenta. Da li je eventualna povreda<br />
ozbiljna Ima li pacijent povišenu<br />
temperaturu Dežurni ljekar će na<br />
osnovu odgovora procijeniti da li ljekar<br />
treba da dod _ e u posjetu ili pacijent<br />
treba da dod _ e do dežurnog ljekara ili<br />
ordinacije hitne pomoći. Prilikom<br />
obraćanja ljekaru pripremi i pacijentov<br />
lični broj.<br />
Pitanje o stanju<br />
pacijenta
112<br />
ZDRAVSTVO I BOLESTI<br />
Pozovi dežurnog<br />
ljekara samo ako je to<br />
neophodno<br />
Kad je hitno<br />
Obrati se dežurnom ljekaru samo ako<br />
je neophodno – ili ako smatraš da je<br />
stanje pacijenta ozbiljno.<br />
Alarm 112<br />
U akutnim i životno opasnim situacijama<br />
treba odmah da pozoveš alarmnu<br />
centralu na 112. Takve situacije<br />
su npr. presječene vene, ako pacijent<br />
ne može da diše ili ima jake bolove u<br />
grudima.<br />
Dežurni u alarmnoj centrali će te pitati<br />
za ime, adresu i broj telefona sa koga<br />
zoveš. Poslije toga će se pobrinuti da<br />
pošalje ambulantna kola ili neku<br />
drugu relevantnu pomoć.<br />
Prevod _ enje<br />
Organi javne vlasti imaju obavezu da<br />
se postaraju da svako razumije njihovu<br />
poruku. Tako se i ljekar mora<br />
osigurati da ti razumiješ ono što on<br />
kaže – kao i da on razumije šta ti kažeš.<br />
Ako to nije slučaj ljekar je dužan<br />
da rekvirira pomoć prevodioca.<br />
Biće ti postavljeno pitanje kako se<br />
inače osjećaš. Imaš li mnogo briga. Ili<br />
problema u braku. Tuguješ li za<br />
domovinom ili svojom porodicom. Da<br />
li si bio izložen traumatskim doživljajima<br />
– u zatvoru, u ratu ili si bio<br />
izložen torturi.<br />
Ljekar je obavezan da čuva tajnu<br />
tako da mirno možeš da ispričaš svoje<br />
probleme.To što ispričaš ne ide nikud<br />
dalje – ni vlastima, ni drugim osobama.<br />
Ljekar će na osnovu razgovora možda<br />
procijeniti da se tvoji simptomi ne<br />
mogu liječiti samo lijekovima. Umjesto<br />
toga će ti možda dati uput za psihologa<br />
ili neko drugo relevantno<br />
liječenje.<br />
Neki ljudi zatraže pomoć psihologa<br />
da bi riješili svoje probleme, preboljeli<br />
razvod braka ili neki veliki bol.<br />
Pitaće te o<br />
problemima<br />
Ljekar je obavezan da<br />
čuva tajnu<br />
Pomoć psihologa<br />
“Bol u duši”<br />
Psihički problemi<br />
U <strong>Danskoj</strong> je obično priznato da “bol<br />
u duši” prouzrokuje i bol u tijelu. Ako<br />
te bole led _ a, stomak ili glava bez<br />
vidljivog fizičkog razloga – ili ako loše<br />
spavaš – ljekar će ispitati da li je<br />
uzrok psihički.
113<br />
Program pregleda<br />
Zdravstveni pregledi djece i<br />
mladih<br />
Svako dijete od svoje pete sedmice pa<br />
do 15. godine ima pravo na najmanje<br />
9 preventivnih pregleda kod ljekara<br />
po tačno utvrd _ enom programu. 7 pregleda<br />
se obavlja do polaska djeteta u<br />
školu.<br />
ZDRAVSTVO I BOLESTI<br />
Pitanje o djetetu i<br />
porodici<br />
Prilikom prvog pregleda ljekar se raspita<br />
o generalnom stanju porodice, o<br />
dojenju i spavanju – i o razvoju i<br />
životu djeteta. Dijete se detaljno pregleda<br />
i ljekar daje savjete o ishrani i<br />
kako se najbolje dijete stimuliše.<br />
Naredni pregledi se koncentrišu na<br />
sposobnost kretanja, na čula, govorni<br />
razvoj, zrelost za školu i svakodnevni<br />
život.<br />
Sam zakaži posjetu<br />
Pregledi daju ljekaru priliku da na<br />
vrijeme uoči eventualne probleme oko<br />
krepkosti i zdravlja djeteta na koje<br />
treba reagovati.<br />
Roditelji treba sami da zakažu vrijeme<br />
pregleda prije nego što dijete<br />
pod _ e u školu. Prilikom prve posjete<br />
novorod _ enčetu bolničarka će roditeljima<br />
dati jednu malu knjigu gdje stoji<br />
za kad se preporučuju ovi pregledi.<br />
Vakcinacije<br />
Sva djeca se mogu vakcinisati protiv<br />
niza bolesti koje mogu da budu<br />
smrtonosne. Vakcinacija je besplatna<br />
i vrši se često u vezi preventivnih pregleda.<br />
Vakcinacije su besplatne i obuhvataju<br />
difteriju, tetanus, veliki kašalj, polio –<br />
dječju paralizu, boginje, ovčje boginje,<br />
rubeole i meningitis.<br />
Besplatna vakcinacija
114<br />
ZDRAVSTVO I BOLESTI<br />
Plaćanje vakcine prije<br />
puta u inostranstvo<br />
Žene koje nisu preležale rubeole a nisu<br />
vakcinisane protiv njih, morale bi da<br />
se vakcinišu prije nego što ostanu u<br />
drugom stanju. Postoji, naime, značajna<br />
opasnost da, ako žena dobije<br />
rubeole tokom trudnoće, može da rodi<br />
hendikepirano dijete.<br />
Osobe koje putuju za inostranstvo same<br />
snose troškove vakcinisanja.<br />
Starost Program vakcinacije<br />
3 mjeseca Difterija-tetanus-veliki kašalj-polio 1, haemophilus<br />
influenza tip B*<br />
5 mjeseci Difterija-tetanus-veliki kašalj-polio 2, haemophilus<br />
influenza tip B*<br />
12 mjeseci Difterija-tetanus-veliki kašalj-polio 3, haemophilus<br />
influenza tip B*<br />
15 mjeseci Kombinovana vakcina 1 (boginje, ovčje boginje, rubeole)<br />
2 godine Polio-šećer 1**<br />
3 godine Polio-šećer 2**<br />
4 godine Polio-šećer 3**<br />
5 godina Difterija – tetanus 4<br />
12 godina Kombinovana vakcina 2 (boginje, ovčje boginje, rubeole)<br />
18 godina Rubeole (žene)<br />
* Protiv meningitisa i zapaljenja epiglotisa (poklopca grkljana)<br />
nastalim od haemophilus influenza tip B<br />
** Od 1. jula 2001 dvogodišnja djeca ne primaju više polio vakcinu<br />
nego umjesto toga kombinovanu difterija-tetanus-veliki kašalj-polio<br />
vakcinu sa napunjenih 5 godina. Veća djeca koja su počela program<br />
vakciniranja sa polio vakcinom završavaju ovu vakcinu prilikom pregleda<br />
u 3. i 4. godini.
115<br />
Obrezivanje djevojčica je zabranjeno<br />
Obrezivanje djevojčica je ozbiljna tjelesna povreda koja može da<br />
donese infekcije, neplodnost, dugogodišnje bolove, psihičke probleme<br />
i mnoge druge zdravstvene probleme. Zato je zabranjeno i kažnjivo<br />
obrezivati djevojčice.<br />
Za obrezivanje dječaka važe posebna pravila. Raspitaj se kod tvog<br />
ljekara.<br />
ZDRAVSTVO I BOLESTI
116<br />
U bolnici<br />
ZDRAVSTVO I BOLESTI<br />
Slobodan izbor bolnice<br />
Smještaj pacijenata<br />
U bolnicu se može stići zbog iznenada<br />
nastale povrede ili pogoršanog<br />
stanja ili na osnovu uputa svog<br />
ljekara.<br />
U <strong>Danskoj</strong> se može birati bolnica. Neki<br />
pacijenti žele liječenje u odred _ enoj<br />
bolnici i to može da bude zato što bolnica<br />
leži blizu mjesta boravka njihove<br />
porodice – ili zato što je vrijeme<br />
čekanja na prijem kraće. Pacijent<br />
treba da kaže svom ljekaru u koju<br />
bolnicu želi da bude upućen na pregled<br />
ili liječenje.<br />
Bolnice su izdijeljene na sobe u kojima<br />
može biti 1-4 pacijenta. Žene i<br />
muškarci leže u zasebnim sobama.<br />
Svakoga dana je vizita ljekara i bolničarke.<br />
Ljekar pregleda pacijenta,<br />
planira preglede i liječenje i odgovara<br />
na eventualna pitanja.<br />
Pravila o ishrani i posjeti<br />
Bolnice imaju tačno odred _ eno vrijeme<br />
za posjete. U bolnici se očekuje<br />
da bolesni imaju mir i tišinu. Pitaj<br />
zato na odjeljenju koliko posjetilaca<br />
je dobrodošlo odjednom. Posjetioci<br />
koji dod _ u van odred _ enog vremena za<br />
posjete moraju da se ponašaju vrlo<br />
tiho. Ukoliko je pacijent u stanju da<br />
ustane onda bi i pacijent i posjetilac<br />
trebalo da odu iz sobe i sjednu u<br />
zajedničke prostorije dok posjeta<br />
traje.<br />
Vizita<br />
Mir i tišina – i za<br />
vrijeme posjete
117<br />
Bolnica se brine za<br />
ishranu, odijelo i<br />
higijenu<br />
Specijalne želje oko<br />
ishrane<br />
Roditelji mogu da<br />
prespavaju kod djece<br />
Bolnica se stara o bolesnicima: servira<br />
hranu, daje čistu odjeću, vodi ih na<br />
kupanje i pruža pomoć u svemu što<br />
im inače zatreba. Osim voća pacijentima<br />
se ne smije donositi hrana jer bi<br />
to moglo da poremeti plan ishrane.<br />
Obavijesti bolničko osoblje ako imaš<br />
specijalne želje oko ishrane ili ako si<br />
vegetarijanac, alergičan na neke namirnice<br />
ili ne jedeš svinjsko meso. U<br />
tom slučaju dobićeš posebnu ishranu.<br />
Hrana koju bolnica servira je samo za<br />
pacijente. U nekim bolnicama posjetioci<br />
mogu da kupe hranu u kantini. U<br />
drugima se mogu kupiti kuponi za<br />
bolničku hranu.<br />
Djeca u bolnici<br />
U većini bolnica je roditeljima omogućeno<br />
da prespavaju kod svoje djece.<br />
Roditelji bolesne djece su dobrodošli i<br />
van vremena za posjete. Na nekim<br />
mjestima roditelji treba sami da plate<br />
svoju hranu.<br />
Psihijatrijsko liječenje<br />
Ako imaš tako ozbiljne psihičke ili<br />
psihosomatske probleme da nisi u<br />
stanju da funkcionišeš kako treba, tvoj<br />
ljekar će te možda uputiti u bolnicu.<br />
Tamo će ti ponuditi razgovor i eventualno<br />
medicinsko liječenje. Ti si i sam<br />
uključen u tok liječenja. Tamo ćeš<br />
sresti ljude koji su u sličnoj situaciji.<br />
Veći dio psihijatrijskih bolnica ima<br />
zasebne sobe za većinu pacijenata.<br />
Neko ko predstavlja opasnost po sebe<br />
i okolinu a odbija odlazak u bolnicu,<br />
može biti prisilno smješten na zatvoreno<br />
psihijatrijsko odjeljenje. Liječenje<br />
protiče isto kao i na otvorenom odjeljenju.<br />
Razlika je samo u tome što se<br />
bolnica ne može napustiti bez nadzora.<br />
Razgovor i medicinsko<br />
liječenje<br />
Prisilni smještaj u<br />
bolnicu<br />
ZDRAVSTVO I BOLESTI<br />
Nadoknada za<br />
izgubljenu zaradu<br />
Ako se tvoje dijete mlad _ e od 14 godina<br />
ozbiljno razboli možeš po dogovoru<br />
poslodavca i opštine da dobiješ<br />
nadoknadu za izgubljenu zaradu ako<br />
radiš smanjeni broj sati za vrijeme<br />
boravka djeteta u bolnici.
118<br />
Njega zuba<br />
ZDRAVSTVO I BOLESTI<br />
Besplatna njega zuba<br />
od 0 do 18 godina<br />
Njega zuba kod djece i mladih<br />
Sva djeca od 0 do 18 godina imaju<br />
mogućnost besplatne njege zuba.<br />
Djeca posjećuju zubara 1-2 puta<br />
godišnje. Tom prilikom uče kako da<br />
njeguju zube i ako je potrebno zubar<br />
popravlja ili reguliše njihove zube.<br />
Efektivna preventiva je dovela do<br />
toga da je zdravstveno stanje zuba<br />
djeca u <strong>Danskoj</strong> med _ u najboljima na<br />
svijetu. Većina djece nema nijednu ili<br />
ima vrlo mali broj rupa na zubima.<br />
Gubitak ili vad _ enje zuba je vrlo<br />
rijetko.<br />
Dijete se poziva na kontrolu zuba<br />
obično prije nego što napuni 2 godine.<br />
Dobro je doći na pregled iako dijete<br />
još nema zube. Dijete sreće zubara i<br />
vidi kliniku a roditelji dobijaju upute<br />
o njezi dječjih zuba. Iako mliječni<br />
zubi ispadaju tokom djetinjstva treba<br />
i njih čuvati. Inače postoji rizik da se<br />
oštete zubi koji izrastaju poslije njih.<br />
U većini opština se posjete zubaru<br />
obavljaju u okviru škole. Neke manje<br />
opštine imaju umjesto toga ugovore sa<br />
privatnim zubarima. Ali i tu je njega<br />
dječjih zuba besplatna za roditelje.<br />
Pazi i na mliječne zube<br />
Tokom školovanja pozivi za posjete<br />
zubaru dolaze automatski. Zubari uče<br />
djecu kako treba da paze na svoje<br />
zube.<br />
Školski zubar<br />
Dobro je pratiti svoju djecu prilikom<br />
posjeta zubaru sve dok su ona mala.<br />
Kad porastu mogu i sami da idu kod<br />
zubara. Prije svih većih popravka se,<br />
med _ utim, uvijek konsultuju roditelji.
119<br />
Nad _ i svog privatnog<br />
zubara<br />
Njega zuba odraslih osoba<br />
Odrasli preko 18 godina treba sami<br />
da nad _ u privatnog zubara, npr. u<br />
lokalnom imeniku. Troškove pregleda<br />
i popravaka zuba snose pacijenti<br />
sami, ali zdravstveno osiguranje dotira<br />
niz usluga. Dotacija se automatski<br />
odbijaju od računa.<br />
Privatno zdravstveno osiguranje može<br />
da pomogne pri velikim popravkama<br />
ili većim operacijama.<br />
Opštine su dužne da se pobrinu za<br />
njegu zuba osoba koje same ne mogu<br />
da dod _ u kod zubara. To su tipično<br />
stari ljudi ili ljudi sa izraženim hendikepom.Takvi<br />
pacijenti pokrivaju sami<br />
samo manji dio troškova.<br />
Hitna zubarska pomoć<br />
Oni koje iznenada jako zaboli zub<br />
mogu po pravilu da se obrate najbližoj<br />
dežurnoj zubarskoj ordinaciji. Njen<br />
telefonski broj se nalazi u lokalnom<br />
imeniku.<br />
Njega zuba nemoćnih<br />
osoba<br />
ZDRAVSTVO I BOLESTI<br />
Ustaljene posjete zubaru<br />
Preporučljivo je ići na kontrolu zuba dva puta godišnje a ne samo<br />
kad nešto nije u redu ili kad čovjeka zaboli zub. Na taj način se na<br />
vrijeme otkrije početak npr. nekog kvara na zubu.Tada opravka zuba<br />
neće biti ni obimna ni skupa.<br />
Zakaži posjetu<br />
I dugotrajne popravke<br />
Isto kao i kod ljekara treba sam da<br />
zakažeš posjetu zubaru – i da dod _ eš na<br />
vrijeme. Ako ideš na redovnu kontrolu<br />
bićeš automatski pismeno pozivan na<br />
sljedeće posjete.<br />
Sve popravke zuba se ne mogu<br />
završiti samo jednom posjetom.<br />
Popravke se mogu razvući na duže<br />
vrijeme ako zube treba npr. regulisati.<br />
Važno je ne prekidati popravke, inače<br />
se rizikuje da problemi postanu veći<br />
nego što su bili na početku.
120 Lijekovi<br />
ZDRAVSTVO I BOLESTI<br />
Samo priznati lijekovi<br />
Sa ili bez recepta<br />
Lijekovi se u ovoj zemlji mogu prodavati<br />
samo ako za to postoji dozvola<br />
koju su izdali ili Evropska komisija ili<br />
Uprava za lijekove u <strong>Danskoj</strong>.<br />
U <strong>Danskoj</strong> se pravi razlika izmed _ u<br />
lijekova za koje je obavezan recept i<br />
lijekova u slobodnoj prodaji. Prvi se<br />
mogu kupiti samo u apotekama na<br />
osnovu ljekarskog recepta a druge je<br />
moguće nabaviti i bez recepta. I jedni<br />
i drugi se mogu kupiti u apotekama.<br />
Lijekove u slobodnoj prodaji je osim<br />
toga moguće nabaviti u nizu prodavnica<br />
i samoposluga koje su za to<br />
ovlaštene – radi se o lijekovima protiv<br />
lakših bolova, zapaljenja grla, kašlja<br />
ili za odvikavanje od pušenja.<br />
lijekove postanu preveliko ekonomsko<br />
opterećenje za pojedinca. Visina<br />
dotacija zavisi od količine dotiranih<br />
lijekova koju neka osoba potroši u<br />
periodu od jedne godine. Ako želiš da<br />
saznaš nešto više o dotacijama za<br />
lijekove, možeš da se raspitaš kod<br />
svog ljekara ili u apoteci<br />
Lijekovi koji se prodaju samo po apotekama<br />
koštaju isto u cijeloj zemlji.<br />
Pomoć za lijekove<br />
Zdravstveno osiguranje dotira cijenu<br />
izvjesnih lijekova. To se radi da bi se<br />
izbjeglo da bolest i troškovi za
12 OBIČAJI
123<br />
Praznici, godišnjice, svečanosti<br />
Tokom godine ima niz praznika i svečanosti<br />
koji se obilježavaju time da<br />
djeca ne idu u školu, većina odraslih ne<br />
ide na posao a prodavnice su potpuno<br />
ili djelomično zatvorene. Za vrijeme<br />
praznika Danska narodna crkva obavlja<br />
bogosluženja.<br />
Najvažniji praznici su: Božić, kad<br />
se proslavlja rod _ enje Isusa Hrista,<br />
Uskrs, kojim se obilježava raspeće,<br />
smrt i vaskrsnuće Hrista i Duhovi, koji<br />
su praznik Svetoga duha.<br />
Postoji niz tradicija vezanih za<br />
praznike, naročito za Božić a većina<br />
praznika je dobar povod za okupljanje<br />
porodice, rod _ aka i prijatelja.<br />
Ima i drugih praznika:<br />
• Nova godina, 1. januar<br />
• Veliki molitveni dan, nastao prije<br />
mnogo godina spajanjem sličnih<br />
praznika<br />
• Spasovdan, gdje hrišćani slave<br />
Hristov uzlet u nebo<br />
Najvažnije godišnjice su:<br />
• 1. maj, internacionalni praznik<br />
rada (radničkog pokreta)<br />
• 5. juni, Dan Ustava, dan kada je<br />
Danska dobila svoj prvi Ustav<br />
1849 godine.<br />
OBIČAJI<br />
Božić<br />
Veče prije Božića, 24. decembra, okuplja se porodica na zajednički<br />
objed i podjelu poklona. Većina igra oko okićene Božićne jelke sa<br />
zvijezdom na vrhu, pjeva Božićne psalme i pjesme. Mnogi idu u crkve<br />
na Bogosluženje.<br />
U prodavnicama i na ulicama Božić počinje već u novembru. Sve je<br />
okićeno grančicama, i figurama u obliku srca, and _ ela i patuljaka.<br />
Tokom decembra se na radnim mjestima održava Božićni ručak,<br />
djeca prave poklone i ukrase po vrtićima i školama. Puno djece ima<br />
božićni kalendar a TV-stanice emituju programe koji broje dane od<br />
1. do 24. decembra.<br />
Na dan 25. i 26. decembra, koji se zovu prvi i drugi dan Božića,<br />
veliki broj porodica se okuplja na Božićni ručak.
124<br />
OBIČAJI<br />
Uskrs i Duhovi<br />
Proslave i zabave<br />
U <strong>Danskoj</strong> se organizuju proslave<br />
mnogih dogad _ aja: svadbe, krštenja,<br />
krizmanja, rod _ endana, svečanih dana,<br />
selidbe u novi stan, završene škole,<br />
rastanka pred duži put ili jednostavno<br />
ako se to zaželi.<br />
Na proslave se pozivaju prijatelji,<br />
porodica, kolege sa posla a onda se<br />
uz jelo i piće igra do kasno uveče.<br />
Ako si pozvan na neku proslavu<br />
bilo bi dobro da domaćinu poneseš<br />
neki mali poklon. Flašu vina, buket<br />
cvijeća, čokoladu, itd. Ako si pozvan<br />
na rod _ endan očekuje se da poneseš<br />
neki poklon.<br />
Uskrs pada svake godine u martu ili aprilu, Duhovi u maju ili junu.<br />
Pored religijskih tradicija, gdje hrišćani slave Hristovo vaskrsnuće iz<br />
mrtvih, običaj je za Uskrs da se na poklon daje uskršnje jaje. Obično<br />
je to jaje od čokolade. Jaje je prastari simbol plodnosti. Za Duhove<br />
neki ustaju rano da bi vidjeli kako sunce «igra» i uživaju u ručku u<br />
šumi – npr. iz ponijete korpe sa hranom.<br />
Dječji rod _ endani<br />
Mnogi roditelji djece koja idu u dječji<br />
vrtić ili u školu pozivaju njihove prijatelje<br />
i drugove i drugarice na rod _ endan.<br />
Neki pozivaju samo djevojčice, neki<br />
samo dječake. Tradicija proslave rod<br />
_ endana je da se jede rod _ endanska<br />
torta ili zemičke, pije kakao ili sokovi,<br />
pjeva rod _ endanska pjesma i igra<br />
zajednička igra. Od pozvane djece se<br />
očekuje da ponesu poklon za slavljenika.<br />
Ako si u sumnji kakav i koliki<br />
poklon, pitaj druge roditelje.<br />
Ironija i humor<br />
U <strong>Danskoj</strong> je humor važan element<br />
druženja. Osim toga mnogo se koristi<br />
ironija. To znači da ton, naročito na<br />
nekim radnim mjestima, može da<br />
djeluje pomalo grubo. Ima ljudi koji<br />
jedni drugima kažu stvari koje zvuče<br />
grubo i od kojih bi neko ko je nov u<br />
društvu lako mogao da se uplaši.Često<br />
je to med _ utim samo znak da se radi o<br />
dobrim drugovima i da se ljudi poštuju<br />
iako se med _ usobno zafrkavaju.<br />
Vrijeme<br />
Danci u velikoj mjeri žive “sa satom”<br />
Oni očekuju da ti dod _ eš u zakazano<br />
vrijeme, ni ranije ni kasnije. To važi i<br />
za privatne i za poslovne dogovore –
125<br />
a i za ljekare, zubare ili javne službe.<br />
Kasniti ili izostati bez dobrog razloga<br />
je siguran put ka nepopularnosti.<br />
OBIČAJI<br />
Alkohol i vožnja<br />
Nezakonito je – i socijalno neprihvatljivo<br />
– voziti auto u pijanom stanju.<br />
Najveći dozvoljen procent alkohola u<br />
krvi je 0,5 promila i to obuhvata npr.<br />
vožnju automobila ili motocikla.<br />
Danci i Dannebrog<br />
Danska zastava, Dannebrog, je, prema predanju, pala sa neba tokom<br />
jedne bitke u Estoniji 15. juna 1219 godine.<br />
Javne službe i privatna lica ističu zastavu tokom onih dana kada za<br />
to ima posebnih razloga, npr. na dan vjerskih praznika, rod _ endana<br />
članova kraljevske porodice i nacionalnih praznika kao npr. 5.juna na<br />
Dan Ustava.<br />
Osim toga Danci upotrebljavaju Dannebrog u mnogim drugim<br />
neoficijelnim prilikama, npr. rod _ endanima i jubilejima.Tokom Božića<br />
se male zastave mogu isticati na jelkama, u radnjama na ulicama.<br />
Raširena upotreba zastave je stari običaj i nije pokazatelj nekog<br />
specijalnog danskog nacionalizma.
126<br />
OBIČAJI<br />
Tijelo i seks<br />
Bez obzira da li se to nekome svid _ a ili<br />
ne, golotinja i seks se sreću na mnogo<br />
mjesta. Novine i časopisi donose niz<br />
članaka o seksu i zajedničkom životu<br />
a reklame izlažu ljudsko tijelo.<br />
To je izraz običnog društvenog<br />
razvitka koji je doveo do slobodnijeg<br />
pristupa seksualnom životu. Posljednjih<br />
godina je nastao niz novih formi<br />
zajedničkog života, veća sloboda<br />
pojedinca da odlučuje o svom tijelu i<br />
bolji uslovi za npr. homoseksualnost.<br />
Radi se o slobodi uz odgovornost. To<br />
znači da postoje granice šta se smije<br />
a šta se ne smije. Kažnjivo je imati<br />
seksualne odnose sa osobama ispod<br />
15 godina i nikoga se ne smije primorati<br />
na nešto što ne želi. Polazište je da<br />
se med _ usobno moraju uvažavati lične<br />
i seksualne granice.<br />
To što se neko sunča u parku ili na<br />
plaži bez ili sa malo odjeće nije npr.<br />
poziv na seks. Isto važi i za modu –<br />
izazovni signali u odijevanju se ne<br />
smiju tumačiti kao želja za seksom.<br />
Seksualni prestupi se moraju prijaviti<br />
policiji i krivac ili krivci će biti<br />
sudski gonjeni.<br />
U danskom društvu postoje velike<br />
razlike kad mladi počinju aktivan<br />
seksualni život. Ali za mlade je sasvim<br />
normalno da imaju svog dragog i<br />
najveći broj takvih odnosa se zasniva<br />
na med _ usobnim simpatijama i poštovanju.
128<br />
Neka praktična obavještenja<br />
NEKA PRAKTIČNA OBAVJEŠTENJA<br />
Alarm<br />
U akutnim i po život opasnim situacijama<br />
kao što su nesreće, požar, razbojništvo<br />
i akutna bolest: nazovi 112<br />
Apoteke<br />
Lijek sa recepta i lijek u slobodnoj<br />
prodaji možeš da kupiš u apotekama<br />
preko dana, to će reći po pravili od 9<br />
do 17.30 radnim danom osim subote<br />
kad većina zatvara u 13 ili 14 sati.<br />
Lijek u slobodnoj prodaji možeš da<br />
kupiš na za to odred _ enim mjestima u<br />
uobičajenom radnom vremenu a tamo<br />
se, osim toga, može i naručiti lijek sa<br />
recepta koji dolazi iz apoteka. Niz<br />
samoposluga i benzinskih pumpi prodaje<br />
neke lijekove u slobodnoj prodaju,<br />
npr. lijekove protiv bolova ili kašlja.<br />
Apoteke su dežurne po odred _ enom<br />
redoslijedu. Koje apoteke su otvorene<br />
možeš saznati ako telefoniraš najbližoj<br />
apoteci ili pogledaš na internet na<br />
polaznoj strani www.sundhed.dk.<br />
Kupovina lijeka van radnog vremena<br />
košta ekstra.<br />
Banke<br />
Banke su normalno otvorene od 10 do<br />
16 ponedjeljkom, utorkom, srijedom i<br />
petkom.Većina je četvrtkom otvorena<br />
malo duže, obično do 17.30 ili 18.00.<br />
Niz banaka ima automate gdje možeš<br />
da podigneš pare na karticu, Dankort*,<br />
ili neku drugu kreditnu karticu.<br />
Biblioteke<br />
Sve opštine imaju biblioteke gdje se<br />
besplatno mogu pozajmiti knjige, cd-i<br />
i video-filmovi i gdje se može koristiti<br />
internet. Većina glavnih biblioteka je<br />
otvorena od 10-19.00 radnim danom<br />
a od 10 do 13 ili 14 subotom.<br />
Biblioteke imaju i svoje filijale koje su<br />
med _ utim otvorene kraće vrijeme.<br />
Pitaj u tvojoj opštini.<br />
Javne službe<br />
Većina javnih službi ima odred _ eno vrijeme<br />
za telefonski kontakt i vrijeme za<br />
lično obraćanje. Mnogi su duže otvoreni<br />
četvrtkom a kraće petkom. Većina<br />
organa vlasti npr. opštine, okruzi i ministarstva<br />
imaju polazne strane na<br />
internetu sa informacijama i samoposluživanjem.<br />
Ako želiš da saznaš više<br />
o tome, pitaj u tvojoj opštini ili pogledaj<br />
na www.danmark.dk.
129<br />
Javni saobraćaj<br />
Danska ima izgrad _ enu mrežu javnog<br />
saobraćaja kako na zemaljskom tako i<br />
na lokalnom planu. Moguće je kupiti<br />
mjesečnu kartu ili kartu sa popustom<br />
za autobus i voz. Ako želiš bliža obavještenja<br />
pitaj na željezničkim i autobuskim<br />
stanicama ili u opštini ili na<br />
internetu www.rejseplan.dk<br />
Muzeji<br />
U <strong>Danskoj</strong> ima oko 300 različitih<br />
muzeja. Polovina su državni i dotiraju<br />
se iz državne kase. U većini slučajeva<br />
se mora platiti ulaz, ali mnogi su<br />
besplatni za djecu, a neki državni<br />
muzeji kao npr. Nationalmuseet<br />
(Nacionalni muzej) i Statens Museum<br />
for Kunst (Državni muzej za umjetnost)<br />
imaju besplatan pristup srijedom.<br />
Pošta<br />
Poštanske marke se prodaju po nekim<br />
kioscima i svim poštama. Pošte ekspediraju<br />
pisma, pakete i uplate u zemlji<br />
i inostranstvu. U tvojoj lokalnoj pošti<br />
možeš i da predaš obavještenje o promjeni<br />
adrese i da uzmeš koverat sa<br />
formularima za prijavu selidbe. Osim<br />
toga možeš i da naručiš karte za npr.<br />
pozorišta, koncerte i sportske aranžmane.<br />
Lokalne pošte imaju različito<br />
radno vrijeme ali većina je otvorena<br />
od 9.30 do 17.00 radnim danom,<br />
četvrtkom do 17.30, a subotom do<br />
13.00. Na internetu možeš da vidiš<br />
radno vrijeme svih pošta:<br />
www.postdanmark.dk<br />
Pisma za zemlju i inostranstvo se<br />
stavljaju u crveno poštansko sanduče<br />
kojih ima svuda u naseljenim mjestima.<br />
Na sandučetu piše kad se kupi<br />
pošta.<br />
Prodavnice<br />
Sve prodavnice mogu da rade od<br />
ponedjeljka u 6.00 do subote u 17.00.<br />
Osim toga i 4 nedjelje godišnje. Manje<br />
prodavnice koje prije svega prodaju<br />
hranu, piće i ostale svakodnevne<br />
potrepštine mogu da rade svake<br />
nedjelje.<br />
Generalno su manje prodavnice,<br />
na primjer prodavnice odjeće, otvorene<br />
od 10 – 18.00 od ponedjeljka do<br />
četvrtka. Petkom rade malo duže a<br />
subotom zatvaraju ranije. Mnoge<br />
velike samoposluge i robne kuće<br />
otvaraju u 8 ili 9 ujutru a zatvaraju u<br />
20 ili 21.00<br />
NEKA PRAKTIČNA OBAVJEŠTENJA
130<br />
NEKA PRAKTIČNA OBAVJEŠTENJA<br />
Telefon<br />
Telefonske govornice se nalaze na<br />
mnogim javnim mjestima. Iz njih možeš<br />
da zoveš koristeći metalni novac<br />
ili kartice za plaćanje koje se mogu<br />
kupiti u kioscima i samoposlugama.<br />
Sva lokalna područja imaju svoj<br />
imenik koji pošta dijeli svim domaćinstvima.<br />
Osim telefonskih brojeva,<br />
imenici sadrže i praktične informacije<br />
o opštini, dežurnom ljekaru, policiji,<br />
udruženjima, muzejima, lokalnim geografskim<br />
kartama i takozvane “žute<br />
stranice”* sa brojevima trgovaca,<br />
zanatlija i sl.<br />
Telefonske brojeve možeš, osim<br />
toga, da nad _ eš i na “obavještenju”<br />
118 i internetu www.tele.dk.
Gdje se mogu naći bliža obavještenja<br />
131<br />
Internet<br />
www.danmark.dk<br />
Informacije o danskom društvu na danskom.<br />
www.finfo.dk<br />
Informacije o danskom društvu na<br />
albanskom, arapskom, kurmanji, perzijskom,<br />
somalijskom, turskom, vijetnamskom,<br />
bosanskom/srpskom/hrvatskom, francuskom,<br />
engleskom i danskom.<br />
www.denmark.dk<br />
Informacije o danskom društvu na<br />
engleskom, njemačkom, francuskom<br />
išpanjolskom.<br />
Telefon<br />
1881, direktni telefon društvu<br />
Na danskom i engleskom jeziku.<br />
Biblioteka<br />
Tvoja lokalna biblioteka može da pomogne<br />
sa daljim obavještenjima<br />
Tvoja općina<br />
Na internetu www.kl.dk možeš da nad _ eš<br />
općinske adrese, web- i e-poštanske adrese,<br />
brojeve telefona, itd. Možeš se obratiti i KL<br />
(Udruženju danskih općina) na telefon 33 70<br />
33 70 i dobiti ova obavještenja<br />
Danski Radio Vijesti<br />
DR <strong>Ny</strong>heder International<br />
Vijesti na engleskom, turskom, arapskom,<br />
bosansko/srpsko/hrvatskom, urdu i<br />
somalijskom. Mogu se naći na adresi:<br />
www.dr.dk/nyheder/fremmedsprog,<br />
na telefon 70 26 80 80 ili na<br />
DR Tekst-TV strana 171, 172, 173 i 174.<br />
Factsheet Denmark<br />
Serija informativnih listova sa generalnim<br />
obavještenjima o danskoj historiji, politici,<br />
ekonomiji, kulturi itd. na engleskom,<br />
njemačkom, francuskom i španjolskom.<br />
Dobiva se obraćanjem na: (Ministarstvo<br />
vanjskih poslova) Udenrigsministeriet,<br />
Asiatisk Plads 2, 1448 København K<br />
Telefon: 33 92 00 00<br />
Internet – naslovna strana: www.um.dk<br />
E-pošta: um@um.dk<br />
Na lakom danskom – På Let Dansk<br />
Novine za Dance koji imaju teškoća pri čitanju<br />
kao i za doseljenike i izbjeglice koji još ne<br />
vladaju danskim jezikom u dovoljnoj mjeri.<br />
Izlazi 10 puta godišnje i sadrži vijesti, kulturu<br />
i sport. Može se nabaviti u npr. jezičnim<br />
centrima ili obraćanjem izdavaču<br />
Kroghs Forlag,<br />
Chr. Hansens Vej 3, 7100 Vejle<br />
Telefon: 75 82 39 00<br />
Internet – naslovna stranica:<br />
www.kroghsforlag.dk<br />
E-pošta: kf@kroghsforlag.dk<br />
NEKA PRAKTIČNA OBAVJEŠTENJA
132<br />
Organizacije i institucije od posebnog<br />
značaja za nove grad _ ane<br />
NEKA PRAKTIČNA OBAVJEŠTENJA<br />
Danska pomoć izbjeglicama<br />
Dansk Flygtningehjælp<br />
Borgergade 10, 3. sal<br />
Postboks 53<br />
1002 København K<br />
Telefon: 33 73 50 00<br />
Internet – naslovna stranica:<br />
www.flygtning.dk<br />
E-pošta: drc@drc.dk<br />
Humanitarna organizacija, koja pruža pomoć<br />
izbjeglicama kao i informacije i savjete o<br />
integraciji i repatrijaciji.<br />
Mellemfolkeligt Samvirke (MS)<br />
Borgergade 14<br />
1300 København K<br />
Telefon: 77 31 00 00<br />
Internet – naslovna stranica: www.ms.dk<br />
E-pošta: ms@ms.dk<br />
Udruženje koje radi na razumijevanju med _ u<br />
narodima, integraciji, prosvjeti, dobrovoljnom<br />
radu, itd.<br />
Ministarstvo za izbjeglice, doseljenike<br />
i integraciju<br />
Ministeriet for Flygtninge,<br />
Indvandrere og Integration<br />
Holbergsgade 6<br />
1057 København K<br />
Telefon: 33 92 33 80<br />
Internet – naslovna stranica:<br />
www.integrationsministeriet.dk<br />
E-pošta: inm@inm.dk<br />
Nadležno za generalnu politiku prema<br />
strancima i zaduženo za integracionu politiku<br />
i dansko državljanstvo. Apelaciona instanca u<br />
odnosu na odluke Uprave za strance o spajanju<br />
porodica, vizi i dozvoli boravka na<br />
osnovu zapošljavanja ili posebnih razloga.<br />
Savjet za Etničke Manjine<br />
Rådet for Etniske Minoriteter<br />
Ministeriet for Flygtninge, Indvandrere og<br />
Integration<br />
Holbergsgade 6<br />
1057 København K<br />
Telefon: 33 92 33 80<br />
Internet – naslovna stranica:<br />
www.etniskeminoriteter.dk<br />
E-pošta: rem@inm.dk<br />
Savjetuje ministra za integraciju po pitanjima<br />
od značaja za doseljenike i izbjeglice.<br />
Bira se izmed _ u predstavnika općinskih integracionih<br />
savjeta.
Državni okruzi u<br />
<strong>Danskoj</strong><br />
133<br />
Uprava za strance<br />
Udlændingestyrelsen<br />
Ryesgade 53<br />
2100 København Ø<br />
Telefon: 35 36 66 00<br />
Internet – naslovna stranica:<br />
www.udlst.dk<br />
E-pošta: udlst@udlst.dk<br />
Obrad _ uje predmete u vezi dolaska i boravka<br />
stranaca u <strong>Danskoj</strong> kao što su azil, spajanje<br />
porodica, dozvole za boravak i rad i viza.<br />
Apelaciona instanca za odluke o dozvoli<br />
boravka i rada donetih na osnovu posebnih<br />
EF/EØS- pravila.<br />
Državni okrug – statsamt – se bave pitanjima<br />
koja pokrivaju stvari vezane za separaciju,<br />
razvod, alimentaciju, dječji dodatak, roditeljsko<br />
pravo, pravo djeteta da vid _ a i drugog roditelja,<br />
državljanstvo, imena i slobodan sudski proces.<br />
Osim toga bavi se i dozvolama za boravak i<br />
rad po posebnim EF/EØS-pravilima.<br />
Internet – naslovna stranica:<br />
www.statsamt.dk<br />
Prezidijum u Kopenhagenu<br />
Københavns Overpræsidium<br />
Hammerensgade 1<br />
1267 København K<br />
Telefon: 33 12 23 80<br />
E-pošta: overpraesidiet@statsamt.dk<br />
NEKA PRAKTIČNA OBAVJEŠTENJA<br />
Statsamtet København<br />
Hejrevej 43<br />
2400 København NV<br />
Telefon: 38 17 06 00<br />
E-pošta: koebenhavn@statsamt.dk<br />
Statsamtet Frederiksborg<br />
Roskildevej 10 A<br />
3400 Hillerød<br />
Telefon: 48 22 73 00<br />
E-pošta: frederiksborg@statsamt.dk<br />
Statsamtet Roskilde<br />
Algade 12<br />
4000 Roskilde<br />
Telefon: 46 30 60 00<br />
E-pošta: roskilde@statsamt.dk
134<br />
NEKA PRAKTIČNA OBAVJEŠTENJA<br />
Statsamtet Vestsjælland<br />
Slagelse 7<br />
4180 Sorø<br />
Telefon: 57 87 07 00<br />
E-pošta: vestsjaellands@statsamt.dk<br />
Statsamtet Storstrøm<br />
Brovejen 4<br />
4800 <strong>Ny</strong>købing F<br />
Telefon: 54 84 18 00<br />
E-pošta: storstroems@statsamt.dk<br />
Statsamtet Bornholm<br />
Storegade 36<br />
3700 Rønne<br />
Telefon: 56 93 02 60<br />
E-pošta: bornholm@statsamt.dk<br />
Statsamtet Fyn<br />
Slottet – Indgang A, 1. sal<br />
Nørregade 36-38<br />
5000 Odense C<br />
Telefon: 66 11 90 00<br />
E-pošta: fyn@statsamt.dk<br />
Statsamtet Vejle<br />
Vedelsgade 17 B<br />
7100 Vejle<br />
Telefon: 75 82 33 00<br />
E-pošta: vejle@statsamt.dk<br />
Statsamtet Ringkjøbing<br />
Holstebrovej 31<br />
Postboks 151<br />
6950 Ringkøbing<br />
Telefon: 97 32 08 55<br />
E-pošta: ringkjoebing@statsamt.dk<br />
Statsamtet Århus<br />
Marselis Boulevard 1<br />
8000 Århus C<br />
Telefon: 89 40 11 11<br />
E-pošta: aarhus@statsamt.dk<br />
Statsamtet Viborg<br />
St. Sct. Hansgade 2-4<br />
8800 Viborg<br />
Telefon: 87 26 20 00<br />
E-pošta: viborg@statsamt.dk<br />
Statsamtet Sønderjylland<br />
H.P. Hanssens Gade 42<br />
6200 Aabenraa<br />
Telefon: 74 31 31 31<br />
E-pošta: soenderjylland@statsamt.dk<br />
Statsamtet Ribe<br />
Bøge Allé 2<br />
6760 Ribe<br />
Telefon: 76 88 66 66<br />
E-pošta: ribe@statsamt.dk<br />
Statsamtet Nordjylland<br />
Aalborghus Slot<br />
Slotspladsen 1<br />
9000 Aalborg<br />
Telefon: 96 31 92 00<br />
E-pošta: nordjylland@statsamt.dk
Biroi rada u <strong>Danskoj</strong><br />
135<br />
Biro rada – Arbejdsformidlingen (AF) – je ta<br />
instanca, gdje se trebaš obratiti kad tražiš<br />
posao. Postoji 14 AF-regionalnih kancelarija<br />
koje sve imaju svoju naslovnu stranicu na<br />
internetu sa lokalnim informacijama za one<br />
koji traže posao i za poslodavce.<br />
Internet – naslovna stranica: www.af.dk<br />
AF – Bornholm Regionskontor<br />
Tornegade 5<br />
Postboks 119<br />
3700 Rønne<br />
Telefon: 56 95 30 33<br />
Internet – naslovna stranica:<br />
www.bornholm.af.dk<br />
AF – Frederiksborg Regionskontor<br />
Datavej 36<br />
3460 Birkerød<br />
Telefon: 48 22 85 00<br />
Internet – naslovna stranica:<br />
www.frederiksborg.af.dk<br />
E-pošta: frederiksborg@af.dk<br />
AF – Fyn Regionskontor<br />
Dannebrogsgade 3<br />
5000 Odense C<br />
Telefon: 66 11 77 70<br />
Internet – naslovna stranica:<br />
www.fyn.af.dk<br />
AF – Nordjylland Regionskontor<br />
Vestre Havnepromenade 15<br />
9100 Aalborg<br />
Telefon: 99 33 90 00<br />
Internet – naslovna stranica:<br />
www.nordjylland.af.dk<br />
E-pošta: nordjylland@af.dk<br />
AF – Ribe Regionskontor<br />
Teglværksgade 4<br />
6701 Esbjerg<br />
Telefon: 79 12 33 44<br />
Internet – naslovna stranica:<br />
www.ribe.af.dk<br />
AF – Ringkøbing Regionskontor<br />
Nørregade 44<br />
7400 Herning<br />
Telefon: 96 27 34 00<br />
Internet – naslovna stranica:<br />
www.ringkoebing.af.dk<br />
AF – Roskilde Regionskontor<br />
Jernbanegade 12<br />
4000 Roskilde<br />
Telefon: 46 18 11 00<br />
Internet – naslovna stranica:<br />
www.roskilde.af.dk<br />
AF – Storkøbenhavn Regionkontor<br />
Vesterbrogade 123<br />
1620 København V<br />
Telefon: 33 55 10 20<br />
Internet – naslovna stranica:<br />
www.koebenhavn.af.dk<br />
AF – Storstrøm Regionskontor<br />
Vestensborg Allé 8<br />
4800 <strong>Ny</strong>købing Falster<br />
Telefon: 54 88 05 05<br />
Internet – naslovna stranica:<br />
storstroem.af.dk<br />
E-pošta: af-storstrom@af-dk.dk<br />
NEKA PRAKTIČNA OBAVJEŠTENJA
136<br />
Političke partije<br />
NEKA PRAKTIČNA OBAVJEŠTENJA<br />
AF – Sønderjylland Regionskontor<br />
“Bjergparken”<br />
Bjerggade 4 K<br />
6200 Aabenraa<br />
Telefon: 74 63 21 20<br />
Internet – naslovna stranica:<br />
www.soenderjylland.af.dk<br />
E-pošta: soenderjylland@af.dk<br />
AF – Vejle Regionskontor<br />
Fiskergade 1<br />
7100 Vejle<br />
Telefon: 70 10 26 26<br />
Internet – naslovna stranica: www.vejle.af.dk<br />
E-pošta: afvejle@post4.tele.dk<br />
AF – Vestsjælland Regionskontor<br />
Smedelundsgade 16<br />
4300 Holbæk<br />
Telefon: 59 48 12 00<br />
Internet – naslovna stranica:<br />
www.vestsjaelland.af.dk<br />
E-pošta: af-region.vestsjaelland@af-dk.dk<br />
AF – Viborg Regionskontor<br />
Fælledvej 3<br />
8800 Viborg<br />
Telefon: 96 15 22 00<br />
Internet – naslovna stranica:<br />
www.viborg.af.dk<br />
E-pošta: af-region.viborg@af-dk.dk<br />
AF – Århus Regionskontor<br />
Søren Frichs Vej 38 K, st.<br />
8230 Åbyhøj<br />
Telefon: 89 34 66 00<br />
Internet – naslovna stranica:<br />
www.aarhus.af.dk<br />
E-pošta: region.aarhus@af.dk<br />
Lista partija koje na dan 1. oktobra 2002<br />
ispunjavaju uvjete za kandidaturu na parlamentarnim<br />
izborima.<br />
Danska narodna partija<br />
Dansk Folkeparti<br />
Christiansborg<br />
1240 København K<br />
Telefon: 33 37 51 99<br />
Internet – naslovna stranica:<br />
www.danskfolkeparti.dk<br />
E-pošta: df@ft.dk<br />
Partija jedinstva – Crveno-zeleni<br />
Enhedslisten – De Rød-Grønne<br />
Studiestræde 24, 1. sal<br />
1455 København K<br />
Telefon: 33 93 33 24<br />
Internet – naslovna stranica:<br />
www.enhedslisten.dk<br />
E-pošta: landskontoret@enhedslisten.dk<br />
Konzervativna partija<br />
Konservative Folkeparti, Det<br />
<strong>Ny</strong>havn 4<br />
Postboks 1515<br />
1020 København K<br />
Telefon: 33 13 41 40<br />
Internet – naslovna stranica:<br />
www.konservative.dk<br />
E-pošta: info@konservative.dk
137<br />
Kršćanska narodna partija<br />
Kristeligt Folkeparti<br />
Allégade 24 A, 1. sal<br />
2000 Frederiskberg<br />
Telefon: 33 27 78 10<br />
Internet – naslovna stranica: www.krf.dk<br />
E-pošta: krf@ft.dk<br />
Manjinska partija<br />
Minoritetspartiet<br />
Frederiksgade 22, 2. sal<br />
8000 Århus C<br />
Telefon: 40 54 82 93<br />
Internet – naslovna stranica:<br />
www.minoritetspartiet.dk<br />
E-pošta: info@minoritetspartiet.dk<br />
Socijalistička narodna partija<br />
Socialistisk Folkeparti<br />
Christiansborg<br />
1240 København K<br />
Telefon: 33 12 70 11<br />
Internet – naslovna stranica: www.sf.dk<br />
E-pošta: sf@sf.dk<br />
Danska Liberalna partija<br />
Venstre, <strong>Danmark</strong>s Liberale Parti<br />
Søllerødvej 30<br />
2840 Holte<br />
Telefon: 45 80 22 33<br />
Internet – naslovna stranica: www.venstre.dk<br />
E-pošta: venstre@venstre.dk<br />
NEKA PRAKTIČNA OBAVJEŠTENJA<br />
Partija radikala<br />
Radikale Venstre, Det<br />
Christiansborg<br />
1240 København K<br />
Telefon: 33 37 47 47<br />
Internet – naslovna stranica:<br />
www.radikale.dk<br />
E-pošta: radikale@radikale.dk<br />
Socijaldemokratska partija<br />
Socialdemokraterne<br />
Thorvaldsensvej 2<br />
1780 København V<br />
Telefon: 35 39 15 22<br />
Internet – naslovna<br />
stranica:www.socialdemokratiet.dk<br />
E-pošta: socialdemokratiet@net.dialog.dk
138<br />
Objašnjenje pojmova<br />
OBJAŠNJENJA POJMOVA<br />
Administracija stambene<br />
zgrade (Ejendommens<br />
administration)<br />
Nju sačinjavaju zaposleni koji u ime<br />
vlasnika vode brigu o zgradi. To<br />
znači: izrad _ uju ugovore o iznajmljivanju<br />
stanova, naplaćuju kiriju/stanarinu,<br />
zapošljavaju domara i<br />
održavaju kontakt sa stanarima.<br />
Aktiviranje (Aktivering)<br />
<strong>Grad</strong> _ ani koji primaju introdukcionu<br />
pomoć, gotovinsku pomoć ili potporu<br />
nezaposlenima imaju pravo i obavezu<br />
da prihvate ponudu za aktiviranje.<br />
Opštine su dužne da izrade i ponude<br />
aktiviranje primaocima introdukcione<br />
i gotovinske pomoći.<br />
Biro rada je zadužen za aktiviranje<br />
lica koja primaju potporu za nezaposlene.<br />
Aktiviranje može da sadrži pomoć<br />
u iznalaženju mogućnosti obrazovanja<br />
ili nalaženja posla u javnom ili privatnom<br />
sektoru ili specijalnih obrazovnih<br />
aktivnosti.<br />
Apsolutizam (Enevælde)<br />
Politički sistem gdje vladar ima<br />
neograničenu vlast. Danska je imala<br />
više oblika tog sistema od 1661 –<br />
1848 godine.<br />
Biblija (Bibelen)<br />
Biblija je sveto pismo svih hrišćana.<br />
Biblija je podijeljena na dva dijela:<br />
Stari i Novi testament. Stari testament<br />
je prvobitno napisan na hebrejskom<br />
jeziku i radi se prvenstveno o<br />
odnosu Boga i jevrejskog naroda.<br />
Novi testament je prvobitno pisan na<br />
grčkom i govori o Božjem sinu, Isusu<br />
Hristu, njegovim prvim sljedbenicima<br />
i prvoj hrišćanskoj crkvi. Hrišćani smatraju<br />
Hrista glavnim licem Biblije.<br />
Najnoviji danski prijevod Biblije potiče<br />
iz 1992 god. i naziva se danskom<br />
Biblijom (kraljice) Margrethe II.<br />
Dankort<br />
Dankort je posebna platežna kartica<br />
u <strong>Danskoj</strong> koju su stvorile banke i koji<br />
se zasniva na sistemu elektronskog<br />
prebacivanja novca u cijeloj zemlji.<br />
Distriktne novine<br />
(Distriktsblade)<br />
To su besplatne lokalne sedmične<br />
novine finansirane prihodima od<br />
reklama.
139<br />
Državna zajednica<br />
(Rigsfællesskab)<br />
Ekonomska, pravna i jezička zajednica<br />
koja povezuje Dansku, Farska ostrva<br />
i Grenland u jednu državu sa danskim<br />
ustavom. Farska ostrva i Grenland<br />
imaju široku autonomiju u državnim<br />
okvirima.<br />
Rimski ugovor. Danska je postala član<br />
EF 1972 god. nakon referenduma.<br />
EU obuhvata danas 15 evropskih<br />
zemalja: to su pored Danske i Belgija,<br />
Velika Britanija sa sjevernom Irskom,<br />
Finska, Francuska, Grčka, Holandija,<br />
Irska, Italija, Luksemburg, Portugal,<br />
Španija, Švedska, Njemačka i Austrija.<br />
OBJAŠNJENJA POJMOVA<br />
Državni advokat (Statsadvokat)<br />
Državni advokat je javni tužilac u<br />
krivičnim procesima pri okružnim<br />
(drugostepenim) sudovima.<br />
Državni okrug (Statsamt)<br />
Državni okruzi su državni regionalni<br />
organi koji pokrivaju ista geografska<br />
područja kao okruzi. Ima ih 14 plus<br />
Prezidijum u Kopenhagenu koji ima<br />
otprilike iste funkcije kao državni<br />
okruzi. Državnim okrugom upravlja<br />
okružni načelnik i njegovi zadaci su<br />
izmed _ u ostalog separacija i razvod<br />
braka, roditeljsko pravo i pravo djeteta<br />
na posjete drugom roditelju. Osim<br />
toga okruzi vrše ulogu sekretarijata<br />
nadzornih organa koji vode računa da<br />
se opštine pridržavaju zakona.<br />
EU<br />
Evropska Unija, do 1993 se zvala<br />
Evropsko zajedničko tržište – EF.<br />
Saradnja se postepeno razvijala od<br />
1957 kada je 6 zemalja potpisalo<br />
Evangelističko-luteranska<br />
crkva (Evangelisk-luthersk)<br />
Danska crkva je evangelističko-luteranska.<br />
To znači da spada u hrišćanske<br />
crkve koje su se u vrijeme Reformacije<br />
oko 1500 godine odvojile od<br />
rimokatoličke crkve. Evangelističkoluteranska<br />
crkva zasniva svoje<br />
vjerovanje na Bibliji i tri jevand _ elja<br />
najstarijih hrišćanskih crkvi, na<br />
Augsburškoj objavi objavljenoj u vrijeme<br />
Reformacije kao i na Malom<br />
katekizmu Lutera, crkvenoj knjizi o<br />
hrišćanstvu koju je napisao njemački<br />
kalud _ er Martin Luter.<br />
Evropski Parlament (Europa-<br />
Parlamentet)<br />
Evropski Parlament ima 626 članova<br />
koje su izabrali stanovnici 15 zemalja<br />
članica Evropske Unije. Članovi se<br />
biraju na 5 godina. Njihov broj zavisi<br />
od veličine zemlje. Danska ima 16<br />
članova.
140<br />
OBJAŠNJENJA POJMOVA<br />
Gotovinska pomoć<br />
(Kontanthjælp)<br />
<strong>Grad</strong> _ ani, koji nemaju nikakvih prihoda<br />
ili imovinu i nisu u stanju da<br />
izdržavaju sebe ili svoju porodicu,<br />
mogu da dobiju kontantnu – gotovinsku<br />
pomoć. To znači da komuna isplaćuje<br />
jednu sumu novca za život. Preduslov<br />
dobijanja ove pomoći je da su<br />
isprobane sve mogućnosti nalaženja<br />
posla ili da se prihvati ponuda opštine<br />
o aktiviranju. To ne važi za novodošle<br />
grad _ ane prve tri godine jer su oni u<br />
tom periodu obuhvaćeni zakonom o<br />
integraciji*.<br />
Imovinsku sud (Skifteretten)<br />
Ovaj sud je odjeljenje opštinskog suda<br />
i bavi se zaostavštinom, imovinom<br />
bankrotiranih i podjelom imovine<br />
poslije razvoda braka.<br />
Introdukciona pomoć<br />
– početna pomoć<br />
(Introduktionsydelse)<br />
Introdukciona pomoć je iznos novca<br />
koji opštine isplaćuju novim grad _ a-<br />
nima obuhvaćenim zakonom o integraciji,<br />
ukoliko nisu u stanju ili nemaju<br />
nikoga ko bi ih izdržavao.<br />
Istražni zatvor – Pritvor<br />
(Varetægtsfængsling)<br />
U istražni zatvor se šalje lice lišeno<br />
slobode kad je pod sumnjom da je<br />
počinilo neko krivično djelo.<br />
Kasa za pomoć nezaposlenima<br />
(Arbejdsløshedskasse)<br />
Kasa za nezaposlene je privatno<br />
udruženje radnika ili samostalnih<br />
privrednika čiji je zadatak da osiguraju<br />
ekonomsku pomoć članovima koji<br />
su izgubili posao. Ove kase su tijesno<br />
povezane sa sindikatima ali je moguće<br />
biti član kase za nezaposlene bez<br />
članstva u sindikatu.<br />
Komisija za nadzor rada<br />
(Arbejdstilsynet)<br />
Komisija za nadzor rada je javna<br />
služba čiji je zadatak da učestvuje u<br />
stvaranju sigurnih i zdravih uslova<br />
rada koji omogućavaju dalji razvoj<br />
radnih mjesta. To uključuje nadgledanje<br />
preduzeća, izradu pravila i<br />
informisanje o uslovima rada. Ova<br />
komisija ima kancelarije u svim okruzima<br />
kao i Kopenhagenu i opštini<br />
Frederiksberg.
141<br />
Kreditni zavod<br />
(Realkreditinstitut)<br />
Realni kredit je zajam čija sigurnost<br />
leži u nepokretnoj imovini. Ovaj kredit<br />
se dobija kad se svoja nepokretna<br />
imovina stavi u zalog. Ovakve pozajmice<br />
se dobijaju u Kreditnom zavodu –<br />
to su ustvari vrste specijalnih banaka.<br />
Lista grad _ ana (Borgerliste)<br />
Lista grad _ ana je lista sa imenima<br />
ljudi koji ne pripadaju političkim partijama<br />
a kandiduju se na opštinskim<br />
izborima. Ovakve liste nastaju kao<br />
pokušaj protežiranja nekog lokalnog<br />
problema koji nije obuhvaćen programima<br />
političkih partija.<br />
Narodna crkva (Folkekirke)<br />
Evangelističko-luteranska crkva je<br />
prema ustavu Danska narodna crkva.<br />
Riječ «narodna» označava da većina<br />
Danaca pripada crkvi i da ona ima<br />
čvršće veze sa državom nego druge<br />
crkve. Ustav propisuje da država<br />
mora da podržava narodnu crkvu.<br />
Parlament utvrd _ uje smjernice rada<br />
crkvene uprave ali se država, po pravilu,<br />
ne miješa u život crkve. Bogosluženja<br />
narodne crkve su javna i<br />
članovi narodne crkve mogu bez daljeg<br />
učestvovati u crkvenim obredima kao<br />
što su krštenje, krizmanje, vjenčanje i<br />
sahrana. Sveštenici i crkveno osoblje<br />
još iz starih vremena imaju zadatak<br />
upisivanja novorod _ enih u matične<br />
knjige. Izuzetak je dio Danske koji se<br />
zove Sønderjylland gdje postoji<br />
službenik registrature koji obavlja<br />
registrovanje novorod _ enih. Sveštenici<br />
narodne crkve djeluju i kao pogrebni<br />
organi koji odobravaju sahranu ili<br />
kremiranje umrlih.<br />
Narodne više škole<br />
(Folkehøjskole)<br />
Narodne više škole – u svakodnevnom<br />
govoru zvane samo više škole – su<br />
poseban vid koledža za mlade i<br />
odrasle koje su nastale sredinom XIX<br />
vijeka u <strong>Danskoj</strong>. Cilj ovih škola je da<br />
mladima i odraslima pruži uvid u<br />
povezanost kulturnog i društvenog<br />
života. Predmeti u školama su npr.:<br />
muzika, likovno obrazovanje, sport,<br />
filozofija i društveni odnosi. Nastava<br />
ne daje nikakve formalne kvalifikacije<br />
i nema ispita.<br />
Odbor za odred _ ivanje stanarina<br />
(Huslejenævn)<br />
Sve opštine moraju imati odbore za<br />
odred _ ivanje stanarina. Opštine mogu<br />
da se dogovore o zajedničkim odborima.<br />
Jedan odbor se sastoji od tri<br />
člana. Dva člana bira opština na<br />
osnovu preporuke udruženja stanara i<br />
udruženja kućevlasnika. Treći član,<br />
OBJAŠNJENJA POJMOVA
142<br />
OBJAŠNJENJA POJMOVA<br />
koji je ujedno predsjednik, mora da<br />
bude pravnik i postavljaju ga okružne<br />
vlasti. Odbor za odred _ ivanje stanarina<br />
razmatra žalbe na visinu stanarine,<br />
opremljenost stana i druge uslove<br />
izdavanja stanova.<br />
Odbor za žalbe na rad policije<br />
(Politiklagenævn)<br />
Ovakvih odbora ima u Kopenhagenu,<br />
Aalborgu, Viborgu i Sonderborgu i na<br />
Sjællandu i Fynu. Oni zajedno sa<br />
državnim advokatima* razmatraju<br />
žalbe na rad policije i prijave prekršaja<br />
koje su zaposleni u policiji<br />
počinili u svom radu. Odbor za žalbe<br />
se sastoji od jednog pravnika koji je<br />
predsjednik i dva porotnika.<br />
Okružni odbor (Amtsråd)<br />
Danska je na dan 1.1.2003 podijeljena<br />
na 13 okruga koje se staraju o<br />
većim lokalnim zadacima kao što su<br />
bolnice, zdravstveno osiguranje, gimnazije,<br />
zaštitu okoline i održavanje lokalnih<br />
puteva. Okruzima upravljaju<br />
okružni odbori koje grad _ ani biraju na<br />
4 godine i koji se sastoje od najmanje<br />
9 a najviše 31 člana.<br />
Okružni sud (Landsret)<br />
Danska ima dva okružna suda:<br />
Istočni, koji leži u Kopenhagenu i<br />
Zapadni, koji leži u Viborgu. Okružni<br />
sudovi su nadležni za odluke i presude<br />
donesene od strane nekih vlasti, krivična<br />
djela gdje postoji sumnja o<br />
ozbiljnijim prestupima i presuda<br />
opštinskih – prvostepenih sudova na<br />
koje je uložena žalba.<br />
Opšta stambena zajednica<br />
(Alment Boligselskab)<br />
Opšta stambena zajednica je udruženje<br />
koje radi na non-profit osnovi i<br />
brine se o nizu stambeno-socijalnih<br />
zadataka. Takvo udruženje ima konkretne<br />
obaveze izgradnje, iznajmljivanja,<br />
vod _ enja, održavanja i osavremenjivanja<br />
društvenih stanova. Stambeno-socijalne<br />
dužnosti su da pridonese<br />
rješavanju stambenih problema<br />
socijalno ugroženih kategorija ljudi.<br />
Svako ko je napunio 15 godina<br />
može uz manju nadoknadu da se<br />
upiše na listu čekanja stambenog preduzeća<br />
i dobije stan kad dod _ e na red.<br />
Opštinska uprava<br />
(Kommunalbestyrelse)<br />
Danska je na dan 1.1.2003 godine<br />
podijeljena na 271 primarnih opština<br />
– u svakodnevnom govoru zvanim<br />
«opštinama». Opština je društveni<br />
organ koji rješava različite zadatke u<br />
lokalnim okvirima. U <strong>Danskoj</strong> postoji<br />
takozvana opštinska samouprava a<br />
zakon daje opštinama široke okvire
143<br />
samostalnog donošenja odluke. Osim<br />
toga opštine rješavaju svoje zadatke –<br />
naročito iz oblasti socijalnog staranja<br />
– na osnovu podrobnijih pravila u<br />
zakonodavstvu.<br />
Opštine vode opštinske uprave<br />
koje grad _ ani te opštine biraju izmed _ u<br />
sebe svake četvrte godine.<br />
Opštinski sud (Byret)<br />
Opštinski sud je prva instanca danskog<br />
pravnog sistema. Ovdje se obrad _ uju<br />
civilni predmeti i većina prekršaja.<br />
Parlament (Folketinget)<br />
Danski nacionalni parlament se zove<br />
Folketinget. On ima 179 članova od<br />
toga su dva sa Grenlanda i dva sa<br />
Farskih ostrva.<br />
Članovi se biraju na najviše po 4<br />
godine. Predsjednik vlade može da<br />
raspiše izbore i prije isteka perioda<br />
od 4 godine. Izbori se vrše po sistemu<br />
proporcionalne reprezentacije. To<br />
znači da svaka partija dobija onoliko<br />
mjesta u Folketingetu koliko je procenata<br />
glasova osvojila.<br />
Porodilište (Barselsgang)<br />
Porodilište je dio bolnice u kome su<br />
smještene žene sa svojim bebama neposredno<br />
nakon porod _ aja.<br />
Porotnik (Lægdommer)<br />
Porotnici su lica koja nisu pravnici a<br />
učestvuju u krivičnim procesima kao<br />
porotnici ili kao sudije.<br />
Potpora nezaposlenima<br />
(Arbejdsløshedsdagpenge)<br />
Potpora nezaposlenima je ekonomska<br />
pomoć koja može da se dodjeli članu<br />
kase za nezaposlene koji je ostao bez<br />
posla.<br />
Pretplata/Licenca (Licens)<br />
Pretplata je porez koji se plaća ako<br />
se posjeduje radio ili televizor.Time se<br />
plaća pravo na prijem programa.<br />
Pretplatom se finansira Danski Radio<br />
– radio i televizija – i TV 2 koji imaju<br />
takozvanu public service obavezu.<br />
Pretplata se dijeli po utvrd _ enom<br />
ključu koji utvrd _ uje Ministarstvo za<br />
kulturu.<br />
Prezidijum (Overpræsidiet)<br />
Prezidijum u Kopenhagenu je državna<br />
institucija koja pokriva isto<br />
područje kao i kopenhaška opština.<br />
Prezidijum vodi predsjednik koji u<br />
svojoj nadležnosti ima otprilike iste<br />
stvari kao i jedan okrug.<br />
OBJAŠNJENJA POJMOVA
144<br />
OBJAŠNJENJA POJMOVA<br />
Prosvjećivanje<br />
(Folkeoplysning)<br />
Prosvjećivanje je obrazovanje i<br />
informisanje odraslih o opštim temama<br />
bez stručnog usmjeravanja. Prosvjetna<br />
udruženja, narodne više škole,<br />
biblioteke kao i kulturne, religijske ili<br />
političke organizacije su obično organizatori<br />
prosvjetnih inicijativa. Vidi i:<br />
večernje škole.<br />
Prosvjetni savjet<br />
(Oplysningsforbund)<br />
Prosvjetni savjet je organizacija koja<br />
koordinira i administrira prosvjetni<br />
rad – posebno u vezi sa nastavom u<br />
slobodnom vremenu. Vidi i večernje<br />
škole.<br />
Public service<br />
Public service naziv se upotrebljava<br />
za nezavisne, nekomercijalne radio i<br />
TV-stanice čiji je cilj emitovanje programa<br />
za cjelokupno stanovništvo.<br />
Danski Radio (DR) je public service<br />
organizacija koja je na osnovu<br />
zakona o radiju obavezna da emituje<br />
svestrane, kulturne i informativne<br />
emisije.<br />
Reciklaža (Genbrugsplads)<br />
Dužnost opštine je da organizuje<br />
ponovnu upotrebu najvećeg dijela<br />
d _ ubreta i otpadaka. Zato opštine<br />
imaju mjesta za reciklažu gdje se<br />
otpaci mogu razvrstati i baciti u<br />
odgovarajuće kontejnere, npr.: karton,<br />
staklo, metal, zelenilo iz bašte. Otpaci<br />
opasni po okolinu se predaju posebno.<br />
Referendum<br />
(Folkeafstemning)<br />
Na referendumu se narod izjašnjava o<br />
nekom posebnom pitanju o kome se<br />
Parlament već izjasnio ili se sprema<br />
na to. Parlamentu referendum može<br />
biti obavezan ili orijentacioni. Prema<br />
danskom ustavu svaka promjena ustava<br />
ili prenošenje suvereniteta nekim<br />
naddržavnim organima mora da se<br />
iznese na referendum. U <strong>Danskoj</strong> je<br />
referendum primjenjen posljednji put<br />
prilikom odlučivanja o odnosu sa EU.<br />
Referent za zaštitu na radu<br />
(Sikkerhedsrepræsentant)<br />
Referent za zaštitu na radu je izabran<br />
od svojih radnih kolega sa zadatkom<br />
da predstavlja radnike u odnosu na<br />
poslodavca a po pitanju sigurnosti i<br />
zdravlja na radu. Referent se bira na<br />
dvije godine, kao i sindikalni povjerenik,<br />
i upućuje se na posebno obrazovanje.
145<br />
Reprezentativna demokratija<br />
(Repræsentativt demokrati)<br />
Reprezentativna demokratija je<br />
društveni sistem gdje narod bira<br />
članove nekog reprezentativnog tijela.<br />
U <strong>Danskoj</strong> se održavaju izbori za<br />
Parlament, okruge i opštine.<br />
Roditeljska prava<br />
(Forældremyndighed)<br />
Roditeljska prava uključuju obavezu<br />
staranja o deci i preduzimanja onih<br />
koraka koji su najbolji za djecu.<br />
Roditelji koji žive u braku automatski<br />
dijele roditeljska prava. Ukoliko<br />
roditelji nisu vjenčani onda majka<br />
ima roditeljsko pravo osim ako<br />
roditelji nisu sklopili drugačiji sporazum.<br />
Ako se roditelji separiraju ili<br />
razvedu donosi se odluka o tome ko<br />
će imati roditeljsko pravo. Roditelji<br />
mogu da dogovore nastavak obostranog<br />
roditeljskog prava.<br />
Šengenska saradnja<br />
(Schengensamarbejdet)<br />
Šengenska saradnja je saradnja EUzemalja<br />
Belgije, Danske, Finske,<br />
Francuske, Grčke, Holandije, Italije,<br />
Luksemburga, Portugala, Španije,<br />
Švedske, Njemačke i Austrije kao i<br />
Norveške.To znači da stanovnici ovih<br />
zemalja mogu slobodno da prelaze<br />
med _ usobne granice bez granične kontrole.<br />
Danska je u Šengenskoj saradnji<br />
od 1997 godine.<br />
Šengenski informativni sistem<br />
(Schengeninformationssystemet)<br />
Jedna od centralnih stvari u šengenskoj<br />
saradnji je elektronska mreža<br />
koja svim policijskim stanicama i<br />
konzulatima u zemljama članicama<br />
šengenskog dogovora omogućava<br />
pristup informacijama o prijavljenim<br />
licima i traženim stvarima i vozilima.<br />
Sindikalni povjerenik<br />
(Tillidsrepræsentant)<br />
Sindikalni povjerenik se bira na dvije<br />
godine od strane svojih kolega sa<br />
posla. Povjerenik predstavlja radnike<br />
u odnosima sa poslodavcem. Osim<br />
toga sindikalni povjerenik je i predstavnik<br />
strukovne organizacije na<br />
svom radnom mjestu.<br />
Sk<strong>anin</strong>g sa ultrazvukom<br />
(Scanning med ultralyd)<br />
Skaner je aparat koji se upotrebljava<br />
prilikom sistematske pretrage jednog<br />
područja. Sk<strong>anin</strong>g ultrazvukom znači<br />
da se uz pomoć ultrazvučnih<br />
talasa/valova mogu vidjeti npr.<br />
unutrašnji organi ili beba u materici.<br />
Uz pomoć ultrazvuka može se vidjeti<br />
koliko je beba velika, kog je pola i da<br />
li ima ozbiljan hendikep.<br />
OBJAŠNJENJA POJMOVA
146<br />
OBJAŠNJENJA POJMOVA<br />
Slobodna prodaja (Håndkøb)<br />
Jedan dio lijekova se može kupiti u<br />
slobodnoj prodaji, bez ljekarskog<br />
recepta.<br />
Udruženje kućevlasnika<br />
(Grundejerforening)<br />
To je udruženje kućevlasnika u nekom<br />
stambenom bloku koje se bavi pitanjima<br />
od zajedničkog interesa – npr.:<br />
održavanje trotoara ili eventualnih<br />
zajedničkih objekata.<br />
Udruženje stanara<br />
(Beboerforening)<br />
Udruženje stanara koji su iznajmili<br />
stanove kod istog stambenog preduzeća.<br />
Udruženje štiti interese stanara<br />
u odnosima za iznajmljivačem.<br />
Uprava za nadzor povreda na<br />
radu (Arbejdsskadestyrelsen)<br />
Uprava za nadzor povreda na radu je<br />
državna organizacija u okviru Ministarstva<br />
za socijalni rad. Njen zadatak<br />
je da sprovodi zakon o povredama na<br />
radu koji reguliše odredbe o mogućnostima<br />
ostvarivanja nadoknade u<br />
slučaju povrede na radu.<br />
Uprava za strance<br />
(Udlændingestyrelsen)<br />
Uprava za strance potpada pod<br />
Ministarstvo za integraciju. Uprava,<br />
med _ utim, donosi svoje odluke nezavisno<br />
od ministarstva. Uprava za<br />
strance se bavi dugim nizom pitanja u<br />
vezi sa ulaskom i boravkom stranaca u<br />
<strong>Danskoj</strong> – npr.: azil, spajanje porodica,<br />
viza i dozvola za rad. Uprava za<br />
strance donosi odluke o konkretnim<br />
molbama i zahtjevima i daje obavještenja<br />
o ulasku i boravku u zemlju.<br />
Uškolovavanje – Početak<br />
školovanja (Indskoling)<br />
Period od predškolskog do 2. razreda<br />
se naziva početak školovanja. U tom<br />
periodu se škola i učitelji trude da<br />
priviknu d _ ake na školsku atmosferu.<br />
Cilj je ojačavanje stručnih i kreativnih<br />
sposobnosti kao i motorike i socijalnog<br />
razvoja pojedinog učenika.<br />
Uvid u akta (Aktindsigt)<br />
Zakon o javnoj upravi daje svakom<br />
pravo na uvid u sva državna i opštinska<br />
dokumenta.<br />
Uvid u akta se može odbiti u<br />
različitim slučajevima, kao npr.: poštovanje<br />
privatnog života, državna bezbjednost<br />
ili društveni ekonomski interesi.<br />
Stranke u parnici imaju uvećano<br />
pravo uvida u dokumenta iz te parnice.
147<br />
Večernja škola (Aftenskole)<br />
Nastava kojoj se prisustvuje dobrovoljno<br />
i koja protiče u slobodnom vremenu.<br />
Nastava može sadržati mnogobrojne<br />
različite predmete: npr.: strani<br />
jezik, istorija, informatika, filozofija<br />
ili kreativni predmeti. Nastava ne daje<br />
formalne kompetencije i nema ispita.<br />
Iza nastave obično stoji neki prosvjetni<br />
forum.<br />
Visoka škola (Højskole)<br />
Vidi: narodna visoka škola.<br />
Zakon o integraciji<br />
(Integrationslov)<br />
Danski Parlament je 1999 god. usvojio<br />
«Zakon o integraciji stranaca u<br />
<strong>Danskoj</strong>», zakon o uključivanju<br />
stranaca u dansko društvo. Glavni cilj<br />
zakona je da pridonese osiguranju<br />
mogućnosti novodošlih izbjeglica i<br />
doseljenika da ravnopravno sa ostalim<br />
grad _ anima učestvuju u društvenom,<br />
političkom, ekonomskom, radnom,<br />
socijalnom, religioznom i kulturnom<br />
životu. Osim toga je poželjno da novodošli<br />
grad _ ani u što kraćem roku<br />
počnu sami sebe da izdržavaju i razumiju<br />
osnovne norme i vrijednosti danskog<br />
društva. Zakon nalaže opštinama<br />
da izbjeglicama nad _ u stan kao i<br />
da izbjeglicama i doseljenicima<br />
ponude introdukcioni program*.<br />
Svima koji su obuhvaćeni zakonom<br />
o integraciji nudi se i kurs upoznavanja<br />
društva i učenja danskog jezika.<br />
Za one koji se ne izdržavaju na<br />
drugi način, uvodni program sadrži i<br />
ponudu o stručnom i obrazovnom<br />
aktiviranju* uz isplatu početne introdukcione<br />
pomoći*.<br />
Zakon o strancima<br />
(Udlændingeloven)<br />
Zakon o strancima sadrži pravila o<br />
ulasku i boravku stranaca u Dansku,<br />
pod tim se podrazumijeva viza, dozvola<br />
za boravak i rad i deportacija –<br />
protjerivanje iz zemlje.<br />
Žute stranice (De gule sider)<br />
Žute stranice su one stranice u telefonskim<br />
imenicima koje sadrže informacije<br />
o privrednim preduzećima.<br />
OBJAŠNJENJA POJMOVA
148<br />
Registar pojmova<br />
REGISTAR POJMOVA<br />
A<br />
Abortus 52<br />
Advokat, kupovina stanova 41<br />
Aktiviranje 32, 59, 87, 92<br />
Alarm 112 112, 128<br />
Alimentacija (za bivšeg supružnika) 52<br />
Alkohol 88, 125<br />
Antena 43<br />
Apoteka/Ljekarna 128<br />
Apsolutizam 11<br />
Azilant 23, 24<br />
B<br />
Babica 54<br />
Banka 128<br />
Bankovni račun 95<br />
Biblioteka 104, 128<br />
Biciklisti 8<br />
Biranje ljekara 110<br />
Biro rada 87, 89<br />
Bolest izazvana stilom života 109<br />
Bolest 108<br />
Bolnički sistem 110<br />
Bolnički smještaj,<br />
hospitalizacija 116, 117<br />
Boravišna dozvola 23, 25<br />
Božić 123<br />
Božićni ručak 123<br />
Brak 51<br />
Brak, nasilje u braku 52<br />
Brak, nevjenčan 51<br />
Brucošijada 77<br />
Butik 128<br />
C<br />
Carina i porezi 91<br />
Cenzura 102<br />
Crkveni porez 103<br />
Crkveni ured 56<br />
CV (curriculum vitae) 90<br />
CVUU (Centar za procjenu<br />
stranih diploma) 81<br />
Čuvanje djece 58, 59<br />
Čuvanje tajne 17, 33, 112<br />
D<br />
Dankort 95<br />
Dannebrog (danska zastava) 125<br />
Danska narodna crkva 56, 65, 103<br />
Danska Pomoć Izbjeglicama 26<br />
Danski radio 102<br />
Debata, javna 101<br />
Demokratija 11, 101<br />
Demokratija, reprezentativna 11<br />
Demokratska pravna država 10<br />
Demonstracija 19<br />
Depozit (kaucija) 38<br />
Depozit (kaucija), pomoć 39<br />
Diskriminacija 89<br />
Distriktne novine 36<br />
Djeca 58<br />
Dječji dodatak 52<br />
Dječji rod _ endan 124<br />
Dječji vrtić 58<br />
Dječji vrtić, selidbeni 58<br />
Dnevna institucija (za čuvanje djece) 59<br />
Dnevna viša škola 105<br />
Dodatak, čuvanje djece 58<br />
Dodjela stana 36<br />
Dogovor o zajedničkoj anteni 43<br />
Dogradnja 44<br />
Dojenje 56<br />
Domar 42<br />
Doseljenička biblioteka 104<br />
Dozvola za rad 23<br />
Društveni sistem 11<br />
Društvo izobilja 99<br />
Društvo znanja 7<br />
Društvo 49<br />
Druženje 124<br />
Državljanstvo 28<br />
Državljanstvo, dansko 28<br />
Državna zajednica 7<br />
Državni advokat 19<br />
Duhovi 123<br />
Dvojezična djeca 72<br />
D-<br />
D- ački savjet 69<br />
E<br />
Ekonomija 94<br />
Ekonomsko obrazovanje 67, 75<br />
Električna struja 44<br />
EØS – (evropska ekonomska<br />
saradnja) 23<br />
EU (Evropska unija) 7, 20, 23<br />
Evangelističko-luteranska crkva 103<br />
Evropski Parlament 14<br />
Evropski Savjet 20
149<br />
G<br />
Generalna skupština, udruženje 106<br />
Geografija 6<br />
Gimnazija 67, 75<br />
Glavni grad 7<br />
Godišnjice, praznici 123<br />
Gotovinska pomoć 92<br />
Groblje 65, 104<br />
Grupa majki 57<br />
H<br />
Hendikep 53<br />
HF (viši pripremni ispit) 67, 75<br />
HHX (završena srednja<br />
ekonomska škola) 75<br />
Hrišćanstvu 71<br />
Homoseksualnost 52<br />
HTX (završena srednja tehnička<br />
škola) 75<br />
Humor 124<br />
I<br />
Imena, priznata 56<br />
Imovinski sud 65<br />
Industrijski eksport 7<br />
Informacije o studijama 76<br />
Institucija, integrisana (za čuvanje<br />
djece od 0-6 god.) 58<br />
Integracioni savjet 15<br />
Interesna organizacija 16<br />
Internet 104<br />
Intervju za posao 90<br />
Introdukcija, pomoć 32, 82, 92<br />
Introdukcioni program (početni<br />
period za izbjeglice) 32<br />
Ironija 124<br />
Ishrana, bolnička 117<br />
Ispit 69<br />
Izbacivanje 25<br />
Izbjeglica 23<br />
Izbor 14<br />
Izborna kartica 14<br />
Izborno pravo 14<br />
Izdatak, bolest 110<br />
Izdavanje stana, vremenski<br />
ograničeno 39<br />
Izvod iz kaznene evidencije 18<br />
J<br />
Jaslice 58<br />
Jezik 7<br />
K<br />
Kancelarija, javna 129<br />
Kartica za plaćanje 95<br />
Kasa za nezaposlene 87, 92<br />
Kazna 18<br />
Kažnjavanje 58<br />
Klub za provod slobodnog<br />
vremena 73<br />
Koledž 70<br />
Kolege 88<br />
Kolektivni ugovor 86<br />
Komisija za nadzor rada 89<br />
Konvencija o ljudskim pravima,<br />
Evropska 20, 23<br />
Konvencije, internacionalne 20<br />
Krad _ a 45<br />
Kraljevska kuća/Dvor 11<br />
Kredit 95<br />
Kreditni zavod 42<br />
Kriminal 62<br />
Krizna linija 62<br />
Krizna pomoć 53<br />
Krizni centar 53<br />
Krštenica 56<br />
Krštenje 56<br />
Kružok 68<br />
Kućna njega, pomoć 64<br />
Kućni red 42<br />
Kultura 100<br />
L<br />
Lični broj 31<br />
Lijek 111, 120<br />
Lista čekanja, čuvanje djece 59<br />
Lista grad _ ana 14<br />
Lokalna politika 114<br />
Lj<br />
Ljekar opšte prakse 110<br />
Ljekar specijalista 110, 111<br />
Ljekarska služba, dežurna 111<br />
Ljekarski pregled, dječji 57, 114<br />
Ljudska prava 20<br />
M<br />
Maternji jezik, nastava 72<br />
Mediji 101<br />
REGISTAR POJMOVA
150<br />
REGISTAR POJMOVA<br />
Ministarstva 13<br />
Mjesto ukopa 65<br />
Mjesto za reciklažu 43<br />
Mladi, kriminal 19<br />
Mogućnost žalbe 17<br />
Molba za azil 24<br />
Molba 90<br />
Monarhija, konstitutivna 11<br />
Muzej 129<br />
N<br />
Nadoknada/Odšteta 45<br />
Nadoknada trudnicama 57<br />
Nalaženje posla 89<br />
Nametnut brak 51<br />
Nasilje 52<br />
Nastava danskog jezika 32, 72, 82<br />
Nastava u slobodnom vremenu 104<br />
Nastava 32, 71<br />
NATO (Sjeverno-atlantska<br />
organizacija) 20<br />
Nevjerstvo 52<br />
Nezaposlenost 86<br />
O<br />
Obaveza izdržavanja (bračnih<br />
partnera ili djece) 51<br />
Običaji 122<br />
Obrazovanje mladih 75<br />
Obrazovanje odraslih 81<br />
Obrazovanje 66, 77<br />
Obrezivanje 115<br />
Ocjene 69<br />
Odbitak (neoporezovani poreski iznos)98<br />
Odbor za izbjeglice 24<br />
OECD (Organizacija za ekonomsku<br />
saradnju i razvoj) 20<br />
Okrug 13<br />
Okrug, državni 23<br />
Okružni savjet 11<br />
Okružni sud 13<br />
Ombudsmen 17<br />
Omladinska kultura 62<br />
Opština 13, 26<br />
Opštinska uprava 11, 13<br />
Opštinski sud, prvostepeni 13<br />
Osiguranje protiv nezaposlenosti 87<br />
Osiguranje stana 45<br />
Osiguranje trećeg lica 97<br />
Osiguranje 45, 97<br />
Osnovna škola, cjelovita 68<br />
Osnovna škola 68, 70<br />
Osnovna škola, privatna 69, 71<br />
Otpaci 42<br />
P<br />
Par, odnos 21<br />
Parlament, danski 11, 12<br />
Parlamentarna debata 12<br />
Parlamentarni izbori 14<br />
Partija 14, 16<br />
Partnerstvo, registrovano 52<br />
Pasoš 19<br />
Penzija, narodna 63<br />
Početak školske godine 70<br />
Podjela imovine 52<br />
Policija 19<br />
Polubraća i polusestre 50<br />
Poljoprivredna proizvodnja 8<br />
Pomoć nezaposlenima 87<br />
Pomoć za izradu lekcija 83<br />
Pomoć za nabavku lijeka 120<br />
Pomoć za nezaposlene 87, 92<br />
Pomoć za sahranu 66<br />
Ponuda za čuvanje djece 58<br />
Popust na braću/sestre 59<br />
Poreska kartica 98<br />
Porez ili Taksa 98<br />
Porez na promet 98<br />
Porez 98<br />
Porodica 49, 50<br />
Porodilište, u bolnici 55<br />
Porodilište 56<br />
Porodiljsko odsustvo 56<br />
Porod _ aj kod kuće 54<br />
Porod _ aj 55<br />
Porod _ ajna priprema 54<br />
Porod _ ajno odsustvo 56<br />
Posao 31, 84, 85, 88<br />
Posebna nastava 71<br />
Pošta 129<br />
Potrošač 97<br />
Potrošački žalbeni ured 98<br />
Potrošnja 94<br />
Povratak kući 27<br />
Povreda na poslu 89<br />
Praksa 76<br />
Prateći žurnal (koji sledi trudnicu) 54<br />
Prava, Ustavom zagarantovana 11, 19
151<br />
Pravilnik 42<br />
Pravna pomoć 18<br />
Pravna služba, dežurni 18<br />
Pravna država, demokratska 10, 17<br />
Pravo glasa 14<br />
Praznici (kad se ističe zastava) 125<br />
Praznici/Svečanosti 123<br />
Praznici 123<br />
Predpenzija 63<br />
Predsjednik vlade 13<br />
Predstavnik, roditeljski savjet 61<br />
Predškolski razred 68<br />
Preduzeće, osnivanje 91<br />
Prepravka 44<br />
Presuda, bezuslovna 18<br />
Presuda, uslovna 18<br />
Pretplata 102<br />
Preuzeti zakon u svoje ruke 19<br />
Prevodilac 61<br />
Prevodilačka pomoć 33, 112<br />
Prezidijum 52<br />
Prijem, upis na fakultet 77<br />
Prijemni ispit, obrazovanje 77<br />
Prijevremena penzija 63<br />
Prinudni smještaj u bolnicu 117<br />
Pritvor 18<br />
Privatna škola 71<br />
Privatne dnevne institucije (za<br />
čuvanje djece) 58<br />
Privreda 7<br />
Priznavanje strane diplome 81<br />
Procent plaćanja poreza 99<br />
Produžna škola 70<br />
Proizvodna škola 76<br />
Proslava 124<br />
Prosvjećivanje 67, 101, 104, 105<br />
Protivpožarno osiguranje 97<br />
Psihijatrija 117<br />
Psiholog, pomoć 112<br />
Public service 102<br />
R<br />
Radna okolina 86, 89<br />
Radno tržište 84, 86<br />
Radno tržište, danski model 86<br />
Radno vrijeme 86<br />
Razvod braka 38, 50, 52<br />
Recept 120<br />
Referendum 14<br />
Registar pojmova 148<br />
Reintegracija, pomoć 26<br />
Reklamacija 97<br />
Religija 103<br />
Revizor 96<br />
Robna deklaracija 98<br />
Roditeljska konsultacija 69<br />
Roditeljski sastanak 61, 74<br />
Roditeljski savjet 61<br />
Roditeljski uticaj 74<br />
Roditeljsko pravo 51, 52<br />
Rodni list 56<br />
S<br />
Sahrana/Dženaza 65<br />
Samohrani roditelj 50<br />
Samouprava, komunalna 14<br />
Saobraćaj, javni 129<br />
Saradnja oko razvoja 20<br />
Savez, socijalni 77<br />
Savjet stanara 40<br />
Savjet starih 63<br />
Savjet, obrazovanje 77<br />
Savjetovalište za stan 40<br />
Savjetovalište 53<br />
Savjetovanje, ekonomsko 96<br />
Seks 126<br />
Selidba 46<br />
Selidbena mapa 46<br />
Seniorska politika (oko starih ljudi) 63<br />
Separacija 52<br />
SFO (slobodno vrijeme u školi) 73<br />
Sigurnost i zaštita na radu 87<br />
Sindikalni povjerenik 88<br />
Sindikat 87, 88, 89<br />
Sjever, nordijske zemlje 7<br />
Skaniranje, ultrazvuk 54<br />
Skupština stanara sa djelomičnim<br />
vlasništvom 41, 44<br />
Sloboda udruživanja 87<br />
Slobodan izbor bolnice 116<br />
Slobodno (besplatno) mjesto 59, 73<br />
Slobodno vrijeme 100<br />
Smrtna kazna 18<br />
Smrtni slučaj 65<br />
Smrtovnica – prijava smrtnog<br />
slučaja 65<br />
Smrtovnica 65<br />
Socijalna i zdravstvena uprava 57<br />
Socijalno i zdravstveno obrazovanje 75<br />
REGISTAR POJMOVA
152<br />
REGISTAR POJMOVA<br />
Spajanje porodice 25, 26<br />
Sport 107<br />
SSP-saradnja (izmed _ u škole,<br />
socijalnih vlasti i policije) 19<br />
Stambena administracija 39<br />
Stambena potpora 39<br />
Stambeni posrednik 41<br />
Stambeni standard 35<br />
Stambeno udruženje 38<br />
Stan u djelomičnom vlasništvu 36, 41<br />
Stan u vlasništvu 35, 36, 41<br />
Stan za iznajmljivanje 36, 38<br />
Stan 34<br />
Stan, invalidski 53<br />
Stanarina 38<br />
Stanarska demokratija 40<br />
Stanarsko udruženje 39, 40<br />
Stanovi za mlade 36<br />
Stanovi za starije 36, 64<br />
Stanovništvo 6<br />
Starački dom 64<br />
Starački dom, centar 64<br />
Starosna granica, za penziju 63<br />
Studentski kredit 80<br />
SU (državna stipendija) 80<br />
Sud za žalbe, specijalni 13<br />
Sudovi 11, 13<br />
Sud _ enje, slobodan proces 18<br />
Sugrad _ anstvo 14<br />
Š<br />
Šengenska saradnja 23<br />
Škola u prirodi 73<br />
Škola 66<br />
Školovanje, početno 67<br />
Školska obaveza 67, 68<br />
Školski zubar 118<br />
T<br />
Telefon 130<br />
Telefonsko savjetovanje 62<br />
Tijelo 126<br />
Tipovi porodice 50<br />
Toplota 44<br />
Transport 8<br />
Trening na radnom mjestu 92<br />
Trudnoća 54<br />
Turistički ured 101<br />
TV 2 102<br />
U<br />
Udruženje posjednika zajedničke<br />
antene 44<br />
Udruženje poslodavaca 87<br />
Udruženje vlasnika kuća 40, 44<br />
Udruženje, rad 101, 106<br />
Ugovor o iznajmljivanju 38<br />
Ugovor o zaposlenju 90<br />
Ugovor, individualni 32<br />
Umrlica 65<br />
UN (Ujedinjene nacije/Ujedinjeni<br />
narodi) 20<br />
Uplata, kapara 38<br />
Uprava za dodjelu mjesta u<br />
dječjim institucijama 58<br />
Uprava za nadzor povreda na radu 89<br />
Uprava za strance 23, 24, 31<br />
Uprava, javna 11, 13<br />
Upravni zakon (zakon o upravi) 17<br />
Uputstvo o pravnom lijeku, stanovi 39<br />
Ured za odred _ ivanje stanarine 39, 43<br />
Ured za žalbe na policiju 19<br />
Ured za žalbe na stambena<br />
pitanja 39, 43<br />
Uskrs 123<br />
Ustav 11, 103, 123<br />
Uvid u akta 17<br />
V<br />
Vakcinacija prije puta za<br />
inostranstvo 114<br />
Vakcinisanje, djeca 113<br />
Večernja škola 67, 105<br />
Vikarski biro 90<br />
Viša škola 31, 67, 101, 105<br />
Viza 23<br />
Vizita 116<br />
Vjenčanje 51<br />
Vjeronauka 71<br />
Vjerska zajednica 104<br />
Vlada 11, 13<br />
Vlasnik stambenog djela 41, 44<br />
Vlast, izvršna 11, 13<br />
Vlast, sudska 11, 13<br />
Vlast, zakonska 11, 12<br />
Voda 44<br />
Vozačka dozvola 19<br />
Vožnja 125<br />
Vrhovni sud 13
153<br />
Vrijeme posjete 116<br />
Vrijeme 124<br />
VUC (centar za obrazovanje odraslih) 81<br />
W<br />
WHO (svjetska zdravstvena<br />
organizacija) 20<br />
Z<br />
Zabavište (za djecu preko 7 godina) 73<br />
Zajam, banka 95<br />
Zajam, za stan 42<br />
Zajednička prostorija 40<br />
Zajedničke stanarske prostorije 40<br />
Zajedničko vlasništvo 51<br />
Zakazivanje posjete, ljekar 111<br />
Zakazivanje posjete, zubar 119<br />
Zakon o integraciji 13<br />
Zakon o iznajmljivanju stana 38<br />
Zakon o osnovnoj školi 69, 74<br />
Zakon o prestanku iznajmljivanja 38<br />
Zakon o strancima 25<br />
Zamjena stana 39<br />
Zaostavština 65<br />
Zaposlenje 85<br />
Zarada, izgubljena zarada 117<br />
Zaštita na poslu, povjerenik 89<br />
Zatvor/Kazniona 18<br />
Zdravstvena kartica 31, 110<br />
Zdravstvena radnica 57<br />
Zdravstveni sistem, danski 109<br />
Zdravstveno osiguranje,<br />
javno 31, 110, 119, 120<br />
Zdravstveno osiguranje, privatno 119<br />
Zdravstvo 108<br />
Zločin 18<br />
Zubar, dežurni 119<br />
Zubar, privatni 119<br />
Zubarska njega 118<br />
Ž<br />
Ženevska konvencija 23<br />
Žute stranice (u telefonskom<br />
imeniku) 36<br />
REGISTAR POJMOVA
154<br />
Kolofon<br />
<strong>Grad</strong> _ <strong>anin</strong> u <strong>Danskoj</strong><br />
Priručnik za novodošle o danskom društvu<br />
Izdavač:<br />
Ministarstvo za Izbjeglice, Doseljenike i Integraciju<br />
Ministeriet for Flygtninge, Indvandrere og Integration<br />
Holbergsgade 6<br />
1057 København K<br />
Telefon: 33 92 33 80<br />
E-post: inm@inm.dk<br />
Redakcija:<br />
Ministarstvo za Izbjeglice, Doseljenike i Integraciju<br />
u saradnji sa IT- i Telestyrelsen<br />
Redakcija zaključena 1. oktobra 2002<br />
ISBN:<br />
8791118-73-5<br />
1. izdanje:<br />
Verzija na bosansko/hrvatsko/srpskom jeziku, maj 2003<br />
Tiraž:<br />
10.000<br />
Tekst:<br />
Annie Hagel, Bjarne Hesselbæk i Maja Plesner<br />
u saradnji sa Ministarstvom za Izbjeglice,<br />
Doseljenike i Integraciju<br />
Grafička oprema i lay-out:<br />
Mark Gry Christiansen<br />
Štampa:<br />
a-s Holbæk Eksprestrykkeri, Holbæk<br />
Redakcija slike:<br />
Michael Daugaard<br />
Fotografija:<br />
Per Morten Abramsen (112), Mark Andersen (118),<br />
Lars Bahl (19, 24, 26, 36, 37, 38, 45, 68, 74, 81),<br />
Claus Bonnerup (86), Anders Clausen (87), Jacob Dall (22)<br />
Michael Daugaard (naslovna i zadnja strana, 8, 24, 28, 30,<br />
33, 34, 40, 43, 50, 55, 58, 66, 69, 73, 76, 79, 80, 91, 94, 96,<br />
97, 105, 107, 111, 122), Jan Djenner (6, 120, 126),<br />
Anne-Li Engström (48, 78, 123), Per Folkver (110),<br />
Klaus Holsting (43, 75, 108),Teit Hornbak (16, 84),<br />
Nikolaj Howalt (71), Sonja Iskov (60), Mikael Jonsson (88),<br />
Stuart MacIntyre (100), Kissen Møller Hansen (57),<br />
Heine Pedersen (103), Poul Rasmussen (113),<br />
Henrik Saxgren (12, 116), Mikal Schlosser (125),<br />
Stig Stasig (46, 62, 102), Søren Svendsen (63),<br />
Henrik Sørensen (83), Mikkel Østergaard (10, 17)<br />
Mapa Danske: Kampsax/Cowi<br />
Prevod i grafika:<br />
Prevodilački servis Danske Pomoći Izbjeglicama<br />
Flygtningehjælpens Tolkeservice<br />
Projekt vodi:<br />
Commitment Kommunikation ApS<br />
Anders Michael Jensen og<br />
Signe Borup
<strong>Grad</strong> _ <strong>anin</strong> u <strong>Danskoj</strong> se štampa na osam jezika:<br />
Arapski<br />
Bosansko/hrvatsko/srpski<br />
Danski<br />
Engleski<br />
Perzijskii<br />
Somalijski<br />
Turski<br />
Urdu<br />
Publikacija se može kupiti kod:<br />
<strong>Danmark</strong>.dk’s Netboghandel<br />
IT- og Telestyrelsen<br />
Telefon: 1881<br />
www.danmark.dk/netboghandel<br />
Cijena:<br />
20,00 kr. sa porezom.<br />
Knjiga je dostupna na internetu, na naslovnoj stranici<br />
Ministarstva za integraciju: www.inm.dk