gra|anske su poluprazne.“ Ipak, i pored evidentnog entuzijzma u prvim sezonama, u me|uqudskim odnosima „nije cvetalo hiqadu cvetova“. To je posledica dijalektike samog bi}a pozori{ta koje ne trpi razli~ite, neumetni~ke (politi~ke) pritiske. U jednom trenutku to je stvorilo tenziju i „psihozu“ izme|u dva razli~ita tabora i pristupa repertoaru i podeli uloga. S jedne strane, zvani~na umetni~ka politika ku}e (upravnik je bio Srba Todorovi}), i s druge grupa mla|ih umetnika koja je nametala svoju koncepciju, dinami~niju, smeliju. Sve je to kulminiralo sukobima ve}ih razmera, iako, prema tuma~ewu Rajka Stojadinovi}a te se grupe nisu mogle jasno identifikovati. U prvim decenijama rada preovladavala je doma}a klasi~na literatura (Nu{i}, Sterija, Sremac, Gli{i}, Bora Stankovi}) zatim ruski i sovjetski pisci i poneko delo svetske klasi~ne dramaturgije. Osnovni problem u umetni~kom smislu, bio je, jo{ uvek prisutan diletantski duh u izvo|ewu komada. Uop{te, nedostatak pozori{nih stu~waka i profesionalaca bio je veoma aktuelan tih decenija. Postojala disproporcija izme|u velikog broja novoosnovanih profesionalnih pozori{ta i malog broja {kolovanih – kadrova. Do{lo je do „ne~uvene potra`we scenskih umetnika.“ Prvi repertoari bili su {areni (folklor, salon, borba), patili su od lo{e interpretacije; stariji glumci i rediteqi zadr`ali su staromodni kli{e u interpretaciji. Da bi se izbegla jednoli~nost repertoara i rediteqska neinventivnost, upravnici su anga`ovali „ja~a“ rediteqska imena {kolovane profesionalce. U prvim posleratnim sezonama u Kragujevcu gostuje ve} afirmisani rediteq Petar Petrovi} Pecija (Ko{tana, Dva cvancika, Neprijateq i Dru`ina junaka). Kao gostuju}i rediteqi pojavquju se jo{ i Braslav Borozan, Strahiwa Petrovi}, Milan Stojanovi}, Teja Tadi}. Od 1952. {ansa se daje i mladim re`iserima, tek pristiglim sa beogradske Akademije: Milenku Mari~i}u, Dimitriju \urkovi}u, Josipu Le{i}u. Iako su zvani~no dobili priznawe od umetni~ke komisije Ministarstva prosvete za svoj rad i koncepciju, Kragujev~ani se nisu opu{tali, ve} su poku{ali da re{e problem publike kroz nacrt repertoara 1947. Postavili su veoma eksplicitne ciqeve: repertoar aktuelan, za politi~ko i umetni~ko uzdizawe publike; umetni~ko i tehni~ko podizawe nivoa predstava; borba za gledaoce. Lokalni list Svetlost (uprkos ~iwenici da nisu imali zvani~nog kriti~ara do kraja pedesetih) odani je pratilac svih de{avawa u kragujeva~kom pozori{tu od 1946. U ~lanku od 22. avgusta 1947. ukazuje se publici na zna~aj pozori{ta „kao va`nom ~iniocu ispuwavawa Petogodi{weg plana i da prili~no slabe posete u toku pro{le sezone nisu dokaz kulturne izgra- |enosti na{ih gra|ana“. Ambiciozni plan urodio je plodom, dobro skrojeni repertoar nai{ao je na ve}i odziv publike, ve} 1948. po~iwu prve te{ko}e oko nabavke ulaznica. Komunisti~ke vlasti ni{ta nisu prepu{tale slu- ~aju, kontrolisale su i rad pozori{ta. Jedan izve{taj Uprave (upravnika) Quba Tadi} Dragomir Felba 31
Scena iz predstave „Ko{tana“, 1951, Mileva Vukoti} kao Ko{tana i Milan Popovi} kao Mitke Scena iz predstave „Monserat“, 1951. 32
- Page 2 and 3: BIQANA OSTOJI] 180 godina KWA@EVSKO
- Page 4 and 5: Sadr`aj Prestonica (1818) . . . . .
- Page 6 and 7: Prestonica (1818) Srbija i istorijs
- Page 8 and 9: ojnim du}anima i raznim zanatlijama
- Page 10 and 11: Joakim Vuji} i Milo{ Obrenovi} O `i
- Page 12 and 13: tarni karakter i bila je veoma sra~
- Page 14 and 15: jateqskom okru`ewu. Prvi je stvorio
- Page 16 and 17: skog teatra direktora’, odredi mu
- Page 18 and 19: Josif [lezinger je komponovao muzik
- Page 20 and 21: {taju Novina srbskih (22. februara
- Page 22 and 23: wegova porodica i ve}a gospoda. Kru
- Page 24 and 25: Liceja i kne`evim ~inovnicima. Mada
- Page 26 and 27: ci. Na osnovu rekonstrukcije pretpo
- Page 28 and 29: Jovanovi}, rediteq je bio Radivoje
- Page 30 and 31: Narodno pozori{te narodnooslobodila
- Page 34 and 35: upu}en Ministarstvu prosvete NR Srb
- Page 36 and 37: koje su glumci anga`ovni u svojstvu
- Page 38 and 39: tri~arnica, pozornica. Gradski naro
- Page 40 and 41: lo{eg teksta“ - pozori{te, redite
- Page 42 and 43: Karolina Rije~ka i Vu~jak u re`iji
- Page 44 and 45: Pozori{te Joakim Vuji} (1965) Teata
- Page 46 and 47: i parala`a (sezona1979/80, re`ija D
- Page 48 and 49: potpunosti su renovirani sala i sce
- Page 50 and 51: Kwa`evsko-srpski teatar Kragujevac
- Page 52 and 53: Repertoar kragujeva~kog pozori{ta K
- Page 54 and 55: „Komad sovjetskog pisca o susretu
- Page 56 and 57: ovog skoro beskrvnog komada stvori
- Page 58 and 59: e{ewa, na ubla`ewa, na markirawa...
- Page 60 and 61: Kritika sa gostovawa u Beogradskom
- Page 62 and 63: Kritika, @ivota Vasiqevi}, Svetlost
- Page 64 and 65: Nagrade: Na Susretima profesionalni
- Page 66 and 67: tko kada ansambl ovog Teatra sa~ini
- Page 68 and 69: 317. Du{an Kova~evi}: Klaustrofobi~
- Page 70 and 71: daju, bilo da su intelektualne, pol
- Page 72 and 73: 400. Milo{ Crwanski: Seobe Nagrade