CVETO URŠIĆ • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – primjer SlovenijeSudjelovanje osoba s invaliditetom dio je njihove pripreme zazapošljavanje, koja ih čini kvalificiranima, kao što je slučaj uprogramima aktivne politike zapošljavanja, na određene novčanepotpore u skladu sa zakonom, o čemu od slučaja doslučaja odlučuje Slovenski zavod za zapošljavanje.Pružatelji profesionalne rehabilitacije, koja se nudi kao javnausluga, mogu biti javne ustanove ili koncesionari unutarmreže pružatelja usluga profesionalne rehabilitacije kojeje odobrio ministar rada, obitelji i socijalne skrbi. Sljedećanačela se prije svega primjenjuju prilikom uspostave mrežepružatelja usluga:– racionalnost - mreža pružatelja izgrađena je tako damože u najvećoj mogućoj mjeri i na najbolji način zadovoljitipotrebe pojedinih skupina osoba s invaliditetomobzirom na njihov invaliditet. Racionalnost mreže očitujese u tome što su njezine aktivnosti organizirane na nacionalnoj,regionalnoj i lokalnoj razini, ovisno o potrebamapojedinih ciljnih skupina osoba s invaliditetom i uzimajućiu obzir čimbenike okruženja.– gospodarstvo – ekonomsko načelo očituje se kroz mrežupružatelja usluga profesionalne rehabilitacije koji pružajuone usluge koje osobe s invaliditetom najviše trebaju obziromna njihov invaliditet i prepreke pri zapošljavanju.– ekonomičnost – načelo ekonomičnosti označava mrežupružatelja usluga profesionalne rehabilitacije koja dajenajbolje rezultate kod pružanja usluga profesionalne rehabilitacijeuz razumni i pažljivo razmotreni trošak.– jednak pristup za sve osobe s invaliditetom bez obzira nanjihovo prebivalište ili vrstu invaliditeta.– mreža pružatelja usluga temelji se na integraciji - izmeđupružatelja i općeg poslovnog okruženja. Davatelji se morajupovezati s poslodavcima kako bi osigurati mogućnostiosposobljavanja i zapošljavanja osoba s invaliditetom.– financijska održivost sustava - mreže pružatelja uslugaprofesionalne rehabilitacije temelje se na stabilnom istalnom financiranju usluga profesionalne rehabilitacijekoje omogućava stalno i neprekidno uključivanje osobas invaliditetom u profesionalnu rehabilitaciju. Time sejamče zakonska prava osoba s invaliditetom na profesionalnurehabilitaciju.Sustav kvota za zapošljavanje osoba s invaliditetomMjera promicanja zapošljavanja osoba s invaliditetom obuhvaćenaZakonom jest obvezno zapošljavanje osoba s invaliditetomkod svih poslodavaca u minimalnoj brojci od 20zaposlenika. Strana veleposlanstava i konzulati, socijalnapoduzeća i centri za zapošljavanje izuzeti su od propisanihkvota.Kvotu za zapošljavanje osoba s invaliditetom određuje VladaRepublike Slovenije na prijedlog Gospodarskog i socijalnogvijeća, uzimajući u obzir djelatnost poslodavca. Najviše i najnižezakonom propisane kvote iznose 6%, odnosno 2% ukupnogosoblja. Sve osobe s invaliditetom koje su zaposlene nanajmanje 20 sati tjedno uključene su u kvotu. Osobe s invaliditetomzaposlene na mjestima za pružanje podrške računajuse kao dvije zaposlene osobe s invaliditetom u sustavukvota. Poslodavci koji ne zapošljavaju osobe s invaliditetomi ne ispunjavaju propisane kvote imaju mogućnost da umjestoispunjenja kvote sklope sporazum o poslovnoj suradnjis centrom za zapošljavanje ili tvrtkom socijalnog karaktera.Poslodavci bez zaposlenih osoba s invaliditetom i koji ne ispunjavajupropisane kvote te ne primjenjuju zamjenu za ispunjenjekvote moraju davati doprinos fondu. Doprinos za svakuosobu s invaliditetom koju bi poslodavac trebao zaposlitiunutar kvote je 70% minimalne mjesečne plaće. Ako fondutvrdi da poslodavac nije izvršio plaćanje, dobit će pismenizahtjev za plaćanje i obračunatim zateznim kamatama. Akoposlodavac ne plati u predviđenom roku niti dokaže da jeizuzet od plaćanja, fond prosljeđuje predmet poreznoj upravina naplatu.Poticaji za zapošljavanje osoba s invaliditetomZakonom je predviđeno nekoliko vrsta financijskih poticajaza smanjenje broja nezaposlenih osoba s invaliditetom ipoticanje poslodavaca da shvate da zapošljavanje osoba sinvaliditetom ne predstavlja nikakvo dodatno opterećenje zaposlodavca jer osobe s invaliditetom mogu, uz odgovarajućupotporu, ravnopravno sudjelovati u procesu rada. Zakonpredviđa sljedeće financijske poticaje:– subvencioniranje plaća osoba s invaliditetom;– plaćanje troškova za prilagodbu radnih mjesta i opremeosobama s invaliditetom;– plaćanje troškova usluga kod poslova podrške;Broj nezaposlenih osoba s invaliditetom koje se zapošljavajuznačajno je porastao od usvajanja Zakona sredinom 2005.– izuzeće od plaćanja doprinosa za mirovinsko i invalidskoNa primjer, u četiri godine prije stupanja Zakona na snagu,osiguranje za zaposlene osobe s invaliditetom;prosječno je 890 nezaposlenih osoba s invaliditetom našlo– bonuse za prekoračenje kvota;– godišnje nagrade poslodavcima za dobru praksu u zapošljavanjuosoba s invaliditetom iposao svake godine. U razdoblju između 2006. i 2009.prosječna brojka je iznosila 1765, što predstavlja porastod 98% u odnosu na razdoblje prije donošenja Zakona. Povećanjese sigurno može pripisati uvođenju sustava kvota,– druge poticaje u zapošljavanju osoba s invaliditetom, tepoticajima za zapošljavanje i povoljnoj gospodarskoj klimiočuvanje radnih mjesta za osobe s invaliditetom.koja je također poboljšala mogućnosti zapošljavanja osobaZakon određuje financijske poticaje kao prava osoba s invaliditetoms invaliditetom.i poslodavaca vezano uz zapošljavanje osoba sTakođer treba napomenuti da je udio zaposlenih osoba sinvaliditetom. Oni omogućavaju osobama s invaliditetom dainvaliditetom između svih zaposlenih osoba ostao na stabilnojrazini između 3,9% i 4% u razdoblju od 2006. doravnopravno sudjeluju na tržištu rada.2009. (ukupan broj zaposlenih osoba s invaliditetom iznosi2. Zapošljavanja osoba s invaliditetom u oko 34.000).SlovenijiPodaci o zapošljavanju osoba s invaliditetom u 2009. na prvipogled ne idu u prilog izjavi da se položaj osoba s invaliditetomu Sloveniji znatno pogoršao u vrijeme krize. Broj svihnezaposlenih porastao je za 37% u Sloveniji u 2009., dokje sukladno povećanje nezaposlenosti osoba s invaliditetomiznosilo 16%.Tablica 1: Broj nezaposlenih osoba s invaliditetom koje se zapošljavaju po godinamaGodina 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.Broj 874 949 830 987 1298 1928 1746 1776 1629Grafikon 1: Broj nezaposlenih osoba s invaliditetom koje suse nedavno zaposlile po godinama104 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 105
CVETO URŠIĆ • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – primjer SlovenijeTablica 2: Broj primljenih, odobrenih i odbijenih zahtijeva zanaknadom za vrijeme nezaposlenosti, da osobe s invalidi-broj novih radnih mjesta u socijalnim poduzećima ostao jeCentri za zapošljavanjeutvrđivanje osnove za prestanak ugovora o radu koji su podneseniKomisiji za utvrđivanje osnove za prestanak ugovora oradu unutar Ministarstva rada, obitelji i socijalne skrbiPRIJAVE 1133 866 839 1156POZITIVNE 599 723 572 913NEGATIVNE 160 166 142 150DRUGO 64 49 70 782006. 2007. 2008. 2009.• Druga mjera vrijedna spomena je zaštita od otpuštanja.Apsolutna zaštita od otpuštanja spomenuta u prethodnomZakonu o radu bila je prekruta i nanijela je više štete negokoristi osobama s invaliditetom. Nove odredbe Zakona omirovinskom i invalidskom osiguranju i Zakona pozitivansu primjer rješavanja tog pitanja. Kombinacija poticaja zazapošljavanje, mjere očuvanja radnih mjesta i mogućnostraskida ugovora o radu pod određenim uvjetima i premapropisanoj proceduri svakako je prikladno rješenje koje ideu korist i osobama s invaliditetom i poslodavcima. Međutim,treba dodati da ako osobe s invaliditetom izgubeposao, trebalo bi im odmah ili u što kraćem roku datipravo da sudjeluju u stručnom osposobljavanju, koje bi imtetom ne ostanu nezaposlene duže vrijeme.Profesionalna rehabilitacijaMinistar nadležno za zaštitu osoba s invaliditetom izgradioje mrežu pružatelja usluga profesionalne rehabilitacije u13,5 timova u 2005. Mreža se temelji na stvarnim potrebamau danom trenutku i na načelima jednakog pristupa zasve osobe s invaliditetom bez obzira na njihovo prebivalište,racionalnost i gospodarstvo, isplativost, osiguravanje stručnogusavršavanja i sl. U prosjeku je 1165 osoba s invaliditetombilo godišnje uključeno u programe profesionalnerehabilitacije.Ministar je sastavio novu mrežu za razdoblje 2010.-2013.,uz povećanje broja timova na 17. Opseg sufinanciranja takođerje povećan. Planira se uključivanje oko 1700 osoba sinvaliditetom u godišnje programe mreže za profesionalnurehabilitaciju.Što se tiče procjene učinka programa profesionalne rehabilitacije,treba napomenuti da Zavod za zapošljavanje koristizapošljavanje nakon dvije godine od završetka rehabilitacijekao jedan od kriterija. Malo više od polovice osoba s invaliditetomuključenih u stručnu rehabilitaciju u 2007. pronašloje posao u promatranom razdoblju.Također treba napomenuti da je veliki broj nezaposlenih osobas invaliditetom bio uključen u različite mjere aktivne politikezapošljavanja. Najveći porast doživio je broj osoba s invaliditetomkoje sudjeluju u javnim radovima, gdje je broj uključenihosoba porastao za 90% u dvije promatrane godine.Sustav kvotaSustav kvota je jedan od glavnih doprinositelja uspjehu politikezapošljavanja osoba s invaliditetom u Sloveniji. Slovenijaima sustav kvota za zapošljavanje osoba s invaliditetom većčetiri godine. Analiza njegove provedbe pokazuje pozitivnepomake u zapošljavanju osoba s invaliditetom. Sudeći premaodgovoru poslodavaca, većina njih prihvaća sustav kvota kaoprikladan način rješavanja pitanja zapošljavanja osoba s invaliditetom,kako bi osobe s invaliditetom dobile bolje izgledeza pronalaženje zaposlenja.isti, dok je broj u centrima za zapošljavanje rastao svake godine.Također je zanimljivo da se najveći porast dogodio kodbroja poslodavaca koji zapošljavaju osobe s invaliditetom ane podliježu kvotama. Njihov broj se učetverostručio otkadaje uveden sustav kvota prije tri godine.Da bi se analizirala učinkovitost sustava kvota, važno je znatida broj poslodavaca koji ne ispunjavaju kvotu i zbog togamoraju vršiti uplate u fond ostaje više-manje konstantan,što znači da su odlučili ili zaposliti osobu s invaliditetom ilikoristiti alternativu kvoti. Broj poslodavaca koji prekoračujukvotu ujednačeno raste.Socijalno poduzetništvoSocijalna poduzećaSocijalna poduzeća imaju 60-godišnju tradiciju u Sloveniji.Njihov razvoj je bio osobito dinamičan otkad se Slovenijaosamostalila 1991. Njihov broj se povećao za više od petputa od tada (s manje od 30 u 1990. godini na više od 150u 2004.). Struktura osoba s invaliditetom zaposlenih u timtvrtkama također se počela mijenjati – osobe nesposobneza rad „preseljene“ iz matičnih tvrtki u socijalna poduzećapostale su dominantne. Rastući broj socijalnih poduzeća is time povezano povećanje broja zaposlenih osoba (s invaliditetomi bez invaliditeta ) s jedne strane je rezultat nacionalnepolitike koja potiče gospodarstvo da restrukturiraosoblje, a s druge proizašao je iz privatne poduzetničke inicijative(uključujući i inicijative osoba s invaliditetom i njihovihorganizacija). Treba napomenuti da su ključne mjere kojimase daju potpora socijalnim poduzećima ostale iste.Danas su socijalna poduzeća tvrtke koje obučavaju i zapošljavajuosobe s invaliditetom koje se obzirom na stupanjsvog invaliditeta i preostale radne sposobnosti, kao i na svojezdravstveno stanje, ne mogu osposobiti i zaposliti podistim uvjetima kao druge osobe s invaliditetom. Socijalnopoduzeće može biti društvo s ograničenom odgovornošću,javno trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću ilipartnerstvo ograničeno dionicama koje tijekom financijskegodine obučava i zapošljava najmanje 40% osoba s invaliditetomkao dio svog ukupnog osoblja. Potrebna je suglasnostSukladno članku 43. dopune Zakona, centri za zapošljavanjesu pravne osobe koje su osnovane radi zapošljavanja osoba sinvaliditetom isključivo na zaštićenim radnim mjestima i ispunjavanjukadrovske, organizacijske, tehničke i druge uvjete kojeje propisao nadležni ministar za zaštitu osoba s invaliditetom(uvjeti su propisani Pravilnikom o centrima za zapošljavanje)(“Službeni list Republike Slovenije, br. 117/05) i koje su izradileposlovni plan. Općine su odgovorne za promicanje osnivanjai rada centara za zapošljavanje na njihovom teritoriju.Centar za zapošljavanje mora imati najmanje pet osoba s invaliditetomzaposlenih u zaštićenim radionicama i koje radeu sjedištu centra i njegovim poslovnim jedinicama, a ponekad,na temelju ugovora, i kod njegovih poslovnih partnerate kod kuće.Centri za zapošljavanje oslobođeni su plaćanja doprinosaza mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstvenu zaštitu iroditeljsku zaštitu. To znači da nema izdvajanja iz plaća zate svrhe (kako za invalide, tako i osobe bez invaliditeta), štoiznosi 38% bruto plaće zaposlenika.Plaće zaposlenih osoba s invaliditetom subvencioniraju se uiznosu od 30-70% minimalne plaće.Troškove rada stručnjaka i druge troškove rada centara zazapošljavanje pokriva Ministarstvo rada, obitelji i socijalneskrbi na temelju godišnjih financijskih ugovora.Svi bonusi, osim subvencioniranih plaća, povezani su s centromza zapošljavanje, dok su subvencionirane plaće individualnopravo osoba s invaliditetom zaposlenih u takvom centru,ali se uplaćuju na poslovni račun centra za zapošljavanje.Centri za zapošljavanje stekli su oko 70% svojih operativnihprihoda od gospodarskih poticaja, dok je preostali udio zarađenna tržištu prodajom proizvoda i usluga.Planirane promjene u 2010.Ministarstvo rada, obitelji i socijalne skrbi započelo je izradutreće dopune Zakona u 2009. godini. Promjene su prvenstvenopotrebne radi usklađivanja Zakona s Uredbom Komisijeo skupnom izuzeću (EZ) br. 800/2008 od 6. kolovoza2008. kojom se određene kategorije potpora proglašavajuomogućilo da nastave ravnopravno sudjelovati na tržištuSustav kvota prvenstveno je utjecao na povećanje broja oso-Vlade Republike Slovenije za dobivanje statusa socijalnogusklađenima sa zajedničkim tržištem pri primjeni članakarada. To je jedini način, u kombinaciji s uravnoteženomba s invaliditetom koje su zaposlene na općem tržištu rada;poduzeća.87. i 88. Ugovora, a kojom se propisuje državna potpora106 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 107