zbornik radova - Osvit

L. KIŠ-GLAVAŠ ; V. MAJSEC SOBOTA; J. SUČEC; M. ZEĆIREVIĆ • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada u Republici Hrvatskojjom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom45. godine za muškarce. Postupak oko realizacije prava naje sukladno svojim ovlastima. Ovdje je potrebno dodati da jeU travnju 2009. godine URIHO je otvorio prvi Radni cen-poslu (osposobljava se za rad na poslu za koji se traži isti iliprofesionalnu rehabilitaciju vodi Hrvatski zavod za mirovin-Hrvatski zavod za zapošljavanje doista odgovorno i savjesnotar za nezaposlene osobe s invaliditetom u Republici Hrvat-iznimno, neposredno niži stupanj stručne spreme). Profesionalnurehabilitaciju osiguraniku je dužan osigurati poslodavackod kojeg je osiguranik bio zaposlen u vrijeme nastankainvalidnosti, ili u nekim specifičnim slučajevima Zavod zamirovinsko osiguranje (ugovorom s ustanovom za profesionalnurehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom).Profesionalna rehabilitacija provodi se za osobe kod kojih jeinvalidnost nastupila prije 50. godine života. Profesionalnarehabilitacija podrazumijeva pravo na naknadu plaće, osiguranposeban prijevoz, kao i troškove smještaja i prehrane,ako se odvija u drugom mjestu.Donošenjem ovog zakona, profesionalna rehabilitacija gotovoje isključena iz sustava mirovinskog osiguranja, čime sedovode u pitanje brojna socijalna i radna prava osoba s invaliditetom,korisnika sustava (Žunić, 2001). Ovome u prilogide i činjenica da je u 1999. godini registrirano 187 000umirovljenih invalida rada radne dobi, u odnosu na 1 400000 aktivnih osiguranika.sko osiguranje, a stručnu i pravnu pomoć u provođenju programaprofesionalne rehabilitacije Hrvatskim ratnim vojniminvalidima iz Domovinskog rata osigurava Ministarstvo obitelji,branitelja i međugeneracijske solidarnosti.Ovaj zakon, hrvatske ratne vojne invalide stavlja u mnogopovoljniji položaj u smislu pristupa i realizacije prava na profesionalnurehabilitaciju, nego osobe čiji je invaliditet stečenna drugi način. Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata,posebice hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata,nedvojbeno zaslužuju brojne povlastice zbog svojih iznimnihzasluga u obrani naše države, no tu bi se trebalo raditi oposebnim povlasticama, dok bi sustav profesionalne rehabilitacijeza sve korisnike - osobe s invaliditetom, trebao bitijedinstven, bez obzira na uzrok nastanka invaliditeta.Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijemenezaposlenosti (32/02, 86/02, 114/03, 151/03, 94/09)uređuje područja posredovanja pri zapošljavanju, profesionalnogusmjeravanja, obrazovanja u cilju povećanja zapo-pristupio svojim obvezama te da ih, unatoč velikom brojukorisnika i malom broju zaposlenika, izuzetno profesionalnoi kompetentno izvršava. U Zavodu su izvršene brojne strukturnei organizacijske promjene, educirani su stručnjaci zarad iz područja profesionalne rehabilitacije te se sustavnoeduciraju i dalje (uglavnom sredstvima koje je temeljemnatječaja sam Zavod osigurao iz međunarodnih izvora), razvijajupotrebne radne materijale, transparentno i sustavnoinformiraju korisnike i javnost, sudjeluju u provođenju brojnihstručnih i znanstvenih projekata, u radu brojnih resornih imeđuresornih radnih skupina itd.Potrebnu psihosocijalnu podršku uz unapređenje kompetencijaosobama s invaliditetom Zavod omogućava provedbomi potrebnom prilagodbom različitih tipova radionica usmjerenihaktivnom traženju posla - npr. za osobe s oštećenjemsluha radionice se u svim područnim službama Zavoda provodeuz prevoditelje za znakovni jezik (suradnja sa Savezomgluhih i nagluhih Grada Zagreba), nabavkom računala za sli-skoj. Zajednički je to projekt URIHO – a, Hrvatskog zavodaza zapošljavanje, Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanjeosoba s invaliditetom te Grada Zagreba. Ideja,iskustva i rezultati rada URIHO – vog Radnog centra prilogsu realizaciji novog pristupa i izgradnje modela i standardabudućih radnih centara za osobe s invaliditetom, kao dijelaprocesa profesionalne rehabilitacije.Prva skupina od 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetomtijekom 2009. godine završila je šestomjesečnipostupak profesionalne rehabilitacije: obnavljanja stručnihznanja i vještina, te radno - socijalnih aktivnosti i unapređenjageneričkih vještina. Temeljem praćenja procesa rehabilitacijeizvršena je ponovna procjena zapošljivosti korisnikaRadnog centra za koje se nakon završetka programa profesionalnerehabilitacije posredovalo pri njihovom zapošljavanju.Iz skupine korisnika Radnog centra, koji su procijenjenizapošljivima, 47% se zaposlilo neposredno po završetku aktivnosti.Ovaj projekt se nastavlja i u 2010. godini s novomOsim toga, potrebno je napomenuti da se profesionalna rehabilitacijau sustavu mirovinskog osiguranja ne provodi ucijelosti, jer ne uključuje zapošljavanje, već se rehabilitiraniosiguranik upućuje da svoje mjesto na tržištu rada nađe temeljemZakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanjuosoba s invaliditetom (NN, 143/02, 33/05) ili Zakona o posredovanjupri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti(32/02, 86/02, 114/03, 151/03, 94/09).Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog ratai članova njihovih obitelji (NN, 174/04, 92/05, 107/07,65/09, 137/09) profesionalnu rehabilitaciju, prema Zakonuo mirovinskom osiguranju (NN, 102/98, 127/00, 59/01,109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 79/07,35/08) osigurava Hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskograta, a Zakon obuhvaća njihovu jasnu definiciju.Važno je istaknuti da se ovdje radi o pojedincima, hrvatskimbraniteljima kojima je organizam oštećen najmanje 20%zbog rane ili ozljede. Pravo na profesionalnu rehabilitacijupodrazumijeva osposobljavanje za obavljanje poslova za kojese traži stručna sprema viša od njegove bez obzira je li mušljavanja radne snage i osiguranja za slučaj nezaposlenosti.Zakon navodi da profesionalna rehabilitacija omogućujenezaposlenim osobama s invaliditetom stjecanje znanja ivještina potrebnih za zapošljavanje, odnosno zadržavanjezaposlenja i u svrhu pripreme za zapošljavanje i sukladnoZakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osobas invaliditetom (NN, 143/02,33/05), navodi postupke profesionalnerehabilitacije (utvrđivanje preostalih radnih i općihsposobnosti, profesionalno informiranje, savjetovanje iprocjenu profesionalnih mogućnosti, radno osposobljavanje,prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i programe održavanja i usavršavanjaradno-socijalnih vještina i sposobnosti u razdobljudo zapošljavanja te pojedinačne i skupne programe unapređenjaradno-socijalne uključenosti u zajednicu).Odgovornost osoba s invaliditetom za aktivni doprinos profesionalnojrehabilitaciji i zapošljavanju, Hrvatski zavod zazapošljavanje temelji upravo na ovom zakonu, koji definiraaktivno traženje posla kroz obveze koje nezaposlena osoba,uključujući i osobe s invaliditetom, treba ispunjavati da bizadržala navedeni status.jepe i slabovidne osobe i drugo.Kako je već rečeno, Hrvatski zavod za zapošljavanje iniciraprovedbu projekata predpristupnih fondova koji za cilj imajuomogućavanje lakšeg pristupa tržištu rada skupinama nezaposlenihosoba kojima prijeti socijalna isključenost, međukojima su i osobe s invaliditetom. Tako je u siječnju 2010.godine započela provedba projekta iz programa IPA (Instrumentpredpristupne pomoći) 2007-2009 „Poticanje intenzivnijeguključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada“u kojemu je, osim programa tehničke pomoći, predviđenai dodjela bespovratnih sredstava kroz tzv. darovnicu i timeomogućeno predlaganje i provedba projekata civilnog sektorai drugih organizacija koje skrbe o pravima osoba s invaliditetom.U sklopu projekta planira se istraživanje o potrebamaosoba s invaliditetom, izrada akcijskih planova za njihovozapošljavanje u osam odabranih regija Republike Hrvatske,stručno usavršavanje djelatnika institucija (Zavoda za zapošljavanjei partnerskih institucija) te izrada web portalas informacijama značajnim za rehabilitaciju i zapošljavanjeosoba s invaliditetom. U pripremi su također drugi projektiskupinom korisnika.Osim prikaza osnovnih zakonskih rješenja u području profesionalnerehabilitacije, namjera autorica ovoga rada bila jeizvršiti usporedbu spomenutih dokumenata. No, pokazalo seda je to gotovo nemoguć posao jer poveznica, izuzev izmeđuZakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osobas invaliditetom (NN, 143/02,33/05) i Zakona o posredovanjupri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti(32/02, 86/02, 114/03, 151/03, 94/09), među navedenimdokumentima gotovo da i nema. Spomenuti propisi različitodefiniraju profesionalnu rehabilitaciju, različito definirajukorisnike ovog postupka (iako se ovdje radi o različitim sustavimakoji bi trebali biti usmjereni na specifične mjere iaktivnosti i u skladu s time jasno definirane korisnike, polazećiod vrlo specifičnih kriterija definiranja) i uopće kreću odrazličitih polazišta te ih kao takve nije moguće usporediti.Neusklađenost sustava zasigurno je jedan od aktualnih (iakodugovječnih) problema s kojima se susrećemo na mnogimpodručjima djelovanja u Republici Hrvatskoj, pa tako i u područjuprofesionalne rehabilitacije. Ovo potonje vidljivo je inakon profesionalne rehabilitacije osigurano zaposlenje, akoOvim zakonom, Hrvatski zavod za zapošljavanje potpuno jeiz programa IPA 2010-2011 i programa ESF (Europskogu pristupu financiranju profesionalne rehabilitacije, koje seje invalidnost nastala prije navršene 40. godine za žene ipreuzeo svoj dio obveza provedbe profesionalne rehabilitaci-socijalnog fonda).u Republici Hrvatskoj vrši iz više izvora: sredstava držav-122 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 123