1840-3409

IPI - ″INSTITUT ZA PRIVREDNI INŽENJERING″, d.o.o.Fakultetska 1, Zenica, Bosna i HercegovinaTÜVSÜDISO 27001STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIMPREGLEDIMA U PRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNETEMEStručni bilten broj 19STRUČNI BILTEN - IPIISSN 1840-3409Zenica, juli/srpanj 2012. godine

IPI – ''INSTITUT ZA PRIVREDNI INŽENJERING'', d.o.o.Fakultetska 1, Zenica, Bosna i HercegovinaSTATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIMPREGLEDIMA U PRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNETEMEStručni bilten broj 19STRUČNI BILTEN – IPIZenica, juli/srpanj 2012. godine

Izdavač: Institut za privredni inženjering d.o.o.Fakultetska 1, Zenica, Bosna i HercegovinaZa izdavača: mr. sc. Fuad Klisura, dipl. ing. mašinstva/strojarstvaAutori: Muhamed Barut, dipl. ing. saobraćaja/prometamr. sc. Fuad Klisura, dipl. ing. mašinstva/strojarstvaIbrahim Mustafić, dipl. ing. mašinstva/strojarstvaDavor Vidović, dipl. ing. mašinstva/strojarstvaprof. dr. Mirsad Kulović, dipl. ing. saobraćaja/prometaDžemal Burina, dipl. ing. saobraćaja/prometaSemir Selimović, dipl. ing. mašinstva/strojarstvaHimzo Džidić, dipl. ing. mašinstva/strojarstvaRedakcijski odbor: prof. dr. Sabahudin Ekinović, dipl. ing. mašinstva/strojarstvaprof. dr. Nermina Zaimović-Uzunović, dipl. ing.mašinstva/strojarstvaprof. dr. Safet Brdarević, dipl. ing. mašinstva/strojarstvaRecenzent: doc. dr Sabahudin Jašarević, dipl. ing. mašinstva/strojarstva(Mašinski fakultet u Zenici)Lektor: mr. sc. Dragana Agić, dipl. iurRačunarska obrada: Institut za privredni inženjering d.o.o. ZenicaŠtampa/Tisak: Štamparija FojnicaZa Štampariju/Tiskaru: Šehzija BuljinaTiraž: 400 komada

Zaključak:Neophodan kontinuitet u radu, stalna unapređenja u svome radu, stalno obučavanje osoblja kakosvoga tako i osoblja na stanicama, društvenu odgovornost u svome radu jesu aspekti koje želisvaka organizacija. Ako tome dodamo primjenu savremenih tehnologija i najnovijih rješenja upojedinim oblastima to bi bio idealan spoj. A ovo su otprilike bile teme koje je obuhvatao ovaj brojBiltena. Stručnoj instituciji ponovo prelažemo da o svojim aktivnostima obavijesti i širu javnost, krozjavnu reklamu svoga rada kao i kroz prezentaciju podataka na naučnim i stručnim skupovima.Takođe da njegovu distribuciju izvrši svim relevantnim faktorima u cijeloj BiH, kao što suministarstva. MUP-ovi, kuće osiguranja, itd.. Takođe, ponovo pozivamo sve stručne ljude, da nađuprostora i vremena za objavljivanje stručnih tema iz šire oblasti saobraćaja u ovom Biltenu kako bise sa takvim temama upoznao širi krug čitalačke publike. To će doprinijeti, kako povećanjusaobraćajne kulture građanstva, tako i podizanju nivoa znanja o pojedinim temama, te ukupnorezultiralo povećanjem bezbjednosti saobraćajna na našim cestama.U Zenici, juli 2012. godineRecenzentdoc. dr. Sabahudin Jašarević, dipl. ing. mašinstva/strojarstva

SADRŽAJIZVOD IZ RECENZIJE1. UVOD ................................................................................................................................................................ - 1 -2. UKUPAN BROJ OBAVLJENIH PREGLEDA U PRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE POVRSTAMA PREGLEDA (FBiH, KANTONI, STANICE) ......................................................................................... - 2 -Muhamed Barut, Fuad Klisura2.1. BROJ OBAVLJENIH TEHNIČKIH PREGLEDA U FEDERACIJI BIH I KANTONIMA .................................... - 2 -2.1.1. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Unsko-sanskom kantonu ............................................................................. - 4 -2.1.2. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Posavskom kantonu .................................................................................... - 6 -2.1.3. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Tuzlanskom kantonu ................................................................................... - 7 -2.1.4. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Zeničko-dobojskom kantonu........................................................................ - 9 -2.1.5. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Srednjobosanskom kantonu ...................................................................... - 11 -2.1.6. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Hercegovačko-neretvanskom kantonu ...................................................... - 13 -2.1.7. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Zapadno-hercegovačkom kantonu ............................................................ - 15 -2.1.8. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Kantonu Sarajevo ...................................................................................... - 16 -2.1.9. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Kantonu 10. ............................................................................................... - 18 -2.2. STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA ................................ - 20 -3. REZULTATI PROVJERE ZNANJA STRUČNOG OSOBLJA UPOSLENOG NA STANICAMATEHNIČKIH PREGLEDA U PERIODU 01.01.-30.06.2012. GODINE NA PROSTORU FEDERACIJEBOSNE I HERCEGOVINE .................................................................................................................................. - 29 -Ibrahim Mustafić4. ORGANIZACIJA PREVENTIVNOG RADA U NADZORU MEĐUSOBNOG RASTOJANJA I BRZINEKRETANJA VOZILA ............................................................................................................................................ - 33 -Davor Vidović5. KRITIČKI OSVRT NA TEHNIČKO STANJE VOZILA KAO UZROKA SAOBRAĆAJNE NEZGODE .............. - 41 -Mirsad Kulović6. SISTEMI I UREĐAJI ZA USPORENJE I ZAUSTAVLJANJE VOZILA ............................................................ - 48 -Džemal Burina7. EKOLOŠKI ASPEKTI TEHNIČKIH PREGLEDA ............................................................................................. - 55 -Semir Selimović8. NOVINE U OBLASTI VIDEO NADZORA U OBLASTI BEZBJEDNOSTI SAOBRAĆAJA IV-DIO .................. - 66 -Himzo Džidić

_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________1. UVODSTATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19U ovom broju stručnog biltena obrađen je niz zanimljivih stručnih tema usko vezanih za poslove,koji se obavljaju na stanicama za tehnički pregled vozila.Također, sastavni dio biltena čini i kraća statistička analiza podataka o obavljenim tehničkimpregledima orijentisana samo na glavne pokazatelje, znatno šira analiza je predviđena za bilten,koji će obraditi podatke za godišnji period.Poglavlje 3. stručnog biltena predstavlja pokazatelje o izvršenoj edukaciji na području FederacijeBiH u prvom polugodištu 2012. godine.Poglavlje 4. je nastavak obrade teme vezane za problematiku saobraćajnih delikata na područjuPosavskog kantona.U poglavlju 5. je dat kritički osvrt na tehničko stanje vozila kao uzrok saobraćajnih nezgoda iprezentiran je metod procjene uticaja prosječne starosti vozila na smrtnost u saobraćajnimnezgodama.U šestom poglavlju stručnog biltena je obrađena problematika funkcionisanja i načina izvedbesistema i uređaja za usporenje vozila.Poglavlje 7. nam daje prikaz kako rad stanice tehničkog pregleda utiče na okolinu.Poglavlje osam predstavlja nastavak tematike vezane za regulisanje saobraćaja putem videonadzornog sistema i to njegov IV dio.- 1 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________2. UKUPAN BROJ OBAVLJENIH PREGLEDA U PRVOM POLUGODIŠTU 2012.GODINE PO VRSTAMA PREGLEDA (FBiH, KANTONI, STANICE)Autori: Muhamed Barut, dipl. ing. saobraćaja/prometamr. sc. Fuad Klisura, dipl. ing. mašinstva/strojarstvaInstitut za privredni inženjering, ZenicaBroj obavljenih pregleda prikazan je po kantonima, općinama i stanicama tehničkih pregleda.Prikazani su podaci i za stanice tehničkih pregleda, koje više ne rade, te stanice tehničkih pregledakoje su promijenile vlasništvo.2.1. BROJ OBAVLJENIH TEHNIČKIH PREGLEDA U FEDERACIJI BIH I KANTONIMAU tabeli 1. dat je prikaz obavljenih pregleda po vrstama pregleda i po broju obavljenih EKO testovaza područje Federacije BiH. Za područje kantona u Federaciji BiH podaci su prikazani u tabeli 2. Usljedećim potpoglavljima su dati i obavljeni pregledi po pojedinim stanicama tehničkih pregleda.Nema posebnog potpoglavlja za područje Bosanskopodrinjskog kantona, već su podaci dati samou tabeli 2., pošto na tom području radi samo jedna stanica pod nazivom Autocentar BH, Goražde.Tabela 1. Broj obavljenih pregleda i broj EKO TEST-ova u Federaciji BiHPreventivni preglediRedovni preglediRedovni šestomjesečnipreglediTehničko-ekploatacionipreglediVanredni preglediBrojpregledaBroj EkoTEST-ovaBrojpregledaBroj EkoTEST-ovaBrojpregledaBroj EkoTEST-ovaBrojpregledaBroj EkoTEST-ovaBrojpregledaRADNAMAŠINA 0 0 394 1 9 0 3 0 23 0L1 0 0 1.296 26 0 0 0 0 30 0L2 0 0 98 3 0 0 0 0 3 0L3 1 0 3.060 2.596 1 0 1 1 30 0L4 0 0 3 2 0 0 0 0 0 0L5 0 0 23 21 0 0 0 0 0 0L6 0 0 10 0 0 0 0 0 0 0L7 0 0 60 53 0 0 0 0 3 0M1 299 5 221.814 221.599 918 25 1.575 1.574 3.581 78M2 54 0 36 36 166 1 225 224 8 0M3 547 0 211 211 895 1 990 960 43 2N1 3.112 2 3.320 3.316 9.185 107 11.404 11.320 301 26N2 1.889 2 797 748 2.793 42 3.683 3.574 109 12N3 1.912 2 1.162 1.138 4.110 14 4.797 4.666 144 14O1 0 0 1.292 0 1 0 9 0 23 0O2 68 0 436 0 182 0 547 0 11 0O3 54 0 272 0 69 0 132 0 16 0O4 898 0 748 0 2.246 0 2.539 0 68 0T1 0 0 652 1 0 0 0 0 9 0T2 0 0 448 10 0 0 0 0 2 0T3 0 0 73 1 0 0 0 0 25 0T4 0 0 55 0 0 0 0 0 2 0T5 0 0 12 0 0 0 0 0 0 0Broj EkoTEST-ova8.834 11 236.272 229.762 20.575 190 25.905 22.319 4.431 132UKUPNOPREGLEDA 296.017UKUPNO EKOTESTOVA 252.414- 2 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Tabela 2. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda po kantonima u Federaciji BiHKANTONVRSTAPREGLEDAUKUPNOKANTONVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 1.242PREV 1.134RED 24.714RED 22.590Unsko - sanskikantonRED - 6 1.885TEU 2.442SrednjobosanskikantonRED - 6 2.245TEU 3.082VANR 342VANR 217UKUPNO 30.625UKUPNO 29.268PREV 118PREV 1.105RED 4.370RED 26.432Posavski kantonRED - 6 304TEU 458HercegovačkoneretvanskikantonRED - 6 1.895TEU 3.024VANR 21VANR 500UKUPNO 5.271UKUPNO 32.956PREV 1.888PREV 737RED 46.680RED 11.135Tuzlanski kantonRED - 6 4.810TEU 5.216Zapadno –hercegovački kantonRED - 6 1.021TEU 1.841VANR 1.179VANR 75UKUPNO 59.773UKUPNO 14.809PREV 1.260PREV 1.042RED 35.995RED 55.730Zeničko – dobojskikantonRED - 6 3.756TEU 4.006Kanton SarajevoRED - 6 4.212TEU 4.911VANR 390VANR 1.598UKUPNO 45.407UKUPNO 67.493PREV 62PREV 246RED 2.665RED 5.961BosanskopodrinjskikantonRED - 6 115TEU 225Kanton 10RED - 6 332TEU 700VANR 32VANR 77UKUPNO 3.099UKUPNO 7.316- 3 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________2.1.1. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Unsko-sanskom kantonuTabela 3. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda po stanicama tehničkih pregleda Unsko–sanskogkantonaSTPALIOS, BihaćBERLINA, BihaćČAVKIĆ, BihaćKAMION CENTAR,BihaćVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 57RED 2.207RED - 6 150TEU 172VANR 23STP UKUPNO 2.609PREV 141RED 1.779RED - 6 139TEU 157VANR 88STP UKUPNO 2.304PREV 146RED 1.935RED - 6 181TEU 231VANR 29STP UKUPNO 2.522PREV 66RED 1.330RED - 6 103TEU 137VANR 8STP UKUPNO 1.644OPĆINA UKUPNO 9.079REMIS, BosanskaKrupa - LjusinaREMIS, BosanskaKrupa - ProleterskaPREV 64RED 983RED - 6 103TEU 155VANR 1STP UKUPNO 1.306PREV 77RED 1.275RED - 6 79TEU 104VANR 18STP UKUPNO 1.553OPĆINA UKUPNO 2.859RISOVIĆCOMERCE,Bosanski PetrovacPREV 64RED 821RED - 6 86TEU 107VANR 27STP UKUPNO 1.105OPĆINA UKUPNO 1.105AUTO-KONTAKT,BužimPREV 65RED 1.178RED - 6 61TEU 96VANR 3STP UKUPNO 1.403- 4 -STPVRSTAPREGLEDAUKUPNOOPĆINA UKUPNO 1.403AGRAM, CazinAUTO STIL, CazinČAVKIĆ, CazinKAMASS, CazinPREV 36RED 1.269RED - 6 33TEU 35VANR 7STP UKUPNO 1.380PREV 108RED 2.298RED - 6 162TEU 261VANR 21STP UKUPNO 2.850PREV 43RED 1.098RED - 6 79TEU 95VANR 9STP UKUPNO 1.324PREV 79RED 660RED - 6 99TEU 151VANR 7STP UKUPNO 996OPĆINA UKUPNO 6.550AUTOCENTAR,KljučPREV 41RED 1.153RED - 6 87TEU 113VANR 24STP UKUPNO 1.418OPĆINA UKUPNO 1.418ILMA, Sanski MostKVIM Company,Sanski MostPREV 44RED 1.135RED - 6 60TEU 76VANR 11STP UKUPNO 1.326PREV 83RED 1.657RED - 6 207TEU 208VANR 23STP UKUPNO 2.178OPĆINA UKUPNO 3.504ADDA PROMET,Velika KladušaPREV 6RED 1.313RED - 6 62TEU 86VANR 11

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________nastavak tabele 3. ...STPADDA PROMET,Velika KladušaELVIS, VelikaKladušaVRSTAPREGLEDAUKUPNOSTP UKUPNO 1.478PREV 122RED 2.623RED - 6 194TEU 258VANR 32STP UKUPNO 3.229OPĆINA UKUPNO 4.707- 5 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________2.1.2. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Posavskom kantonuTabela 4. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda po stanicama tehničkih pregleda PosavskogkantonaSTPAGRAM, OdžakVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 84RED 1.485RED - 6 122TEU 183VANR 8STP UKUPNO 1.882OPĆINA UKUPNO 1.882DERBY, OrašjeTEHNOSERVIS,OrašjePREV 1RED 1.458RED - 6 89TEU 123VANR 5STP UKUPNO 1.676PREV 33RED 1.427RED - 6 93TEU 152VANR 8STP UKUPNO 1.713OPĆINA UKUPNO 3.389- 6 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEME_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________2.1.3. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Tuzlanskom kantonu- 7 -Stručni bilten broj 19Tabela 5. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda po stanicama tehničkih pregleda TuzlanskogkantonaSTPREMIS, BanovićiVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 144RED 1.813RED - 6 189TEU 162VANR 116STP UKUPNO 2.424OPĆINA UKUPNO 2.424OSING, ČelićPREV 32RED 663RED - 6 133TEU 135VANR 11STP UKUPNO 974OPĆINA UKUPNO 974OSING, Doboj IstokPREV 24RED 799RED - 6 123TEU 123VANR 11STP UKUPNO 1.080OPĆINA UKUPNO 1.080MP LIDOCOMPANY,GračanicaOXIS OIL,GračanicaSISKO-TRADE,GračanicaTRANSPORT,GračanicaPREV 0RED 1.512RED - 6 201TEU 144VANR 9STP UKUPNO 1.866PREV 23RED 637RED - 6 47TEU 75VANR 12STP UKUPNO 794PREV 88RED 1.042RED - 6 178TEU 159VANR 24STP UKUPNO 1.491PREV 127RED 1.228RED - 6 248TEU 222VANR 21STP UKUPNO 1.846OPĆINA UKUPNO 5.997GRAD LUX,GradačacPREV 147RED 1.461RED - 6 159TEU 227VANR 32STP UKUPNO 2.026STPGRAPS, GradačacVOĆE-TRANZIT,GradačacVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 173RED 1.642RED - 6 161TEU 217VANR 30STP UKUPNO 2.223PREV 80RED 1.091RED - 6 211TEU 192VANR 14STP UKUPNO 1.588OPĆINA UKUPNO 5.837AMOX TREYD,KalesijaPOLO JUNIOR,KalesijaPREV 48RED 1.087RED - 6 82TEU 106VANR 16STP UKUPNO 1.339PREV 78RED 1.772RED - 6 150TEU 157VANR 13STP UKUPNO 2.170OPĆINA UKUPNO 3.509OSING, KladanjPREV 48RED 897RED - 6 54TEU 118VANR 10STP UKUPNO 1.127OPĆINA UKUPNO 1.127AUTO-MOTOR,LukavacJAMBOSS, LukavacOSING, LukavacPREV 52RED 623RED - 6 53TEU 61VANR 1STP UKUPNO 790PREV 87RED 2.587RED - 6 178TEU 275VANR 52STP UKUPNO 3.179PREV 30RED 2.284RED - 6 111TEU 159VANR 23STP UKUPNO 2.607OPĆINA UKUPNO 6.576

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________nastavak tabele 5. ...STPSTTP KAHRIB, SapnaVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 51RED 510RED - 6 2TEU 59VANR 10STP UKUPNO 632OPĆINA UKUPNO 632AGRAM, SrebrenikREMIS, SrebrenikSELIMPEX, SrebrenikPREV 15RED 1.123RED - 6 72TEU 98VANR 25STP UKUPNO 1.333PREV 66RED 1.786RED - 6 206TEU 221VANR 20STP UKUPNO 2.299PREV 50RED 973RED - 6 108TEU 141VANR 14STP UKUPNO 1.286OPĆINA UKUPNO 4.918AGRAM, TuzlaAUTOCENTAR BH,TuzlaHAJASINŽENJERING,TuzlaREMIS, TuzlaPREV 51RED 2.518RED - 6 162TEU 131VANR 96STP UKUPNO 2.958PREV 16RED 3.465RED - 6 190TEU 228VANR 79STP UKUPNO 3.978PREV 42RED 1.051RED - 6 129TEU 163VANR 78STP UKUPNO 1.463PREV 40RED 1.370RED - 6 431TEU 422VANR 37STP UKUPNO 2.300STPSAMN, TuzlaSONI LUX, TuzlaPOLO JUNIOR, TuzlaVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 40RED 1.268RED - 6 389TEU 375VANR 86STP UKUPNO 2.158PREV 37RED 3.128RED - 6 178TEU 114VANR 152STP UKUPNO 3.609PREV 17RED 1.595RED - 6 104TEU 134VANR 59STP UKUPNO 1.909OPĆINA UKUPNO 18.375AUTOCENTARŽiviniceREMIS, ŽiviniceŽIVINICEREMONT,ŽiviniceBH,PREV 49RED 2.516RED - 6 89TEU 108VANR 4STP UKUPNO 2.766PREV 165RED 1.766RED - 6 222TEU 244VANR 38STP UKUPNO 2.435PREV 68RED 2.473RED - 6 250TEU 246VANR 86STP UKUPNO 3.123OPĆINA UKUPNO 8.324- 8 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEME_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________- 9 -Stručni bilten broj 192.1.4. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Zeničko-dobojskom kantonuTabela 6. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda po stanicama tehničkih pregleda Zeničko-dobojskogkantonaSTPAC, BrezaVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 77RED 1.343RED - 6 112TEU 179VANR 12STP UKUPNO 1.723OPĆINA UKUPNO 1.723BOSNAEXPRES,Doboj JugGANJGO LINE,Doboj-JugPREV 15RED 1.351RED - 6 39TEU 54VANR 35STP UKUPNO 1.494PREV 44RED 1.237RED - 6 447TEU 319VANR 28STP UKUPNO 2.075OPĆINA UKUPNO 3.569GM-AC, KakanjTRANSPORT, KakanjPREV 91RED 1.333RED - 6 125TEU 181VANR 27STP UKUPNO 1.757PREV 79RED 2.234RED - 6 159TEU 201VANR 13STP UKUPNO 2.686OPĆINA UKUPNO 4.443REMIS, MaglajSJAJ, MaglajPREV 67RED 861RED - 6 152TEU 163VANR 8STP UKUPNO 1.251PREV 5RED 835RED - 6 5TEU 16VANR 2STP UKUPNO 863OPĆINA UKUPNO 2.114ŠIP STUPČANICA,OlovoPREV 33RED 940RED - 6 49TEU 68VANR 5STP UKUPNO 1.095STPVRSTAPREGLEDAUKUPNOOPĆINA UKUPNO 1.095AUTO CENTARŠKOLJIĆ, TešanjPSC-JELAH, TešanjREMIS, TešanjPREV 60RED 1.604RED - 6 199TEU 172VANR 24STP UKUPNO 2.059PREV 76RED 636RED - 6 233TEU 213VANR 12STP UKUPNO 1.170PREV 40RED 980RED - 6 111TEU 140VANR 16STP UKUPNO 1.287OPĆINA UKUPNO 4.516ĆOSIĆPROMEX,UsoraPREV 14RED 664RED - 6 64TEU 60VANR 24STP UKUPNO 826OPĆINA UKUPNO 826OSING, VarešPREV 24RED 718RED - 6 48TEU 44VANR 2STP UKUPNO 836OPĆINA UKUPNO 836A & BONUS, VisokoBTS, VisokoREMIS, VisokoPREV 46RED 1.543RED - 6 234TEU 259VANR 11STP UKUPNO 2.093PREV 1RED 1.349RED - 6 143TEU 96VANR 8STP UKUPNO 1.597PREV 13RED 2.179RED - 6 203TEU 275VANR 21STP UKUPNO 2.691

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________nastavak tabele 6. ...STPVRSTAPREGLEDAUKUPNOOPĆINA UKUPNO 6.381BN-STEP, ZavidovićiBN-STEP,PJ-2ZavidovićiPREV 53RED 1.704RED - 6 131TEU 145VANR 4STP UKUPNO 2.037PREV 36RED 904RED - 6 60TEU 48VANR 4STP UKUPNO 1.052OPĆINA UKUPNO 3.089AGRAM, ZenicaAUTOCENTAR BH,ZenicaOSING, ZenicaREMIS, ZenicaTPV, ZenicaPREV 58RED 2.375RED - 6 241TEU 274VANR 30STP UKUPNO 2.978PREV 110RED 2.727RED - 6 236TEU 279VANR 39STP UKUPNO 3.391PREV 17RED 2.574RED - 6 65TEU 50VANR 17STP UKUPNO 2.723PREV 55RED 2.822RED - 6 268TEU 242VANR 21STP UKUPNO 3.408PREV 29RED 576RED - 6 59TEU 76VANR 2STP UKUPNO 742OPĆINA UKUPNO 13.242AGRAM, ŽepčeK-PROJEKT, ŽepčePREV 39RED 905RED - 6 72TEU 79VANR 7STP UKUPNO 1.102PREV 66RED 712RED - 6 113- 10 -STPK-PROJEKT, ŽepčeZOVKO AUTO, ŽepčeVRSTAPREGLEDAUKUPNOTEU 113VANR 8STP UKUPNO 1.012PREV 112RED 889RED - 6 188TEU 260VANR 10STP UKUPNO 1.459OPĆINA UKUPNO 3.573

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEME_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________2.1.5. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Srednjobosanskom kantonu- 11 -Stručni bilten broj 19Tabela 7. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda po stanicama tehničkih pregleda SrednjobosanskogkantonaSTPAGRAM, BugojnoAUTO MOTO KLUB"BUGOJNO", BugojnoAUTOCENTAR BH,BugojnoMGM-TP, BugojnoVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 51RED 625RED - 6 56TEU 83VANR 6STP UKUPNO 821PREV 62RED 671RED - 6 69TEU 104VANR 1STP UKUPNO 907PREV 43RED 688RED - 6 77TEU 110VANR 2STP UKUPNO 920PREV 55RED 805RED - 6 39TEU 125VANR 7STP UKUPNO 1.031OPĆINA UKUPNO 3.679NEXT, BusovačaORMAN, BusovačaPREV 42RED 1.071RED - 6 79TEU 107VANR 12STP UKUPNO 1.311PREV 26RED 706RED - 6 104TEU 114VANR 4STP UKUPNO 954OPĆINA UKUPNO 2.265ASA PSS, Donji VakufPREV 114RED 824RED - 6 64TEU 140VANR 8STP UKUPNO 1.150OPĆINA UKUPNO 1.150AUTO COMMERCE,Gornji Vakuf/UskopljePREV 39RED 665RED - 6 36TEU 76VANR 4STP UKUPNO 820STPREMIS, GornjiVakuf/UskopljeVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 59RED 738RED - 6 43TEU 99VANR 4STP UKUPNO 943OPĆINA UKUPNO 1.763AGRAM, JajceCROATIA VITEZ PJ 2,JajcePREV 57RED 845RED - 6 69TEU 172VANR 11STP UKUPNO 1.154PREV 26RED 1.150RED - 6 103TEU 146VANR 18STP UKUPNO 1.443OPĆINA UKUPNO 2.597GRAKOP, KiseljakMARKOVIĆ, KiseljakMETALMERC,KiseljakPREV 26RED 494RED - 6 46TEU 64VANR 6STP UKUPNO 636PREV 165RED 2.177RED - 6 278TEU 388VANR 34STP UKUPNO 3.042PREV 21RED 813RED - 6 81TEU 83VANR 6STP UKUPNO 1.004OPĆINA UKUPNO 4.682ŠPD/ŠGD ŠUMARIJA,FojnicaPREV 28RED 983RED - 6 67TEU 84VANR 12STP UKUPNO 1.174OPĆINA UKUPNO 1.174CROATIA VITEZ, P.J.1, Novi TravnikPREV 20RED 406RED - 6 35TEU 44VANR 3

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________nastavak tabele 7. ...STPVRSTAPREGLEDAUKUPNOSTP UKUPNO 508TURBO-PROM,TravnikNoviPREV 33RED 1.340RED - 6 72TEU 109VANR 6STP UKUPNO 1.560OPĆINA UKUPNO 2.068AKT Travnik, TravnikLAŠVATravnikKOMERC,PREV 72RED 1.533RED - 6 165TEU 172VANR 29STP UKUPNO 1.971PREV 55RED 859RED - 6 111TEU 137VANR 18STP UKUPNO 1.180OPĆINA UKUPNO 3.151AUTO KUĆAMATOŠEVIĆ, VitezCROATIA VITEZ,VitezREMIS, VitezTEH-HERCEGOVINA,VitezPREV 48RED 2.092RED - 6 152TEU 149VANR 5STP UKUPNO 2.446PREV 57RED 1.290RED - 6 93TEU 103VANR 5STP UKUPNO 1.548PREV 35RED 1.369RED - 6 337TEU 409VANR 15STP UKUPNO 2.165PREV 0RED 446RED - 6 69TEU 64VANR 1STP UKUPNO 580OPĆINA UKUPNO 6.739- 12 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEME_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________- 13 -Stručni bilten broj 192.1.6. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Hercegovačko-neretvanskom kantonuTabela 8. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda po stanicama tehničkih pregleda u Hercegovačko -neretvanskom kantonuSTPAGRAM, MostarAPROMEHANIZACIJA,MostarASA PSS, Mostar -SutinaASA PSS,Mostar –Bišće PoljeCROAUTO, MostarENERGYCOMMERCE, MostarHAJASINŽENJERING,MostarMEHANIZACIJA,MostarMP LIDO COMPANY,MostarVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 53RED 3.161RED - 6 118TEU 197VANR 103STP UKUPNO 3.632PREV 113RED 1.127RED - 6 84TEU 186VANR 37STP UKUPNO 1.547PREV 59RED 1.299RED - 6 66TEU 116VANR 27STP UKUPNO 1.567PREV 109RED 1.536RED - 6 156TEU 191VANR 35STP UKUPNO 2.027PREV 56RED 2.757RED - 6 191TEU 264VANR 83STP UKUPNO 3.351PREV 41RED 1.670RED - 6 51TEU 114VANR 33STP UKUPNO 1.909PREV 37RED 950RED - 6 26TEU 84VANR 14STP UKUPNO 1.111PREV 31RED 1.702RED - 6 220TEU 194VANR 27STP UKUPNO 2.174PREV 58RED 598RED - 6 74STPMP LIDO COMPANY,MostarAUTOMostarLIJANOVIĆI,VRSTAPREGLEDAUKUPNOTEU 115VANR 2STP UKUPNO 847PREV 27RED 207RED - 6 54TEU 64VANR 4STP UKUPNO 356OPĆINA UKUPNO 18.521STP NEUM, NeumPREV 20RED 478RED - 6 11TEU 37VANR 2STP UKUPNO 548OPĆINA UKUPNO 548AGRAM, Prozor -RamaPROTEHNA, Prozor -RamaPREV 22RED 691RED - 6 25TEU 96VANR 2STP UKUPNO 836PREV 13RED 388RED - 6 15TEU 23VANR 4STP UKUPNO 443OPĆINA UKUPNO 1.279AGRAM, StolacPREV 70RED 932RED - 6 23TEU 78VANR 9STP UKUPNO 1.112OPĆINA UKUPNO 1.112TEH-HERCEGOVINA,ČapljinaAGRAM, ČapljinaCROATIA – REMONT,ČapljinaPREV 24RED 605RED - 6 20TEU 79VANR 1STP UKUPNO 729PREV 47RED 1.380RED - 6 110TEU 131VANR 8STP UKUPNO 1.676PREV 73RED 961

_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________nastavak tabele 8. ...STPCROATIA – REMONT,ČapljinaSTATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEVRSTAPREGLEDAUKUPNORED - 6 176TEU 245VANR 27STP UKUPNO 1.482OPĆINA UKUPNO 3.887AGRAM, ČitlukTEH-HERCEGOVINA,ČitlukPREV 71RED 1.535RED - 6 76TEU 178VANR 26STP UKUPNO 1.886PREV 38RED 994RED - 6 121TEU 228VANR 17STP UKUPNO 1.398OPĆINA UKUPNO 3.284REMIS, KonjicREMIS TP 1, KonjicPREV 92RED 1.244RED - 6 176TEU 252VANR 18STP UKUPNO 1.782PREV 14RED 1.290RED - 6 22TEU 60VANR 14STP UKUPNO 1.400OPĆINA UKUPNO 3.182OSING, JablanicaPREV 37RED 927RED – 6 80TEU 92VANR 7STP UKUPNO 1.143OPĆINA UKUPNO 1.143Stručni bilten broj 19- 14 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEME_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________- 15 -Stručni bilten broj 192.1.7. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Zapadno-hercegovačkom kantonuTabela 9. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda po stanicama tehničkih pregleda u Zapadno -hercegovačkom kantonuSTPAGRAM, GrudeSTP JAKOV MIKULIĆ,GrudeVISOKA, GrudeVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 42RED 1.033RED - 6 68TEU 122VANR 7STP UKUPNO 1.272PREV 41RED 508RED - 6 65TEU 190VANR 2STP UKUPNO 806PREV 36RED 391RED - 6 44TEU 83VANR 4STP UKUPNO 558OPĆINA UKUPNO 2.636AGRAM, LjubuškiCROTEHNA, LjubuškiPREV 207RED 1.647RED - 6 93TEU 277VANR 21STP UKUPNO 2.245PREV 100RED 1.345RED - 6 161TEU 272VANR 10STP UKUPNO 1.888OPĆINA UKUPNO 4.133AUTO-INĐILOVIĆ,PosušjeLAGER, PosušjePREV 135RED 1.415RED - 6 150TEU 282VANR 8STP UKUPNO 1.990PREV 45RED 802RED - 6 47TEU 81VANR 2STP UKUPNO 977OPĆINA UKUPNO 2.967AUTO LIJANOVIĆI 1,Široki BrijegPREV 28RED 733RED - 6 106TEU 170VANR 3STP UKUPNO 1.040STPAUTO LIJANOVIĆI 2,Široki BrijegAUTOCENTAR, ŠirokiBrijegVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 36RED 813RED - 6 88TEU 116VANR 10STP UKUPNO 1.063PREV 67RED 2.448RED - 6 199TEU 248VANR 8STP UKUPNO 2.970OPĆINA UKUPNO 5.073

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEME_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________2.1.8. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Kantonu Sarajevo- 16 -Stručni bilten broj 19Tabela 10. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda po stanicama tehničkih pregleda u KantonuSarajevoSTPAGRAM, CentarAUTODELTA,CentarVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 1RED 688RED - 6 34TEU 73VANR 14STP UKUPNO 810PREV 29RED 5.149RED - 6 97TEU 197VANR 81STP UKUPNO 5.553OPĆINA UKUPNO 6.363TG, HadžićiTRZ HADŽIĆI,HadžićiPREV 40RED 1.652RED - 6 116TEU 121VANR 10STP UKUPNO 1.939PREV 0RED 1.116RED - 6 91TEU 96VANR 4STP UKUPNO 1.307OPĆINA UKUPNO 3.246AGRAM, IlidžaTEHPROV, IlidžaŠILJAK, IlidžaPREV 0RED 2.183RED - 6 217TEU 241VANR 9STP UKUPNO 2.650PREV 8RED 2.750RED - 6 171TEU 139VANR 82STP UKUPNO 3.150PREV 33RED 2.219RED - 6 143TEU 198VANR 35STP UKUPNO 2.628OPĆINA UKUPNO 8.428OSING, IlijašPREV 19RED 2.142RED - 6 134TEU 148VANR 9STP UKUPNO 2.452OPĆINA UKUPNO 2.452STPASA PSS, NoviGradCENTROTRANSTRANZIT, Novi GradHIDROGRADNJA,Novi GradKJKP GRAS Depotrolejbusa, NoviGradKJKP GRAS, VelikaDrveta 1, Novi GradREMIS, Novi GradAGRAM, Novi GradREMIS PJ TP 1,Novi GradVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 0RED 655RED - 6 29TEU 127VANR 83STP UKUPNO 894PREV 294RED 1.292RED - 6 463TEU 447VANR 63STP UKUPNO 2.559PREV 61RED 689RED - 6 205TEU 163VANR 27STP UKUPNO 1.145PREV 21RED 38RED - 6 15TEU 32VANR 0STP UKUPNO 106PREV 71RED 1.330RED - 6 217TEU 180VANR 25STP UKUPNO 1.823PREV 0RED 6.566RED - 6 702TEU 708VANR 120STP UKUPNO 8.096PREV 60RED 5.315RED - 6 271TEU 384VANR 206STP UKUPNO 6.236PREV 0RED 2.862RED - 6 134TEU 302VANR 136STP UKUPNO 3.434OPĆINA UKUPNO 24.293AUTOCENTAR BH,Novo SarajevoPREV 102RED 6.011RED - 6 395

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________nastavak tabele 10. ...STPAUTOCENTAR BH,Novo SarajevoAC QUATTRO,Novo SarajevoUNIS AUTOMOBILII DIJELOVI, NovoSarajevoGMCINŽENJERING,Novo SarajevoVRSTAPREGLEDAUKUPNOTEU 436VANR 263STP UKUPNO 7.207PREV 198RED 4.885RED - 6 260TEU 327VANR 275STP UKUPNO 5.945PREV 14RED 2.026RED - 6 187TEU 195VANR 65STP UKUPNO 2.487PREV 18RED 2.899RED - 6 55TEU 72VANR 42STP UKUPNO 3.086OPĆINA UKUPNO 18.725OSING, VogošćaTMPAHMETSPAHIĆ,VogošćaPREV 0RED 2.514RED - 6 122TEU 89VANR 29STP UKUPNO 2.754PREV 73RED 749RED - 6 154TEU 236VANR 20STP UKUPNO 1.232OPĆINA UKUPNO 3.986- 17 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEME_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________2.1.9. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Kantonu 10.- 18 -Stručni bilten broj 19Tabela 11. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda po stanicama tehničkih pregleda u Kantonu 10.STPFINVESTDrvarDRVAR,VRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 48RED 293RED - 6 15TEU 61VANR 3STP UKUPNO 420OPĆINA UKUPNO 420AUTOSERVIS VILA,KupresPREV 19RED 317RED - 6 0TEU 8VANR 11STP UKUPNO 355OPĆINA UKUPNO 355AC KRŽELJ, LivnoEUROSERVIS,Livno2000-DARC, LivnoPREV 40RED 1.319RED - 6 58TEU 135VANR 18STP UKUPNO 1.570PREV 50RED 1.312RED - 6 40TEU 103VANR 21STP UKUPNO 1.526PREV 42RED 725RED - 6 71TEU 116VANR 6STP UKUPNO 960OPĆINA UKUPNO 4.056AGRAM,TomislavgradAGROMAN,TomislavgradCROTEHNA,TomislavgradPREV 23RED 693RED - 6 56TEU 103VANR 4STP UKUPNO 879PREV 5RED 433RED - 6 2TEU 34VANR 4STP UKUPNO 478PREV 19RED 869RED - 6 90TEU 140VANR 10STP UKUPNO 1.128OPĆINA UKUPNO 2.485

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________U tabeli 12. su predstavljeni podaci o obavljenim pregledima za prvi polugodišnji period pogodinama.Tabela 12. Broj obavljenih pregleda u prvom polugodištu po godinama (2008., 2009., 2010., 2011. i 2012.)GODINA BROJ PREGLEDA BROJ EKO TESTOVA2008. 274.812 *2009. 278.888 *2010. 293.693 250.5202011. 293.562 249.2732012. 296.017 252.414*Evidentiranje obavljenog EKO testa se vršilo obavezno nakon 1.5.2009. godine, do tog periodarad EKO testa se radio kao sastavni dio nekog pregleda i isti se nije obavezno posebnoevidentirao. U 2012. godini je došlo do rasta broj pregleda u odnosu na broj evidentiranih pregledaprethodnih godina. Evidentirano je 2.455 pregleda više u odnosu na isti period u 2011. godini, te jeevidentirano 3.141 EKO testova više u odnosu na isti period 2011. godine.- 19 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________2.2. STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMANa osnovu obavljenih tehničkih pregleda u ovom polugodišnjem periodu biti će data kraćastatistička analiza podataka. Detaljniji prikaz i obrada podataka biti će dati u godišnjem brojustručnog biltena.Tabelom 13. je na osnovu dobivenih podataka o obavljenim pregledima (TEU i RED), dat prikazprosječne starosti vozila prema vrsti vozila.Tabelom 14. su prikazani podaci o utvrđenim neispravnostima prilikom pregleda vozila, a tabelom15. podaci o broju vraćenih vozila na prvom i ponovljenom pregledu.Ukupan broj evidentiranih neispravnosti u ovom periodu je 8.627.Tabela 13. Prosječna starost vozila u prvom polugodištu 2012. godine prema vrsti vozilaVRSTE VOZILA Prosječna starost VRSTE VOZILA Prosječna starostL1 - MOPED 6,4 O1 - PRIKLJUČNO VOZILO 10,52L2 - MOPED 6,76 O2 - PRIKLJUČNO VOZILO 14,2L3 - MOTOCIKL 11,04 O3 - PRIKLJUČNO VOZILO 20,44L4 - MOTOCIKL 32 O4 - PRIKLJUČNO VOZILO 14,77L5 - MOTORNI TRICIKL 16,43 RADNA MAŠINA 13,94L6 -LAKI ČETVEROCIKL 4,3 T1 - TRAKTOR 25,05L7 - ČETVEROCIKL 4,24 T2 - TRAKTOR 25,2M1 - PUTNIČKI AUTOMOBIL 15,71 T3 - TRAKTOR 23,03M2 - AUTOBUS 14,77 T4 - TRAKTOR 22,11M3 - AUTOBUS 19,25 T5 - TRAKTOR 22N1 - TERETNO VOZILO 13,01N2 - TERETNO VOZILO 19,81N3 - TERETNO VOZILO 16,37- 20 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Tabela 14. Broj neispravnosti po pojedinim sistemima/podsistemima/uređajimaSistem/Podsistem/UređajBroj neispravnostiKočniceUpravljački sistemMehaničko stanje ifunkcionalnostPerformanse i efikasnostUređaji za osvjetljavanje i svjetlosnusignalizacijuOstalo 0Nosač pedale radne kočnice (nožnakomanda) 1Stanje pedale i radni hod 2Vakuumska pumpa ili kompresor irezervoar 3Indikator ili pokazivač upozorenja oniskom pritisku 0Ručni kočni ventil 3Parkirna kočnica, komanda 47Kočni ventili (nožni ventili, ventili zarasterećenje, regulatori-razvodnici, releventili)15Spojničke glave za kočenje prikolice 0Rezervoar za vazduh pod pritiskom 2Servo jedinice kočnice, glavni kočnicilindar (hidraulični sistem) 35Kruti kočni vodovi 30Elastični kočni vodovi 69Kočne obloge (pločice disk kočnice) 111Kočni doboši, kočni diskovi 36Kočna elastična užad, poluge, polugemehaničkog prijenosnog mehanizma 7Uređaji za aktiviranje kočnice(uključujući akumulaciono-opružne13cilindre ili hidraulične kočne cilindre)Ventili za mjerenje opterećenja 2Regulator sile kočenja 30Sistem za dugotrajno kočenje (gdje jeugrađen ili ako se zahtjeva) 0ABS (gdje je ugrađen ili ako sezahtjeva) 0Ukupno 406Performanse i efikasnost radne kočnice 2.731Performanse i efikasnost pomoćnekočnice 2.670Performanse i efikasnost parkirnekočnice 123Sistem za dugotrajno kočenje(uključujući motornu kočnicu) 0Ukupno 5.524Ostalo 0Točak upravljača (volan) 5Stup upravljača 2Prijenosni mehanizam upravljača 29Poluge i zglobovi upravljača 94Servo-upravljač 3Amortizer upravljača 3Graničnik ugla zakretanja upravljača 1Ukupno 137OstaloKratko svjetlo 73Dugo svjetlo 42Prednje svjetlo za maglu 9Pokretno svjetlo (reflektori zaosvjetljavanje radova) 2Svjetlo za vožnju unatrag 45Prednja pozicijska svjetla 107Stražnja pozicijska svjetla 93Stražnje svjetlo za maglu 2Parkirna svjeta 8Gabaritna svjetla 16Svjetla registarske tablice 82Žuta rotacijska ili treptava svjetla 0Plava ili crvena rotacijska ili treptavasvjetla 0- 21 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________nastavak tabele 14. ...Sistem/Podsistem/UređajBroj neispravnostiUređaji za osvjetljavanje i svjetlosnusignalizacijuUređaji koji omogućuju normalnu vidljivostSamonosiva karoserija te šasija sa kabinom inadogradnjomElementi ovjesa, osovine, točkoviMotorBuka vozilaElektrouređaji i instalacijePrijenosni mehanizamKontrolni i signalni uređajiKatadiopteri 4Stop svjetla 204Pokazivači smjera 131Uređaj za istovremeno uključivanje svihpokazivača smjera 1Ukupno 819Ostalo 0Vjetrobran i druge staklene površine 383Brisači i perači vjetrobrana 6Vozačka ogledala 34Ukupno 423Ostalo 0Samonosiva karoserija 53Šasija 20Kabina 17Nadgradnja 2Ukupno 92Ostalo 0Polužje ovjesa 195Zglobovi ovjesa 379Amortizeri 22Opruge 3Glavina točka 12Naplatci - felge 2Pneumatici 232Ukupno 845Ostalo 0Oslonci motora 4Zauljenost motora 9Sistem za paljenje 0Razvodni mehanizam 0Sistem za napajanje gorivom 3Ukupno 16Ostalo 0Buka u mirovanju vozila sa upaljenimmotorom 7Ukupno 7Ostalo 0Elektropokretač 2Generator 0Akumulator 1Kontakt brava 0Električni vodovi 5Ukupno 8Ostalo 0Kvačilo 1Mjenjač 3Vratila, diferencijal i poluvratila 2Lanac, lančanici, remen, remenice 0Ukupno 6Ostalo 0Brzinomjer s putomjerom 5Kontrolna plava lampa za dugo svjetlo 1Sirena 5Tahograf ili nadzorni uređaj (eurotahograf) 36Ograničivač brzine 0Svjetlosni ili zvučni signal pokazivačasmjera 17Ostali signalni uređaji za kontrolu radapojedinih mehanizama ugrađenih na17vozilu- 22 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________nastavak tabele 14. ...Sistem/Podsistem/UređajBroj neispravnostiKontrolni i signalni uređaji Ukupno 81Ostalo 0Izduvni sistem 25Usisni sistem 0Sistem za paljenje 0Sistem za napajanje gorivom 0Razvodni mehanizam 0vozila BEZ KATALIZATORA -ispitivanje zapreminskog sadržajaugljen monoksida (CO) u izduvnom0Ispitivanje izduvnih gasova motornih vozila gasu na brzini vrtnje praznog hodavozila SA KATALIZATOROM -ispitivanje zapreminskog sadržajaugljen monoksida (CO) u izduvnomgasu pri povišenoj brzini vrtnje i pri0brzini vrtnje praznog hoda.Izračunavanje faktora zraka lambda napovišenoj brzini vrtnjeDIZEL - ispitivanje srednjeg stepenazacrnjenja izduvnog gasa 1Ukupno 26Uređaj za spajanje vučnog i priključnogvozilaOstali uređaji i dijelovi vozilaOprema vozilaRegistarske tabliceUređaj za gasOstalo 0Mehanička spojnica 2Električni priključak spojnice 1Ukupno 3Ostalo 0Unutrašnjost kabine, sjedala i prostoraza putnike 9Uređaj za ventilaciju kabine ivjetrobrana 0Vrata vozila 9Pokretni prozori i krovovi 1Brave 13Izlaz za slučaj opasnosti 0Blatobrani 14Branici 57Sigurnosni pojasevi 0Dodatne komande za vozilo kojimupravlja osoba sa tjelesnim0nedostacimaKontrola ispravnosti ograničivača brzinena motociklima opremljenim0varijatorskim elementima transmisijeUkupno 103Ostalo 0Aparat za gašenje požara 5Sigurnosni trougao 1Kutija prve pomoći 3Klinasti podmetači 0Čekić za razbijanje stakla u slučajunužde 2Rezervne žarulje 0Rezervni točak ili tuba zraka podpritiskom ili adekvatno ljepilo 2Sajla ili poluga za vuču 4Ukupno 17Ostalo 0Registarske tablice 0Ostale oznake 0Ukupno 0Ostalo 0Gasna instalacija na vozilu 6Rezervoar gasa 0Armatura rezervoara gasa 0Isparavač gasa (za LPG) 0Regulator pritiska 0Vodovi za gas niskog pritiska 0- 23 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________nastavak tabele 14. ...Sistem/Podsistem/UređajBroj neispravnostiUređaj za gasGreške automatski evidentirane prilikomunosa podataka o mjerenjimaVodovi za sredstva za grijanje 0Električni uređaji i instalacije 0Tehničko uputstvo za uređaj za gas 0Naljepnica sa oznakom gasa 0Ukupno 6Koeficijent kočenja radne kočniceprenizak 0Koeficijent kočenja pomoćne kočniceprenizak 0Razlika sila kočenja na točkovima isteosovine previsoka 0Tačka isparavanja kočione tekućinepreniska 108Ukupno 108UKUPNO NEISPRAVNOSTI 8.627Grafikon 1. Prikaz evidentiranih neispravnosti prilikom pregleda vozila po sistemimaNajveći broj evidentiranih neispravnosti je u sistemu kočnice 5.930, slijede elementi ovjesa,osovine i točkovi sa 845 evidentiranih neispravnosti, te uređaji za osvjetljavanje i svjetlosnusignalizaciju sa 819 evidentiranih neispravnosti.- 24 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Tabela 15. Broj neispravnih vozila i na prvom i ponovljenom pregledu po stanicama tehničkih pregleda uprvom polugodištu 2012. godineNaziv STP-aMjesto STP-aBroj neispravnih vozilana prvom pregleduBroj neispravnih vozilana ponovljenompregleduUkupanbrojkvarovaUKUPNO UKUPNO 4.131 38 8.6272000-DARC Livno 9 0 12A & BONUS Visoko 26 0 38AC Breza 45 9 107AC KRŽELJ Livno 6 0 11AC QUATTRO Novo Sarajevo 103 0 269ADDA PROMET Velika Kladuša 43 0 129AGRAM Bugojno 4 0 5AGRAM Novi Grad 3 0 4AGRAM Ilidža 26 0 37AGRAM Cazin 10 0 21AGRAM Čapljina 0 0 0AGRAM Čitluk 24 0 41AGRAM Grude 2 0 2AGRAM Jajce 12 0 23AGRAM Ljubuški 3 0 3AGRAM Mostar 14 0 24AGRAM Odžak 26 0 55AGRAM Prozor - Rama 0 0 0AGRAM Centar 3 0 6AGRAM Srebrenik 124 0 325AGRAM Stolac 2 0 4AGRAM Tomislavgrad 5 0 7AGRAM Tuzla 5 0 10AGRAM Zenica 6 0 11AGRAM Žepče 23 0 43AGROMAN Tomislavgrad 1 0 2AKT Travnik Travnik 36 1 84ALIOS Bihać 3 0 5AMOX TREYD Kalesija 23 0 44APRO MEHANIZACIJA Mostar 13 0 24ASA PSS Novi Grad 5 0 7ASA PSS Donji Vakuf 1 0 1ASA PSS - Sutina Mostar 15 0 25ASA PSS – Bišče Polje Mostar 25 0 40AUTO CENTAR ŠKOLJIĆ Tešanj 14 0 32AUTO COMMERCE G.Vakuf/Uskoplje 3 0 7AUTO KUĆA MATOŠEVIĆ 72250 Vitez 19 1 29AUTO LIJANOVIĆI 1 Široki Brijeg 1 0 2AUTO LIJANOVIĆI 2 Široki Brijeg 1 0 3AUTO LIJANOVIĆI Mostar 4 0 6AUTO MOTO KLUB "BUGOJNO" Bugojno 16 0 28AUTO STIL Cazin 146 0 290AUTOCENTAR BH Bugojno 7 0 10AUTOCENTAR BH Sarajevo 15 1 59AUTOCENTAR BH Tuzla 10 0 11AUTOCENTAR BH Goražde 146 0 399AUTOCENTAR BH Zenica 80 0 211AUTOCENTAR BH Živinice 3 0 4AUTOCENTAR Ključ 20 0 44AUTOCENTAR Široki Brijeg 4 0 6AUTODELTA Centar 99 0 193- 25 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________nastavak tabele 15. ...Naziv STP-aMjesto STP-aBroj neispravnih vozilana prvom pregleduBroj neispravnih vozilana ponovljenompregleduUkupanbrojkvarovaAUTO-INĐILOVIĆ Posušje 6 0 15AUTO-KONTAKT Bužim 60 0 125AUTO-MOTOR Lukavac 0 0 0AUTOSERVIS VILA Kupres 24 0 37BERLINA Bihać 25 0 78BN-STEP Zavidovići 18 0 31BN-STEP PJ-2 Zavidovići 28 1 55BOSNAEXPRES Doboj Jug 115 6 232BTS Visoko 5 0 10CENTROTRANS TRANZIT Novi Grad 172 0 433CROATIA - REMONT Čapljina 0 0 0CROATIA VITEZ Vitez 4 0 5CROATIA VITEZ PJ 2 Jajce 4 0 7CROATIA VITEZ P.J. 1 Novi Travnik 3 0 7CROAUTO Mostar 6 0 9CROTEHNA Ljubuški 12 0 18CROTEHNA Tomislavgrad 0 0 0ČAVKIĆ Bihać 27 0 45ČAVKIĆ Cazin 48 0 88ĆOSIĆPROMEX Usora 9 0 14DERBY Orašje 1 0 1ELVIS Velika Kladuša 32 0 112ENERGY COMMERCE Mostar 28 0 51EUROSERVIS Livno 7 0 16FINVEST DRVAR Drvar 23 0 56GANJGO LINE Doboj Jug 28 0 52GM-AC Kakanj 35 0 67GMC INŽENJERING Sarajevo 130 1 282GRAD LUX Gradačac 9 0 9GRAKOP Kiseljak 1 0 3GRAPS Gradačac 2 0 8HAJASINŽENJERING Mostar 1 0 2HAJASINŽENJERING Tuzla 73 0 200HIDROGRADNJA Novi Grad 10 0 14ILMA Sanski Most 75 0 236JAMBOSS Lukavac 16 1 27JP KOMUNALNO NEUM Neum 6 0 6KAMASS Cazin 18 0 49KAMION CENTAR Bihać 0 0 0KJKP GRAS - Depo trolejbusa Sarajevo 1 0 1KJKP GRAS - Velika Drveta 1 Sarajevo 6 0 13K-PROJEKT Žepče 0 0 0KVIM COMPANY Sanski Most 64 0 118LAGER Posušje 81 0 92LAŠVA KOMERC Travnik 36 1 63MARKOVIĆ Kiseljak 34 3 88MEHANIZACIJA Mostar 37 0 70METALMERC Kiseljak 7 0 8MGM-TP Bugojno 18 0 30MP LIDO COMPANY Gračanica 2 0 2MP LIDO COMPANY Mostar 0 0 0NEXT Busovača 0 0 0ORMAN Busovača 2 0 6OSING Čelić 20 0 33- 26 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________nastavak tabele 15. ...Naziv STP-aMjesto STP-aBroj neispravnih vozilana prvom pregleduBroj neispravnih vozilana ponovljenompregleduUkupanbrojkvarovaOSING Jablanica 7 0 12OSING Kladanj 20 1 41OSING Lukavac 6 0 6OSING Klokotnica 19 0 33OSING Vareš 12 0 27OSING Zenica 57 0 118OSING Ilijaš 39 0 73OSING Vogošća 12 1 19OXIS OIL Gračanica 3 0 11POLO JUNIOR Kalesija 29 0 52POLO JUNIOR PJ Tuzla Tuzla 13 0 19PROTEHNA Prozor - Rama 1 0 2PSC-JELAH Tešanj 22 0 44REMIS P.J. T.P.1 Sarajevo 94 0 139REMIS Konjic 16 0 31REMIS Srebrenik 22 1 36REMIS TP1 Konjic 60 0 91REMIS - Ljusina Bosanska Krupa 67 1 131REMIS Banovići 83 0 129REMIS - Proleterska Bosanska Krupa 58 2 118REMIS Gornji Vakuf 11 0 20REMIS Tešanj 11 0 18REMIS Maglaj 6 0 29REMIS Tuzla 9 0 15REMIS Živinice 7 0 9REMIS Zenica 23 0 47REMIS Vitez 5 0 8REMIS Sarajevo 160 0 298REMIS Visoko 25 0 27RISOVIĆ COMERCE Bosanski Petrovac 37 0 90SAMN Tuzla 62 0 149SELIMPEX Srebrenik 50 0 106SISKO-TRADE Gračanica 5 0 17SJAJ 74250 Maglaj 6 0 12SONI LUX Tuzla 10 0 10STP JAKOV MIKULIĆ Grude 4 0 6STTP KAHRIB Sapna 15 0 46ŠILJAK Ilidža 53 0 103ŠIP STUPČANICA - U stečaju Olovo 9 0 13ŠPD/ŠGD ŠUMARIJA FOJNICA Fojnica 43 0 80TEH-HERCEGOVINA Čapljina 8 1 15TEH-HERCEGOVINA PJ Čitluk 2 0 2TEH-HERCEGOVINA PJ Vitez 0 0 0TEHNOSERVIS Orašje 7 0 17TEHPROV Ilidža 55 0 120TG Hadžići 30 0 51TMP AHMETSPAHIĆ Semizovac 17 0 44TPV Zenica 7 0 9TRANSPORT Kakanj 90 6 208TRANSPORT Gračanica 7 0 16TRZ HADŽIĆI Hadžići 12 0 19TURBO-PROM Novi Travnik 1 0 1UNIS AUTOMOBILI I DIJELOVI Novo Sarajevo 40 0 117VISOKA Grude 0 0 0- 27 -

_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________nastavak tabele 15. ...Naziv STP-aSTATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEMjesto STP-aBroj neispravnih vozilana prvom pregleduBroj neispravnih vozilana ponovljenompregleduStručni bilten broj 19UkupanbrojkvarovaVOĆE-TRANZIT Gradačac 9 0 13ZOVKO AUTO Žepče 9 0 17ŽIVINICEREMONT Živinice 43 0 66- 28 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________3. REZULTATI PROVJERE ZNANJA STRUČNOG OSOBLJA UPOSLENOG NASTANICAMA TEHNIČKIH PREGLEDA U PERIODU 01.01.-30.06.2012. GODINE NAPROSTORU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINEAutor: Ibrahim Mustafić, dipl. ing. mašinstva/strojarstvaInstitut za privredni inženjering, Zenica1. UVODEdukacija i provjera znanja stručnog osoblja uposlenog na stanicama tehničkih pregleda vozila jekontinuirana i održava se svake godine, počevši od 2007. godine, a definisana je u Pravilniku oprogramu i načinu stručnog usavršavanja, provjeri stručnosti i polaganju stručnih ispita za voditeljestanica tehničkog pregleda i kontrolore tehničke ispravnosti vozila i provjeri stručnosti zaposlenihkoji rade na stručnim poslovima tehničkih pregleda vozila (Službene novine FBiH, br. 51/06). Uovom Pravilniku su tačno navedene ispitne teme koje moraju odslušati kontrolori i voditelji, te načinispitivanja, kao i nivo znanja koji moraju pokazati na provjeri znanja.Poznato je da, od 01.04.2011. godine, nije bilo ni stručnog ispita ni ispita za licencu ilirelicenciranje. U tom periodu je došlo do znatne promjene stanja stručnog osoblja uposlenog nastanicama tehničkih pregleda vozila u Federaciji Bosne i Hercegovine.Ispiti provjere znanja za licencu i relicenciranje su održani u:- Sarajevu, 02.06.2012. (održan je i stručni ispit) u organizaciji stručne institucije Mervikd.o.o., Sarajevo,- Zenici, 05.06.2012. u organizaciji stručne institucije IPI d.o.o., Zenica i- Mostaru, 08.06.2012. u organizaciji stručne institucije Centar motor d.o.o., Široki Brijeg.Obavezni ispiti za licenciranje/relicenciranje održani su pred komisijom imenovanom od straneFederalnog ministra za promet i komunikacije mr. Envera Bijedića u sastavu:1. mr. Fuad Klisura, dipl. ing. mašinstva – stručna institucija IPI, Zenica,2. Ibrahim Mustafić, dipl. ing. mašinstva – stručna institucija IPI, Zenica,3. Emgijad Bešlija, dipl. ing. mašinstva – stručna institucija Mervik, Sarajevo,4. Ivan Ševo, dipl. ing. prometa – stručna institucija Centar motor, Široki Brijeg,5. Josip Tomić, dipl. ing. prometa – stručna institucija Centar motor, Široki Brijeg.Glavni koordinator projekta ispred Federalnog ministarstva prometa i komunikacija je pomoćnikministra Željko Matoc, dipl. inž. saobraćaja.Odlukom direktora stručne institucije IPI – Institut za privredni inženjering d.o.o., Zenica kaodemonstratori praktičnog ispita nastave bili su: Nedžad Lisak, dipl. ing. saobraćaja, Džemal Burina,dipl. ing. saobraćaja, Muhamed Barut, dipl. ing. saobraćaja.Odlukom direktora stručne institucije Mervik d.o.o., Sarajevo kao demonstratora praktičnog ispitabili su: Nedžad Lisak, dipl.ing.saobraćaja i Jasmin Šehović, dipl.ing.mašinstva.Odlukom direktora stručne institucije Centar motor d.o.o. Široki Brijeg kao demonstratorapraktičnog ispita bio je: Nedžad Lisak, dipl.ing.saobraćaja.2. REZULTATI PROVEDENIH PROVJERA STRUČNOSTI U SARAJEVU, ZENICI I MOSTARU2.1. Rezultati I krugaSmatrajući se iskusnim i dugogodišnjim radnicima veliki broj kontrolora se nije dovoljno pripremioza ispit provjere stručnosti, koji je održan u dva dijela, i to kao pismeni dio ispita i praktični dioispita.Rezultati će biti prikazani tabelarno po mjestima, bez navođenja imena kontrolora i voditelja.Tabela 1. prikazuje rezultate prolaznosti kontrolora tehničke ispravnosti vozila i voditelja stanicetehničkog pregleda vozila u Federaciji BiH, koji su izašli na provjeru znanja u prvom krugu.- 29 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Tabela 1. Prolaznost kontrolora i voditelja u prvom krugu ispita provjere znanja u 2012. godiniKONTROLORIVODITELJIIzašliIzašliMjestoTeorija Praksa UkupnoTeorija Praksananazadovoljava zadovoljava zadovoljava zadovoljava zadovoljavaispitispitUkupnozadovoljavaDA NE DA NE DA % DA NE DA NE DA %Sarajevo 28 16 12 19 9 12 42,86 13 13 - 13 - 13 100Zenica 20 14 6 13 7 8 40,00 17 16 1 16 1 16 94,12Mostar 6 6 - 5 1 5 83,33 14 14 - 14 - 14 100UKUPNOFBiH 54 36 18 37 17 25 55,40 44 43 - 43 1 43 97,72Rezultati provedenih ispita pokazuju da veliki broj kontrolora i ovaj put nije zadovoljio na ispitu, njih44,60%, dok je taj broj kod voditelja znatno manji i iznosi 2,28%. Tačnije, samo jedan voditelja nijezadovoljio na provjeri znanja.Oko 9% kontrolora nije položilo ni teoretski ni praktični dio ispita, tačnije 5 kandidata. Podjednako,teoretski i praktični dio ispita su slabo urađeni.Ovaj podatak govori da kontrolori svoj dio poslova ne obavljaju dovoljno kvalitetno, a za štoodgovornost treba tražiti kod voditelja stanica tehničkih pregleda. Neophodno je periodičnoponavaljati propise i procedure pregleda svih vrsta vozila, koje svaki voditelj stanice tehničkogpregleda treba organizovati za svoje kontrolore tehničke ispravnosti vozila.Analizirajući rezultate provedenih ispita može se zaključiti da je opala ozbiljnost kontrolora i njihovpristup provjeri znanja.Ovdje je potrebno naglasiti da neznanje ili nesigurnost u odgovaranju nije samo stvar papirologije,kako se to opšte shvata. Neznanje nekog podatka, npr. da li neko vozilo treba ili može da imakatadioptere, kako oni izgledaju i gdje trebaju a gdje ne smiju biti postavljeni na vozilu, direktnoutiču na odluku o tehničkoj ispravnosti ili neispravnosti vozila.Oblasti u kojima je bilo najviše pogrešnih odgovora su:- provjera ispravnosti uređaja za zaustavljanje vozila sa zračnom instalacijom (nemogućnostpronalaženja ili neispravnost priključaka za zrak). Podsjećanja radi, u Pravilniku odimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom opterećenju ..., članu 52. stav (1), tačka h, glasi: Podkontrolnim uređajima i uređajima za davanje znakova na motornim vozilima, u smislu ovogPravilnika, podrazumijevaju se: na svim vozilima koja imaju pneumatsku instalaciju zakočenje, a koja su prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini nakon 1.1.1984. godinestandardiziran priključak za kontrolu pritiska zraka u instalaciji za kočenje, odnosno narezervoaru energije, kočnim cilindrima kao i na svim uređajima na kojima se transformiraenergija za kočenje.- uređaji za osvjetljavanje puta, označavanje vozila i za davanje svjetlosnih znakova (koja vozilamogu imati rotacijska i treptava svjetla, gdje se postavljaju katadiopteri na vozilu, kojeg suoblika, itd.),- način provjere uređaja za davanje zvučnih znakova (definisan u članu 153. Pravilnika odimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom opterećenju, ...), te najviše granice dopuštenevanjske buke za pojedina vozila ne smiju prelaziti sljedeće vrijednosti u skladu sa ECE R 41,51 1 i 63. Mjerenje vanjske buke motornih vozila u mirovanju obavlja se prema ECE R-51, slikaispod.1 U članu 153. Pravilnika o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom opterećenju, ..., piše ECE R 41, 53, i63. Pogrešan je navod ECE pravilnika 53, a treba da piše 51. Pravilni ECE R 53 se odnosi na svjetla isvjetlosnu signalizaciju za L3 kategoriju vozila.- 30 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________- 31 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________- način provjere sadržaja izduvnih gasova kod motornih vozila (procedura EKO testa zabenzinske i dizel motore)- oprema na vozilu (što mora imati određena vrsta vozila prema Pravilniku o dimenzijama,ukupnoj masi i osovinskom opterećenju, ...).Drugi krug ispita će se organizovati u narednom periodu, o čemu će kandidati biti blagovremenoobaviješteni.3. ZAKLJUČAKProvjera stručnosti provedena na prostoru FBiH u prvoj polovini 2012. godine, obavljena je premazvanično objavljenoj i stručnom osoblju na stanicama tehničkih pregleda vozila dostavljenojstručnoj literaturi. Ova provjera znanja ponovo pokazuje da se kontrolori brzo uspavaju i počnuraditi pregled vozila bez podsjetnika, tj. bez Kontrolnog lista. Prolaznost kontrolora tehničkeispravnosti vozila od 55,40% je veoma poražavajuća realnost. Iako ovi kandidati imaju još dvamoguća pokušaja, to je veoma slaba prolaznost.Mnogi su smatrali ovaj ispit provjere stručnosti za licencu formalnim, tako da se nisu posebnopripremali.Još jednom je potrebno naglasiti da su voditelji stanica tehničkih pregleda vozila dužni provoditiinternu edukaciju kontrolora tehničke ispravnosti vozila, shodno članu 15. Pravilnika o tehničkimpregledima vozila (Službeni glasnik BiH, br. 13/07, 72/07, 74/08, 3/09, 76/09 i 29/11). Vjerovatnoće biti otpora od strane nekih kontrolora, međutim, sve što se ne ponavlja brzo se zaboravi.Dodatno, voditelj stanice tehničkog pregleda bi se trebao zabrinuti ukoliko mu na provjeri znanjakontrolori padnu na ispitu, a posebno kad je slučaj da to bude i teoretski i praktični dio.Do sada je bio slučaj 2008. i 2010. godine, da se nakon prvog kruga provjere znanja za licencukontrolori probude i budu svjesni da su neke stvari zaboravili. Drugi krug će i ovaj put vjerovatnopokazati sličnu situaciju.- 32 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________4. ORGANIZACIJA PREVENTIVNOG RADA U NADZORU MEĐUSOBNOGRASTOJANJA I BRZINE KRETANJA VOZILAAutor: Davor Vidović, dipl. ing. mašinstva/strojarstvaGlavni inspektor u MUP – u ŽP Orašje, načelnik Jedinice za profesionalne standardePRAVCI PRIORITETNOG PREVENTIVNO-POLICIJSKOG RADANa slici 1. prikazana je struktura saobraćajnih nezgoda u Županiji posavskoj/Kantonu 2 Orašjeprema tipu nezgode u 2011. godini. Najveća brojka 21,9% odnosi se na bočne sudare, a ostalo jevidljivo iz grafikona.Slika 1. Tip saobraćajnih nezgoda u Kantonu 2.Bočni sudari u najvećoj mjeri se događaju na raskrsnicama, a prethode im, u prvom redu,nepoštivanja prednosti prolaska, pogrešne radnje vozilom, neprilagođena brzina i slično. Ovometreba dodati podatak da se oko 7% svih saobraćajnih nezgoda događa uz prisutnost alkohola.Smanjenje broja saobraćajnih nezgoda, nije moguće ostvariti ukoliko se ne smanji stopa rizika,odnosno učestalost pogrešnog ponašanja koje uzrokuje saobraćajne nezgode. U konkretnomslučaju to znači, prevashodno smanjiti učestalost činjenja saobraćajnih delikata tj. prekršaja:- Previsoke brzine kretanja,- Oduzimanje prednosti prolaska,- Premali razmak u rastojanju,- Pogrešne radnje vozilom,- Prisutnost alkohola u organizmu kod učesnika u saobraćaju,- Nepoštivanje saobraćajnih znakova.Ukoliko su ovakvi prekršaji nevezani za lokalitet, jasno je da se preventivno djelovanje isključivoočekuje od organa unutrašnjih poslova, koji sprovode preventino-represivne mjere.Upravo zato će se pokušati prikazati način praćenja, analiziranja i anticipiranja dva vrlo bitnasaobraćajna delikta – prekršaja, kao što su držanje potrebnog odstojanja i kontrola dozvoljene –nedozvoljene brzine kretanja motornih vozila uvođenjem određenih kriterijuma sa aspekta struke inauke.- 33 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________MEĐUSOBNO RASTOJANJE VOZILAU gustom saobraćaju sve češće se vozi u kolonama sa različitim međusobnim rastojanjima vozila,a u takvim slučajevima, naročito u gradskoj vožnji, dolazi do specifične vrste nezgoda koje sesastoje u sudaru dva ili više vozila usljed naglog kočenja jednog od njih:Na slici 2. prikazan je dijagram puta u funkciji vremena za dva vozila koja se kreću u kolonijednakim brzinama v1=v2=v. Za posmatrani slučaj korištene su oznake:L – ukupna dužina vozilaa – međusobno rastojanje dva vozila na početku posmatranjaa0 – međusobno rastojanje dva vozila na kraju posmatranjak – k kolone na početku posmatranjak0 -K1 i K2 – položaj vozila >121< usljed bilo kakvih razloga, smetnji na putu, naglo koči. Od momenta aktiviranjakočnice (K1) do zaustavljanja vozila, vozilo >1< pređe put:Slika 2. Dijagram puta u funkciji od vremena za dva vozila u koloniVozač vozila >2< sa izvjesnim vremenskim zakašnjenjem t0 aktivira kočnicu u trenutku K2. Do togamomenta vozilo >2< prelazi put:jer vozilo zadržava prvobitnu brzinu v.- 34 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Od momenta aktiviranja kočnice do zaustavljanja vozilo >2< prelazi put:Na osnovu dijagrama iz slike 2 može se napisati da je:te transformacijom jednačinu pišemo u obliku:gde smo sa λ označili koeficijent uticaja usporenja:dok je v u prethodnim jednačinama dat u [km/h].Za slučaj da oba vozila koče jednakim usporenjem (j1=j2) biće λ=0, pa jednačina dobija oblik:ili u graničnom slučaju za a0=0, k0=L imamo:Propusna moć jednog kolotraga dobija se, za vozilo istog tipa, po formuli:dakle, kao odnos brzina v u [km/h] i minimalnog koraka jednog kolotraga u [km].Vratimo se posmatranom problemu. Praktično vozač dovodi vozilo »2« na određeno rastojanje odvozila »1«. Uspostavljeno rastojanje je rezultat iskustva vozača pri datoj brzini kretanja. Umomentu kada vozač vozila »1« počne da koči, pali se zaustavno (»stop«) svjetlo, međutim, vozačkoji se nalazi iza obično uočava smanjivanje rastojanja »a« i na osnovu toga aktivira kočnice svogvozila. U ovom slučaju opažanje se vrši samo preko čula vida. Naprijed navedeni obrasci ijednačine nam daju sasvim dovoljno osnova i informacija prilikom analiziranja dužine odstojanjaizmeđu vozila prilikom događanja saobraćajnih nezgoda u toku preliminarnih vještačenja.- 35 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEME_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________- 36 -Stručni bilten broj 19PREVENTIVNI RAD U NADZORU BRZINE KRETANJA, VEZANOST ILI NEVEZANOSTPREKRŠAJA UZ LOKALITETU Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH brzine vozila su regulisane uposebnom poglavlju, pod naslovom »Brzina« sa nekoliko članova (od člana 43.-47.). Tako suutvrđene apsolutno najviše dozvoljene brzine kretanja vozila. Prema kategoriji puta i vozila,utvrđena je najniža dozvoljena brzina, zatim je utvrđen pojam »prilagođene brzine«, utvrđene sunajviše dozvoljene veličine ubrzanja i usporenja, te obaveza uvođenja i dodatnih limita unaseljenim mjestima na putevima koji ispunjavaju određene uslove. Drugim riječima rečeno brzinekretanja vozila su ograničene i »prema gore« i »prema dole«.Prekoračenje brzine kretanja je dominantan uzrok saobraćajnih nezgoda, i onih nevezanih i onihvezanih uz lokalitet. U skladu sa time može se reći da je prekršaj »prekoračenje dozvoljenebrzine« i vezan i nevezan za lokalitet tj. prostor. Drugim riječima to znači u uslovima vezanostiovog prekršaja za prostor, treba ga riješavati određenim saobraćajno-tehničkim zahvatima irješenjima, što u konkretnom slučaju podrazumijeva sanaciju mjesta na kojima se događajusaobraćajne nezgode, zahvatima tehničke prirode koji su dominantno usmjereni na kontrolu brzinekretanja. One prekršaje brzine, koji nisu vezani za prostor, treba riješavati neposrednimdjelovanjem na subjektivne faktore, odnosno sistematskim nadzorom nad brzinama kretanja, tj.nadzorom nad vozačima koji te brzine kreiraju.Kada se govori o nadzoru nad brzinama, radi se o bezbjedonosnoj aktivnosti u svrhu redukcijeprekršaja brzine koji nisu vezani za prostor, uz napomenu da nadzor brzine treba obavljati svugdje,jer je on ravnomjerno distribuiran na cijeloj putnoj mreži.INDIKATIVNOST BRZINA KRETANJA ZA STEPEN OPASNOSTIBrzina kretanja vozila i saobraćajni prekršaji vezani uz brzine pokazatelji su sistemskih smetnji ufunkcionisanju bezbjednosti koji su, prema modelu ugrožavanja bezbjednosti, tek prva stepenicaopasnosti. Međutim, ovaj vid ugrožavanja bezbjednosti je u korelaciji sa drastičnim oblicimaugrožavanja-saobraćajnim nezgodama, što je pokazala praksa i veliki broj istraživanja. Naime,utvrdilo se da između nivoa brzine kretanja vozila na saobraćajnicama i stepena rizikasaobraćajnih nezgoda na istim, postoji korelacija sa tendencijom značajnosti.Prema tome, viši nivo brzine kretanja vozila na saobraćajnicama istih ili sličnih karakteristika bivapropraćen višim stepenom opasnosti, te se stoga akceptira oslanjanje na brzine kretanja kao napouzdane i validne indikatore putne bezbjednosti.ODNOS INTENZITETA NADZORA I STEPENA POŠTIVANJA LIMITAZa odnos između intenziteta policijskog nadzora i stepena poštivanja limita uopšteno važi sljedećakrivulja na slici 3.U fizičkom smislu histereza je pojava da rezultati nekog neposrednog djelovanja traju i nakonuklanjanja uzročnika toga djelovanja.Stepen poštivanja limita (pozitivnih zakonskih propisa) je utoliko veći, ukoliko je razina nadzoraveća, uz određene specifičnosti. Kao prvo, određeni stepen poštivanja limita postoji nezavisno odintenziteta nadzora ili, drugim riječima, jedan dio vozača u saobraćaju poštivat će postavljenaograničenja brzine i onda ako policija ta ograničenja uopšte ne nadzire. Identičan stepenpoštivanja limita zadržat će se i kod niskih intenziteta policijskog nadzora, pa je sasvim svejednoda li je intenzitet nadzora slab ili ga uopšte nema.Da bi razina poštivanja bila veća od ove »nulte« razine, neophodno je da intenzitet nadzora pređe»kritični prag«. Nakon toga, svako dalje povećanje intenziteta nadzora praćeno je proporcionalnimi znatnim povećanjem razine poštivanja limita i takav odnos traje sve do optimalne razine nadzora.Pređe li intenzitet nadzora tu optimalnu razinu, dalje povećanje stepena poštivanja znatno seusporava i stagnira. Drugim riječima rečeno, nezavisno o daljnjem povećanju intenziteta policijskognadzora, čak i do neke teorijske razine stopostotnog nadzora, stepen poštivanja limita ne može biti

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________veći od nekog maksimalnog koji se preferira postići, koji je manji od 100%. Praktično to znači daintenzitet policijskog nadzora ne bi trebao biti veći od optimalnog, jer se sa nekim iznad-optimalnimintenzitetom ne postiže ništa.Ako se, međutim, intenzitet policijskog nadzora počinje smanjivati tada cijeli sistem počinjepokazivati određenu histerezu, odnosno zadršku, pa je tako moguće zadržati isti stepen poštivanjalimita i sa ponešto smanjenim intenzitetom nadzora. No, u slučaju daljeg smanjenja intenzitetanadzora stepen poštivanja limita počinje padati po krivulji čiji je oblik identičan onoj pri porasturazine nadzora.Slika 3. Odnos između intenziteta policijskog nadzora i stepena poštivanja ograničenjaTEHNIČKA SREDSTVA ZA OBAVLJANJE NADZORANadzor nad brzinama uslovljen je utvrđivanjem brzine kretanja, a on se u osnovi obavlja na dvanačina – primjenom radara, tj. emisijom i prijemom radiotalasa, te funkcionisanjem fizičkogbrzinomjera (koji računa pređeni put u jedinici vremena). Mjerenje brzine radarom oslanja se natzv. Dopplerov efekat, koji vrijedi za sva talasna kretanja, a sastoji se u promjeni frekvencijeradiotalasa, između dva različita objekta, koja se međusobno kreću. Drugim riječima, mijenja li sepoložaj nekog tijela do kog dopiru radiotalasi od izvora, mijenjaće se i frekvencija tih odbijenih iprimjenjih talasa na mjestu izvora. Promjena frekvencije odbijenih talasa proporcionalna jerelativnoj brzini kretanja između izvora zračenja i tijela, te je tu brzinu moguće računati na osnovusljedećeg izraza:ni = ni nula (1 +/- v/c), pri čemu su:- 37 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEME_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ni – frekvencija talasa na prijemuni nula – frekvencija talasa na izvoruv – relativna brzina između izvora i tijelac – brzina širenja talasa+ - približavanje- - udaljavanje- 38 -Stručni bilten broj 19Uz poznate veličine frekvencije talasa, emitovanih odnosno primljenih, može se izračunati kolikomse relativnom brzinom dva tijela međusobno udaljavaju, odnosno približavaju i to je osnova nakojoj funkcioniše radarski uređaj. Mjerenje brzine može se izvoditi stacionarno ili mobilno, nanekom fiksnom mjestu ili tokom vožnje iz mjernog vozila, ali bez obzira o kojoj je opciji riječ onouvijek sadrži određenu sistemsku grešku. Nadalje gotovo svaki mjerni uređaj je tokomeksploatacije podložan određenom otklonu od kalibrisanih mjera, te ga je stoga od vremena dovremena potrebno baždariti. Prema tome, brzina kretanja izmjerena mjernim uređajem nikada nijeposve identična sa stvarnom brzinom, a raspon greške može se tolerisati od 2-3%. Za praktičanrad pri mjerenju brzina potrebno je ispuniti sve predviđene zahtjeve u proceduri mjerenja, teutvrđenu brzinu korigovati sa određenim korekcijskim koeficijentima. Pri nadzoru nad brzinama usvrhu prekršajnog procesuiranja moguće je raditi na »vidljiv« i na »nevidljiv« način. Prvi način seizvodi od strane uniformisanih policijskih službenika koji koriste radarsko mjerno sredstvo, te je tomprilikom stepen prekoračenja limita brzine svakako manji, a brzine kretanja u saobraćajnom tokutada su niže. »Vidljivim« načinom rada nije opravdano utvrđivati brzine u neke druge, tj. kontrolnesvrhe, jer tako utvrđene brzine ne odražavaju pravo stanje stvari u brzinskom smislu. O odnosuizmeđu »vidljivog« i »nevidljivog« načina rada i njihovoj učinkovitosti jasno svjedoči jednoholandsko iskustvo iz 1992. godine: na nacionalnoj mreži autoputa vršen je sistemski nadzor nadbrzinama kretanja vozila. Dužina te mreže bila je 2200 km, što je za oba smjera kretanja nadzornad ukupno 4400 km puta. Korištena su oba načina rada »vidljiv« i »nevidljiv«, odnosno kontrolabrzina sa zaustavljanjem i bez zaustavljanja. Za oba su načina rada praćeni ukupno utrošeni satirada lica, te broj prekršaja obrađen jednim i drugim načinom. Kakvi su rezultati postignuti pokazujetabela T1:Tabela 1. Poređenje rezultata »vidljivog« i »nevidljivog« načina rada u kontroli brzine na putevimaNačin rada Utrošeno čovjek-sati Broj prekršajaRadar + kamera 4300 210000Radar + zaustavljanje 81700 90000Ukupno 86000 300000Kako se vidi, automatski način rada je potrošio ukupno 5% angažovanih čovjek-sati, teistovremeno zahvatio 70% svih prekršaja. Manuelni način rada, sa zaustavljanjem prekršilaca,utrošio je 19 puta više čovjek-sati, a rezultirao je sa 2,3 puta manje zahvaćenih prekršaja.OBRADA PODATAKA IZ MJERENJA BRZINAMjerenje brzine ne treba provoditi samo u svrhu zahvaćanja i procesuiranja prekršaja, nego i ukontrolne svrhe, da se zna kakve su stvarne brzine vozila u saobraćajnom toku, odnosno da sevrednuju učinci nadzora nad brzinama, te eventualno i drugih aktivnosti vezanih za njih. U Zakonuo osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH predviđene su sankcije za svaki odprekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja, i to selektivno, ovisno o veličini prekoračenja, tj.izazvanom stepenu opasnosti, kao i način njihovog procesuiranja. U slučajevima neslaganjapočinitelja prekršaja sa inkriminisanim prekršajem žalba okrivljenog rješava se prema pozitivnimnormama procesnog prava.Ukoliko se mjerenje brzine obavlja u kontrolne svrhe, tada je jedini opravdan način rada»nevidljiv«, a mjerenjem bi trebalo zahvatiti samo vozila u tzv. »slobodnom« toku. Može sesmatrati da se u »slobodnom« toku kreće ono vozilo, koje je iza prethodnog vozila udaljenonajmanje 5 sekundi. Vozila koja prethodnika slijede na kraćem razmaku, nisu u slobodnom toku iimaju brzinu koja je zapravo »prisilna« brzina, a ne njihova slobodna brzina kretanja. Prema tome,pri mjerenjima u kontrolne svrhe zahvata se uzorak brzina iz slobodnog toka-toliko velik, danjegova obrada može dati posve kvalitetne i reprezentativne rezultate, a obično je dovoljan uzorak

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________od oko sto vozila. Takav mjerni uzorak treba zatim statistički obraditi što se ilustruje sljedećimprimjerom: na jednoj putnoj dionici, s limitom brzine od 60 km/h, iako nema izrazitih koncentracijasaobraćajnih nezgoda, ovih događaja ipak ima dosta. Prema tome, saobraćajne nezgode ovdjenisu vezane uz prostor, kao niti prekršaji brzine, koji uglavnom prethode nastanku tih nezgoda.Jednim kontrolnim mjerenjem htjelo se utvrditi kakve su stvarne brzine kretanja u saobraćajnomtoku, te koliko su one usklađene s postavljenim limitom. U toku jednokratnog mjerenja brzine-nanevidljiv način-na slučajno odabranom mjernom presjeku, evidentirane su sljedeće brzine kretanjavozila u slobodnom toku, što pokazuje tabela T2.Tabela 2. Brzine kretanja vozila u slobodnom saobraćajnom toku.66 60 62 77 64 84 50 74 6869 74 63 81 69 51 72 74 6678 60 72 54 70 74 75 55 7178 68 82 66 60 82 79 65 8176 90 83 104 83 81 64 75 6267 80 65 64 94 74 69 82 6280 68 72 70 82 64 48 70 9867 64 64 76 72 58 68 74 7556 84 61 62 72 88 64 76 6568 74 63 65 80 66 71 59 5862 80 60 76 79 69 71 62 6463Mjerni uzorak obuhvatio je ukupno sto vozila različitih kategorija, a njegova statistička obrada dalaje sljedeće rezultate: srednja vrijednost...71 km/h, brzina 85-og percentila...82 km/h, standardnoodstupanje...10,7 km/h i koeficijent varijacije...15 %.Iz postignutih rezultata jasno je da poštivanje limita nije potpuno već se ovaj limit popriličnopremašuje. Naime, već prosječna brzina kretanja u saobraćajnom toku limit nadmašuje za 11km/h, a brzina 85-og percentila, koja bi uveliko morala biti podudarna s utvrđenim ograničenjem,viša je od limita za 22 km/h, ili za 37 % viši. Prosječni prekršilac ograničenja premašuje toograničenje za 22 % o čemu govori tzv. »stepen relativnog prekoračenja«, definisan na sljedećinačin:stepen relativnog prekoračenja = (prosječno prekoračenje – limit) / limit x 100 (%).Sve ovo, uz saobraćajne nezgode kojih je veliki broj, trebao bi biti signal da je nužno smanjitibrzinu kretanja, te u tu svrhu provesti sistemski policijski nadzor. Rezultati provedenog mjerenjamogu se prikazati i grafički, a prikladna forma za to je histogram brzina kretanja po pojedinimbrzinskim razredima, kao što je prikazano na slici 4.Slika 4. Histogram brzina- 39 -

_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ZAKLJUČAKSTATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19Sistematskim nadzorom treba zahvatiti u principu sve brzine kretanja vozila u saobraćajnom tokukako bi se utvrdilo jesu li one u skladu sa propisanim najvišim dozvoljenim brzinama prema vrsti,odnosno karakteristikama puta, prema kategoriji vozila. Brzine kretanja vozila treba nadzirati kakona određenom mjestu na putu koje vozila na putu ostvaruju pri prolazu tog mjernog presjeka, tako iduž određene njene dionice, kao brzine kretanja koje vozila ostvaruju u prostoru, duž određenedionice na saobraćajnici. Bitno je naglasiti da se nadzorom kontrolišu tek neke brzine ili boljerečeno tek neki vozači, a kako je osnovna pretpostavka efikasnog nadzora masovni nadzor tozahvaćeni uzorak brzina mora biti što je moguće veći, a to primarno znači da ova aktivnost morabiti kontinuirana u određenom dužem vremenskom periodu i na velikom broju mjesta. Drugimriječima, zahvaćeni uzorak brzina biće veći: ako se nadzor provodi s velikim brojem uređaja, akonadzor traje kontinuirano, kada se brzine na putu kontrolišu na presjeku, kada se nadzor obavljana velikom broju različitih i za učesnike u saobraćaju nepredvidivim mjestima, te kada niti vrijemenadzora za učesnike u saobraćaju nije predvidljivo, kada se kontrola obavlja »nevidljivim«sredstvima, te kada se kontrola obavlja bez zaustavljanja počinilaca prekršaja. Pri odabiru mjernogmjesta treba svakako izbjeći jednu nerijetko prisutnu zabludu, da odabir mjernog mjesta morakorespondirati s povećanom frekvencijom nezgoda – zbog brzine – na tom mjestu. Naime, ako sena nekom mjestu saobraćajne nezgode gomilaju poput grozdova zbog neprilagođene brzinekretanja, onda su takve saobraćajne nezgode uglavnom nezgode »vezane za prostor«, te ih stogatreba rješavati s rješenjima »vezanim uz prostor«, a to znači tehničkim rješenjima usmjerenim naobjektivni faktor bezbjednosti, jer je problem u tom domenu i nastao, a sistem nadzora nadbrzinama tu može biti tek privremeno rješenje. Vrlo je važno imati u vidu da se sistemskimnadzorom brzina želi postići opšte smanjenje brzine kretanja na putevima, a ne tek na nekom,posebnom mjestu.Kao što je važno da zahvaćanje prekoračenje brzine bude sistematsko, važno je i da kažnjavanjeza ovo prekoračenje bude efikasno. Kazna mora uslijediti »promptno«, a to praktično znači datreba maksimalno smanjiti vrijeme od izvršenog prekršaja do izricanja i primjene sankcije, kako bikažnjeni znao zašto se kažnjava, odnosno kako bi se postigla svrha kažnjavanja. U tom smislu, odučinjenog prekršaja do izricanja sankcije za prekršaj ne bi nikako smjelo proći više od mjesecdana, čemu se nastoji preferirati, dok je optimalni rok u zemljama EU osam dana.Policijska praksa u BiH nema pouzdane podatke u smislu preciznog definisanja saobraćajnihnezgoda koje su posljedica neprilagođene brzine kretanja, jer je to za policijske službenike naterenu najprihvatljivija kvalifikacija prilikom slijetanja vozila sa puta, bez uzimanja u obzir drugihvrlo bitnih faktora kao što su tehnička neispravnost, zdravstveno stanje vozača, udarne rupe nakolovozu, neadekvatna vertikalna i horizontalna signalizacija, kontranagibi u krivinama, lošimeteouslovi i dr. S tim u vezi potrebno je u policijskoj praksi sve više primjenjivati naučnadostignuća u pogledu detaljnog analiziranja saobraćajnih nezgoda, a kao jedan od bitnihsegmenata svakako su i međusobno rastojanje i brzine kretanja vozila, čime bi se u značajnojmjeri promijenili sadašnji statistički podaci sa kojima operišu policijske agencije u pogledupreciznijeg definisanja uzroka saobraćajnih nezgoda.- 40 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEME_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________- 41 -Stručni bilten broj 195. KRITIČKI OSVRT NA TEHNIČKO STANJE VOZILA KAO UZROKA SAOBRAĆAJNENEZGODEAutor: prof. dr. sci Mirsad Kulović, dipl. ing. saobraćaja/prometaSaobraćajni fakultetInternacionalni univerzitet TravnikRezime: Zvanični statistički podaci kazuju da se vozilo, kao uzročnik saobraćajnih nezgoda,pojavljuje u svega oko 2% slučajeva. Istovremeno, raspolaže se sa podacima da je prosječnastarost motornih vozila u Bosni i Hercegovini oko 16,3 godine. Već na prvi pogled ova dva podatkaizazivaju sumnju posebno iz razloga što se u zemljama sa znatno povoljnijom starosnomstrukturom voznog parka tj. sa znatno novijim vozilima ovaj faktor sigurnosti saobraćaja pojavljujekao uzrok nezgoda u znatno većem procentu. U ovom radu daje se kritički osvrt na tehničko stanjevozila kao uzrok saobraćajne nezgode kroz komparativnu analizu bezbjednosti saobraćaja u Bosnii Hercegovini i u nekim drugim zemljama sa aspekata tehničkog stanja vozila.UVODProšla godina, 2011., je od strane Ujedinjenih Naroda (UN) određena kao početak decenijeaktivnosti za sigurnost saobraćaja na putevima (UN Decade of Action for Road Safety). Ovo jeveoma važan korak da se sigurnost saobraćaja na putevima stavi u prioritet u svim zemljama kakobi se smanjio broj poginulih i teško povrijeđenih. UN, odnosno njeno tijelo za kolaboracijusigurnosti na putevima (Road Safety Collaboration), je sačinilo akcioni plan za prevenciju povredau saobraćaju na putevima koji je zasnovan na pet segmenata i koji je prezentiran 2004. u izvještajuSvjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization, WHO). Ovih pet segmenata su:Menadžment sigurnosti saobraćaja na putevima, Sigurniji putevi i mobilnost, Sigurnija vozila,Sigurniji korisnici puteva i Odgovor nakon saobraćajne nezgode. Segment Menadžmentasigurnosti saobraćaja poziva na osnivanje i organizaciju sistema prikupljanja podataka koji jeneophodan za uspostavljanje bazne linije i praćenje progresa. Ovo ukazuje na značaj prikupljanja ianaliziranja podataka visokog kvaliteta. Bez aktuelnih i kvalitetnih podataka niti jedna zemlja nećebiti u stanju da uoči stvarni uzrok problema niti da poduzme efikasne mjere za smanjenje brojasaobraćajnih nezgoda. Jedan od bitnih problema sa kojim se i mi u Bosni i Hercegovini suočavamoodnosi se na definisanje i praćenje uzroka saobraćajnih nezgoda. Sadašnje stanje u ovom domenuje najblaže rečeno konfuzno jer ne postoji sistemski pristup prikupljanju, praćenju i analiziranjuuzroka saobraćajnih nezgoda. Naime, uzroci saobraćajnih nezgoda određuju se paušalno isubjektivno i nerijetko od strane nekvalifikovanih osoba. Tako na primjer, tehničko stanje vozila uslužbenim zvaničnim statistikama u Bosni i Hercegovini javlja se u vrlo malom procentu kao uzroksaobraćajnih nezgoda. Nasuprot tome, tehničko stanje vozila, obzirom na njihovu prosječnu starostje izuzetno nepovoljno. U ovom radu nastoji se dati kritički osvrt na tehničko stanje vozila i njegovuticaj na bezbjednost saobraćaja.STAROST VOZILA U SAOBRAĆAJU NA PUTEVIMATabela 1. Prosječna starost putničkih vozila u nekim zemljama u EvropiDržava 1980 1990 2000 2010Austrija 5,7 6,5 7,2 7,7Belgija 4,4 5,1 5,6 6,0Danska 6,5 7,8 7,9 8,4Finska 6,7 6,9 10,0 11,1Francuska 5,6 6,2 7,4 8,0Njemačka 5,3 6,1 6,6 7,0Grčka 7,4 10,1 10,1 11,0Irska 4,6 6,2 5,3 5,5Italija 7,2 7,4 8,1 8,4Luksemburg 3,6 3,2 4,1 4,3Holandija 4,7 5,9 6,9 7,6

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Portugal 7,7 9,0 11,2 12,4Španija 6,7 8,0 8,4 9,0Švedska 6,4 7,4 8,9 9,7VelikaBritanija5,5 5,3 6,2 6,4Kipar 6,9 7,4 7,6 7,8Mađarska 10,6 12,0 12,2 12,7Poljska 8,2 8,5 9,9 10,5Bugarska 12,1 13,3 13,6 14,1Norveška 3,4 3,6 4,2 4,5Slovenia 5,1 5,9 6,7 7,2Češka 6,6 7,3 7,6 7,9Izvor: EurostatU 2010. godini, prosječna starost putničkih vozila u Evropskoj Zajednici iznosila je 8,5 godina.Situacija je slična u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), dok je u Bosni i Hercegovini,Srbiji i Hrvatskoj stanje voznog parka znatno nepovoljnije što je prikazano u Tabeli 2.Tabela 2. Prosječna starost putničkih vozila u 2010 godiniDržavaProsječna starost putničkih vozila(godina)Razlika u odnosu na EZ(godina)Kanada 8,5 0,0SAD 9,4 -0,9EZ 8,5 0,0Bosna iHercegovina16,3 -7,8Hrvatska 10,5 -2,0Srbija 13,8 -5,3Izvor: AutorIz tabele 2. je vidljivo da je prosječna starost putničkih vozila u Bosni i Hercegovini skoro dvostrukoveća (1,9 puta ili 7,8 godina) nego što je to prosjek u zemljama EZ, dok je u Srbiji vozni park, uprosjeku stariji 60% ili 5,3 godine, a u Hrvatskoj 23% ili 2 godine, nego u zemljama EZ.Ako analiziramo stanje bezbjednosti saobraćaja u navedenim zemljama, izraženo brojem poginulihu saobraćajnim nezgodama na 100 000 stanovnika dolazimo do sljedećih konstatacija:Tabela 3. Poginuli u saobraćajnim nezgodama u 2010. godiniDržavaBroj poginulih na 100 000 stanovnikaKanada 6,6SAD 10,6EZ 11,6Bosna i11,0HercegovinaHrvatska 9,0Srbija 8,0Izvor: Autor- 42 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________5 do 9 godina0 do 4godine20 godina i više10 do 14godina15 do 19 godinaSlika 1. Starosna struktura putničkih vozila u Bosni i Hercegovini 2010. godineIzvor: IPI – Institut za privredni inžinjering, Zenica, 2011.Slika 2. Dijagram prosječne starosti vozila i broja poginulih u saobraćajnim nezgodama sa linijama trendaIzvor: Eurostat i autor- 43 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________OSNOVNI UZROCI SAOBRAĆAJNIH NEZGODATabela 4. Uzroci saobraćajnih nezgoda u Bosni i Hercegovini prema policijskim izvještajimaRedniUzrok saobraćajne nezgode %broj1 Neprilagođena brzina vozila 352 Nepoštivanje prvenstva prolaza 113 Nepropisno preticanje i obilaženje 74 Alkoholisanost učesnika u saobraćaju 65 Odstojanje između vozila 36 Greške pješaka 37 Nepropisno mimoilaženje 18 Tehnička neispravnost vozila 19 Nepropisno skretanje 0,510 Greške biciklista 0,511 Slijetanje sa ceste 0,312Ostali uzroci (vožnja unazad, nepravilan prijevoz osoba, prijelaz preko želj.pruge i sl.)31,7Ukupno: 100,0Izvor: Polazne osnove strategije sigurnosti drumskog saobraćaja 2008.-2013., Federacija BiH, 2008.Tabela 5. Uzroci teških (sa poginulim licima) saobraćajnih nezgoda u Bosni i HercegoviniRedniUzrok saobraćajne nezgode %broj1 Prelazak na suprotnu traku (preticanje i obilaženje, nepažnja) 21,52 Nepoduzimanje adekvatne radnje vozača (usporenje, skretanje desno ili lijevo) 12,83Greške pješaka (rizičani prelazak kolovoza, kretanje desnom ivicom puta, 11,0pretrčavanje, neopreznost)4Neadekvatne reakcije vozača (kasno reagovanje, naglo poduzimanje10,5usporenja, nepoduzimanje izmicanja, nagli manevar upravljačem)5 Alkoholisanost vozača (zakašnjenje reagovanje na opasnost) 8,86 Brzina (velika, neprilagođena, nesigurnosna, neadekvatna) 8,47Neopreznost i nepažnja vozača (prolaskom pored kolone pješaka, kretanjem 7,6pored zaustavljenih vozila, malo odstojanje, kasno reagovanje na opasnost)8 Neadekvatno skretanje, uključivanje i isključivanje iz saobraćaja 5,39 Greške bicikliste (iznenadnim prelaskom ceste ili iznenadnim skretanjem) 2,910 Tehnička neispravnost vozila 2,011 Nepravilno kretanje vozila kroz krivinu (sječenje krivine od strane vozača) 2,012 Parkiranje (nepravilno parkiranje, uključivanje sa parking-prostora) 1,913 Alkoholiziranost pješaka 1,914 Kolovoz (oštećenja, zaleđenost i dr.) 1,615 Greške motocikliste 1,016 Izrazito nepovoljni vremenski uslovi 0,8Ukupno: 100,0Izvor: Polazne osnove strategije sigurnosti drumskog saobraćaja 2008.-2013., Federacija BiH, 2008.Prema podacima iz tabele 4. i tabele 5. vidljivo je da se tehnička neispravnost vozila javlja kaouzrok saobraćajnih nezgoda u Bosni i Hercegovini sa svega 1%, odnosno 2%. U razvijenimevropskim zemljama, kao i u SAD, procijenjeno je da se tehnički nedostaci na vozilima javljaju kaouzrok saobraćajnih nezgoda u 12-17%. Prema tome, uzimajući u obzir starosnu strukturu vozila naputevima u razvijenim evropskim zemljama i u SAD, koja je znatno povoljnija nego u Bosni iHercegovini, može se sasvim opravdano dovesti u sumnju navedeni podatak od 1-2%. Na Slici 3.prikazan je dijagram zavisnosti broja poginulih u saobraćajnim nezgodama od starosti vozila naputevima. U daljem tekstu ovog rada opisuje se metod procjene uticaja tehničkog stanja vozila nasmrtnost u saobraćajnim nezgodama primjenom fazi (fuzzy) procesa zaključivanja.- 44 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________12108y = 1,18x + 4R² = 0,753864200-4 4 do 8 8 do 12 12 do 16 16 do 18Broj poginulih na 100 000 stanovnikaStarost vozilaLinearni (Broj poginulih na 100 000 stanovnika)Slika 3. Dijagram starosti vozila i broja poginulih u saobraćajnim nezgodama sa linijom trendaProcjena uticaja tehničkog stanja vozila na smrtnost u saobraćajnim nezgodamaprimjenom fazi (fuzzy) procesa zaključivanjaFazi proces zaključivanja sastoji se od pet faza (koraka) i to:• Fazifikacija ulaznih promjenljivih• Aplikacija fazi operatora (I, ILI)• Implikacija operatora u prethodnom postupku na posljedicu• Agregacija posljedica na pravila• DefazifikacijaUzećemo da su u našem slučaju ulazne promjenljive prosječna starost vozila i smrtnost usaobraćajnim nezgodama izražene brojem poginulih na 100 000 stanovnika. Pravila fazi logikeomogućavaju nam da simuliramo različite scenarije odnosa ulaznih promjenljivih. Koristeći ulaznepromjenljive napravljena su fazi pravila kojih u našem slučaju ima ukupno devet, a kao primjerprezentirana su sljedeća tri:Pravilo 1: Ako je starost vozila velika i ako je smrtnost u saobraćajnim nezgodama velika onda jeuzročnost tehničkog stanja vozila na događanje saobraćajne nezgode velika.Pravilo 2: Ako je starost vozila srednja i ako je smrtnost u saobraćajnim nezgodama velika onda jeuzročnost tehničkog stanja vozila na događanje saobraćajne nezgode srednja.Pravilo 3: Ako je starost vozila mala i ako je smrtnost u saobraćajnim nezgodama velika onda jeuzročnost tehničkog stanja vozila na događanje saobraćajne nezgode mala.- 45 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________8,67%Slika 4. Primjer implementacije fazi dijagrama inferencijeIzvor: AutorKao što je vidljivo u istraživanju ovog problema, svaka ulazna promjenljiva je opisana lingvističkimpromjenljivim i definisana u formi fazi brojeva koristeći fazi brojeve. Na slici 4. prikazani sudijagrami za sva tri navedena pravila sa ciljem da se prikaže kako su izlazi svakog pravilasakupljeni, odnosno kako je izvršena agregacija u jedinstven fazi skup čija funkcija pripadnostiodređuje težinske karakteristike za svaku izlaznu (uzročnost tehničkog stanja vozila na događanjesaobraćajnih nezgoda) vrijednost. Ovaj postupak se primjenjuje i za sva preostala pravila. Uposljednjem koraku vrši se defazifikacija da bi se dobio pojedinačan broj. U našem primjeruprimijenjen je metod centroida, odnosno centar težišta i dobijen je jedinstven broj 8,67 kojipredstavlja procijenjeni procenat za koji bi tehničko stanje vozila moglo biti uzrokom saobraćajnihnezgoda sa smrtnim posljedicama.ZAKLJUČAKZvanični statistički podaci kazuju da se vozilo pojavljuje u svega oko 2% kao uzročnik saobraćajnihnezgoda. Navedeni podatak treba uzeti sa rezervom obzirom da tehničko stanje vozila u najvećojmjeri zavisi od starosti vozila, a starosna struktura vozila u Bosni i Hercegovini je izuzetnonepovoljna jer prosječna starost vozila iznosi oko 16,3 godine. U ovom radu dat je kritički osvrt natehničko stanje vozila kao uzrok saobraćajnih nezgoda i prezentiran je metod procjene uticajaprosječne starosti vozila na smrtnost u saobraćajnim nezgodama. Model je zasnovan na podacimaiz 22 evropske države i podacima iz Kanade i SAD. Za procjenu je korišćen fazi proceszaključivanja, na osnovu čega se došlo do zaključka da bi, u analiziranom uzorku, tehničko stanjevozila u 8,67% moglo biti uzrokom saobraćajnih nezgoda sa smrtnim posljedicama. Obzirom naznačajno odstupanje starosne strukture vozila u Bosni i Hercegovini u odnosu na analiziraniuzorak, ovaj procenat u Bosni i Hercegovini bi mogao biti i veći. Navedeni rezultati su preliminarni,što znači, da su neohodna dalja istraživanja koja bi obuhvatila podatke iz reprezentativnog uzorkaprovedenih ekspertiza većeg broja saobraćajnih nezgoda.- 46 -

_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________LITERATURASTATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 191. Polazne osnove strategije sigurnosti drumskog saobraćaja, Federacija Bosne i Hercegovine,Sarajevo, 2008.2. Klisura, F.: Razvoj i utjecaj sistema stručne institucije i stanica tehničkih pregleda vozila u FBiHna sistem sigurnosti saobraćaja, Zbornik radova, Znanstveno-stručni skupa sa međunarodnimučešćem Mjeriteljstvo i stanice tehničkih pregleda vozila u sistemu sigurnosti saobraćaja, IPI,Institut za privredni inžinjering, Zenica, 2011.3. Kulović, M.: Uvod u saobraćajno inžinjerstvo, Internacionalni univerzitet Travnik, Saobraćajnifakultet, 2011.4. Lindov, O.: Sigurnost u cestovnom prometu, Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Sarajevo5. Rotim, F.: Elementi sigurnosti cestovnog prometa, Fakultet prometnih znanosti, Svezak 1,Zagreb, 1990.6. R.A.Aliev, R.R. Aliev, Soft Computing and its Applications, World Scientfic Publishing Co.. Pte.Ltd., 2001.7. Zbornik radova znanstveno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem Mjeriteljstvo i stanicetehničkih pregleda vozila u sistemu sigurnosti saobraćaja, IPI, Institut za privredni inžinjering,Zenica, 2011.- 47 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________6. SISTEMI I UREĐAJI ZA USPORENJE I ZAUSTAVLJANJE VOZILAAutor: Džemal Burina, dipl. ing. saobraćaja/prometaInstitut za privredni inženjering, ZenicaKočioni sistemi predstavljaju jedan od najznačajniji sistema u automobilu. Oni su odgovorni zaregulisanje brzine, odnosno zaustavljnaje vozila. Osnovni uslov koji, u odnosu na sigurnostsaobraćaja, treba da ispuni svaki kočioni sistem jeste da uz maksimalnu moguću efikasnost neugrozi stabilnost vozila pri kočenju. Ovo će biti ostvareno samo u slučaju kada se pri kočenju neugrozi osnovna funkcija točka,a to je njegovo kotrljanje po podlozi. Otkazivanje kočionog sistemaje najčešće kobno po ljudski život pa su zato i ogromna sredstva uložena u razvoj ovih sistema.Prvi kočioni sistemi (kod zaprežnih vozila) su se javili i prije razvoja prvog automobila. Naprednijikočioni sistemi javili su se kod željezničkog saobraćaja. Sa razvojem automobila razvijali su se ikočioni sistemi od prvobitnih mehaničkih, preko servohidrauličkih pa do današnjih potpunoelektričnih sistema kočenja.Pri kočenju vozila moguće je ostvariti četiri karakteristična režima:‣ Kočenje u slučaju iznenadne opasnosti (naglo kočenje),‣ Normalno kočenje,‣ Djelimično kočenje i‣ Kočenje vozila u stanju mirovanja.Prilikom kočenja u slučaju iznenadne opasnosti, neophodno je obezbijediti minimalni put kočenja(maksimalno usporenje) bez gubitka stabilnosti (zanošenja) vozila. Kočenje u slučaju iznenadneopasnosti ima veoma veliko značenje jer određuje bezbijedno kretanje, iako se upotrebljava veomarijetko. Normalno kočenje ima za cilj smanjenje brzine vozila sa normalnim usporenjem koje neutiče na udobnost vožnje. Ovaj režim kočenja je najviše zastupljen u odnosu na ukupan brojkočenja. Režim djelimičnog kočenja sa malim ili srednjim intezitetom koristi se prije svega naterenu sa padom čije dužine mogu biti od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara. Kočenjevozila koje se nalazi u stanju mirovanja mora obezbijediti da vozilo stoji neograničeno dugo natakvom usponu koji se može savladati u najnižem stepenu prijenosa.Kočioni sistem mora ispuniti određene uslove kao što su: Obezbijediti minimalni put kočenja ili maksimalno moguće usporenje, Obezbijediti stabilnost vozila pri kočenju, Obezbijediti potreban komfor putnika pri kočenju, Obezbijediti dobro funkcionisanje kočionog sistema, Dug vijek trajanja, Siguran rad bez obzira na uslove eksplotacije.IZRADA KOČIONIH SISTEMAZbog komplektnosti zadataka i oštrine zahtjeva,kočioni sistemi predstavljaju složene sisteme,sastavljene iz više podsistema, koji objedinjuju veći broj sklopova i elemenata. Najšire posmatrano,kočioni sistem ima slijedeće osnovne diejlove ili podsisteme:‣ Radna kočnica,‣ Pomoćna kočnica,‣ Parkirna kočnica i‣ Dopunska kočnica.Radna kočnica preuzima izvršavanje najvažnijih zadataka kočionih sistema, odnosno kočenjevozila maksimalnim usporenjima. Pomoćna kočnica se uvodi isključivo radi povećanjabezbijednosti vozila u saobraćaju, odnosno u cilju ostvarivanja veće pouzdanosti kočionogsistema. Parkirna kočnica kao što i ime govori, ima zadatak da obezbjedi trajno kočenje vozila u- 48 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________mjestu, tj. parkirno kočenje. Svaki od navedenih podsistema, strukturno se rješava u osnovi na istinačin, odnosno uključuje iste funkcionalne komponente, a to su: komanda, prijenosni mehanizam i kočnica.Komanda služi za aktiviranje odgovarajućeg podsistema, tj. radne, pomoćne i drugih kočnica.Prijenosni mehanizam ima zadatak da dobijeni implus od komande prenese do izvršnih organakočnica.Postoji više načina ostvarenja kočionog momenta, i to:‣ mehaničkim trenjem-frikcione kočnice,‣ unutrašnjim trenjem u tečnosti-hidrauličke kočnice,‣ elektromagnetnom inudkcijom –električne kočnice i‣ stvaranjem otpora vazduha-motorna kočnica.Većina kočionih sistema koji se susreću danas su frikcioni kočioni sistemi. Kočnice prenose silu natočkove pomoću trenja, a točkovi, također prenose silu na cestu pomoću trenja. Kočnica raditrenjem između onog dijela vozila koji miruje i kočionog bubnja ili diska, koji se okreće zajedno satočkom. To trenje daje kočionu snagu potrebnu za smanjenje brzine vozila.Osnovni elementi hidrauličko-kočionog sistema su kočiona papučica, glavni cilindar, ventil,vodovi isama kočnica (disk ili doboš). Glavni cilindar je element kočionog sistema koji se nalazi odmahposlije kočione papučice kao što je prikazano na slici 1.Slika 1. Glavni kočioni cilindarDanašnji automobili koriste dvokružne kočione sisteme da bi se osigurala zaustavna sila i kadadođe do oštećenja kočnica. Dvokružno znači da prednje i zadnje kočnice rade odvojeno. Tako, akose npr. ošteti linija za dovod ulja prema zadnjim kočnicama i ako ulje iscuri i dalje će se moći kočitiprednjim kočnicama. Zbog toga je glavni kočioni cilndar podijeljen na dva dijela, tako da zasebnoopskrbljuje kočnice uljem pod pritiskom prednje i zadnje kočnice. Na slici 2. su prikazani elementikočionog cilindra.- 49 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Slika 2. Elementi kočinog cilindraInteresantna komponenta hidrauličkog sistema kočenja je multifunkcionalni ventil kočenja koji jeprikazan na slici 3. .Slika 3. Multifunkionalni ventilMultifunkcionalni ventil ima zadatak da obavlja više funkcija odjednom. On služi ujedno i kao mjerniuređaj. Mjerenje pritiska je potrebno zbog toga što je disk kočnice na prednjim, a doboš kočnice nazadnjim točkovima. Da nije ovog ventila disk kočnice bi brže reagirale na komandu vozača te bizapočeo proces kočenja. Multifunkcionalni ventil se aktivira tek kada se pređe određena graničnavrijednost. Na taj način se vrši prvo aktiviranje zadnjih kočnica. Pritisak aktiviranja zadnjih kočnicaje postavljen tako da je malo veći od pritiska kojim se aktiviraju prednje kočnice, iz razloga štokočenje prvo zadnjim kočnicama povećava stabilnost vozila.SERVOHIDRAULIČKI KOČIONI SISTEMISa svakodnevnim napredovanjem automobilske industrije, došlo je do toga da klasični hidrauličkisistemi nisu više dovoljno sigurni za kočenje, te se razvija jedan novi princip kočnica koji senazivaju servohidraulički kočioni sistemi. Postoji veoma mala konstruktivna razlika u odnosu naklasične hidrauličke sisteme. Rezultati koji daju servohidraulički kočioni sistemi su vrlo veliki. Uodnosu na klasični hidraulički sistem ovaj sistem ima jednu novu komponentu a to jeservopojačivač. Osnovna i konkretna uloga ovog uređaja jeste da olakša posao vozaču, tj. dapoveća silu koja će se isporučiti ka drugom kraju hidrauličnog sistema. Uz pomoć vakuma, kojidobija od samog pogonskog agregata vozila, servo stvara potrebno povećanje početne sile, jer seovaj servo nalazi odmah nakon poluge, pa papučica kočnice zapravo nema nikakve direktne vezesa hidraulikom. Jedan od glavnih elemenata ovog servopojačivača jeste jedan mali ventil kojim seustvari i stvara vakum unutar tog uređaja.- 50 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Slika 4. Izgled i položaj servo pojačala u automobiluSlika 5. Vakum pojačivačKada pogledamo sistem vidimo da vakum vlada sa obje strane dijafragme, što daje za posljedicuda je veoma lako pritiskati kočionu pedalu. Pored navedenog servo sistema postojeservohidraulički sistemi koji umjesto vakuma pojačivača koriste hidrauličku pumpu za pojačavanjesile sa kočione papučice. Kod ovih sistema govorimo o dva odvojena kruga, jedan je komandnikrug koji je kontroliran silama, a drugi krug je kontroliran od board kompjutera i on je spojen nakočnice.Slika 6. Servohidraulički kočioni sistem- 51 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ELEKTRONSKI SISTEMI KOČENJABRAKE BY WIRETermin By Wire izvorno datira još iz 1960. godine kada su se u avio industriji počeli koristiti digitalnisistemi prijenosa signala, kako bi se učinkovitije upravljalo kočnicama i ostalim elementima kodaviona. U automobilskoj industriji termin drive by wire serijski se koristi od 1988. godine kada je uBMW-ovoj seriji 7. premijerno ugrađena elektronska papučica gasa. Mercedes je još 2001. godine,prvi u luksuzne S i SL modele počeo ugrađivati Brake Wire Sistem elektronskih kočnica. Ali prviprimjeri sistema nisu se pokazali pouzdani pa je na stotine hiljada automobila godinama potomzavršilo na opozivu radi kvara na kočnicama. Do sada su se digitalni hidraulični sistemi kočenjasastojali iz elektronske pedale kočnice, elektronske parkirne kočnice, sistem žica, centralnogkompjutera, aktivatera, hidrauličkih upravljivih kočionih kliješta sa pločicama na svakom točku.Brake By Wire sistem spada u dosada najnaprednije sisteme. Kočiona papučica je spojena napotenciometar koji je spojen na napon. Pomjeranjem kočione papučice mijenja se i otpornostpotenciometra a time i struja koja prolazi kroz njega. Signal za kočnice ide dalje na boardkompjuter koji taj signal mjeri, procesira i dalje prosljeđuje. Signal dalje dolazi na sistem servopumpe koja prema vrijednosti signala određuje količinu pritiska koji će biti u ovom sistemu. Jednaod mana ovog sistema je nedostatak osjećaja kočenja. Da bi se problem riješio na kočionomsistemu je postavljen senzor pritiska koji mjeri taj pritisak i šalje ga nazad na board kompjuter.Board kompjuter obrađuje taj signal i šalje ga nazad na aktivatore koji su spojeni na kočnicu i kojise suprostavljaju kretanju kočnica.Slika 7. Princip rada brake by wire sistemaElektronic wedge brakesSlika 8. Elektronička papučicaIako u današnje vrijeme postoje keramičke kočnice koje zaustavni put sa 100 km/h-0 km/h kodsuper sportskih automobila skraćuju do nevjerovatnih 30-ak metara, stručnjaci Simens VDO-apredviđaju kako bi njihov elektronski sistem kočnica EWB u sljedećih nekoliko godina zaustavni putmogao skratiti za dodatnih 10 do 15%.- 52 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Slika 9. Simens VDO sistem kočenjaSlika 10. Simens VDO EWB sistem kočnica skraćuje zaustavni put za 10 do 15 %Ovaj sistem je dizajniran na taj način da izbacuje svu hidrauliku koja je do sada bila u vozilima.Naslici je prikazan sistem EWB kočnica. Kočnica je pogonjena sa dva elektromotora na koji supostavljeni enkoderi na slici označeni sa 1, koji pružaju podatak o trenutnoj brzini elektromotora100 metara u sekundi. Rotaciono kretanje motora se pretvara u translatorno kretanje pomoćuvaljka 6. Motorima se pomiče vanjska ploča 3 koja pomiče valjke. Unutrašnja ploča 5 kao vanjskaimaju motore tako da se valjci kotrljajući po njima vrše translatorno pomjeranje kočionih pločica 7.Princip rada ovog sistema prikazan je na slici 11. Za generiranje sile koriste se kinetička energijaautomobila, tako da elektromotori služe samo da uspostave kontakt između kočionih pločica i diskaa samo kočenje se dalje odvija uz pomoć kinetičke energije diskova.Slika 11. Dijelovi EWB kočnice- 53 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Elektronic Wedge Brakes u slobodnom prijevodu znače kočnice sa elektronskim klinastimsistemom. Na slici 12. su prikazane osnovne komponente EWB sistema. Sistem se sastoji od EWBkliješta, e papučice, dodatnih baterija, kontrolera i elektronskih vodova, a sa ovih pet komponenetizamjenjuje disk kliješta, glavni cilindar, ESP, kočionu papučicu, vakum pumpu, ručnu kočnicu ihidrauličke vodove. Prema probnim testiranjima na snijegu prekrivenih ulica pri brzini 80 km/h,automobili opremljeni ABS-om bez EWB sistema imali su zaustavni put 75 metara. Isti automobilopremljen EWB sistemom zaustavlja se sa prosječnih 64,5 metara. Prema najavama već slijedećegeneracije luksuznih automobila trebali bi biti opremljeni ovim novim sistemom koji će sigurnostkočenja podići na veći nivo.Slika 12. Komponente sistemaSlika 13. Raspored komponenti EWB sistema u vozilu i izgled protutipa sa jednim elektromotorom.- 54 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEME_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________7. EKOLOŠKI ASPEKTI TEHNIČKIH PREGLEDAAutor: Semir Selimović, dipl. ing. mašinstva/strojarstvaInstitut za privredni inženjering, ZenicaUVOD- 55 -Stručni bilten broj 19Kada se govori o ekološkim aspektima bilo kojeg uređaja, postrojenja ili grupe njih uvijek se govorio uticaju na zrak, vodu i tlo. Isti aspekti se posmatraju i kada je riječ o tehničkim pregledima.Tehnički pregledi se obavljaju u posebno izgrađenim i opremljenim prostorima koji morajuzadovoljiti zakonske propise date u članu 219. stav (4) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćajana cestama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj 6/06), a na osnovukojeg je od strane ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine u suradnji sa tijelimanadležnim za unutrašnje poslove donesen PRAVILNIK O TEHNIČKIM PREGLEDIMA VOZILA(Službeni glasnik BiH, br. 13/07, 72/07, 74/08, 3/09 i 76/09)i (Sužbene novine FBiH, br. 63/07,78/07, 57/08, 4/09 i 62/09)Pravilnikom o tehničkim pregledima su obuhvaćene: Osnovne odredbe, Poslovni prostor, uređaji ioprema, Stručno osoblje na stanici tehničkog pregleda, Tehnički pregled i Prijelazne i završneodredbePravilnikom se propisuju sadržaj i način obavljanja tehničkih pregleda, evidencije koje se vode iobrasci koji se izdaju i uvjeti koje moraju da zadovolje ovlaštene organizacije za obavljanjetehničkih pregleda. Najvažnije je pri tom sa ekološkog aspekta znati slijedeće:1. Poslovni prostor stanice za tehnički pregled vozila obuhvata objekat ili objekte stanice zatehnički pregled vozila, prostor za ispitivanje i sve prostore u vezi sa tehničkim pregledimavozila, uključujući i prilazne i odlazne saobraćajnice i prostor za parkiranje i površine zaispitivanje vozila koja se ne mogu pregledati na tehnološkoj liniji.2. Tehnološka linija je površina na kojoj su ugrađeni uređaji i oprema za obavljanje tehničkogpregleda vozila.Stanica za tehnički pregled može dobiti ovlaštenje za obavljanje tehničkog pregleda slijedećihvozila: motocikala; lahkih vozila; teških vozila i vozila za koja se tehnički pregled ne može obavitina tehnološkoj liniji, a na osnovu mišljenja nadležne stručne institucije.Poslovni prostor stanice za tehnički pregled vozila mora biti izgrađen u skladu sa važećimpropisima iz područja građenja (građevinska dozvola, upotrebna dozvola i sl.). U objektu stanice zatehnički pregled vozila mora se nalaziti ovim Pravilnikom propisana tehnološka linija sa opremom,kao i prostorije za obavljanje djelatnosti u vezi sa tehničkim pregledima i poslovima vezanim zaregistriranje vozila; arhivu i čuvanje dokumenata i rezultata ispitivanja tehničke ispravnosti vozila isanitarne prostorije, koje su dostupne i korisnicima usluga.Objekat stanice tehničkog pregleda može biti izgrađen sa jednom ili više tehnoloških linija nakojima se vrši ispitivanje tehničke ispravnosti vozila.Tehnološka linija mora biti opremljena obaveznim uređajima i opremom propisanom ovimPravilnikom i kanalom odgovarajućih dimenzija. Izuzetno, tehnološka linija na kojoj se vršiispitivanje tehničke ispravnosti putničkih vozila i vozila najveće dopuštene mase do 3,5 t, umjestokanala može biti opremljena dizalicom sa integriranom razvlačilicom koja može podići cijelo vozilou cilju obavljanja pregleda. Tehnološke linije moraju biti protočnog tipa - ulaz sa jedne, a izlaz sadruge strane tehnološke linije nasuprot ulazu, tako da se vozilo kreće bez promjene smjera ipravca kretanja, te prohodne za vozila najvećih dozvoljenih dimenzija. Kanal mora biti opremljen snajmanje jednim stepenicima koje moraju biti izgrađene na izlaznoj strani, ugrađenom unutarnjomrasvjetom, od najmanje 250 luxa, koja omogućuje osvijetljenost gornjeg ruba kanala, te jednimpokretnim svjetlom maksimalnog napona do 24 V.

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Saobraćajnice koje pripadaju tehnološkoj liniji ne mogu biti dio javne ceste. Izlazne saobraćajniceiz stanica tehničkog pregleda moraju osigurati siguran izlazak iz stanice tehničkog pregleda isigurno uključenje na javnu cestu.Objekat stanice za tehnički pregled vozila kao i uređaji i oprema u objektu moraju se redovno iuredno održavati i moraju biti osigurani od krađe i provale.UREĐAJI I OPREMA STANICE ZA TEHNIČKI PREGLED VOZILAStanica za tehnički pregled mora biti opremljena suvremenom opremom za utvrđivanje tehničkeispravnosti vozila sa računarskom podrškom (sa internet konekcijom) za automatsku obraduizmjerenih vrijednosti, njihovo pohranjivanje u bazu podataka i mogućnost ispisa rezultata mjerenjauključujući i grafički prikaz.Na stanici za tehnički pregled vozila su obavezni uređaji:a) za kontrolu kočnog sistema vozila sa:1. valjcima kojima se istovremeno mjeri sila kočenja na obodu točka kod motornih i priključnihvozila i utvrđuje posebno za lijevu i desnu stranu iste osovine, sa ugrađenim vagama;2. dinamometrom za mjerenje sile pritiskanja na papučicu radne i pomoćne kočnice;3. mjernim uređajima za mjerenje pritiska zraka u kočnim instalacijama zračnih kočnica (samo zateška vozila);4. uređaji za mjerenje usporenja vozila na poligonu.b) za kontrolu svjetlosnih uređaja:1. regloskop s ugrađenim svjetlomjerom koji omogućuje utvrđivanje podešenosti kratkih i dugihsvjetala i mjerenje intenziteta svjetlosti. Regloskop mora biti postavljen na nivelirano postolje saugrađenom vizirnom napravom.c ) za kontrolu emisije izduvnih gasova:1. za mjerenje zatamnjenosti izduvnih gasova diesel motora koji mora posjedovati programskuopremu za vođenje ispitivanja i mogućnost ispisa rezultata mjerenja;2. za mjerenje sastava (koncentracije) izduvnih gasova (CO, λ, HC, NO x , CO 2 ) benzinskih motorakoji mora posjedovati programsku opremu za vođenje ispitivanja i mogućnost ispisa rezultatamjerenja;d) manometar za kontrolu pritiska zraka u pneumaticima,e) fonometar za mjerenje buke vozila i jačine zvuka sirene vozila.Mjerni uređaji u stanici tehničkog pregleda moraju biti periodično ispitani ili baždareni od straneovlaštene laboratorije na mjestu tehničkog pregleda, a u skladu sa važećim propisima iz oblastimjeriteljstva. Ispravnost uređaja dokazuje se odgovarajućom potvrdom - certifikatom i zaštitnimznakom-markicom koju izdaje ovlaštena laboratorija.STRUČNO OSOBLJE NA STANICI TEHNIČKOG PREGLEDAStanice moraju imati voditelja stanice tehničkog pregleda zaposlenog u toj stanici. Voditelj jeposebno odgovoran za rad stanice tehničkog pregleda, rad kontrolora tehničke ispravnosti, tepravilnu primjenu zakonskih i podzakonskih propisa i procedura za tehnički pregled vozila. Ustanici tehničkog pregleda, na jednoj tehnološkoj liniji, u jednoj smjeni moraju biti zaposlenanajmanje dva kontrolora.- 56 -

_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________TEHNIČKI PREGLEDSTATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19Tehnički pregled vozila može biti redovni i vanredni. Tehnički pregled vozila mora se izvršiti upotpunosti, bez obzira da li je tokom pregleda utvrđena neispravnost vozila.Tehnički pregled se sastoji od identifikacije, vizuelnog pregleda i pregleda uz korištenje propisanihuređaja i opreme u stanici. Obavlja se bez bitnog mehaničarskog rastavljanja dijelova vozila i uskladu sa propisanim dijagramom toka pregleda.Za vozila pogonjena gasom kontrolor detektorom gasa utvrđuje nepropusnost uređaja za gas i toprije ulaska u objekat.Vizuelnim pregledom vozila kontrolor utvrđuje stanje:a) karoserije vozila;b) pneumatika;c) staklenih površina;d) boje vozila.Prilikom vršenja tehničkog pregleda vozila se između ostalog uz korištenje uređaja i opremeprovjerava i utvrđuje ispravnost i funkcionalnost uređaja i opreme prema propisanoj tabeli. Provjeraispravnosti pojedinih uređaja iz tabele, vrši se uspoređivanjem izmjerenih veličina koje sekontroliraju na tehničkom pregledu i veličina propisanih zakonskim i podzakonskim aktima.Vođenje evidencije o obavljenim tehničkim pregledimaStanica za tehnički pregled vozila mora voditi evidenciju o obavljenim tehničkim pregledima,zapisnicima o tehničkom pregledu vozila, iskorištenom kontigentu brojeva eTP, ovjerenimkartonima ovjere tehničke ispravnosti uređaja za gas i o neispravnim vozilima. Korištenjempojedinih podataka iz ovih evidencija se statistički mogu dobiti podaci o uticaju pregledanih vozilana okolinu, kao i o mogućnostima za smanjenje tih uticaja.Ekološki aspekti pojedinih uređaja i opreme na stanici tehničkog pregledaUređajiNa stanici za tehnički pregled vozila najvažniji i obavezni su uređaji za ispitivanje kočionogsistema, za kontrolu svjetlosnih uređaja, emisije izduvnih gasova, manometar i fonometar.Kontrolom kočionog sistema vozila umnogome se sprječava da na vozilima u toku eksploatacijeotkažu kočnice. Time se sprječavaju saobraćajne nezgode koje naravno, osim ljudskih žrtavanegativno utiču i sa ekološkog aspekta jer se prilikom sudara oštećuju vozila. To zahtjevanaknadne popravke za koje su potrebni uređaji za popravku, rezervni dijelovi, a za čiju seproizvodnju troši energija. Također neophodne su i boje za bojenje vozila, koje takođe trebaprethodno da se proizvedu. Sve navedeno ukazuje da se kvalitetnim pregledom kočionog sistemavozila na stanici može bitno uticati na smanjenje bespotrebnog rasipanja energije, čistog zraka,rashladnih tekučina.Ispitivanje kočionog sistema na vozilima prikazano je slikom 1. i slikom 2.- 57 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Slika 1. Ispitivanje kočionog sistema na valjcima za ispitivanje kočnica vozilaSlika 2. Ispitivanje kočionog sistema na vozilima koja se ispituju na poligonu za ispitivanjeUređaji za kontrolu svjetlosnih uređaja (regloskop), slika 3. imaju isti takav efekt, jer sa ispravnim,podešenim farovima i farovima propisanih svjetlosnih intenziteta prema vozilu na kojem seugrađuju, direktno se utiče na povećanje sigurnosti u saobraćaju, odnosno smanjenje saobraćajnihnezgoda. Zasljepljenost drugih vozača u vozilima ili drugih učesnika u saobraćaju također jenepovoljnost koja doprinosi povećanju nezgoda, a time i nepovoljnog ekološkog uticaja na okolinu.- 58 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Slika 3. Uređaji za kontrolu svjetlosnih uređaja (regloskop)Posebno značajni uređaji na stanici su uređaji za kontrolu emisije izduvnih gasova vozila, slika 4.Oni služe:Slika 4. Primjeri uređaja za kontrolu emisije izduvnih gasova vozila1. za mjerenje zatamnjenosti izduvnih gasova diesel motora;2. za mjerenje sastava (koncentracije) izduvnih gasova (CO, λ, HC, NO x , CO 2 ) benzinskih motorakoji mora posjedovati programsku opremu za vođenje ispitivanja i mogućnost ispisa rezultatamjerenja;Njima se najdirektnije doprinosi smanjenju negativnog uticaja izduvnih gasova vozila na okolinu.Jer ispravan rad motora osigurava manje loših izduvnih gasova. Video nadzorom na stanicamatehničkih pregleda u Federaciji BiH obezbijeđeno je da vozilo mora proći tehnološku liniju iispitivanja na istoj. Time se omogućava da se kontroliše ispravnost rada motora, a kroz to i količinaizduvnih gasova.Uređaj za odvod izduvnih gasova, slika 5. služi za evakuaciju sagorjelih gasova od izduvne granemotora do izlaza u atmosferu. Osnovni elementi izduvnog sistema su: fleksibilne i krute cijevi,prigušivači buke, katalizatori (u novim vozilima) i filteri za čvrste čestice. Pri kontroli izduvnihgasova vozila svi ovi elementi izduva se moraju detaljno provjeriti i obezbijediti da na vozilu budusamo ispravni elementi.- 59 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Slika 5. Osnovni elementi izduvnog sistemaTek nakon provjere ispravnosti elemenata izduvnog sistema može se pristupiti analizi izduvnihgasova korištenjem uređaja za kontrolu izduva.Regulacija i nadzor nad izduvnim gasovima, tj. postizanjem svake godine sve nižih nivoazagađujućih komponenti, u principu se odvija na tri načina:• prije motora - upotrebom goriva sve boljeg i određenijeg kvaliteta,• u motoru - različitim konstruktivnim i tehnološkim zahvatima,• poslije motora - prečišćavanjem izduvnih gasova putem ugradnje raznih vrsta prečistača,tj. ugradnjom katalizatora u izduvnom sistemu. Osim katalizatora moguća je vanjskarecirkulacija produkata sagorijevanja.U skladu sa Evropskom direktivom 2003/26/EC definiraju se slijedeće maksimalne vrijednostipojedinih zagađujućih materija u izduvnim gasovima u motorima izvedenim kao:Srednji koeficijent zacrnjenja ispušnog gasa (k) nakon tri ili više slobodnih ubrzanja neopterećenogmotora od brzine vrtnje na praznom hodu do najveće brzine vrtnje ne smije prijelaziti vrijednostpropisanu od strane proizvođača vozila. Ako podaci proizvođača o srednjem koeficijentuzacrnjenja i radnoj temperaturi motora nisu poznati onda srednji koeficijent zacrnjenja ispušnoggasa k ne smije prijelaziti vrijednosti:- 60 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________• k ≤ 2,5 m -1 za usisne motore• k ≤ 3,0 m -1 za prehranjivane motore• k ≤ 1,5 m -1 za Euro 4 i Euro 5 motorEURO NORMEEvropske norme emisije izduvnih gasova su uvedene za različite skupine vozila prema evropskojklasifikaciji vozila, kao i vrsti goriva koju ta vozila koriste.Na slici 6. se može vidjeti koje su tehnologije i tehničke konstrukcije učestvovale na smanjenjuuticaja izduvnih gasova iz vozila.To su:- tehnologije na motorimao uvođenje četvero-ventilske tehnologije na motorima, uvođenje Common railtehnologije i korištenje EGR ventila (Euro 3 i Euro 4), dvostepeno nadpunjenjemotora i uvođenje međuhladnjaka (Euro 4 i Euro 5)- Naknadna obrada izduvnih gasova:o Katalizator za čvrste čestice (Euro 4 i EEV vozila), Oxi – katalizator, SCR i CRTtehnologija (Euro 5 i EEV vozila)Slika 6. Razvoj Euro normi uz pomoć različitih tehnologija i tehnikaSljedeći jako važan uređaj na stanici tehničkog pregleda je manometar, slika 7.Slika 7. Izgled manometra za mjerenje pritiska u pneumaticima vozila- 61 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Manometar koji služi za kontrolu pritiska zraka u pneumaticima obezbjeđuje da se kontrolompritiska u pneumaticima obezbijedi:• Ispravnost ispitivanja kočionog sistema• Smanjenje trošenja pneumatika• Smanjenje potrošnje goriva• Poboljšanje upravljivosti vozila, samim time indirektno smanjenje broja nezgodaIz navedenog se vidi koliki je doprinos korištenja manometra na stanici pri direktnom smanjenjunegativnog uticaja na okolinu.Na stanici je obavezan i fonometar za mjerenje buke vozila i jačine zvuka sirene vozila, slika 8.Slika 8. Izgled fonometra za mjerenje bukeFonometar, koji služi za mjerenje buke koju proizvode vozila i mjerenje jačine zvuka sirene vozilautiče, na smanjenje neželjene buke na saobraćajnicama, u gusto naseljenim mjestima ili uzatvorenim prostorima.Obavezna oprema na stanici tehničkog pregledaU obaveznu opremu na stanici za tehnički pregled vozila spadaju:Nagazna ploča, slika 9. koja služi za kontrolu usmjerenosti točkova, utiče na:• Smanjenje potrošnje guma• Smanjenje potrošnje goriva• Povečanu buku vozilaKroz navedene uticaje se pokazuje i direktni uticaj nagazne ploče sa ekološkog aspekta naokolinu.- 62 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Slika 9. Nagazna ploča za kontrolu usmjerenosti točkovaIndikator kvaliteta ili stanja kočione tečnosti odnosno uređaj za mjerenje tačke isparavanjakočne tečnosti, slika 10., služi prvenstveno za provjeravanje kočione tečnosti, čime indirektno utičena smanjenje broja nezgoda u saobraćaju i smanjenju zagađenosti tla. Ispravno je ono ulje čijatemperatura isparavanja kočione tečnosti je minimalno 155 0 C ili viša. Kod novijih vozila je totemperatura sa vrijednošću preko 200 0 C.Slika 10. Indikator za mjerenje isparavanja kočione tečnosti kočionog sistemaKanalska dizalica i razvlačilica, slike 11. i 12. služe za provjeravanje stanja i ispravnosti ovjesa,isticanje ulja i drugih tečnosti iz vozila (klima uređaj, dihtunzi na motoru, kočiona instalacija i sl.)čime indirektno utiču na smanjenje broja nezgoda u saobraćaju i zagađenja okoline, u prvomsmislu zemljišta.- 63 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Slika 11. Kanalska dizalica za kontrolu ovjesa vozilaSlika 12. Razvlačilica za kontrolu ovjesa vozilaUređaj za odvođenje izduvnih gasova koji mora biti postavljen uz svaku tehnološku liniju (ili prostorizmeđu njih tako da se može upotrebljavati na više tehnoloških linija) utiče na kvalitet okoline uradnom prostoru stanice, kao i njene okoline.Detektor gasa za kontrolu nepropusnosti gasne instalacije, slika 13. je jako važan uređaj kojisprječava da se u stanicu upusti vozilo na kojem curi gas. To omogućava kontrolorima da budusigurni kada vozilo pregledaju iz kanala, jer curenjem se gas zadržava u kanalu stanice. Na tajnačin se sprječava i mogućnost da neispravana vozila sa ugrađenim gasom učestvuju u javnomsaobraćaju i time se direktno doprinosi zaštiti okoline.- 64 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Slika 13. Detektor gasa za kontrolu nepropusnosti gasne instalacijeZAKLJUČAKU ovom radu je pokazano kako stanica tehničkog pregleda utiče na okolinu.Prije svega stručnim osobljem, koje će savjesnim radom pri pregledu vozila onemogućiti da se usaobraćaj uključe vozila koja su neispravna. Time najdirektnije utiču na smanjenje saobraćajnihnezgoda. To je najveći doprinos smanjenju negativnog uticaja na okolinu.Ispravnom i kompletnom opremom i uređajima ugrađenim na stanici tehničkih pregleda omogućujese kvalitetan pregled vozila, a time se direktno utiče na smanjenje negativnog uticaja na okolinu.Sama stanica tehničkog pregleda omogućava smanjenje negativnog uticaja na okolinu ukoliko seista održava uredno i ukoliko se ispravno postupa sa otpadom koji nastaje na stanici. Otpad nastanici čini npr. otpadno ulje, papiri, ostaci tonera, informatičke opreme, izduvni gasovi od vozilakoji se pregledaju, kao i bilo koji drugi otpad koji nastaje radom stanice.Dakle, kao i svaka druga djelatnost i tehnički pregledi mogu svojim radom da doprinosenegativnom uticaju na okolinu. Ali ukoliko se o svemu navedenom u ovom radu povede računa odstrane uposlenika i vlasnika stanice moguće je bitno smanjiti negativan uticaj na okolinu.- 65 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________8. NOVINE U OBLASTI VIDEO NADZORA U OBLASTI BEZBJEDNOSTISAOBRAĆAJA IV-DIOAutor: Himzo Džidić, dipl. ing. mašinstva/strojarstvaMUP ZE-DO KantonaPoštovani čitaoci i uvažene kolege, zadovoljstvo nam je da Vas ponovo obradujemo sa noviminformacijama o uvođenju još naprednijih sistema za prevenciju u oblasti bezbjednosti saobraćajana putevima u BiH.Kao što smo Vas u zadnjem objavljenom članku iz ove oblasti upoznali sa novim tehničkimrješenjima, mi i dalje pratimo šta se dešava na polju novih tehnologija i rješenja koja povećavajuprevenciju i represiju prema učesnicima u saobraćaju koji ne poštuju propisane zakonske norme,te na taj način ugrožavaju sebe i ostale učesnike u saobraćaju.Primjena novih tehničkih uređaja na bazi najsavremenijih tehnologija i visoko sofisticirane opreme iuređaja sa drugim metodama rada u svrhu prevencije bezbjednosti saobraćaja na područjuZeničko-dobojskog kantona je dala nedvosmisleno pozitivne rezultate, što potvrđuje i pozitivnastatistika u ovom segmentu. Na magistralnom putu M-17 u 2003. godini je smrtno stradalo 44 lica,dok se ta brojka vidno smanjila sa uvođenjem ovih sistema u rad. U 2011. godini taj pokazateljiznosi 13 smrtno stradalih lica, što je podatak koji u potpunosti opravdava investicije u ovoj oblasti,te daje dobre smjernice strateškog ulaganja u razvoj ove oblasti prevencije u saobraćaju.U nastavku ovog štiva detaljno predstavljamo jedan od najmodernijih uređaja koji je uveden uoblast video nadzora u saobraćaju krajem 2011. godine, a to je laserski uređaj za mjerenje brzinevozila sa video i foto zapisom marke "TrueCAM"LASERSKI UREĐAJ ZA MJERENJE BRZINE VOZILA SA VIDEO I FOTO ZAPISOMOsnovne karakteristike uređaja Tru CamLaserski uređaj za mjerenje brzine vozila sa video i foto zapisom je visoko sofisticirani uređajameričke proizvodnje koji je jedan od tri najzastupljenija uređaja za prevenciju i evidentiranjepočinjenih prekršaja u SAD-u.Testiranja ovih uređaja su pokazala visoku efikasnost u radu, visoku pouzdanost uređaja,jednostavno rukovanje od strane krajnjih korisnika-policijskih službenika, te visoku stopuzabilježenih prekršaja i visoku stopu otplativosti. Rezultati testiranja su dati u posebnom poglavlju.Standardni TrueCAM paket opreme :- 66 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Uređaj ima u sebi integrisan laser sa digitalnom kamerom, što LTI20-TruCAM čininajsofisticiranijim alatom za mjerenje brzine koji je trenutno dostupan na tržištu. Uređaj prikupljakompletan lanac dokaza u formi video zapisa visoke rezolucije, pomoću kojega je mogućeidentificirati vozilo sa naznakom o proizvođaču vozila, modelu, registarskom oznakom i vizuelnimkarakteristikama osobe koja je upravljala vozilom.TruCAm je više od uređaja koji samo izvještava o brzini kretanja pomoću lasera i video kamere.Naime, dobijeni podaci se mogu snimiti u bilo koji geografsko-informacioni sistem (GIS).Automatski se generira lokacija i drugi parametri koji su dostupni svaki put kada se koristi TruCAM.Ovo omogućuje detaljan uvid u istoriju podataka kako bi se utvrdilo zašto, gdje, kada i kakoimplementirati vrijedne ljudske resurse i kapitalne investicije u budućnosti.- 67 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________TESTNI SCENARIO ZA TESTIRANJE I PROCJENU PRAKTIČNOSTI RADA LASERSKOGUREDAJA ZA MJERENJE BRZINE SA DIGITALNOM KAMEROM “TRUCAM"Za procjenu praktičnosti rada laserskog uređaja za mjerenje brzine sa digitalnom kamerom“TruCAM“, definisan je testni scenario na osnovu kojeg je napravljena analiza praktičnosti samoguređaja korištenjem u raznim uslovima i za razna mjerenja. Analiza je obuhvatila :- praktičnost rada laserskog uređaja za mjerenje brzine sa digitalnom kamerom “TruCAM zamjerenje- brzine vozila na otvorenom putu,- osnovno mjerenje brzine u različitim uslovima. (prisustvo različitih zakrivljenosti puta i sl., raznivremenski uslovi, dinamičan saobraćaj itd),- mjerenje sa upotrebom video zapisa uz sve pomenute stavke,- mjerenje fiksne tačke na licu mjesta saobraćajne nezgode,- snimanje i mjerenje nezgode kao i tragova,- snimanje i kretanje pješaka,- snimanje javnog skupa.1.Rad u urbanim dijelovima sa dinamičnim saobraćajem:Prednosti:- mogućnost uočavanja i sankcionisanja vozila u prekšaju bez zaustavljanja na saobraćajnicamagdje postoji više od jedne saobraćajne trake (situacije u kojima bi zaustavljanje vozila povećalorizik nastanka saobraćajne nezgoda kao i zastoja u saobraćaju), slika 1.- mogućnost snimanja video zapisa odnosno prekršaja prolaska kroz crveno svjetlo vozila uodlazu, kretanja pješaka kao i drugih interesatnih događaja, slika 2.- mogućnost rada u noćnim uvjetima sa opcijom dodatne opreme.Sl.1.- 68 -

_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Sl.2.STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 192. Rad na otvorenom putu:Prednosti:- mogućnost uočavanja i sankcionisanja vozila u prekšaju u odlazu, odnosno vozača koji pouočavanju policijskih patrola i prilikom prolaska pored istih svjesno vrše prekršaje, slika 3.- velika preciznost i jačina snopa koja je omogućila mjerenje vozila na udaljenostima preko 400 do800 metara i to u lošim atmosferskim prilikama, slika 4.- 69 -

_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Sl. 3.STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19Sl. 4.3.Upotreba uređaja prilikom vršenja uviđaja saobraćajne nezgode:Prednosti:- omogućava snimanje video zapisa saobraćajne nezgode kao i pozicioniranje sa GPSnavigacijom.Sl. 5.- 70 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________4. Rad u noćnim uslovima: omogućava dobro snimanje u noćnim uvjetima jer uređaj posjeduje i IRreflektor (blic) bez ometanja vozača prilikom kretanja;ANALIZA DOBIJENIH TESTIRANJA PREMA TESTNOM SCENARIJU−−−−−−−−−omogućava da se na objektivan način evidentiraju prekršaji i njihovi izvršioci, što nespornoolakšava sankcionisanje i eventualno dokazivanje u postupku sudskog odlučivanja počinjenogprekršaja od strane izvršioca;omogućava da se kod saobraćajnih nezgoda sa obilježjem prekršaja ili krivičnog djela koristepodaci, odnosno ispisi navedenih uređaja kod dokazivanja krivice;sprječavanje korupcije u policiji, te manje konfliktnih situacija između policijskih službenika iizvršioca prekršaja;preventivno djeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise;ekonomski opravdano;direktan uticaj na stanje sigurnosti saobraćaja.mogućnost rada u noćnim uslovima, ir reflektor (blic) bez ometanja vozača prilikom kretanja;posjedovanje GPS i RTC real time clock;optički pojačivač; itd.Ako kao društveno odgovorni članovi ove zajednice želimo otvoriti vrata novim investicijama uprivredi, stvoriti uslove za privredni rast, s time povećati zaposlenost i standard građana, moramosve učiniti kako bismo naše puteve učinili što bezbjednijim za saobraćaj i približiti ih standardimaEU.Primjeri za ovakav društveno odgovoran angažman su dostignuća koja prati i implementira Institutza privredni inženjering Zenica kao stručna i ovlaštena institucija na podrućju F BiH. To dokazujedobijanje prestižnog certifikata ISO 27 001-2008, kao i svi napori koji se čine u oblasti sigurnostisaobraćaja, približavanje strogim normama i EU standardima, kako u oblasti prevencije i kontroletehničke ispravnosti vozila, tako i sa uvođenjem novih sofisticiranih tehnologija u ovu oblast.- 71 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2012. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 19_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ANALIZA DOBIJENIH TESTIRANJA PREMA TESTNOM SCENARIJU−−−−−−−−−omogućava da se na objektivan način evidentiraju prekršaji i njihovi izvršioci, što nespornoolakšava sankcionisanje i eventualno dokazivanje u postupku sudskog odlučivanja počinjenogprekršaja od strane izvršioca;omogućava da se kod saobraćajnih nezgoda sa obilježjem prekršaja ili krivičnog djela koristepodaci, odnosno ispise navedenih uređaja kod dokazivanja krivice;sprečavanje korupcije u policiji, te manje konfliktnih situacija između policijskih službenika iizvršioca prekršaja;preventivno djeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise;ekonomski opravdano;direktan uticaj na stanje sigurnosti saobraćaja;mogućnost rada u nočnim uslovimaa, ir reflektor (blic) bez ometanja vozača prilikom kretanja;posjedovanje GPS i RTC real time clock;optički pojačivać; itd.Na kraju još jednom sve nas podsjećam, da ako kao društveno odgovorni članovi ove zajedniceželimo otvoriti vrata novim investicijama u privredi, stvoriti uslove za privredni rast, s time povećatizaposlenost i standard građana, moramo sve učiniti kako bi smo naše puteve učinili štobezbjednijim sa saobraćaj i približiti ih standardima EU.Primjeri za ovakav društveno odgovoran angažman su dostignuća koja prati i implementira Institutza privredni inženjering Zenica kao stručna i ovlaštena institucija na podrućju F BiH. To dokazujedobijanje prestižnog certifikata ISO 27001-2008, kao i svi napori koji se čine u oblasti sigurnostisaobraćaja, približavanje strogim normama i EU standardima, kako u oblasti prevencije i kontroletehničke ispravnosti vozila, tako i sa uvođenjem novih sofisticiranih tehnologija u ovu oblast.To su primjeri koji pokazuju da imamo kadrovske i tehničke resurse da se nosimo sa svimizazovima koji se nalaze pred nama i da kao odgovorni društveni subjekti stvaramo općenitobezbjedniji ambijent u svim segmentima života, posebice u oblasti sigurnosti saobraćaja.Smatramo da če ovaj način rada na uvođenju novih tehnologija u oblasti prevencijeu saobraćaju ikoji spasi makar jedan ljudski život biti prepoznat, i dobiti podršku svih odgovornih Instiucija u lancuidentiteta u ovoj oblasti.- 72 -

1840-3409

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?